Kasni Neolitik U Srednjoj Europi

KASNI NEOLITIK U SREDNJOJ EUROPI

• Kompleks kultura linearnotrakaste keramike u kasnom neolitiku naslijeđuje lenđelski kulturni kompleks u zapadnim dijelovima tj. na prostorima zapadne LTK, te potiski kulturni kompleks u istočnim dijelovima, odn. na području istočne LTK. Završne faze i jednog i drugog kulturnog kompleksa ulaze već u razdoblje eneolitika.

• Lengyel - eponimni lokalitet u južnoj Mađarskoj (Baranja), 20-tak km od Szekszarda, sjeverno od Pečuha • naselje na lesnom brežuljku, utvrđeno nasipom i opkopom; • iskopavao ga M. Wosinszky 1882.-1888.: neolitičko naselje sa stambenim jamama i jamama za zalihe groblje lenđelske kulture - 90 grobova

Geneza lenđelskog kulturnog kompleksa • supstrat: Zseliz tip linearnotrakaste keramike (Zseliz III prema nekima je protolenđelski horizont) + djelovanje sopotske kulture odn. njezinog Bicske tipa (ranije su se ti utjecaji pripisivali vinčanskoj kulturi dok još nije bila determinirana sopotska kultura)

Kulturni tipovi unutar kulturnog kompleksa • • • •

Lužianky, Zengövárkony, moravsko-slovačka slikana keramika Brodzany-Nitra, Lengyel III, alpska facies lenđelske kulture, • Ludanice, • Wolfsbach, Münshöfen, Jordanovska, BrzešćKujawski (Velikopoljska), Otice (Šleska),

Zajednička obilježja • uklapaju se u kasni neolitik srednje i jugoistočne Europe: Ariuşd-Cucuteni-Tripolje-HerpalyCsöszhalom-Oborin-Vinča D-Sopot III-Butmir • slikana keramika, i to pretežito crusted • brojna antropomorfna i zoomorfna keramička plastika (slobodne figure, dijelovi posuda, žrtvenika, obrednih posuda) • naselja pokazuju fortifikacijske sustave

Periodizacija Nandor Kalicz 1988. • predlenđelski horizont – kasni Zseliz, starija faza sopotske (Bicske, Becsehely – paralela sa Sopot Ib) • protolenđelski horizont – mlađa faza transdanubijske sopotske kulture, brezovljani tip sopotske kulture, Lužianky, Sé • Lengyel I - rana faza, odgovara Lengyelu I i II u Slovačkoj: Aszod, Lengyel, Zengövárkony • Lengyel II - pojava bijelog pastoznog slikanja: završetak naselja u Zengövárkony • Lengyel III - faza bez slikane keramike, bliska BrodzanyNitra kulturi

Juraj Pavuk • predlenđelski horizont –kasni Želiezovice • protolenđelski horizont stariji – Bicske-Bina • protolenđelski horizont mlađi – Lužianky, Se • Lengyel I (starija faza moravsko-slovačke slikane keramike) • Lengyel II (mlađa faza MSS) • Lengyel III (faza bijelog pastoznog slikanja na crvenoj podlozi, nema urezivanja) • Lengyel IV = Brodzany-Nitra, Otice (neslikana keramika na kojoj se još pojavljuju tragovi bijele boje, ali ne grade nikakav motiv) • Lengyel V = Ludanice, Jordanov

LUŽIANSKA SKUPINA Rasprostranjenost: jugozapadna Slovačka, sjeverozapadna Mađarska Lokaliteti: • Slovačka: okolica Trnave (Zelenč, Abraham, Žlkovce), okolica Nitre (Lužianky, Mlynarce, Nitra) • Mađarska: Keszthely-Csórégödör, Szentendre, Sé

Lužianky • eponimni lokalitet iskopavan 1942. V. Budinsky-Krička, 1956. B. Novotny • naselje i grobovi

• Naselja: podaci su vrlo skromni, nije bilo istraživanja na većim površinama • podižu se na padinama uz rijeke i potoke, u najplodnijem području zemlje → poljodjelci i stočari, ribolov (nastanjuju isti životni okoliš kao prethodnici LTK kulture) • objekti u naseljima uglavnom su ovalne ili kružne jame, u nekima ostaci kućnog lijepa i rupe od kolaca uokolo ukazuju na moguće gornje konstrukcije i njihovu uporabu kao stambenih objekata.

Sé, Malomi-dülö (4 km zap. od Szombathelya) • naselje smješteno na niskom brežuljku iznad potoka Malom; okolno područje u vrijeme neolitika močvarno ili gusto obraslo hrastovom šumom • od 1975. – 1980. opsežnija istraživanja Savaria Muzeja i Arh. instituta Mađarske akademije • naselje je bilo utvrđeno dvostrukim rovom i palisadnom ogradom, ulazna vrata; obrambeni rovovi se nisu čistili nego su postupno zatrpani, a naselje se širi preko njih i izvan prvobitnog utvrđenja • nadzemne nastambe podjednake veličine, iste orijentacije, plitki kanali oko njih za odvod vode; otpadne jame s bogatim keramičkim nalazima, peći na otvorenom • na osnovi veličine prostora i kuća te ostalih objekata procjenjuje se da je naselje imalo 20-30 kuća i 180-200 stanovnika

Ukop • kosturni i paljevinski, te simbolični – točan odnos jednih, drugih i trećih zasad nije moguće ustanoviti jer nije bilo sustavnih iskopavanja • kosturni ukopi - lagano zgrčeni položaj, ruke podignute na prsima ili pred licem, bez pravilne orijentacije, grobne jame nisu uočljive; bogati grobni prilozi, siromašni ili sasvim bez priloga;

keramičke posude kao prilog uvijek su grupirane na prsima i glavi pokojnika

• paljevinski ukopi – samo malo pepela i kostiju, nema ostataka ugljena → spaljivanje se vj. odvijalo na posebnom spalištu, a ne na samom grobu; posude kao prilozi nisu oštećene ni gorene

Socijalno-gospodarski okviri • različiti ritus i različito opremljeni grobovi upućuju na društveno raslojavanje • poljodjelstvo osnovna djelatnost (naseljavanje najplodnijeg područja, kremeni srpovi, pljeva u keramici) – žene nositeljice (oštrice srpova prilozi su u ženskim grobovima); stočarstvo – dominantan uzgoj goveda, potom ovaca i koza, svinje rijetko; lov (jelen, medvjed, vepar); ribolov • trgovina na daleke rute: bakar s istoka (bakreno šilo iz Mlynarce – najstariji metalni predmet u Slovačkoj), spondilus s Mediterana, opsidijan iz istočne Slovačke, određena vrsta radiolarita iz Poljske

Keramika • fina faktura, dobro pročišćena glina, tanke stijenke (1-3 mm), osobito stanjeni rubovi koji često završavaju valovito, dno je često malog promjera, ali konkavno da bi se dobilo na stabilnosti • dobro pečena i glačana, svijetlosmeđe, ponakad tamnije, pa i crne boje • čest je običaj popravljanja keramike

MORAVSKA SLIKANA KERAMIKA • pojavljuje se pod različitim nazivima i iz njih proizišlih kratica: mährische bemalte Keramik (MBK) /češki moravska malovana keramika (MMK)/, mährischostösterreichische Gruppe der bemalten Keramik (MOG)

Rasprostranjenost • jugozapadna i srednja Slovačka, južna i srednja Moravska, Donja Austrija, Burgenland • Lokaliteti: Nitriansky Hradok-Zameček, Svodin, Strelice, Boskovštejn, Hluboke Mašuvky, Tešetice; Poysdorf, Eggenberg, Mistelbach, Neusidel am See, Oberpullendorf, Oberwart, Eisenstadt

Boskovštejn – vila Vildomec

Naselja • u najstarijoj fazi nema utvrđenih naselja, a i stambeni objekti se teško mogu definirati →poluukopane kolibe (Nitriansky Hradok) • Klasično naselje: u središtu je kružna površina opasana jarkom i vj. zemljanim nasipom, promjera 55-60m, 2 ulaza (sjever, jug), duž jarka palisade; stambeni se objekti nalaze izvan utvrđenja, na velikoj površini – četverokutne kolibe od kolja, jedna veća okružena jarkom; različiti jamski objekti od kojih su neki pokazivali jasne naznake radioničkog prostora • vodeći tip nastambe pravokutne kolibe s dvoslivnim krovom imaju potvrdu i u keramičkim modelima

vodeći tip nastambe pravokutne kolibe s dvoslivnim krovom imaju potvrdu i u keramičkim modelima

Asparn

Pokapanje • kosturno, zgrčenci, samo iznimno i paljevinski grobovi • Svodin → od 1934. g. poznata je antropomorfna posuda iz uništenog kosturnog groba (pripisivala se bodrogkereszturskoj kulturi ili Ludanice skupini) – kontrolno iskopavanje 1954. otkrilo je isti grob i još 3 nova s prilozima starije faze MMK – slične antropomorfne posude otkrivene su kasnije i u drugim grobovima (1964.), ali s jasno vidljivim tragovima crvenog slikanja

Svodin

Svodin

Zengövárkony • najveći broj nalazišta lenđelske kulture nalazi se u županijama Tolna i Baranya tj. u području Mecsek gorja • Zengövárkony naselje i groblje, iskopavanja 1936. i 1937. 1938-1939., 1941.-1944., 1947.-1949. • naselje se proteže na visokom lesnom brežuljku usred plodnih polja, s tri je strane okruženo dubokim udolinama

• kuće u nizovima, 40-60 m udaljene jedna od druge, poluukopane manjih dimenzija, često obnavljane na istom mjestu, unutar kuće jame za spavanje, jame za sjedenje, rad i sl., ognjište, klupe, jame za zalihe • 3 velike kuće (2 s predvorjem) možda kultnog karaktera i plemensko sjedište • kuće ugl. od balvana, kolja i šiblja, oblijepljene sirovom glinom, pa nije sačuvano kućnog lijepa (jer nisu gorile) • otvor za dim i svjetlo na krovu

Groblje • 368 grobova raspoređenih po čitavom naselju, grupirani uz rub pojedinih dijelova naselja • mahom kosturni zgrčenci, 2 prazna simbolična • samo 30 grobova nema priloge

Potiska kultura

Rasprostranjenost: • od ušća Marosa, uz tok Tise i djelomično u području rijeke Bodrog • rana faza – istočno od rijeke Tise i Zagyve • kasna faza – raspad na manje kulturne cjeline: u istočnim predjelima bivše cjeline formiraju se Herpaly i Czöszhalom skupina (potonja u gornjem toku Tise i Bodroga), Čičarovce i Oborin u ist. Slovačkoj

Naselja: • južno od rijeke Körös tell tipa (naseobinska površina gusto izgrađivana, slojevi gradnje i rušenja 3-4 m), i naselja koja sliče telovima, ali su pregradnje rjeđe, kulturni sloj 1-2,5 m, veliki razmaci među kućama uvjetuju da površina ovih naselja nadilazi onu pravih telova, ali su ravna i ne izdižu se iznad okolice • sjeverno jednoslojna, horizontalna naselja kulturnog sloja 25-50 cm, teško su učljiva prigodom rekognosciranja zbog erozije i kasnijeg naseljavanja • redovito leže na visokim obalama koje se izdižu iznad plavnog područja – okolica mora biti povoljna za poljodjelstvo

KULT • nema tragova posebnih građevina koje bi služile isključivo kultu, nego se svetišta, odnosno kultni prostori nalaze u sklopu stambenih objekata – kultno i vjersko nije se strogo dijelilo od svakidašnjeg života – različiti obredi i ceremonije vj. su se odigravali u svakodnevnim okvirima • objekti u službi kulta: oltari, bazeni udubljeni u podu, životinjske (bikovske glave) po zidovima, veliki plastični ljudski likovi → sve čini cjelinu, uz to idu brojni predmeti svakodnevnog života (kamene sjekire, žrvnjevi); žrtvene jame unutar i izvan kuća (mjestom, oblikom i sadržajem razlikuju se od jama za vađenje gline ili otpadnih jama)

Pokapanje • ukopi nekoliko grobova ili više manjih skupina grobova unutar naselja, najčešće u napuštenim dijelovima naselja; Herpaly – manje skupine grobova izvan naselja • malo priloga, ugl. školjke i poneka posuda, ali je neobična pojava povezanih koštanih prstenova na rukama pokojnika (oznaka statusa?, ritualna svrha?)