Upravljanje Sistemom Zastite I Spasavanja

UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITIČKIH NAUKA SARAJEVO ODSJEK: SIGURNOST I MIROVNE STUDIJE

UPRAVLJANJE SISTEMOM ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

(SKRIPTA) NIHAD BABOVIĆ

SEPTEMBAR 2009.god.

1

RUKOVOĐENJE U najužem smislu označava „vođenje poslova“, poslovođenje, usmjeravanje pojedinaca, organiziranje pojedinaca, organizacija i organa kao cjeline od organa rukovođenja ili pojedinca rukovodioca, radi ostvarivanja postavljenih ciljeva. Rukovođenje je rad ljudi na rukovodećim funkcijama. Rukovođenje je rad ljudi na rukovodećim funkcijama. Po Henriju Fajolu funkcije rukovođenja su sistem sastavljen od od pet ključnih elemenata: planiranje, organizovanje, komandovanje, koordinacija i kontrola. Fajol je bio zagovornik obrazovanja rukovodećeg kadra u tokovima redovnog školovanja. Federik Taylor je napisao rad „Sistem upravljanja pomoću inicijative i stimuliranja“, i prvi je promovisao i koristio termin „naučni menadžment“. Po njemu središte upravljanju organizacijom pripada sposobnim i inicijativnim vođama za:razvoj nauke, selekciju radnika na naučnoj osnovi, prenošenje naučnih saznanja na izabranog radnika, podjelu rada između rukovodilaca i radnika. Max Weber je dao „ideal tip“, birokratsku teoriju, gdje je pismena forma rukovođenja zasnovana na čvrstom sistemu hijerarhije koja ima nadređenost i podređenost, kao i kontrolu nadređenog vođe. UPRAVLJANJE Riječ nastala od pojma UPRAVA, administracija, glagol upravljati, administrirati. Funkcija kojom se određuju ciljevi, politika, funkcioniranje i odlučivanje o pitanjima razvoja i zadacima neke od snaga ili subjekata sistema sigurnosti. Upravljanjem se donose odluke, utvrđuje politika i ciljevi upravne organizacije. Rukovođenje je funkcija upravne organizacije ali i upravljanje. Upravljanje je kontinuirano djelovanje svih faza (planiranje, usmjeravanje, kontrola i ocijenjivanje) donošenje odluke, ali i utvrđivanja politike i ciljeva upravne organizacije u okviru šireg sistema pravila, odnosno u okviru već donijete odluke koji treba ostvariti. Upravljanje je odlučivanje tj. Širi pojam od rukovođenja, KARAKTERISTIKE UPRAVLJANJA: • Transmisioni karakter, • Dinamičnost, • Dvojaki karakter pravila koja je reguliraju, • Kontinuitet. ODNOS IZMEĐU RUKOVOĐENJA I UPRAVLJANJA: Rukovođenje i upravljanje nisu sinonimi.Upravljanje je kontinuirana djelatnost u svim 2

fazama:planiranja, usmjeravanja, kontrole i ocjenjivanja, ali i utvrđivanja politike i ciljeva . Širi pojam od rukovođenja. UPRAVNE ORGANIZACIJE o provođenju donešene odluke koju treba ostvariti, pa se javlja I peta faza ili FUNKCIJA POLITIČKOG USKLAĐIVANJA INTERESA, koja ima dva aspekta: • ostvarivanje interesa i • rješavanje njihove divergencije. Rukovođenje i upravljanje provode različiti organi. RUKOVOĐENJE je funkcija UPRAVLJANJA, njegova operacionalizacija.

Proučavanje rukovođenja i upravljanja staro je oko 7000 god. i datira od Samarićana, Egipćana, Jevreja, Kineza, Grka i Rimljana. Od 18. st. počinje naučna valorizacija RUKOVOĐENJA, a u 20. st. prvi naučni radovi (Frederik Tejlor 1911. i Henri Fajol 1916.g.) Nakon 2. svjetskog rata dolazi do naglog razvoja TEORIJE RUKOVOĐENJA, metodama operacionih istraživanja,kibernetike, sociologije i njenih naučnih disciplina: socijalnog rada, industrijske sociologije i dr . TEORIJE I PERIODIZACIJA • KLASIČNA TEORIJA RUKOVOĐENJA (1900.-1930.) Frederik Tejlor,

1911.g. objavio rad „Sistem upravljanja pomoću inicijative i stimulacije“ sa glavnom porukom da je za upravljanje ključna sposobnost i inicijativa. Klasična teorija rukovođenja i upravljanja se razvila u tri pravca: • Naučni menadžment – upravljanje ( Frederik Tejlor SAD ), • Administrativna teorija upravljanja ( Henri Fajol Evropa ), • Model birokratske organizacije. • NEOKLASIČNA TEORIJA RUKOVOĐENJA (1931.-1950.) zasnovana na

PARTICIPATIVNOM sistemu formalne i stvarne participacije

• SAVREMENA TEORIJA RUKOVOĐENJA ima više pravaca: • pravac rukovodnih procesa-operacionih škola

• empirijski ili menadžerski pravac, • sistemski ili kvantitativni pravac, • kibernetski pravac rukovođenja, • pravac teorije odlučivanja

Naučna organizacija teorije rukovođenja je zasnovana na 14 principa administracije: 1. podjela rada 2. ovlasti i odgovornost - autoritet 3

3. disciplina 4. jedinstvo komande (upravljanja) – jedinstvo u naređivanju 5. jedinstvo usmjeravanja, jedinstvo u upravljanju 6. subordinacija individualnih interesa zajedničkom cilju- opći interes iznad pojedinačnih 7. nagrađivanje osoblja 8. centralizacija 9. hijerarhija 10. materijalni i socijalni rad 11. jednakost – pravičnost 12. stabilnost osoblja – stalnost osoblja 13. incijative 14. moral – jedinstvo osoblja

METODE RUKOVOĐENJA 1. Autokratska metoda-apsolutna vlast rukovodeće i upravljačke

strukture. Podređeni se ne usuđuju davati prijedloge, a posebno davati primjedbe; 2. Demokratska metoda-dvosmjerno saradničko odlučivanje povećava učinak za 15-20% više od autokrata; 3. Liberalna metoda-nosioci zadatka su izvršioci, podređeni samostalni subjekti po vlastitim etičkim normama, savjesti i slobodama; 4. Opće i individualne metode: OPĆE primjenjuju upravljački timovi,a INDIVIDUALNE metode njihove vođe. Rukovođenje zavisi od profesije i obrazovanja vođe ili tima. „Slab radnik kvari materijal, ali i slabvođa kvari ljude“. Rukovođenje se realizuje kao upravna djelatnost kroz četiri procesne funkcije: - planiranje - usmjeravanje, - kontrola i - ocjenjivanje ali se takođe javlja i peta - Funkcija političkog usklađivanja interesa NAUKA O UPRAVLJANJU I DRUGE SRODNE NAUČNE DISCIPLINE Savremena administracija zahtijeva savremeni naučni pristup UPRAVLJANJU Nema adekvatnog izučavanja NAUKE O UPRAVLJANJU a komplementarna je sa: • Upravnim pravom, • Sociologijom,

4

• Naukom o organizovanju i poslovanju preduzeća

• Naukom o upravi i javnoj upravi.

NAUKA O UPRAVLJANJU ima diferencijusličnost i komplementarnost, ali NIJE IDENTIČNA sa navedenim NAUKAMA I NAUČNIM DISCIPLINAMA GDJE SVRSTATI RUKOVOĐENJE I UPRAVLJANJE RiU je TEORIJA sa multidisciplinarnim odnosom sa drugim naukama i naučnim disciplinama. Zato RiU ima: pravne, sociološke, psihološke, ekonomske i dr. aspekte POJAM SIGURNOSTI Sigurnost je otklanjanje aktivnosti i pokušaja koji ugrožavaju pojedinca, poredak, objekte i prostor“. SIGURNOST se promatra kao organizacija i kao funkcija, STANJE ZAŠTIĆENOSTI nekoga dobra, tekovine društvaod svih oblika ugrožavanja. Sigurnost, kao ORGANIZACIJA, pravno uređeno stanje i ustrojeno djelovanje segmenata društva na zaštiti vrijednosti. Sigurnost,kao FUNKCIJA,može se promatrati kao nerazdvojni atribut države, koja ima potrebu VLASTITE i obavezu sigurnosti SVOJIH GRAĐANA. OPĆA SIGURNOST je univerzalan pojam i može se definirati kao „stanje zaštićenosti života na planeti Zemlji općenito, svih prirodnih i društvenih vrijednosti ljudi, materijalnih, kulturnih, i drugih dobara od svih oblika ugrožavanja“. (Grizold A, 1999:51) SIGURNOST se definira i kao osobena mreža subodnosa ljudi prema sredini:-čovjeka prema čovjeku,-čovjeka prema prirodi i-prirode prema čovjeku. KLASIFIKACIJA SIGURNOSTI: 1. Prema vrstama:

a) Individualna, b) Pravna, c) Politička, d) Društvena, e) Odbrambena ( vanjska ), f) Unutrašnja. 2. Prema oblicima: a) Ekonomska sigurnost,

5

b) Politička sigurnost, c) Socijalna sigurnost, d) Saobraćajna sigurnost. 3. Prema objektu zaštite: a) Državna sigurnost, b) Javna sigurnost, c) Opća sigurnost d) Kolektivna sigurnost, e) Osobna sigurnost i f) Imovinska sigurnost 4. Oblici ugrožavanja – nesigurnosti: • Vanjska odbrambena nesigurnost, Oružani oblici: a) Oružani pritisci, b) Oružane intervencije c) Oružana agresija. Oružani oblici: a) Sukobi niskog intenziteta, b) Unutarnji nemiri, c) Subverzije, d) Međunarodni terorizam. • Unutarnja nesigurnost, a) Prirodne idruge nesreće, b) Kriminalitet, c) Građanski neredi ( neposlušnost ), d) Psihološko propagadne djelatnosti, e) Sociopatološke pojave, f) Sabotaže, g) Diverzije i terorizam. POIMANJE SISTEMA Sistem je ono što je sastavljeno, cjelina. Uređena i od raznovrsnih stvari ili saznanja sastavljena cjelina” (Vujaklija, 1976; 882). To je skup entiteta stvarnih ili apstraktnih koji čine jednu cjelinu, gdje svaka komponenta međudjeluje ili je u odnosu sa bar jednom od drugih komponenata. Bilo koji drugi element koji nema odnos ni sa jednom komponentom sistema nije dio tog sistema, nego spada u okolinu sistema.

6

Podsistem je skup elemenata i samostalan sistem, a istovremeno je dio cijelog sistema. „Sistem je izraz grčkog porijekla i u svojoj suštini upućuje na cjelinu čiji elementi funkcioniraju u interesu te cjeline, njene opstojnosti i funkcije. Da bi prevazišli apstrakciju, sisteme uvjetno (prethodno se ogradivši od prostog biologizma) možemo razdijeliti na prirodne i društvene. Nadalje, većinu sistema čine njegovi elementi, dijelovi, koji su i sami sistem, odnosno podsistem više cjeline. Tako je život na Zemlji prirodni sistem sačinjen od nebrojenog niza elemenata (podsistema), čije funkcije su u interesu njihove opstojnosti prirodnog lanca, koji jeste bit života.U njemu je, opet svako ljudsko biće najsloženija karika, sistem za sebe, u funkciji sa drugima“. (Beridan, 2008:48) Sistem nacionalne sigurnosti danas u suštinskom smislu predstavalja sintezu svih podsistema u društvu, jer osigurava temeljne uslove za opstanak i razvoj, kvalitetu života i djelovanja u smjeru povećanja otpornosti društva i prirode na ugrožavanja, te otklanjanja posljedica, što ih prouzrokuju izvori ugrožavanja. ( Grizold ). BiH ima vlastiti ( nacionalni ) sistem sigurnosti, koji je pretočen u odgovarajuća dokumenta pod nazivom Sigurnosna politika ( 2003. Godine donijelo Predsjedništvo ) i Bijela knjiga o odbrani ( 2005. Godine donijelo Predsjedništvo ). KRATKA GENEZA RAZVOJA CZ-OKOSNICE ZIS • 1932.g. SHS uspostavila, raspad 1941.g. • 1948.g. PAZ, a CZ u FNRJ,SFRJ i raspad, • 1992.g. uspostavljena Civilna odbrana, • 1996.g. uspostavljena CZ Federacije BiH, • 1997.g. uspostavljena CZ RS, • 1998.g. u RS CZ izdvojena iz resora odbrane • 1999.g. u FBiH CZ izdvojena iz odbrane, • 2002.g. RS donijela novi Zakon o CZ, • 2003.g. FBiH donijela Zakon o ZiS,2006.g. je dopunjen zbog reforme odbrane 2005.g. • 2005.g. Ministarstvo sigurnosti obrazovalo Sektor CZ, • 2005.g. Vijeće ministara donijelo Rješenje o izradi Zakona o zaštiti i spašavanju BiH, • 2008.g. donesen Okvirni Zakon o ZiS BiH, • 2009.g. form. Koordinacijsko tijelo BiH za ZiS, a Sektoru CZ promijenjen naziv – Sektor ZiS. • 2009.g. otvoren Operativno komunikacijski centar 112.

KLJUČNA LEGISLATIVA SIGURNOSTI 7

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Zakon o vijeću ministara, Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Zakon o državnoj agenciji za istrage i zaštitu, Zakon o državnoj graničnoj službi, Zakon o odbrani BiH, 7. Sigurnosna politika BiH, ( Predsjedništvo BiH, 8.2.2006 ). 8. Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, 9. Zakon o direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj. UPRAVLJANJE, RUKOVOĐENJE i KOMANDOVANJE OS BiH Organi, tijela, komande: 1. Parlamentarna skupština BiH, 2. Predsjedništvo BiH, 3. Ministarstvo odbrane BiH, 4. Ministar odbrane BiH, 5. Zamjenici ministra odbrane BiH, 6. Zajednički štab Oružanih snaga, 7. Načelnik Zajedničkog štaba OS, 8. Zamjenik načelnika ZŠ OS BiH, 9. Operativna komanda OS BiH, 10. Komandant Operativne komande, 11. Komanda za podršku OS, 12. Komandant Komande za podršku, 13.Stalni komitet za vojna pitanja (SKVP) – privremeni organ, NADLEŽNOST PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE • Proglašava ratno stanje na zahtjev predsjedništva • Proglašava vanredno stanje na zahtjev predsjedništva ukoliko postoji prijetnja • Vrši demokratsku i parlametarnu kontrolu nad OS i svim institucijama odbrane na nivou BiH • Donosi zakone koji se odnose na organizaciju, razmještaj, i upotrbu OS • Donosi propise o čuvanju tajnih podataka NADLEŽNOSTI PREDSJEDNIŠTVA • donosi odluke konsenzusom i ima vrhovnu K-du nad OS-ma • zahtjeva od parlamenta proglašenje ratnog stanja • zahtjeva od parlamenta proglašenje vanrednog stanja • upućuje OS u operacije u toku rata, vanrednog stanja, i mirovne operacije • angažuje OS za pomoć civilnim vlastima i organima u reagovanju na prirodne i druge katastrofe • utvrdi nacionalnu zastupljenost u OS

8

• odobri organizaciju vojnih snaga za zadatke i misije • informiše Parlament o strateškim ciljevima sigurnosti i odbrane • usvaja sigurnosnu i odbrambenu politiku BiH. NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA ODBRANE BOSNE I HERCEGOVINE • stvaranje i održavanje odbrambenog kapaciteta kako bi se osigurala zaštita suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH, • predlaganje budžeta za odbranu BiH i izdavanje odobrenja za rashode iz budžeta BiH za odbranu, • organizaciju, opremanje i snabdijevanje OS, • reguliranje organizacije i vođenja pukova, njihovih komandi i osoblja, • provođenje definiranih politika i smjernica te osiguranje provođenja zakona, ostalih propisa i općihakata iz oblasti odbrane, • izvršavanje obaveza u vezi s izgradnjom i održavanjem vojnih i drugih objekata, kao i objekata od posebnog značaja za odbranu BiH, • upravljanje i korištenje sredstava namijenjenih za potrebe OS, • nabavljanje, čuvanje i obnavljanje rezervnih proizvoda posebne namjene za potrebe OS, • izrađivanje kriterija o uvjetima i načinu skladištenja, čuvanja i održavanja naoružanja i vojne opremei brigu o zaštiti materijalnih sredstava i objekata u OS, Ministar odbrane Bosne i Hercegovine • predlaže i donosi propise, izdaje direktive i naređenja, koja se odnose na organizaciju, administraciju, osoblje, obuku, opremanje, razmještaj i upotrebu OS kako bi se osigurala maksimalna interoperabilnost u OS i interoperabilnost sa snagama NATOa, • obavlja ulogu međunarodnog predstavnika BiH za pitanja odbrane na ministarskom nivou, • daje preporuke Predsjedništvu vezano za veličinu i strukturu OS, • daje preporuke Predsjedništvu vezano za organizaciju vojnih snaga za zadatke i misije, Ministar odbrane ima ovlaštenje da nadgleda, prati i vrši inspekciju nad Oružanim snagama kako bi se osiguralo poštivanje ovog Zakona, te njegovih naređenja, uputstava i direktiva. Ministar odbrane imenovat će lica za vršenje inspekcija kako bi se potvrdilo to poštivanje i osigurala transparentnost. Ministar odbrane bit će odgovoran Parlamentarnoj skupštini i njenoj komisiji za odbranu i na njen zahtjev će se pojaviti pred njom i podnijeti izvještaj o pitanjima koja su u nadležnosti Ministarstva odbrane. Ministar odbrane osigurat će učešće i pomoć osoblja Ministarstva odbrane ako se bude tražila podrška parlamentarnim procesima. 9

ZAKONODAVNI I IZVRŠNI ORGANI UPRAVLJANJA SISTEMOM UNUTARNJE SIGURNOSTI • Parlamentarna skupština BiH, • Vijeće ministara BiH, • Ministarstvo sigurnosti BiH,  Granična policija BiH,  Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA),  Služba za poslove sa strancima, • Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA), • Policije u Bosni i Hercegovini (dva entiteta, Brčko-Distrikta BiH i 10 kantona).

MINISTARSTVO SIGURNOSTI ( Nadležnosti ) • Zaštita međunarodne granice i unutarnjih graničnih prelaza, • Spr. i otkrivanje krivičnih djela terorizma, trgovine ljudima, drogom i ostalih krivičnih djela, • Međunarodna saradnja u svim oblastima za koje je nadležno, • Zaštita osoba i objekata, • Provođenje domaćih i međunarodnih aktivnosti u oblasti CZ. • Prikuplja i koristi podatke od značaja za sigurnost BiH, • Organizira i usaglašava rad MUP entiteta i Brčko Distriktu u sigurnosnoj djelatnosti, • Provodi međunarodne obaveze i saradnju u oblasti CZ, koordinira rad entiteta i Bč-D.BiH, • Provodi politiku useljavanja, azila i kretanje stranaca. DRŽAVNA AGENCIJA ZA ISTRAGE I ZAŠTITU-SIPA SIPA je upravna organizacija u okviru Ministarstva bezbjednosti BiH, sa operativnom samostalnošću, osnovana radi obavljanja policijskih poslova, a na čijem je čelu direktor i koja se finansira iz Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH. SIPA djeluje isključivo na profesionalnim osnovama, ne zastupajući, ne štiteći niti podrivajući interese bilo koje političke stranke, registrovane organizacije ili udruženja, bilo kojeg konstitutivnog ili drugog naroda u BiH. Nadležnosti SIPA-e: • sprečavanje, otkrivanje i istraga krivičnih djela iz nadležnosti Suda BiH a posebno: organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina, trgovine ljudima i drugih krivičnih djela

10

protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, te teškog fin. Kriminala • prikupljanje obavještenja i podataka o krivičnim djelima ,te praćenje i analiza bezbjednosne situacije i pojava koje pogoduju nastanku i razvoju kriminaliteta; • pružanje pomoći Sudu i Tužilaštvu BiH u prikupljanju obavještenja, te

izvršavanje naloga Suda i Glavnog tužioca BiH • fizička i tehnička zaštita lica, objekata i druge imovine • zaštita svjedoka

• sprovođenje međun. sporazuma o policijskoj saradnji i drugih međun. instrumenata u njenoj nadležnosti; • kriminalistička ekspertiza; • ostali poslovi propisani zakonom i drugim propisom

DGS je upravna organizacija u okviru Ministarstva sigurnosti BiH s operativnom samostalnošću, osnovana radi obavljanja policijskih poslova vezanih za nadzor i kontrolu prelaska granice BiH i drugih poslova propisanih zakonom. DGS se finansira iz Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne j Hercegovine Nadležnost DGS-a • Provođenje odredbi Zakona o nadzoru i kontroli prelaska državne granice kako je propisano tim zakonom; • Provođenje odredbi Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu kako je propisano tim zakonom; • Sprečavanje, otkrivanje i istraživanje djela koja su propisana krivičnim zakonima u Bosni i Hecegovini kada: • Sprečavanje, otkrivanje i istraživanje drugih krivičnih djela na zahtjev nadležnog organa; • Sprečavanje, otkrivanje i istraživanje:Područje odgovornosti DGS-a DGS je nadležan za djelovanje unutar zone koja se proteže do deset kilometara od državne granice. Izvršenje nadležnosti DGS-a može se proširiti van zone, ako se takve nadležnosti provode na vozovima, letjelicama, plovilima. Trenutno ima 89 graničnih prelaza. Organigram OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNA AGENCIJA BiH ( Nadležnosti ) • Terorizam i međunarodni terorizam, • Špijunaža prema BiH, • Sabotaža protiv vlastite infrastrukture, • Organizirani kriminal usmjeren protiv BiH, • Trgovina drogom oružjem i ljudima, • Nezakonita međunarodna proizviodnja oružja za masovno uništenje,

11

• Nezakonita trgovina tehnologijom koja je pod Međunarodnom kontrolom, • Radnje kažnjive po međunarodnom humanitarnom pravu, • Djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja DEMOKRATSKA KONTROLA SEKTORA UNUTARNJE SIGURNOSTI Čerčil je svojevremeno parlament nazvao radionicom demokratije. Nepostoji niti jedna oblast u društvu i državi koja bi mogla biti nedodirljiva i izvan parlamentarne, odnosno demokratske kontrole.parlament je odgovoran da osigura pravni i finsijsko-materijalni ambijent, popunu personala , i da formira instrumente kontrole provođenja demokratske vlasti.parlamentarna kontrola u sektoru unutarnje sigurnosti ima nadzor nad zakoniti radom, a parlamentarni nadzor se vrši i putem tijela policijske strukture BiH. Sastoji se od: • Nezavisnog odbora • Odbor za žalbe građana • Odbor za žalbe policijskih službenika Opći instrumenti za provođenje parlamentarnog nadzora nad sektorom sigurnosti: • iniciranje donošenja zakona, • izmjene i dopune postojećih zakona • ispitivanje pripadnika izvršnih vlasti • pribavljanje dokumenata od izvršne vlasti • provođenje parlamentarnih istraga

KLJUČNI POJMOVI ZAKON se definira kao “normativni akt države koji po tačno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština, odnosno parlament. Zakon je nakon Ustava najviši i najvažniji pravni akt i svi drugi pravni akti moraju biti s njim u skladu. Zakonodavstvo i legislativa- definiraju se po prethodnom pojmu. Zaštita i spašavanje je oblik pripremanja i učešća nosilaca poslova i zadataka Z i S u odgovoru na prirodne i druge nesreće” ISHODIŠTA ZA DOMICILNU I MEĐUNARODNU LEGISLATIVU a) MKCK, ŽENEVA, 1883.g. Odluka o utvrđivanju sile zaštitnice i njenih supstituta Haški pravilnik 1907.g. b) Društvo naroda od 1919.g. Ženevski protokol iz 1925.g. O zabrani hemijskih i bakterioloških sredstava Konvencija o ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima 1929.g. Rezolucija o zabrani bombardiranja civilnog stanovništva c) OUN Deklaracija o zabrani rata Povelja OUN od 24.10.1945.g.

12

Četiri ženevske konvencije od 12.08.1949.g. i dva Dopunska protokola iz 1977.g. DOPUNSKI PROTOKOL UZ ŽENEVSKE KONVENCIJE OD 10.06.1977 • definirana je CZ • utvrđen status osoba, objekata i transportnih sredstava koje nose obilježja CZ • utvrđen status CZ na PZT • utvrđen status neutralnih država koje pružaju pomoć CZ u državama koje su u sukobu • utvrđen način prestanka statusa pripadnika CZ, objekata ili transportnih sredstava koja mjenjaju namjenu • utvrđen način zaštite vojnih jedinica i drugih snaga koje su pridodate CZ ZAKONODAVSTVO BOSNE I HERCEGOVINE Propisi na državnom nivou Osim ustava postoji 10 zakona značajnih za zaštitu i spašavanje • Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH • Okvirni Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća: a) ispunjavanje međunarodnih obaveza i ostvarivanje saradnje u provođenju ZiS nadležnosti institucija i tijela BiH u ZiS b) usklađivanje djelovanja institucija i tijela BiH, entitetskih upr. i organa CZ Brčko-Distrikta c) Operativno-komunikacijski centar BiH – 112 d) donošenje i usklađivanje planova i programa Z i S e) javno informiranje i odnosi s javnošću f) finansiranje g) Dani ZiS – CZ BiH

PROPISI U BOSNI I HERCEGOVINI Federacija BiH Pored Ustava FBiH doneseni su svi potrebni propisi i objavljeni u Zbirci propisa početkom 2007.g. Donešeni su zakoni u drugim oblastima ZiS. Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, Sl. novine FBiH, broj:39/03 i 22/06. Republika Srpska Ustav, Zakon o CZ i 13 zakona o različitim oblastima.

13

Brčko-Distrikt Bosne i Hercegovine Statut Brčko-Distrikt, 8 zakona u različitim oblastima (zdravstvenoj zaštiti, životnoj sredini, zaštiti prirode, vode, zraka i dr.), Brčko-Distrikt nema propis o ZiS. Entitetski zakoni su kompatibilni što omogućava funkciju Z i S BiH. ZAŠTITA I SPAŠAVANJE KAO DIO SISTEMA UNUTARNJE SIGURNOSTI U poslijeratnom vremenu možemo izvući dvije bitne odrednice za CZ u odnosu na bivši system organizacije CZ: • CZ je izdvojena iz sistema odbrane, • U sistem CZ uključeni su organi preduzeća i službe koje se po prirodi svoje redovne djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem. POLOŽAJ CZ U SISTEMU ZiS BiH • CZ POLOŽAJ CZ U SISTEMU ZiS BiH • CZ je okosnica sistema zašite i spašavanja • CZ je dio vladinog sektora ELEMENTI SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U FBiH • Lična i uzajamna zaštita • Mjere zaštite i spašavanja • Štabovi CZ • Povjerenici • Službe ZiS • Jedinice CZ • Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava CZ CZ u RS • Lična i uzajamna zaštita • Mjere CZ • Štabovi i povjerenici CZ • Službe, jedinice i timovi CZ • Rukovođenje i upotreba snaga CZ SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA - Komunalna služba, - Služba za RHB zaštitu, - Aktivnosti na vodi ipod vodom, - Gorske službe spašavanja, - Hidrometeorološka služba, - Seizmografska služba, - Poljoprivredna služba, 14

- Ekološke službe i pokreti, - Zdravstvena služba, - Veterinarska služba, - Vatrogasna služba, - Crveni križ/krst – polumjesec. Kad se zaključe sporazumi udruženja i nevladine organizacije stiču status službe za Zaštitu i spašavanje. Ovi organi angažuju se po Naredbi nadležnog organa rukovođenja za djelovanje u prirodnim i drugim nesrećama u slijedećim situacijama: • Kada nastanu opasnosti koje mogu dovesti do prirodne i druge nesreće, • Kada nadležni organ Odlukom proglasi stanje prirodne ili druge nesreće. MEĐUNARODNA LEGISLATIVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA • Ujedinjene nacije • Deklaracija o zabrani rata, • Povelja OUN od 24.10.1945, • Četiri Ženevske konvencije od 12.08.1949.g. i • Dva Dopunska protokola iz 1977.g., • Rezolucija GS OUN o jačanju kapaciteta za odgovor na prirodne i druge katastrofe 1991.g., • Konvencija o zabrani razvijanja proizvodnje, gomilanja i korištenja hemijskog oružja i o njegovom uništenju 1993.g., • Smjernice iz Osla o upotrebi vojnih i civilnih sredstava u odgovoru na katastrofe prirodnog porijekla 1994.g., • Smjernice iz Brisela o upotrebi vojnih i civilnih sredstava u odgovoru na složene vanredne situacije (MCDA, 2003.g.), • Hyogo Okvirni akcioni plan za period 2005.-2015. o otpornosti nacija/društva na katastrofe 2005.g., • Rezolucija GS OUN o redukciji rizika katastrofa 2006.g. NATO • Okvirni dokument PfP (Brisel, 10.01.1994.) • EAPC politika o povećanoj praktičnoj saradnji na polju međunarodne pomoći u katastrofama i SOP za djelovanje u EADRU (2008.) • Memorandum o razumjevanju o olakšanju vitalnog prekograničnog civilnog transporta (BiH pristupila 2008.) EUROPSKA UNIJA • Pet Rezolucija VEZ o saradnji u oblasti CZ u prirodnim i tehnološkim katastrofama od 1987.-1991.

15

• Šest Rezolucija i odluka o jačanju CZ i saradnji država u CZ i uvođenju

broja 112 za hitne Situacije

PERSPEKTIVE DOMICILNE I MEĐUNARODNE LEGISLATIVE Zajednički problem svih država na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou je ugroženost života na planeti Zemlji. Potrebno je zajedničko pravno uređenje, planiranje, programiranje i odgovor na prirodne i druge katastrofe. Nesreće sa prekograničnim efektima veoma su prisutne te da se odgovor na takve izazove mora organizirati na principu nesmetane prohodnosti i tranzita snaga i sredstava ZiS. PRIJEM CIVILNE ZAŠTITE BiH U ICDO ICDO-Međunarodna organizacija CO (CZ) je međudržavna vladina organizacija formirana 01. marta 1972.g. Okuplja države koje su prihvatile Ustav ICDO, međunarodne kovencije, protokole I sporazume i uskladile svoje ponašanje s ovim aktima. BiH je članica ICDO, zato što je: • nakon međunar. priznanja donijela vlastitu legislativu; • prihvatila 18.09.1992.g.30 akata međunarodnog humanitarnog prava; • uskladila ponašanje sa ovim aktima; • prihvatila 29.03.1994.g. Ustav ICDO; • na konferenciji ICDO u Amanu 03.-05.04.1994.g. BiH je primljena u članstvo ICDO kao 43.punopravna članica DEJTONSKO FUNKCIONIRANJE CZ U BiH • CZ pruža pomoć po Aneksu-7; • CZ se angažira na deminiranju; • do 2000.g. imali smo 2 odvojena sist.CZ, • u decembru 1998.i aprilu 1999.g.počele su aktivnosti na uspostavi entitetske saradnje i zajedničkom djelovanju CZ; • Sporazum o saradnji u ostvarivanju zadataka Civilne zaštite zaključen je 2000.-2001. god; • Aktivnosti u Paktu stabilnosti za JI Europu; • Aktivnosti u CMEPC SEE: • Stvaranje i jačanje državnog nivoa CZ. ZAJEDNIČKO DJELOVANJE U KATASTROFI Vlada Federacije BiH i Vlada Republike Srpske zaključile su „SPORAZUM O SARADNJI U OSTVARIVANJU ZADATAKA CIVILNE ZAŠTITE“. Sadržaj Sporazuma:

16

• Zajedničko planiranje i provođenje preventivnih mjera zaštite od poplava, zemljotresa radiološke opasnosti, zaraznih bolesti, kulturnih i dr. opasnosti i nesreća; • Međusobno obavještavanje o opasno-stima, nastanku i posljedicama tih opasnosti; • Međusobna pomoć na zaštiti i spaša-vanju iasanaciji terena; • Zajedničko obrazovanje i osposobljava-nje snaga i subjekata CZ kroz informativne sastanke, kurseve, seminarei druge vidove obuke, te izvođenje zajedničkih vježbi. Entiteti su riješili procedure za zajedničko djelovanje cz i oružanih snaga u prirodnim i drugim nesrećama. CIVILNA ZAŠTITA U BiH Civilnu zaštitu u BiH sačinjavaju: CZ FBiH, CZ RS i CZ Brčko Distrikta BiH. Materijalno-tehničko opremanje • Osloncem na postojeću materijalnu bazu službi zaštite i spašavanja; • Izuzimanjem - raspoređivanjem MTS iz popisa; • Nabavkom. Obuka i osposobljavanje u oba entiteta provodi se po programima Federalne, odnosno Republičke uprave CZ. Formiraju se nastavni centri za obuku. KOORDINACIONO TIJELO BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE Vijeće ministara BiH formira Koordinaciono tijelo Bosne i Hercegovine za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Bosni i Hercegovini, kojeg čine predstavnici:  Vijeća ministara BiH – (devet članova)  Vlade Republike Srpske - (pet članova)  Vlade Federacije Bosne i Hercegovine – (pet članova)  Vlade Brčko Distrikta – (dva člana) Koordinacijsko tijelo je stručno operativno tijelo Vijeća Ministara BiH nadležno za : • predlaganje VM na zahtijrv entiteta ili disrikta da proglasi stanje prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH i prestanak tog stanja, • Predlaganje VM da donese odgovarajuće odluke iz svoje nadležnosti, • Davanje preporuka nadležnim institucijama i tijelima BiH, • Koordiniranje aktivnostima u ZiS sa institucijama i tijlima BiH, • Praćenje provođenja mjera i podnošenje izvještaja o aktivnostima VM. KORACI U RADU OPĆINSKOG ŠTABA CZ • Prijem odluke,

17

• • • • • •

Proučavanje i shvatanje problema, Preduzimanje hitnih mjera, Određivanje rokova za izvršenje zadatka, Procijena situacije na terenu, Donošenje odluka i izdavanje naređenja, Monitoring i kontrola

STRUKTURA OPĆINSKOG ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE Povjerenik CZ je inicijator, pokretač i predlagač mjera i aktivnosti koje treba preduzeti u fazi priprema, u prevenciji i djelovanju u prirodnim i drugim nesrećama. Povjerenik je organ rukovođenja oličen u jednoj osobi sa ovlaštenjima da rukovodi ljudima i da angažira sredstva za ličnu i uzajamnu zaštitu i provođenje mjera zaštite i spašavanja u životnim I radnim sredinama. U sredinama u kojima se ne formira štab CZ imenuje se povjerenik civilne zaštite. Ko može biti povjerenik CZ? • psiho-fizički zdrava i sposobna osoba za službu u CZ; • pripadnost životnoj ili radnoj sredini u koju se imenuje; • da ima ugled u sredini u kojoj će vršiti dužnost povjerenika; • da ima što viši nivo stručne spreme; • da ima organizacijske i druge sposobnosti i osobine ličnosti. ZADACI POVJERENIKA CZ • vode evidenciju građana (zaposlenika) u sredini za koju su imenovani; • vode evidenciju o osposobljenosti i opremljenosti građana za ličnu i uzajamnu zaštitu; • vode evidenciju o rasporedu i zaduženjima građana za zadatke zaštite i spašavanja; • vode evidenciju o kapacitetima i stanju skloništa i zaklona; • vode evidenciju o stanju i ispravnosti sredstava i opreme za ličnu i kolektivnu zaštitu, te kućnih instalacija i komunalne infrastrukture; • raspoređuje stanare ili zaposlenike u grupe za sklanjanje; • organiziraju distribuciju humanitarne pomoći, dok te poslove ne preuzmu redovni organi; • informiraju osobe u skloništu o stanju na terenu; • vrše informiranje štabova i drugih organa o stanju osoba u skloništu; • izrađuju i ažuriraju planove zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nasreća u kojima imaju zadatke za 4 situacije: o za prevenciju, o za odgovor-operativno djelovanje, o za asanaciju, oporavak, obnovu i razvoj. DOMICILNI ŠTAB CIVILNE ZAŠTITE 18

Štab CZ entiteta, kantona, gradske zajednice ili općine na čijoj je teritoriji nastala prirodna ili druga nesreća.To je centralni štab CZ koji na određenom prostoru rukovodi akcijama zaštiote i spašavanja. U velikim katastrofama izvještavanje se vrši po UN standardu. ELEMENTI IZVJEŠTAJA SU: 1. SITUACIJA 1. SITUACIJA U POGOĐENOJ DRŽAVI: - vrsta katastrofe - zahvaćeno područje (obim katastrofe) - uzroci - procjena razvoja situacije. 2. VLASTITI ODGOV: - šta preduzima lokalna i nacionalna vlast, - administrativne mjere, - limitirajući faktori. 3. MEĐUNARODNI ODGOVOR: - međunarodni resursi, - koordinacija pomoći po mikrolokacijama, - limitirajući faktori. 4. DOSTAVLJENA POMOĆ: - prioritetne potrebe, - logistička distribucija, - mogući izvori humanitarne pomoći. 5. OSTALE INFORMACIJE: - odnose se na specifične potrebe zbog posljedica velike nesreće. Organi upravljanja-vlasti trebali bi izvještavati po ovim standardiziranim elementima. ODLUKA O PROGLAŠENJU STANJA PRIRODNE ILI DRUGE NESREĆE Pravna radnja zasnovana na Zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prir.i drugih nesreća, procjeni i planu zaštite i spašavanja. Donosi je nadležan organ upravljaja na nivou općine, kantona, entiteta, Brčko – Distrikta BiH i države BiH. Može se odnositi na: prirodnu ili drugu nesreću. Obim zahvaćene teritorije: dio ili cijela teritorija jedne općine, dvije ili više općina, dio ili cijeli kanton, više kantona ili cijelo područje Federacije BiH; Primjerak Odluke kada se proglašava stanje prirodne nesreće od poplava i klizišta: MEĐUNARODNA POMOĆ U PRIRODNIM I DRUGIM KATASTROFAMA Organizacija Ujedinjenih macija ( OUN ) je opća međunarodna organizacija država, osnovana 19

1945. Godine u San Francisku radi održavanja i zaštite mira i sigurnosti u svijetu, mirnog riješavanja svih sporova, razvijanje saradnje u svim oblastima života, radi stvaranja humanih odnosa među ljudima. Sistem organizacije UN za humanitarne poslove u prirodnim ili drugim nesrećema Organizacijski dijelovi ovog sistema su:  UN DMT - Tim UN za upravljanje u katastrofama,  UN OCHA – Ured za koordinaciju humanitarnih poslova,  UNDP – Program UN za razvoj,  UNHCR – Visoki komeserijat UN za izbjeglice,  UNICEF – Fondacija UN za djecu,  WFP – Svjetski program hrane,  WHO – Svjetska zdravstvena organizacija. CRVENI KRIŽ Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi. Utemeljio ju je Henry Dunant. U svakoj državi postoji samo jedan nacionalni Crveni križ (koji se dijeli na gradske I općinske organizacije itd.), a nacionalna društva ujedinjuju se u Međunarodnu federaciju Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Osnovna načela na kojima se zasniva i djeluje su:  Humanost,  Nepristrasnost,  Neutralnost,  Nezavisnost,  Dobrovoljnost,  Jedinstvi i  Univerzalnost. KRIVIČNI ZAKON BOSNE I HERCEGOVINE  Krivično djelo je protupravno djelo koje je zakonom propisano kao krivično djelo, čija su obilježja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivičnopravna sankcija;  Krivično djelo može se učiniti činjenjem ili nečinjenjem;  Krivično djelo je učinjeno nečinjenjem kad je učinilac koji je pravno obavezan spriječiti nastupanje zakonom opisane posljedice krivičnog djela to propustio učiniti, a takvo je propuštanje po djelovanju i značenju jedanko učinjenju tog krivičnog djela činjenjem.  Nije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u nužnoj odbrani.  Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da učinilac od sebe ili drugog odbije istovremeni ili direktno predstojeći protupravni napad, a koja je srazmjerna napadu.

20

 Krajnja nužda postoji kad je djelo učinjeno da učinilac od sebe ili drugog otkloni istovremenu ili direktno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pritom učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo.  Nema krajnje nužde ako je učinilac bio dužan izložiti se opasnosti. Međunarodno pravo- Povelja Ujedinjenih nacija  Povelja UN je ugovor koji je formalo prihvaćen od strane skoro svih zemaalja na svijetu;  To eksplicitno i implicitivno slaganje predstavlja proces donošenja rezolucija i odluka kojim su oni koji se slažu saglasni da prihvate određeno pravilo kao “obavezujuće”  Nadležnost i djelovanje Vijeća sigurnosti;

PRILOG: Primjer testa iz predmeta upravljanje sistemom zaštite i spašavanja Karakteristike upravljanja?

1. 2. 3. 4.

Transmisioni karakter Dinamičnost Dvojaki karakter pravila koja se regulišu Kontinuitet

Funkcije upravljanja ljudskim potencijalima? 1. Planiranje 2. Organizovanje 3. Rukovođenje 4. Komandovanje 5. Koordinacija 6. Kotrola

21

Proglašenjem prirodne i druge nesreće općinski štab CZ se: štabovi se aktiviraju i profesionalizuju te rade slijedeće: • proučavaju akt (Odluku) o proglašenju stanja prirodne ili druge nesreće i po potrebi obavještavaju javnost o stanju na terenu i mjerama koje se preduzimaju • vrše procjenu stanja i po potrebi donose Naredbu o aktiviranju snaga i sredstava, koje dimenzioniraju prema obimu, prioritetu i vrsti prirodne ili druge nesreće • prate i podržavaju rad učesnika na zaštiti i spašavanju • uspostavljaju saradnjusa drugim snagama i subjektima • po potrebi uključuju dodatne snage i traže pomoć Oružanih snaga i susjednih općina • po potrebi predlažu pokretanje procedure za međunarodnu pomoć • redovno izvještavaju nadležne organe i informiraju javnost . Navedite elemente izvještaja o katastrofama po UN standardima? Elementi izvještaja su: 1. SITUACIJA U POGOĐENOJ DRŽAVI: - vrsta katastrofe - zahvaćeno područje (obim katastrofe) - uzroci - procjena razvoja situacije. 2. VLASTITI ODGOVOR: - šta preduzima lokalna i nacionalna vlast, - administrativne mjere, - limitirajući faktori. 3. MEĐUNARODNI ODGOVOR: - međunarodni resursi, - koordinacija pomoći po mikrolokacijama, - limitirajući faktori. 4. DOSTAVLJENA POMOĆ: - prioritetne potrebe, - logistička distribucija, - mogući izvori humanitarne pomoći. 5. OSTALE INFORMACIJE: - odnose se na specifične potrebe zbog posljedica velike nesreće. Navedite 5 nadležnosti ministarstva sigurnosti: 1. osigurava provođenje ovog zakona i drugih propisa iz oblasti zaštite i spašavanja koji se donose na osnovu ovog zakona; 2. u koordinaciji sa nadležnim institucijama i organima BiH, entitetskim upravama civilne zaštite i nadležnim organom za civilnu zaštitu Brčko 22

Distrikta BiH, izrađuje i predlaže VM BiH Metodologiju za izradu procjene ugroženosti i Plana zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća BiH; 3. izrađuje i predlaže Procjenu ugroženosti i Plan zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u BiH; 4. predlaže akt o formiranju Koordinacionog tijela BiH za zaštitu i spašavanje; 5. izrađuje i predlaže Vijeću ministara BiH propis o načinu prelaska državne granice prilikom primanja i/ili upućivanja međunarodne pomoći u zaštiti i spašavanju; Pored četiri procesne funkcije javlja se i peta a to je: Rukovođenje se realizuje kao upravna djelatnost kroz četiri procesne funkcije: - planiranje - usmjeravanje, - kontrola i - ocjenjivanje ali se takođe javlja i peta - Funkcija političkog usklađivanja interesa Ko može biti postavljen za načelnika općinskog štaba CZ? Rukovodilac općinske službe CZ Tri rijeći koje ističu vrijednost CZ su: 1. Humanost 2. Solidarnost 3. Nepristrasnost Memorandum o razumijevanju o olakšanju vitalnog civilnog prekograničnog prijevoza: BiH se može prekogranično saobraćati zato što je potpisnica PfP-a. Kakav je organizacijski status granične policije i službe za poslove sa strancima: To su upravne organizacije Ministarstva sigurnosti BiH kao i: - Državna agencija za istragu i zaštitu SIPA - Direkcija za koordinaciju policijskih tijela - Agencija za policijsku podršku - Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i - Agencija za forenzička ispitivanja i vještaćen

Nosioci sistema ZiS

23

Periodizacija RiU? 1. Klasična teorija rukovođenja 2. Neoklasična teorija rukovođnja 3. Savremena teorija rukovođenja Na čemu je zasnovana naučna organizacija teorije rukovođenja? Naučna organizacija teorije rukovođenja je zasnovana na 14 principa administracije 1. podjela rada 2. ovlasti i odgovornost – autoritet 3. disciplina 4. jedinstvo komande (upravljanja) – jedinstvo u naređivanju 5. jedinstvo usmjeravanja, jedinstvo u upravljanju 6. subordinacija individualnih interesa zajedničkom cilju- opći interes iznad pojedinačnih 7. nagrađivanje osoblja 8. centralizacija 9. hijerarhija 10. materijalni i socijalni rad 11. jednakost – pravičnost 12. stabilnost osoblja – stalnost osoblja 13. incijative 14. moral – jedinstvo osoblja

VLA SEKT

JAVNE USTANOVE

24

Policijski organi za koordinaciju u BiH? - Direkcija za koordinaciju policijskih tijela - Agencija za policijsku podršku - Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i - Agencija za forenzička ispitivanja i vještaćenja Kada je izdvojena CZ FBiH i CZ RS iz resora odbrane? CZ RS 1998. Godine CZ FBiH 1999. Godine Elementi CZ u FBiH i RS? a) Zaštita i spašavanje u FbiH • Lična i uzajamna zaštita • Mjere zaštite i spašavanja • Štabovi Civilne zaštite • Povjerenici Civilne zaštite • Službe zaštite i spašavanja • Jedinice Civilne zaštite • Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava Civilne zaštite b) Civilna zaštita Republike Srpske • Lična i uzajamna zaštita • Mjere Civilne zaštite • Štabovi i povjerenici Civilne zaštite • Službe, jedinice i timovi Civilne zaštite • Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava Civilne zaštite

25

UPRAVLJANJE (a funkcioniranja subjekata siste

Rukovođenje u sistemu CZ BiH?

KO O R D INAC IJS KO TIJE LO B O S ZAŠTITU I S PŠAV A ANJE (29.0 FE D E R AL ŠT N IAB C I V I L N E ŠT Z AI T E

ŠT AB C I V I L N EŠTZI A TE B RČKO D I ST R I KT A

V

10 K A N T O N A L N I H ŠT A B O V I C Z M J E SN I H ŠT A B O V A C Z ZA JE D N I CA

VLADA FEDERACIJE ŠT A B VLADE O V I C Z M J E SN I HKANTONA O PĆI N SK ŠT I A BO V I C I V I L N E ŠT Z AI T E

ŠT A B O V I C Z P R A V N I H SU BJ E K A T A 26

ZA JE D N I CA

KO O R D INAC IJS KO TIJE LO B O S ZAŠTITU I S PŠAV A ANJE (29.0 FE D E R AL ŠT N IAB C I V I L N E ŠT Z AI T E

ŠT AB C I V I L N EŠTZI A TE B RČKO D I ST R I KT A

10 K A N T O N A L N I H ŠT A B O V I C Z M J E SN I H ŠT A B O V A C Z ZA JE D N I CA O PĆI N SK ŠT I A BO V I C I V I L N E ŠT Z AI T E

ŠT A B O V I C Z P R A V N I H SU BJ E K A T A

ŠT A B O V I C Z M J E SN I H ZA JE D N I CA ŠT A B O V I C Z P R A V N I H SU BJ E K A T A

“S U B S ID IJ A R N -OjeS Tn čae lo d o nš eo n ja p r o v o đ e n je n a žneamjn im o gć eu m n iv o n a n a jv š ei m p o tr e b n o m n iv o u . L o n a n es ćr ue tr e b a ju b iti k a m e n te m 27

Kratka geneza razvoja CZ -okosnice s

-1932.g. Kraljevina SHS-raspad tog sis -1948.g. PAZ-DFJ; CZ-FNRJ-SFRJ i p 1992.g., -1992.g. Uspostava Civilne odbrane, -1997.g. Uspostava CZ RS, -1998.g. U RS je CZ izdvojena iz resor -1999.g. U FBiH UPRAVLJANJE CZ izdvojena iz resora S -2002.g. RS donosi novi Zakon CZ, UPRAVLJANJE (adm inistri ranje) funkcija c ija koj -2003.g. FBiH donosi Zakon o ZiS i dop funkcioniranja i odlu čuje odbrambenog o pitanjima razv 2006.g. zbog reforme subjekata sistem a sigurnosti. -2005.g. Ministarstvo sigurnosti BiH ob Z i SZako (CZ CZ;VM donosi RješSistemom enje o izradi -2008.g. Donesen je Okvirni Zakon oz VIJEĆE MINIS TARA BOSN spašavanju BiH. VLADA FED ERACI JE BIH VLADE K ANTONA NAČELNICI OPĆINA UPRAVNI ODBORI PRAVN IH SUBJEK ATA SAVJETI MZ

VLADA BRČK DISTRIK TA UPRAVNI ODB PRAVNIH SUBJEK ATA SAVJETI 28 MZ

RUKOVOĐENJE Vođenje poslova, poslovođenje, usmjeravanje organa, organizacijskih jedinica i organizac organa rukovođenja ili pojedinca - rukovodi ostvarivanja postavljenih ciljeva. Henri Fajo funkcije rukovođenja. KONTROLA

PLANIRA

RUKOVOĐENJE

KOORDINACIJA

ORG

KOMPONENTE RUKOVOĐENJA

PRIJE DOGAĐANJA KATASTROFE

KOMANDOVANJE U TOKU I PO KAT

PREVENCIJA PRIPRAVNOST I SPREMNOST UBLAŽAVANJE

OP 29

ODGOVOR

STRUKTURA OPĆINSKOG Š

KO M A N D A N T Zamjenik načelnika općine NA Č E LN IK Šef Službe CZ općine

ČLANOVI OPĆINSKOG ŠTABA CZ -za obuku i informiranje -za mjere Z i S koje su na osnovu Št a b C Z e n t ite ta ,procjene k a n t outv n arđene , g rodlukom a d s k ćeinz ea jnečadijon p r ir o d n a ili u gćaprofe . nTesiona os rjee lnog c e njezgra št tta raa blnSlužbe Ci Z kCZ o ji il i d r-dio

D O M IC I ŠLTNAI B

r u k o v o d i a k c ijšat m io ate z ia sšap va a n ja . U v e lik im k a ta t a s t r o fa fšat amvaa nizj ve jesšei pv or U N s ta n d E le m e n t i šizt av jaje s u : 1 .S IT U A C IJ A U P O G O ĐŽAE VN I:O J D R - v r s ttaa k a t a s t r o fe fe - z a h vćea n o p o čdjjeer u((oo b im k a t a s t r o ffee ) -uz roc i - p r o c je n a r a z v o ja s it u a c ije . 2 . V L A S T IT I O D G O V O R : - šta p r e d u z im a lo k a ln l n a i n a c io n a ln30 a v la s - a d m in is t r a t iv n e m j e r e ,

P O VJE R E NIK C IVILNE ŠTITE ZA U ŽIV O T N O J S R E D IN I - s ta m b e n o j z g ra d i, - u lic i, - n a s e lju , - s e lu ili z a s e o. k u

U R AD N - o rg a n - p ra v o - ja v n im - p re d u

K o m žoe b iti p o v je re n ik C Z ?

-p s ih o-fiz či k i zd r a v a i s p os o b n a os o b až -p rip a d n osživt o tn o j ili r a d n o j s r e d in i u -d a im a u g le d u s r e d in i uć ek ovršjoitij d užn o -d a im ašto vi všii n iv o s trčnu e s p r e m e ; -d a im a o r g a n iz ac ijs k e i d ru g e s p os 31

ZAD A C I PO V JE R E

-vode evidenciju građan (zapo a slenika) u sredini za g rađana (zaposlenika) -vode evidenciju o oosposobljenosti sposobljenosti i oop prem rem ljeno zaštitu; -vode evidenciju o raspored u i žzadu enjim a građana z spa sp ašavanja; avan ja; -vode evidenciju o kapacitetim a i stanju šskloni ta i zakl zak -vode evidenciju o stanju i isp ravnosti sredstava ispravnosti zaštitu, te ku ćnih in stalacija i kom unalne infrast instalacija infras -raspoređuje stanare ili zapo slenike u grupe g rup e za s -organiziraju distribu ciju hum anitarne ćpomo i, dok te p distribuciju oorgani; rg ani; -inform štunio stanju na terenu; info rm iraju osobe osob e u skloni sklo -vrše inform iranje štabova i drugih organa o stanju -izrađuju i žauriraju planove šza tite i sp šaavanja od pr spa kojim ko jim a im aju zadatke zad atke za: -za prevenciju, -za odgovor odgovo-op operativno r erativno djelovanje, d jelo vanje, -za asanaciju, vu i razvoj. asanaciju , oporavak, obno obn ovu Povjerenik č i predlaga č m jera i Po vjerenik CZ je inicijator, pokreta p redlaga ppred reduzeti rem a, u pprevenciji reven ciji i djelov uzeti u fazi prip priprem nnesre esrećam a. Povjerenik enja čenoliu jednoj ooso so b Po vjerenik je organ rukovođ ru kovođenja rukovodi žira sredstva začnu li i uz ruko vodi ljudim a i da anga pprovođenje ro vođenje m jera šza tite i spašavan ja uživotnim i r avanja U sredinam a u kojim a se ne formira štab CZ im enuje enu je s 32