Mediji I Rat U Bivsoj Jugoslaviji

MEDIJI I RAT U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI Pripremili:

Sana Migati Srđan Jelić Nevena Dejanović Ivan Jovičić Stevo Lapčević

UVOD • Ratne situacije dovode medije u posebne izazove. Sa jedne strane u doba rata povećava se interesovanje za informacijama, a ratovi obiluju sadržajima koji su zanimljivi za vesti. Sa druge strane, proces prikupljanja informacija prate posebne teškoće ne samo zbog direktne ugroženosti novinara nego i zbog toga što su zaraćene strane svesne važnosti javnog mišljenja, pa novinarima ograničavaju ili potpuno sprečavaju pristup informacijama, a medijima se koriste kao propagandnim instrumentom kako bi dobili potporu javnosti u svojoj zemlji, oblikovali sliku neprijatelja, demoralisali protivnika ili dezinformacijama uticali na tok borbenih tj. ratnih aktivnosti.

ISTORIJA • Prvi svetski rat bio je važna faza u razvoju masovnih medija kao instrumenata masovne propagande. Mnogo je novca uloženo u cenzuru, nadzor informacija i uticaj na medije. Naročito se intenzivno koristila priča o zverstvima. • U Drugom svetskom ratu još je više novca uloženo u razvoj i usavršavanje ratne propagande i nadzor medija između ostalog uz pomoć ustanova kao što su ministarstva propagande, propagandnih postrojenja koje su izveštavale sa ratišta, a prvi put su se znatno koristili i novi mediji - radio i film.

• Kako bi se ostvarile strategije ratne propagande, sve cešce se angažuju privatne agencije za odnose sa javnošću tj. PR. Stručnjaci za odnose s javnošcu već su i pre radili za države u ratu, tj. sudelovali u pripremi ratova kreirajući slike o neprijatelju. Doduše od kraja Drugog svetskog rata, a naročito poslednjih nekoliko godina, to postaje sve intenzivnije.

Načela ratne propagande • Ratna propaganda oduvek se služila određenim argumentima i načelima koja se u pomalo izmenjenom obliku mogu naći u različitim ratovima. Te argumente načela I mehanizme je sažeo Arthur Ponsonby 1930.godine, u vezi s Prvim svetskim ratom. Njih je sistematizovala Anne Morelli 2004.godine. • Postoje 10 modela argumentacije koje je ona izradila :

1.Mi ne želimo rat • Obzirom da su ratovi retko kad popularni, državnici pre objave rata ili pri samoj objavi rata rado ističu kako su protiv svakog rata.

2. Neprijatelj je isključivi krivac za rat • Da je rat potreban nasuprot svoj ljubavi prema miru, političari rado obrazlažu time da ih ponašanje protivnika prisiljava na takve postupke.

3. Neprijatelj ima đavolske osobine • Kada se stvara slika o neprijatelju delotvornije je je da se ne satanizuje celo narod nego da se neprijatelj personalizacijom učini opipljivijim tj. da se u prvom redu neprijateljski vođa stilizuje kao đavo u ljudskom obliku. • Oblikovanje slike o neprijatelju oduvek je bio omiljen i najbolji postupak stabilizovanja i formiranja javnog mišljenja u doba rata, odnosno njegove pripreme za rat.

4. Mi se borimo za dobru stvar, a ne za sebične ciljeve • Ciljevi koji zaista stoje iza objave rata, kao što su npr. ekonomski ili geopolitički interesi javnosti se otkrivaju samo u retkim prilikama. Umesto toga u javnosti se navode motivi koji se nedvosmisleno čine opravdanim.

5. Neprijatelj namerno čini zlodela. Kad mi pogrešimo, to je uvek slučajno • Zlodela, uključujući ona koje vojnici čine nad civilima, sastavni su deo svakog rata. Međutim, propaganda rado stvara dojam da takva zlodela čini samo protivnička strana. Ako se neosporno dokaže da je takva dela počinila vlastita strana, ona se ona rado nazivaju tužnom greškom ili upotriebljavaju noviji izraz, «kolateralnom štetom».

6. Neprijatelj koristi nedopušteno oružje • Taj argument proizlazi iz prethodnog i takođe služi stvaranju dojma da sopstvena strana, za razliku od protivničke, poštuje «pravila igre».

7. Naši gubici su neznatni, a protivnički ogromni • Tokom rata podrška javnosti može da se zadrži samo ako se postižu navodni uspesi, u šta spada umanjivanje sopstvenih i uveličavanje protivničkih gubitaka.

8. Našu stvar podržavaju umetnici i intelektualci • Zaraćene strane očekuju da će im prezentovanje osoba koje su nedvosmisleno «uzvišene» doneti uverljivu podršku za sopstvenu stvar.

9. Naša misija je sveta • Za opravdavanje rata rado se koriste i religijski argumenti.

10. Izdajnik je onaj ko sumlja u naše izveštavanje • Onaj ko u doba rata posumlja u propagandne poruke sopstvene strane, brzo će da se izloži kritici da nije dobar patriota.

SRBIJA

CILJ PREZENTACIJE • Predstavljenje pojednih, konkretnih primera izveštavanja srpskih medija o ratu u bivšoj Jugoslaviji, ali i iznošenje ocena određenih stručnjaka, kako bi se bar donekle mogla projektovati slika o izveštavnju medija u Srbiji toga doba.

KOSOVO • Kosovska medijska kampanja je, po mišljenju, Mark Tompsona stvorila medijiski model koji je kasnije primenjen i na druge mete srpskog rukovodstva.

ŠTAMPA •

Vodeći nacionalni dnevnici: 2. Politika 3. Politika ekspres 4. Večernje novosti

POLITIKA • Izveštavanje o srpskoj pobuni u Hrvatskoj “Rašković:Ne želim da pregovaram sa ustašama” “Duhovnost srpskog naroda” “Ovo je ustanak”

POLITIKA • Rat u Bosni Masakr u redu za hleb: “Većina žrtava bili su Srbi” “Masakr namešten”

TELEVIZIJA • • • • • •

RTS NTV Studio B TV Politika TV Palma TV Pink BK TV

RADIO • • • •

Radio Beograd – Prvi program Radio Studio B Radio Politika Radio B92

HRVATSKA

1990. godine održali su se prvi višepartijski izbori, pobednička partija bila je HDZ.

HDZ obećala slobodu govora i štampe, i ako su korišćena sredstva kontrole medija.

Ustav Hrvatske garant slobode i prava, ali dve predseničke prerogative su kobno bile relevantne za slobodu medija.

Otvorena ratna propaganda u Hrvatskoj počela 1991.godine, akcijom vojnog komandanta Branimira Glavaša.

Među osnovnim sredstvima manipulacije medija su podešavanje jezika i tona. Druga sredstva, ali ne i manje bitna, su podešavanje slika rata. (vrhunac manipulacije medija je bilo u vreme osvajanja Vukovara, ali i izveštavanje rata u Bosni)

Hrvatska nacionalna štampa i Hrvatski radio- neposredno pod uticajem i kontrolom HDZ-a.

•

Hrvatsku nacionalnu štampu čine: jedan dnevnik- Vjesnik i jedne večernje novine- Večernji list ( pomogli da se oblikuje zvanična Hrvatska verzija rata). • Imamo nedeljnik Globus (bio van kontrole vlasti) i magazin Danas (simbol nezavisnosti). Postoje tri regionala dnevna lista: 1.Glas Slavonije 2.Novi list 3.Slobodna Dalmacija

Bosna i Hercegovina

BiH-Jugoslavija u malom • -Situacija s medijima u BiH bila je naročito komplikovana-Vlada teži da kontroliše medije-Zbog mešovitog nacionalnog sastava države rezultat nisu konsolidovani i centralizovani mediji, već razbijeni i rekonstruisani u triplikatu

Terminologija • Tokom rata u Hrvatskoj izbegavani su termini nabijeni predrasudama-Pravi se razlika izmeðu “četnika" i Srba i "ustaša" i Hrvata • Ova razlika počinje da se gubi krajem 1993., što pojačava strahovanja Srba i Hrvata na teritoriji pod vladinom kontrolom

Televizija • -Nakon izbora 1990. godine, vladajuća koalicija predložila je zakon kojim bi se RTVBiH rasparčala na tri nacionalna servisa • Zbog neuspeha ovog pokušaja partije su pozvale svoje simpatizere da ne plaćaju pretplatu što je televiziju dovelo na ivicu bankrota • SDS i HDZ predlažu da se tri nacionalne partije rotiraju u kontroli kanala • O ratu u Hrvatskoj izveštavano je iz različitih perspektiva, u zavisnosti od stava urednika i izveštača-Zbog ovakve situacije, izveštavanje o krizi u Bosni bilo je nejasno i konfuzno

Medijski rat • Dok je u Hrvatskoj medijski rat voðen rečima i slikama, u BiH je voðen i fizičkom silom • Do kraja marta 1992. godine polovina predajnika RTVBiH uništena je od strane JNA, tako da, krajem 1992. godine, njihov signal pokriva samo 20-25% teritorije Bosne • Javnost je gladna informacija što je čini lakim plenom propagande • Od polovine 1992. godine SDA imenuje generalnog direktora • Zbog nepristajanja na manipulaciju, novinari masovno napuštaju RTVBiH

Radio • Prvih meseci srpskog napada na Sarajevo radio BiH sačuvao je otvoren ureðivački stav • Nakon granatiranja zgrade radija, rukovodstvo RTVBiH izbacilo je srpske lidere i izveštaje Srne iz etra • Privatne radio-stanice(Radio 99, Sarajevski Radio Zid, Radio CD) nalaze se pod konstantnim pritiskom, a njihovi su radnici fizički ugroženi

Štampa • Novinska agencija vlade, BiH Press, osnovana u aprilu 1992. godine • Osloboðenje- projugoslovenski list Daninajnezavisniji medij u Bosni-Slobodna Bosnaosnovana 1991. godine. Nakon početka rata novinarski tim se raspao, a preostali novinari muslimani vremenom su se priklonili bosanskom muslimanskom nacionalizmu-Ljiljan- pokrenut od strane Saudijske Arabije, lišio se nemuslimanskih saradnika i nastojao da razvije bosanski muslimanski nacionalni identitet

Strani mediji i sukobi u bivšoj Jugoslaviji • Strani mediji prisutni su od samog početka- aktuelnost, potreba svake strane da obezbedi podršku stranih sila zbog sopstvene nemoći • Velika uloga u predstavljanju i percepciji rata u inostranom javnom mnjenju • Pokušaj opravdanja stranog političkog i vojnog angažovanja • Uticaj izveštaja na međunarodnu politiku- rezolucije SBOUN • Uticaj na tok rata- NATO intervencije i pregovori

Zapadni mediji •

Istinitost i objektivnost?

•

Otvorena naklonjenost muslimanskoj strani, uz blagu osudu Hrvata i oštru osudu Srba

•

Prenošenje lažnih, neproverenih informacija, glasina... Tvrdnje o sistematskom silovanju koje sprovode Srbi, o 20 000 silovanih Muslimanki, optužen Gruban Malić- izmišljeni, književni lik, izokretanje izveštaja UNPROFOR-a

•

Selektivno izveštavanje i manipulacija

Rat u Bosni i Hercegovini •

Iskrivljena verzija početka i toka rata

•

Srbi obeleženi kao raspirivači sukoba i krivci za rat- agresori, zločinci, varvari, nekulturni...

•

Naglašavanje i preuveličavanje srpskih zločina, prećutkivanje srpskih žrtava

•

Olga Sučič i Suada Dilberović; Nepominjanje Nikole Gardovića

•

Do rata u Bosni nije bilo Srba, izvršili su agresiju i naselili se; započeli rat napadom u severnoj Bosni ( prećutani napadi hrvatske artiljerije)

•

Od početka se otvoreno stavili na muslimansku stranu

•

Sukob Hrvata i Muslimana u Hercegovini, oko Mostara, Hrvati neosnovano optuženi za zločine, Muslimani prikazani kao žrtve, iako su većinu sukoba izazvali oni

•

Blagonaklon odnos prema mudžahedinima (plaćenicima i dobrovoljcima i muslimanskog sveta), osuda zapadnoevropskih dobrovoljaca u hrvatskim redovima, i istočnoevropskih i grčkih dobrovoljaca u srpskim

•

Mudžahedini predstavljeni kao borci za slobodu i nezavisnost Bosne i bosanskog naroda; “Naš put je džihad”, crna zastava kao “zastava mira”

•

Neemitovanje snimaka zločina sa Crnog Vrha

Ključni događaji •

Sarajevo - opsada - snajperi - Markale

•

Srebrenica – Srbi - Muslimani

•

Logori – Trnopolje - Omarska

Sarajevo Opsada

•

april 1992 – februar 1996, 11 000 žrtava

•

mart 1992 – napad na srpske svatove, ubistvo Nikole Gardovića, barikade, napad Srba na demonstrante Olga Sučič i Suada Dilberović

•

Snajperi, table upozorenja, “sniper alley”, Muslimani prvi počeli – ženska snajperska brigada, snajperisti kao junaci, okrivljeni Srbi

•

Blagonaklono izveštavanje o naoružavanju Muslimana iako krši embargo UN (Butmirski tunel), “pravo na odbranu slobode i života”

•

BBC – Srbi napadaju isključivo redove za hleb i vodu, iako je UNPROFOR dokazao da Srbi nisu krivi za te napade

•

“Sarajevske ruže”

•

Nepominjanje proterivanja preko 50 000 sarajevskih Srba i privatnih sarajevskih logora za Srbe

Strah od snajpera

A HERO

Markale •

Prvi napad, april 1994 - 68 poginulih; Izveštaj UN- granata je došla sa muslimanskih položaja (neobjavljeno), vać su za to optuženi Srbi Balistička analiza kratera koju je sproveo UNPROFOR pokazala je da je bomba bila podmetnuta, neobjavljeno

•

Drugi napad, avgust 1995 – 41 žrtva, izveštaj BBC-ja povod za angažovanje NATO-a, uporedo sa hrvatsko-muslimanskom ofanzivom

Srebrenica •

Opsada grada 1992 – 1995, oko 8000 žrtava, prvobitne optužbe 20 000, “najgori masakr posle Drugog svetskog rata”

•

UN 1993. proglasila Srebrenicu “sigurnom zonom”; Muslimani to zloupotrebljavali i vršili ispade i napadali okolna srpska sela, neobjavljeno

•

Napad 1995, Srbi napali holandski kontigent, objavile sve velike medijske kuće, napali i Muslimani, ubili jednog Holanđanina, neobjavljeno

•

Jul 1995. Srebrenica oslobođena, obezbeđeni autobusi sa premeštaj muslimanskih izbeglica, borci zadržavani, neki su likvidirani; optužbe za planski genocid nad Muslimanima, u Srebrenici i okolnim mestima i masovne grobnice, pronađene samo neke sa nešto manje od 1000 tela

•

Naser Orić, komadant VIII operativne grupe, koristi status “zaštićene zone” i vrši ispade na okolna srpska sela, oko 3800 srpskih žrtava; masovne grobnice u Donjoj i Gornjoj Kamenici sa 600 tela, neobjavljeno od strane velikih zapadnih medija

•

Nejtan Parlstun – izraelska TV; zašto zapadni mediji skrivaju zločine nad Srbima? Skreće pažnju na Orića i srpske žrtve

•

Peter Robert Nart- zapadni mediji pokazali su se kao pokvareni i lažljivi, planska satanizacija Srba

Masovna grobnica Srba u blizini Srebrenice

Srbin, okolina Srebrenice

Logori • •

91 logor, više od 60 srpski Manjača, Trnopolje, Omarska, Dretelj

•

Peni Maršal, slike logoraša iz Trnopolja, iza bodljikave žice

•

Holandski novinar i advokat – slike su lažne

•

Kamp za izbeglice, mogućnost izlaska, dobrovoljni dolasci - sigurnost

Ostali mediji •

Ruski – neutralno

•

Arapski – apsolutna naklonjenost muslimanskoj strani, osuda Hrvata i Srba, velika uloga u mobilizaciji dobrovoljaca i plaćenika

•

Izraelski – veće razumevanje za Srbe

Rat u Hrvatskoj •

Oslobođeni komunističkog terora; protivustavno otcepljenje

•

Srpska autonomija

•

Plitvice, Borovo Selo

•

Vukovar

Vukovar •

4 meseca opsada, pad grada novembar 1991

•

Paralele sa Drezdenom i Staljingradom, najgore razaranje nakon Drugog svetskog rata

•

“Srpske koljačke horde”

•

Bolnica, ZNG, Ovčara – oko 260 žrtava

•

Vesna Bošnjak – eksperimenti nad živim Srbima, deca u reci, prećutano

•

Velika uloga stranih medija, rezolucije UN, angažovanje NATO, pomoć, sporazumi...

•

CNN je spasao Sarajevo

•

Kristijan Amanpur, CNN, o neutralnosti “... Objektivnost znači pošteno salušati sve strane... Neutralnost u situaciji kao što je rat u Bosni znači saučesništvo u genocidu...”

•

Handke – zapadni izveštači su svesni manipulatori sa unapred određenim smernicama za izveštavanje “Posao ljudi od pera zamenili su ulogom sudija i demagoga koji godinama mlate praznu slamu”

•

Piter Šnajder – za rat su krivi Srbi i Hrvati pokretani idejom stvaranja Velike Srbije i Velike Hrvatske, na račun Muslimana, koji nikada nisu težili etničkoj čistoti i širenju teritorije

•

Medijski rat protiv Srba pokrenut u Nemačkoj, a odatle prenet u ostale svetske medije, Viktor Majer, Karl Gustav Strem, Georg Rajsmiler...

Gde je tu etika?

BiH •

Član 1 Opće odredbe Novinari i njihove publikacije imaju obavezu prema javnosti da održe visoke etičke standarde u bilo kojem trenutku i pod bilo kakvim okolnostima. Dužnost je novinara i izdavača da poštuju potrebe građana za korisnim, blagovremenim i relevantnim informacijama, kao i da brane načela slobode informisanja i pravo na pravedan komentar i kritičko novinarstvo. Štampa Bosne i Hercegovine će se pridržavati općeprihvaćenih društvenih standarda pristojnosti i poštivanja etničke, kulturne i religijske raznolikosti Bosne i Hercegovine. Štampa će štititi prava pojedinaca dok će u isto vrijeme podržavati pravo na informaciju koja služi javnom interesu. Ovaj Kodeks treba posmatrati u svjetlu oba pomenuta značenja.

•

Član 2 Urednička odgovornost Najvažnija odgovornost novinara i urednika je da osiguraju da cijeli njihov rad bude usmjeren ka poštivanju istine kao i prava javnosti da zna istinu. Novinari će u svakom trenutku obavljati svoj posao u duhu pravednosti, istinitosti i pristojnosti pri sakupljanju informacija, izvještavanju i predstavljanju mišljenja. Plagijati, falsificiranje, namjerno prikrivanje važnih činjenica, primanje mita ili usluga koje bi uticale na rad izvještača ili urednika, najteži su moralni prekršaji ove profesije.

•

Član 4 Diskriminacija Novine i periodična izdanja moraju izbjeći prejudicirane i uvredljive aluzije na nečiju etničku grupu, nacionalnost, rasu, religiju, spol, seksualnu opredijeljenost, fizičku ili mentalnu bolest ili onesposobljenost. Aluzije na nečiju etničku grupu, nacionalnost, rasu, religiju, spol, seksualnu opredijeljenost, fizičku ili mentalnu bolest ili onesposobljenost će se napraviti samo onda kada su u direknoj vezi sa slučajem o kojem se izvještava.

•

Član 5 Tačnost i fer izvještavanje Novine i periodična izdanja će se dobro potruditi da ne štampaju netačne, krivonavodeće i iskrivljene materijale, u vidu slika, tekstova ili drugih materijala. Slike i dokumenti ne smiju biti falsifikovani ili korišteni na krivonavodeći način, niti izdanja smiju prikrivati ili zadržavati bilo kakve važne informacije čije bi obznanjivanje moglo materijano uticati na razumijevanje publike i tumačenje objavljenog izvještaja. Novinari i njihove publikacije imaju profesionalnu obavezu da blagovremeno isprave bilo koju objavljenu informaciju za koju se utvrdi da je netačna. Izvinjenje i/ili ispravka će biti objavljeni sa dužnim isticanjem.

Crna Gora •

•

•

•

Dužnost je novinara da poštuje istinu i istrajno traga za njom, imajući uvijek u vidu pravo javnosti da zna i ljudsku potrebu za pravičnošću i humanošću. Za novinara su činjenice neprikosnovene, a njegova obaveza je da ih stavlja u pravilan kontekst i onemogući njihovu zloupotrebu, bilo da se radi o tekstu, slici ili tonu. Glasine i pretpostavke moraju se nedvosmisleno naznačiti kao takve. Obaveza je da vijest i komentar budu jasno razdvojeni. Obaveza novinara je da dopuni nepotpunu i ispravi netačnu informaciju, pogotovo onu koja može naškoditi, pridržavajući se, pri tom, pravila da ispravka mora biti istaknuta na odgovarajući način. Rasu, vjeru, nacionalnost, etničku pripadnost, seksualnu orijentaciju i porodični status čovjeka, novinar će pomenuti samo ako je to neophodno za informaciju.

Србија • • • • • • • • • •

1. Dužnost je novinara da sledi najviše profesionalne i etičke standarde. 2. Novinar će u svim situacijama i bez izuzetka braniti načela slobode stampe i drugih medija javnog obaveštavanja, štiteći pravo na informaciju i izražavanje komentatorskog i kritičkog stava, držeći se starog pravila da su činjenice obavezne, a stavovi slobodni. 3. Novinar će se u svakoj prilici boriti protiv sprečavanja slobodnog opticaja vesti, protiv iskrivljavanja činjenica i protiv cenzure. 4. Obaveza je novinara da iznosi istinitu, proverenu, celovitu i blagovremenu informaciju. Navodeći ličnosti i ustanove od kojih je dobio podatke ili izjavu, zadržava pravo da ne otkrije izvor informisanja (što ga ne lišava prava za izneseno). 5. Novinar je dužan da blagovremeno ispravi svaku štetnu netačnost putem ispravke i izvinjenja određenoj ličnosti ili ustanovi, omogućujući pravo na odgovor kritikovanim osobama ukoliko je reč o dostojnom predmetu rasprave. 6. U pribavljanju informacija, fotografija i ilustracija, novinar će se služiti putevima koji odgovaraju dostojanstvu i tradiciji novinarske profesije, držeći se pri tom načela da se čuju sve strane. 7. Vodeći računa o pravu javnosti da dozna relevantne činjenice iz svih oblasti života, novinar će se truditi da zaobiđe činjenice i intonaciju koja vređa privatnost građana, njihovo pravo na privatnu tugu i nesreću. 8. Novinar će odlučno izbegavati sve privilegije koje bi mogle da uticu na nezavisno obavljanje njegovih profesionalnih dužnosti. 9.Samo ako su činjenice relevantne i neophodne, novinar će u svojim izveštajima i informacijama pomenuti rasu određene ličnosti, boju, versku pripadnost, nacionalno opredeljenje, legitimnost rođenja, telesnu nesposobnost, bračni status (i u slučaju nepostojanja) i seksualne sklonosti. 10. Novinar neće privatno koristiti prednosti zasnovane na informacijama koje je dobio prilikom svog profesionalnog rada, pre nego što informacija bude dostupna javnosti.

Hrvatska •

1. U obavljanju svojeg posla i djelovanja novinar se mora rukovoditi općim načelima i etikom novinarskog poziva. Polazeći od načela da su u demokratskom društvu javna glasila slobodna, samostalna, istraživačka i otvorena za različita mišljenja, novinar za svoj rad snosi odgovornost pred javnošću, zakonom i pred svojom profesionalnom organizacijom. 2. Iznošenjem samostalnoga i kritičkog stava u traganju za istinom kao osnovnim načelom u profesionalnom radu, novinar aktivno sudjeluje u stvaranju javnog mnijenja i kolektivnom rasuđivanju o stvarima koje se tiču sviju. 3. Novinar kao i svaki građanin ima pravo na svoje političko i drugo opredjeljenje i angažiranje. U svojem djelovanju on poštuje profesionalnu distancu prema aktualnim zbivanjima, što je jedan od uvjeta za objektivno, profesionalno izvještavanje o događajima. 4. Novinar je obavezan iznositi istinitu, uravnoteženu i provjerenu informaciju. On navodi osobe ili ustanove od kojih je dobio podatak, informaciju ili izjavu. Ima pravo i da ne otkrije izvor informacije, ali za objavljeni podatak snosi moralnu, materijalnu i krivičnu odgovornost. 5. Novinar ima pravo pristupa svim izvorima informacija kao i pravo da slobodno istražuje sve činjenice koje uvjetuju javni život. Bude li novinar neopravdano spriječen da dođe do tražene informacije, ima pravo o tome obavijestiti javnost. 6. Novinara obvezuje zakonska odredba o čuvanju, državne tajne. Novinar poštuje embargo na objavljivanje informacije. Ako su prema njegovoj procjeni, navedena ograničenja zloupotrebljena za zatvaranje informacija, novinar na to upozorava nadležne osobe. 7. Pri izvještavanju, a posebno u komentarima i polemičkim tekstovima, novinar je dužan poštivati etiku javne riječi i kulturu dijaloga, te uvažavati dostojanstvo i integritet osobe s kojom polemizira.

•

8. Rad novinara podložan je kritici javnosti. Novinar i uredništva obvezni su da se pažljivo odnose prema svim prijedlozima, preporukama, primjedbama i kritikama koje im se upućuju i o tome su dužni povremeno obavještavati javnost. 9. Pravo je i dužnost novinara da se zauzima za slobodan protok informacija. 10. Novinar poštuje autorstvo drugih novinara i ostalih sudionika u javnom informiranju. U svojim prilozima navodi imena drugih autora čijem se tekstovima koristi. 11. Skraćeni ili izmijenjeni prilozi-tekstovi, koji mijenjaju osnovni smisao teksta mogu se objaviti samo uz znanje i odobrenje autora. Dođe li do nesuglasnosti, autor ima pravo povući svoj prilog-tekst i potpis. 12. Prilog-tekst bez imena autora i tekst-prilog objavljen pod pseudonimom smatraju se uredničkim. 13. Plagijat je nespojiv s novinarskim Kodeksom. 14. U nastojanjima da dođe do informacije, fotografije, snimka ili dokumenta novinar ne smije koristiti nelojalna i nezakonita sredstva. 15. Član novinarske organizacije ima pravo odbiti radni zadatak ukoliko je on u suprotnosti s odredbama ovoga Kodeksa, odredbama Statuta novinarske organizacije ili profesionalno-etičkim standardima novinarskog posla.

•

16. Novinar treba štititi čovjekovu intimu od neopravdanog ili senzacionalističkog otkrivanja u javnosti. Novinar je obavezan poštivati svačije pravo na privatni i obiteljski život, dom, zdravlje i prepisku (intersubjektivnu komunikaciju). Objavljivanje podataka koji narušavaju nečiju privatnost, bez nečije privole, mora biti opravdano interesom javnosti. Korištenje sredstava za snimanje izdaleka osoba u njihovom privatnom okruženju i privatnom posjedu, a bez njihova odobrenje, neprihvatljivo je. Urednici ne smiju objavljivati materijale suradnika koji ne poštuju ta pravila. Posebna se pozornost i odgovornost zahtijeva kad izvještava o nesrećama, obiteljskim tragedijama, bolestima, djeci i malodobnicima, u sudskim postupcima, poštuje pretpostavku (presumpciju) nedužnosti, integritet, dostojanstvo i osjećanje svih stranaka u sporu. U političkim sukobima treba uvažavati građanska prava i slobode sudionika te nastojati ostati nepristran. 17. Novinar ne smije intervijuirati ni fotografirati dijete (do 14 godina) o pitanjima njegova života ili života druge djece bez nazočnosti roditelja ili drugog odraslog odgovornog za dijete. S učenicima se ne smije razgovarati niti ih se smije fotografirati u školi bez odobrenja školskih službi. Djeci i mlađim maloljetnicima (od 14 do 16 godina) ne smije se plaćati za obavijesti niti se smije plaćati njihovim roditeljima ili skrbnicima, osim ako to nije u interesu djeteta. 18. Novinar ne smije otkriti identitet djece upletene u slučajeve seksualnog zlostavljanja, bez obzira jesu li svjedoci ili žrtve. U novinskim izvještajima (i drugim prilozima) o slučajevima seksualnog zlostavljanja djece sve formulacije moraju biti takve da: a) dijete i maloljetnik ne mogu (ni izravno ni neizravno) biti identificirani b) identificirana može biti samo odrasla osoba. 19. Novinari moraju izbjegavati objavljivanje detalja i pejorativne kvalifikacije o rasi, boji kože, vjeri, spolu ili seksualnoj orijentaciji kao i o bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj manjkavosti ili bolesti ukoliko to nije relevantno za javni interes. 21. Novinar se ne smije baviti poslovima koji ugrožavaju njegovu samostalnost prosuđivanja i smanjuju objektivnost u objavljivanju istinitih činjenica i narušavaju njegov novinarski dignitet. Novinar ne smije objavljivati informacije radi stjecanja osobne materijalne koristi (mito, korupcija i slično). Novinar ne smije biti autor plaćenih reklamnih i drugih propagandnih napisa. 22. Novinar i novinarska organizacija čuvaju ugled, dostojanstvo i integritet svoje profesije, surađuju među sobom i njeguju kolegijalne i drugarske odnose kao i profesionalnu solidarnost.

HVALA NA PAŽNJI!