Turisticka Geografija

SMJEŠTAJ≠POLOŽAJ Hrvatska je smještena na dodiru panonsko-peripanonske,dinarske i sredozemne prirodnogeogeafske cjeline. Zbog svog položaja pogodna je za tur.posjet osobnim automobilom. POVRŠINU HRVATSKE čini kopno 56 594 km2 i obalno more 31 067 km2. ukupno 87 661 km2. PROCES TRANZICIJE u Hrvatkoj ubrzao je prestrukturiranje zatvorenog socijalističkog u otvoreno kapitalističko tržište. Korijenite promjene tranzicija koje su u svijetu ocijenjene kao pozitivan društveni proces,još su uvijek opterećene poteškoćama(nezaposlenost) koja se sporo rješavaju. TURISTIČKI RESURSI su sva ona sredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi u turizmu nekog područja. I PRIRODNI RESURSI -svi prirodni elementi i faktori visokog stupnja privlačnosti koji su odraz geografske cjeline i koji se mogu turistički valorizirati. Prema genetskom svojstvu mogu se podijeliti na geomorfološke,klimatske,hidrografske,biogeogrfske i pejsažne turističke resurse. 1.)GEOMORFOLOŠKI RESURSI -čine ih sve pojave i procesi vezani za genezu,raširenost i suvremenu dinamiku reljefa. -nadmorske visine su prirodna komponenta prostora koja se može samo izuzetno i uz velike troškove umjetno mijenjati i stvarati. -raspodjela reljefa prema visini pokazuje da je Hrvatska pretežito nizinski prostor budući da visine do 500 m zauzimaju 81,51% njezine površine. a) OBALE -najznačajniji element prostora su obale jer se na njima odvija glavni dio turističke aktivnosti. Fizički kapacitet obale Jadranskog mora prvenstveno je određen dužinom obale kopna(1777,7 km) i dužinom obale otoka(4057,2 km) a način njenog valoriziranja ovisi o reljefu). Ukupna dužina obale je 5834,9 km. U gruboj morfografskoj podjeli razlikuju se visoke i niske obale. Klasificirane su na: pješčane,šljunčane,kamene ploče i plaže koje su obrasle travom. Posebno su cijenjene pješčane plaže koje su u lagunama. b) OTOCI -U obalnom moru RH zabilježeno je 79 otoka,525 otočića i 642 hridi ili grebena. Najveću površinu ima otok Cres(405,7 km2),zatim Krk (405,2 km2). Ukupna površina svih otoka je 3259,6 km2. OTOK treba imati površinu veću od 10 km. OTOČIĆ između 1,5 i 10. HRIDI su nadvodne svjenovite uzvisine,bez tla i vegetacije. GREBENI mogu biti nadvodne i podvodne,strne i često usamljene stijene oštrog sljemena i bez tla. Opseg obale grebena uvijek je manji od 1km.

1

Otoci Brusnik i Jabuka su vulkanskog porijekla, Susak je građen od lesa,a svi ostali otoci su karbonatne građe. c) PODMORJE Turisti ronjenje kao motiv dolaska stavljaju na trinaesto mjesto. Turističko ronjenje u Hrvatskoj dozvoljeno je do 40 m.dubine. Dno podmorja primarna je krška zaravan potopljena tansgresijom. Tansgresija je posljedica pomicanja obale,odnosno promjene površine pojedinih otoka(Krk,Cres);godišnje iznosi oko 1 mm. -uz kopnenu obalu zastupljeni su muljevito-pjeskoviti sedimenti -prema otvorenom moru povećava se sudjelovanje pjeskovitih sedimenata -za podvodne tur.aktivnost najpogodnije su podmorske padine na kojima se sedimenti ne zadržavaju ili se zadržavaju u tankom sloju d) PLANINE -planine su reljefna uzvišenja koja imaju veće nadmorske visine od 500m. U Hrvatskoj postoji 45 planina čiji su vrhovi veći od 500m. Najveći vrh je Dinara(1831m); najviši vrh te planine je Troglav u BiH 1913m. -u zimskom sportskom turizmu fizička kvaliteta prostora boduje se nadmorskom visinom i konfiguracijom. e) KRŠ -krš je skup reljefnih oblika nastalih na stijenama koje su podložne kemijskoj eroziji. Razlikujemo površinske i podzemne krške oblike. Od površinskih su rasprostranjene škrape koje mogu poprimiti mrežast i žljebast izgled(Bijele stijene). Povećanjem broja škarpa nastaje ljuti krš. Za takav tip nepristupačnog reljefa interes pokazuje avanturistički turizam. Podzemni krški oblici su jame i spilje. Spilje imaju manji nagib od 45% a jame veći.

2.)KLIMATSKI RESURSI Csa mediteranska klima s vrućim ljetima(najjužniji dio Lošinja,dalmatinski otoci(osim Brača i usko dalmatinsko priobalje) Cfa umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetima (preostali otoci i obalni pojas do izohipse od 500m) Cfb umjereno topla vlažna klima s toplim ljetima (najveći dio gorsko-planinskog i panonsko-peripanonski prostor) Df snježno šumska klima( na planinskim predjelima koji imaju veće nadmorske visine od 1160m.) -f-nema suše; s-suša ljeti;a-vruće ljeto;b-toplo ljeto

2

a ) SREDOZEMNA REGIJA -blage zime i ljeta koja nisu pretopla -otoci i morske obale -INSOLACIJA je najčešća jedinica mjere za osjećaj ugode turista na određenom prostoru. Što je insolacija povoljnija,to se turisti duže zadržavaju(Vis,Lastovo, Biševo, Svetac,Hvar i Korčula). -vjetar i kiše više se ne gledaju kao negativan čimbenik. b) PLANINSKO-KOTLINSKA REGIJA -razvoj turizma opravdan je na planinama koje imaju niske temperature,povoljan smjer vjetrova,malo naoblake,dugotrajnu insolaciju i snježne padaline. c) UMJERENO KONTINENTALNA REGIJA -panonsko-peripanonsko područje -u umjereno kontinentalnoj klimatskoj regiji,turistička sezona nije u tolikoj mjeri ovisna o klimi u kolikoj je sredozemna(kupališni turizam) i planinsko-kotlinskoj(skijaški turizam) klimatskoj regiji. To je zbog toga što se dobar dio tur.prometa odvija u zatvorenom prostoru -posebno neg.element klime je magla -klimatska posebnost su grmljavinski pljuskovi u svibnju i lipnju -udio snijega u ukupnoj količini padalina je 5%. d) UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA TURIZAM -globalno zatopljenje -štetna ultraljubičasta zračenja 3.) HIDROGRAFSKI RESURSI -važna je vodoopskrbljenost turista(tuširanje,njega,piće) a)MORE -fizičko-kemijska svojstva morske vode koja joj određuju vrijednost kao turističkom resursu su temperatura,slanost i prozirnost. Značajna su i gibanja morske vode poput valova i morskih mijena koja isto tako utječu na ponašanje gostiju. Sva ta svojstva mogu se valorizirati uz uvjet da je voda čista. b) VODE NA KOPNU -prosječni višegodišnji protok svi tekućicama u RH je 4957 m3/s -od prirodnih jezera krškim posebnostima se ističu Plitvička jezera, Modro i Crveno jezero,Vransko jezero na otoku Cresu,Baćinska jezera i Vransko jezero kod Biograda. -Hrvatska ne obiluje prirodnim jezerima,međutim,napravljena su brojna umjetna jezera radi ribarstva ili iskorištavanja hidroenergije. -ako se voda koristi za kupanje mora zadovoljiti nekoliko osnovnih kriterija:kriterij o čistoći,minimalna dubina vode za kupanje od 80 cm,temp.u sezoni kupanja veća od 18°C, fizički kvalitetna obala i obalno dno. Većina ravničarskih rijeka je kupališno zagađena

3

pogotovo pri niskom protoku,jer je tada omjer čiste i zagađene vode nepovoljan. Ekološki je znatno očuvanija planinska hidrografija. 4.) BIOGEOGRAFSKI RESURSI -turističko gospodarstvo strateški je orjentirano na prirodne cikluse prizvodnje zdrave hrane obnovom osobite proizvodnje(vinogradarstvo,maslinarstvo,stočarstvo primjereno osobitostima područja) i zaštitu biološki osjetljivih zona i zajednica. -neke biljke i životinje postale su dio identiteta određenih krajeva -turističko vrednovanje flire potaknuto je širenjem šumskih požara 5.) ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA -primarna zadaća je sačuvati budućim generacijama biološku raznolikost i ljepotu prirode. -prirodne turističke znamenitosti: NACIONALNI PARK je pretežito neizmjenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti,a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava. Nac.parkovi pokazuju znanstvenu,kulturnu ,odgojno-obrazovnu i turističku komponentu. Hrvatska ima osam nac.parkova ukupne površine 950 četvornih km. Svi su koncentrirani u kršu jadranskog i gorskog turističkog područja. -Plitvička jezera, Kornati,Brijuni,Mljet,Krka PARK PRIRODE je prostrano ili samo dijelom kultivirano područje kopna(mora,jezera) s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti s naglašenim krajobraznim,kulturno-povijesnim i tur-rekreacijskim vrijednostima. Hrvatka ima 11 parkova prirode ukupne površine 4030 km2. To su uz jadransko primorje: Učka, Telašćica,Vransko jezero, Biokovo,Lastovo otočje; u gorskom dijelu zemlje Velebit a na panonsko-peripanonskom dijelu su: Medvednica,Žumberak-samoborsko gorje, Lonjsko polje,Papuk i Kopački rit. UČKA kao park prirode(146km2), obuhvaća znatan dio masiva Učke i jugoistočne obronke Ćićarije. Učka je pretežito građena od vapnenca i dolomita s proslojcima fliša. Obiluje geomorfološkim fenomenima,izvorima vode i biološkom raznolikošću (1200 biljnih vrsta i 150 vrsta ptica). Šumske zone su pokrivene pitomim kestenom, hrastom meduncem,primorskom bukvom,crnim borom... Među ugroženim biljnim vrstama su alpski jaglac i kranjski zvončić. TELAŠČICA zauzima jugoistočni dio Dugog otoka u zadarskom akvatoriju. Ima preko 400 biljnih vrsta na kopnu te 250 biljnih vrsta i 300 životinjskih vrsta u podmorju. VRANSKO JEZERO,nedaleko od Biograda,nalazi se na međi Zadarske i Šibenskokninske županjije. Vransko jezero je kritodepresija i ima najveću površinu među jezerima Hrvatske(30,7km2) dok mu maksimalna dubina doseže svega 4 metra. Ima bočatu vodu jer s kanalom Prosika komunicira s morem. Park prirode je skoro dvaput veći od jezera,jer obuhvaća još i 27km2 kopna. Park je nastanjem brojnim vrstama riba i 224 vrste ptica. BIOKOVO je gorski masiv u neposrednom zaleđu makarske rivijere. U tom parku prevladavaju karakteristične krške forme: dolci,jame,bezdanice,spilje i škrape. Na Biokovu su oskudni pašnjaci i škrta šumska vegetacija čiji su glavni predstavnici bukva, jela,javor i crni bor.

4

LASTOVSKO OTOČJE obuhvaća površinu 196km2 od čega na more otpada 143km2. -posebnost je krajobraza dinamičan reljef,40-ak polja u kršu,pretežito strma obala te šume crnike i alepskog bora. Na Lastovu su ustanovljene 703 biljne svojte. Raznolika je i lastovska fauna koja bilježi 141 vrstu kralješnjaka među kojima je 102 vrste ptica i 28 vrsta sisavaca. More i podmorje također obiluju biološkom raznolikošću na što upućuje 330 vrsta morskih beskralješnjaka. VELEBIT je najprostraniji park prirode u Hrvatskoj. Proteže se 145 km cijelom dužinom Velebita od Senjske drage do Zrmanje. Unutar parka prirode nalaze se nacionalni parkovi Sjeverni Velebit i Paklenica. Na Velebitu je ustanovljeno oko 2700 vrsta bilja. MEDVEDNICA je gorje,čija je najviša kota Sljeme(1035m),koje sa sjevera obrubljuje hrvatsku metrpolu. ŽUMBERAK-SAMOBORSKO GORJE se prostire na području Karlovačke i Zagrebačke županije,uz državnu granicu sa Slovenijom. Temeljna obilježja krajolika su smjena šumskih prostranstava i otvorenih pašnjačko livadskih površina,prepoznatljivi krški fenomeni (spilje,jame,ponori), raštrkana naselja,eko selo Kravljak... LONJSKO POLJE je vodama Save i Lonje povremeno plavljeno i stalno zamočvareno područje,dugačko oko 75 km,između Siska i Stare Gradiške. Spada među najveće močvare europskog kontinenta. Tamo se nalazi Čigoč. PAPUK je građen od starih kristalastih stijena. Najviši vrh (954 m) nosi ime gorja. Na Papuku je evidentirano oko1100 biljnih vrsta među kojima ima rijetkih i ugroženih vrsta. Na obroncima Papuka uzgaja se vinova loza. KOPAČKI RIT je razgranat sustav močvara,bara,kanala i jezera u Baranji pri Ušću Drave u Dunav. Tamo su staništa jelena kapitalaca,srna,divljih svinja i blizu 300 ptica vodarica. Strogi rezervat je područje s neizmjenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom,a namjenjen je isključivo znanstvenom istraživanju kojim se ne mijenja biološka raznolikost i izvornost prirode(Hajdučki i Rožanski kukovi ,te Bijele i Samarske stijene) Posebni rezervat je područje na kojem je posebno izražen jedan ili više neizmijenjenih sastojaka prirode ,a osobite je znanstvene važnosti i namjene. Posebni rezervat može biti botanički,geološki,hidrološki i rezervat u moru(Motovunska šuma u Istri...) Park šuma je prirodna ili sađena šuma veće pejzažne vrijednosti,a namijenjena je odmoru i rekreaciji. Hrv.ima 38 park-šuma(Marjan u Splitu,Trakošćan u Hrv.zagorju...) Zaštićeni krajolik je prirodni ili kultivirani predio veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajolik karakterističan za pojedino područje. Postoji 69 zaštićenih krajolika(otok Susak...) Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili neživa prirode koji ima znanstveno,estetsko ili kulturno-povijesno značenje. Spomenik prirode može biti geološki,geomorfološki,hidrološki,botanički... Hrvatska ima 103 spomenika prirode(Vela draga na Učki...). Spomenik parkovne arhitekture je umjetnički oblikovan prostor kao što je: perivoj, botanički vrt,gradski park,pojedinačna stabla...(Maksimir...).

5

1.Veći broj antropogenih resursa je u subregijama(zapadna obala Istre,Dubrovačko primorje). Antropogeni resursi u tim subregijama doprinijeli su valorizaciji manje kvalitetnog tur.prostora, isticanju regionalne osobnosti te su tur.proizvod učinili kompleksnijim. Antropogeni resursi:kulturna dobra te etnosocijalni,umjetnički i ambijetalni resursi. KULTURNA DOBRA mogu biti nepokretna(3951 ih postoji u Hrv;461 je definirano kao tur.atrakcija,a 5 ih je upisano u UNESCO-vu listu svj.kulturne baštine),pokretna i nematerijalna. Nepokretna dobra dijele se na: -spomeničke cjeline-očuvana povijesna naselja(Amfiteatar u Puli,dubrovačke zidine, zag.katedrala) -arheološka nalazišta dijele se prema poziciji(podvodna,podzemna-spilje i nadzemna) i prema razdoblju iz kojeg potječu(prapovijesna,antička i srednjovjekovna). -memorijalna područja-groblja,spomenici -pojedinačni sakralni objekti -pojedinačni profani objekti(dvorci,palače, pilane, bunkeri,biblioteke,mostovi...) -objekti vrtne arhitekture-u 15.i 16.st. Pokretna dobra čuvaju se u kulturnim ustanovama ili kod građana(arheološki nalazi, oružje, pisma, novci,poštanske marke,odječa...) inventariziranih ima 3 550 377 a izloženih 143 081. Namaterijalna kulturna dobra-jezik,običaji,obredi,tradicija... ETNOSOCIJALNI RESURSI su foklor,narodne nošnje,gastronomske vještine... 2004.u hrv.je registrirano 16 370 ugostiteljskih objekata u kojima je pripravljana hrana. UMJETNIČKI RESURSI-muzika,drama,književnost,slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, film,ples i strip. 2003.Hrv.je imala 134 muzeja;od njih 42 zavičajna. AMBIJETALNI RESURSI-hotelski,stambeni, ,gospodarski, sakralni i sportski objekti te prometnice i hortikultura. 2. Prometni resursi. 2004. 92,6% turista stiglo je u Hrv.cestovnim prometom. 2004. 3,3milijuna putnika išlo zračnim prometom. 3. Izravni turistički resursi obuhvačaju Turističko ugostiteljske i prateče objekte (priroda, hoteli,usluge i infrastruktura) -trend-mali familijarni hoteli sa 50-100 kreveta. Najviše ih ima u Splitskodalmatinskoj,Istarsko i Primorsko-goranskoj županiji -prateći objekti-Maksimir u Zagrebu,ribolovišta i kuglane u Osijeku;fitness i wellness ponuda,ponuda opreme za ronjenje i alpinizam 4. Demografski potencijali-analiza trenda rasta ukupnog broja stanovnika, ravnomjernost spolno-dobne strukture,udjel visokoobrazovanih kadrova... VRSTE TURIZMA: -kupališni-prvi oblici susreću se u toplicama. Prva morska kupališta otvorena su u IstriPula 1885. -ruralni-2004. ostvareno je 0,03 noćenja Hrvatske(najrazvijeniji je u Istri,zatim Hrv.zagorju...) -ekoturizam-prirodni i nezagađeni okoliš(Plitvička jezera posjeti 15% st,a 3-5% dolaze isključivo zbog njih) -kulturni turizam-1969 prvi put se susreće

6

-manifestacijski-najveća održana u Hrvatskoj je Univerzijada 1987.(ostale:kestenijada,dani meda,proštenja,doček nove godine...) -zdravstveni turizam-začeci u ramskom razdoblju(varaždinske toplice) -povoljne visine iznad 1200m -u kontinentalnoj Hrv.klima posebno ugodna u proljeće i jesen-temp18-22°C a relativna vlažnost 65% -povoljan učinak aerosola-oko 300m od obale -talasoterapija-lječenje morem -balneoterapija-terapija termomineralnom vodom,peloidom i naftalanom -kongresni turizam-u Hrv.postoji 75 potpuno opremljenih kong.dvorana(prosječni kapacitet 120-380 sjedala). U svijetu centi imaju 10-15 manjih dvorana i 4000-5000 mjesta. -nautički turizam-vjerski turizam- sadržaj crkvene ponude:crkvene građevine i vjerski običaji -lovni turizam-lovišta:nizinska,brdska(do 800m) i gorska -lov na medvjede od 1.2-30.4 i od 16.10-31.12. -vikendaški turizam-tijekom jedne godine su 104 vikend-dana.(13 dana blagdani?) -zimski turizam- zimsko-sportska središta državnog značenja: Bjelolasica,Sljeme i Bregovo Razdolje Krš u Hrv.čini 46% cjelokupne površine. Riječna voda dijeli se prema fizikalnim(najkvalitetnija voda),kemijskim(za kupanje,šport i rekreaciju),mikrobiološkim i radiološkim osobinama -buka-u zoni bolnice,zoni odmora...dnevna dopuštena razina zvuka 50dB a noću 40. buka je štetna već od 85. -sociokulturna održivost je sukladnost razvoja turizma i očuvanje kulturnog identiteta i sustava vrijednosti lokalnog st. -ekonomska održivost-odnosi se na zalihe kapitala. -tehnološka održivost-zahtijeva primjenu tehnologije koja kroz svrsishodan proces proizvodnje snažno štiti okoliš.

7