Kulturna Industrija_prosvjetiteljstvo Kao Masovna Obmana

KULTURNA INDUSTRIJA

J KULTUR A IDUSTRIJA PROSVJETITEUSTVO KAO MASOV A OBMA A

Sociologijsko mnjenje da se g~~itkom osl.on~a .u ~bjek­ ti noj religiji, raspadanjem poslj~dnJlh I?ret~aplt~ltstJč~lh.ostataka, tehničkom i socijalnom dIferencIjacIjom I specl~altz~­ cijom, prelazi u kulturni kaos svako<;inevno s~ pokaz.uje la~­ nim. Kultura danas svemu nameće sltčno t. FIlm, radIo, revIje predstavljaju sistem. Svaki je odjeljak skladan u ebi i uglasan s drugima. Cak i estetske manifestacije političkih uprotnosti podjednako veličaju čelični ritam. Dekorativna upravna i izložbena mjesta industrije u autoritarnim i drugim državama jedva se razlikuju. Svijetle monumentalne zgrade koje posvuda niču reprezentiraju čistu smisaonu plan ko t koncerna koji zahvaćaju čitavu državu, kojima je već stremilo razulareno poduzetništvo - spomenici tog poduzetništva su okolne mračne poslovne kuće i kuće za stanovanje beznadnih gradova. Starije kuće oko betonskih centara već izgledaju kao s!rotinjske četv~i.' a novi bungalovi na rubu grada kao i neso.ltd~a konstrukcIja na medunarodnim sajmovima slave tehOIčkI napredak i pozivaju na to da ih poslije kratke upotrebe odbace I?oput kut.ij~. za konzerve. Projekti za izgradnju gr~dova u kOJIma se hIgIjenskim malim stanovima tako reći ~e!1 perpc:.t~!rati individua kao samostalna, tu istu individuu JOS ~emeljltlje po~r~duju njezinom suprotniku, totalnoj moći ~apltala. Stanovmcl I kon f ' .se u svrhu rada i zabave , kao producenti ~umc:n. I, pozIvaju u centre, a stambene ćelije se bez greške knstahzlrajU u dobro organizirane komplekse. Očito je-

dinstvo ~akrokozmosa i mikrokozmo a demon trira rudIm mod~l njIhove kulture: lažnu identičnost općeg i po jebno Sva Je .masovna pod monopolom I'd ntl'čna .I po č'Inje g. . . . kultura k " . se naZIratI nJezin s ~Iet.' njeZin P?jmovni kostur proizveden m~>nopolom: ~prav~~ačl uopće rusu toliko .zainteresirani da t~~ ko tur pnk':Ju, nJ~~ova ~oć je utoliko jača ukolik b z Olje na ~upa. Fllm~)VJ I rad!o uopće više ne mora'u nastup ti ~ao ~mJetno~t. I tln~ da ~ISU mšta d':l~o do< posao upotr bljavaju kao IdeologIjU kOja treba legItImirati šund koji namje~no proi~vode. O.ni sa~i ebc:. naz!vaju industrijama i obja ljene brOjke o pnmanJlma nJIhovIh generalnih direktora pobijaju svaku sumnju u društvenu neophodnost gotovih proizvoda. Interesenti rado pojašnjavaju kulturnu industriju tehnologijski. Kažu da sudjelovanje milijuna traži načine reprodukcije zbog kojih je n.eophodno na bezbrojnim mj~stima istim potrebama dobavljatI tandardna dobra, Tehnička suprotno t izmedu malobrojnih proizvodnih centara i raštrkane recepcije po njihovom. mnj~~ju uvjet~je orga~iziranje. i planiranje po redstvom omh kOJI raspolazu centnma, Kaze se da u tandardi izvorno proizašli iz potreba ~onz~m~nata: ~oga e na odno i akceptiraju bez otpora. I zaIsta, Jedinstvo s~ste­ m~ po taje ~ve većim, gušćim upravo o~im krugom manipulacije i potrebe koji djeluje povratno. Pn s~emu tomuJe pr~­ 'ućuje da je tlo na kojem tehnika zadobIJa moć na dru.tvom moć ekonomijski najjačeg nad društvom. Današn~a tehniČka racionalnost jest racionalnost gospodsAtva. Onab.Jl~ t denog utomo eleI I, prinudOl. karakter samom e b'I 0.ll . društva. 'r da njihov bombe i filmovi t~ko dugo .0drzayaJu CJe I~~ nepravdi kojoj ment izjednačiv~nJa po~azuJe SVOJU s.n~g~trije došla tek do služe. Za sada Je tC:~OIka k~lturn\,? žrtvovala je ono čime stand3:rdiza~ije i ser!Jsk.e pr3Ifvo.~~J društvenog sistema. se logIka djela razltkuJ~ o k ~gl kona kretanja tehnike medutim, nije kri~ic~ bIlo a. yo~ d"anašnjoj privredi. On~ kao takve, nego nJezlOe funkCIje k ti centralnoj kontro1J potreba koja bi možda mo.gl~. ~~~al~~ svijesti. Korak od te· već je potisnuta kontrolom 10 IV

To,

12

f

HORKHEIMER - THEODOR \

ADOR O

KULTURNA IDUSTRIJA

129

lefona k radiju jasno je razd ?jio .uloge: Telefon}e udionicima još liberalno dopu tao da Ig~~Ju ubJe.kt. Ra~ho demokratski sve pretvara u lu ao ~ da bl I~ auto~tarno Izr~čio među­ obno jednakim programlm~ tal!lca. IJ~. ~ raz JIa nikakva aparatura za odgo ore. a pnvatnlm se emisIjama nameće nesloboda. One su ograničene na apokrifno područje »amatera« koji su uz t? jo' od~zgo oq~anizirani.. (\ aki e trag spontano ti pubhke u okvIru oficIJelnog. ra~IJa upra Ija i apsorbira pomoću lovaca na talente, natječaja pred mikrofonom. protežiranih priredbi razne rsti i stručnog odabiranja. Talenti pripadaju pogonu već da no prije nego što ih predsta IJa: ina.če se ne b~ t~~o ~arno ukla~ali. Ra položenje pubhke, kOJe navodno I čJnJenlčno pogodUje kulturnoj industriji i n~ezinom s!stemu, jest dio tog sistema, a ne njegovo opravdanJe. Kada Jedna grana kulture postupa po istom receptu kao druga koja joj je po mediju i predmetu vrlo daleka' ~ada dram~.tsk.i čvo~ u .melodram.atskoj seriji na radiju po ta: J,e pe~agogIJsklm. pnmJerom za 9ešavanje tehničkih poteško~ kOJe se kao »Jam« savladavajU upravo kao na vrhuncima Jazzovskog života, ili kada .~e po~ušana »adaptacija« jednog ~~ethovenovog stavka odvIJa po Istom modu u kao i adaptacIJa nekog, T?lstoje~og romana za film, tada e pozivanje na ~o~tane z~IJe pub~~ke pretvara u neuvjerljiv izgovor. ObjašnJ~,nJe vlas.tltom tezJnom tehničkog i osobnog aparata već je ~~Ize :tvan, .~o aparat v.alja sve do pojedino ti shvatiti kao dio e on<:~IJskog sel~ktl\.:nog mehanizma. K tomu pridolazi og.ovord,.I~1 ~arem zajednička odluka izvršnih snaga da neće proiZVO Itl OI dopustit' .'t ' ..... "h . I ms a sto ne nahkuJe nJihOVim tabelama, nJI Ovom pOlmu pot 'č .. Uk rk J rosa a, pnJe svega njima samima. društven~ Ite~d~e ~. o~okm s.vjetskom razdoblju objektivna mjerama generaf:·I~a I.n arnira u subjektivnim tamnim namOĆnijih~ a .1 dlr~~tora, to su IZVorno direktori najciteta, k~C; i=~\jr' Jektora čelika~~~troleja, elektri~ monopoli slabi i ov· rl~ ~spor~dOiS njima su kulturnI ~ravim vlastodršcim~~l. Mor~J~. se Jako truditi da udovolje tiP robe ionako još a .~e bl nJlho~u sferu, čiji je specifični prevIse prozet ljubaznim liberalizmom i

židov kim intelektualcima Izvr r . no t najjače radio-kompa~ije og ~ ~IZU. akcija čišćenja. Ovi _ bankama karakteri tična je za ~t:v~O~~dust~)i ili film ke o gr~ne opet među obno ekonomi' sk' ru čIJe su I?ojedine bltzu da koncentraciJ'a duha dostlJž lt Pkovezane, Sve Je toliko 'l a av stup anJ'kOJI.. JOJ ·' dopu Šta na d laženje demarkacionih er'" tehničkih odjeljaka. BeZObzirno jed,lm~a lnS I~ena pr~duzeća i jedoči o jedinstvu politike ko 'e se vo ulturne Industrije ka difer~.nciranja, pOput difere~cira~J·~raAv? BSPfjrelma, E~~ati~.. I mova ' Ih, pn Č a u revijama raz I I·č·Ite cijene ne proizlaz It I'k' ' kl .fi k ... '... e o I o IZ stvan koI I·k o Iuze aSI I aCIJI orgamzlranJu l' zahv ' potrošača Z . š" a ćanJu a . ve Je ne . to predViđeno .. . tako da nitko ne može po b'Je ć"I l k raz I e pos t aJu uvnJežene I propagirane Snabd" , b' 'k h" h" '" ,~vanJe pu II e IJerar Ijom senjskih kvaliteta služi zaprav t t ' , k 'fi' , o. o pu mJe~ vantl ICtranJu, Svatko se treba takoreći pont p _ vel((_~~a i ati, u s.kladu sa svojim indicijama odredeno po ~zatl za ono~ kate~orijom masovnog proizvoda koja je prOizvedena za njegov tip, Potrošači su kao statistički materiJal na kartama ,istraživ~,čk~h ~reda, koji se ~iše ~e razlikuju od. pr~pagandnlh, razdlJe,lJem u grupe'po pnmanJima, razdiJeijem na crvena, zelena I plava polja, Shematizam postupka očituje se u tomu što se mehanič­ ki diferencirani proizvodi konačno pokazuju jednakima, Da je razlika između serije Chryslerovih vozila i serije iz General Motor a u biti prividna, zna već i svako dijete koje se tom razhkom oduševljava, Ono što znalci opisuju kao prednosti i labe strane služi samo tomu da se ovjekovječi privid konkurencije i mogućnosti birania, Jednako je s onim što prezenti. raJu Werner Brothers I Metro UOJdWlO Mayers. No, nestaJ~ čak i razlike između najskupljih i najjeftiniji~ sorti !z k~~ekCl­ Je i te firme: kod automobila se radi o razltcl u brOJU clh,n~a­ ra, volumenu, datumima patenata, kod filmov.a o razItc! u broju zvijezda, obilju primjene tehnike, ra~a I opreme l, o upotrebi novijih psihologijskih formula, J~dlOstveno se ~Je­ rilo vrijednosti sastoji iz doziranja consp,ICUOUS(dfl'dUCtJO,r!1 · . . ' .. ke vn t J.euDCJ e o bJelodanjene JnveStlCIJ~' , tvarnim diferenkulturne industrije nemajU mkak.ve- veze-U..S

•

130

f

HOR"'HEI fER - THEODOR W ADaR O

., a, sa misl om nroiz oda Tehnički mediji e i medu ob· CI am ~ , 'r t T I '" . no pnslfjavajt1 na neza ItIJO U~lIJ orrnno . e e IZIJa. Ide za sintezom radija i filma, a ta, e ,mteza od~ad.a e dok JO avim ne odgovara za~nter~Slranl~a, no nJezl.ne ~eog~aničene mogu nosti obeća\:~Ju toliko radikalno prošlrenJ~ o Iro~a enja estetskih matenjala da će ~ožda eć. utra t.nJumfirah površno prikrivena identično t Vih kulturnih proIz oda, a im otvoreno, kao podruglji o ispunjenje agnerijan kog na o ejelokupno~ umjetničk<;'!TI djelu. s~glašeno t I~~e, riječi i muzike uspiJeva savršenije nego u Tnstanu, budUCI da e o _ jetiini elementi u principu proiz ode u istom tehničkom radnom postupku, osjetilni elementi koji bez prigo ora protokoliraju cjelokupnu površinu realn?sti izra~~ aju ie?in tvo tog radnog postupka upravo kao svoJ navlastiti sadrzaj. Taj radni postupak int~g:ira sv~ ele~:~te produkcije, ~d koncepcije. romana u kOJOJ .se v.~e pO~l1IsIJa. na film d~ najmanjeg zvuč­ nog efekta. On Je tnJumf Jnvestlranog kapitala. Srni aa vakog 01ma je upravo u tomu da razvlašćenom kandidatu za nek! Job. urežu u srce. svemoć njegovog go podara kao vemoe kap!~ala, bez obzira na to kakav je plot izabralo vod t o produkCIJe. . . Korisni~ slob~dnog vremena treba da e ra na po tom JedJn~tvu pro~zvodnJe. D?stignuće ~oje je kanta ki hematizam JOŠ oćeki~ao od subjekata, naime, da o jetiInu mnogo _ t~kos~ unap~)ed dovedu.u odno~ fundamentalnim pojmoYJma, Jnd~stnJa sad oduzima subjektu i ama izvodi. Za nJU ~e. sh~mat1~am. prva d~žnost spram kupca. du i treba da ~e~k~sr veOJ mfhaOJ~m koj.i nepo redne podatke prepandanas o~~:n~ug ašav~Ju sa .slst~mom či ~og uma Tajna je onih k" ža: Iako Je plaOJranJe mehaOlzma po red t om njoj sa~~r~m~~n~~~a~ke, po~redst,:om kul.tu!"Oe indu tr.ije, voj racionalizaciji' ~llo~ teze drustva kOJe Je unatoč člta­ svojem prolažen' ~raclOna no, sudbonosna e tendencija u kavu namjeru. ~~tr~~az ~ve agenture p~sla.ip~k I?retvara u luveć unaprijed bilo kl či.~e. mogu klasificirati OI-ta što ne bi Umjetnost za puk liše asi IClrano ll: .s~emati~mu produkcije. na snova ozbiljuJe onaj sanjalački idea-

KULTUR A I D STRIJA

I,I

lizam za koji je kritički idealizam . ko. Sve dolazi iz vije ti kod M ~atrao da Ide odvi e d le božje vije ti, II masovnoj umjetn~ ~b.ran~~ea. i Berkeleya IZ rave proizvodnje. e amo da ~ I IZ. SVIJesti zemalj ke up lodramat kih erija ciklički Od"; ttp~)Vtkšlagera, z~ijezdi, me nego i pecifićni adTŽaj igre on~va~~i ao krute .I.nv~rijanle, vedeno je iz toga. Detalji po~taju ~n gl'~1°'p~m1J~nJ~~01 .1Z tervala koji se u jednom šlageru ok I OI, rat~! s,IIJed \n. lazno o ramoćenje junaka kOJ'e onp adzao ~PkečatIJlvlm, pro' k' ' . po nOSI ao good port kon· ne b atme oje ljubljena dobiJ'a od . k'h k " b . Ja I ru u muške zv\.e d ' J z e, njegov? gru o. p<;,naš~nJe spram bogate nasl'ednice ve u to kao I ~.ve .P?Jedmostl gotovi klišeji koji se P~oizVOlj: no. m?gu upotn)eb~tl I tu i t~.mo i posve su definirani svrhom kOJa lm u s~eml pn pada. Njihov se čitav život sastoji u tomu da potvr~u.JU.shemu čiji su dio. U filmu se dosljedno može o?mah Vidjeti kak? će završiti~ tko će biti nagraden, tko kažnJen, tk~ zabor~vIJen,.a narOČIto u lakoj muzici re arirano uho m?ze poshJe prv!h taktova šlagera pogoditi nastavak i retno. e k~da s.e ~? z~lsta tako i dogodi. Ne smije se mijenjali p'v Ječnt brOJ nJečl u hort tory. Cak gegovi efekti vicevi Jednak? u kal.ku~i~a~~ kao i čitav ko tur. ji~a up;avljaju po ebO! tručnjacI I njihova e u ka raznolikost načelno može razdijeliti u uredu. Kulturna indu trija e razvila prevlašću efekta, opiplji og do tignuća, tehničkog detalja nad djelom koje je nekada no ilo ideju i bilo likvidirano zajedno njom. Time -to e d<;:talj emancipirao postao je buntovan i pretvorio e, od romantike do ekspre ionizma, kao neukrotivi izraz u no JOca oporbe pram organizacije. Pojedinačno harmonično djelovanje zabri alo je u muzici svijest o cjelini forme, partIkularna boja u slikarstvu vije t o kompoziciji slike, a. u romanu p ihologij ka uvjerljivost arhitekturu .. Kulturna andustrija priređuje tomu kraj totalnošć~. Bud~ćl da zna. sa.mo za efekte prekida s njihovoJ? neukrot!vošĆU I podre~u~e I.h formuli koja je zamijenila djelo, Ona Jednako udara I dIO I. CJelinu. Cjelina neumitno i bez veze n~stup~ spra~ detalja, n~ primjer, u vidu karijere nekoga tk? Je USpiO, k~!'1Jer.e kOJreba poslužiti kao ilustracija i dokaz, lako sama Olje OIšta rugo qo

132

M

. HORKHEIMER - THEODOR W. ADORNO

Takozvana nadilazeća nego suma 001'h I'd'10tskl'h događaJ·a. . B . ka mapa i uvodi red, a ne sveza. ez sup. ., cielina i pojedinosti imaju iste poteIdeja J~s~ reglstaors .. . . . rotnostl I ne-nep ezano ,~. ze 'iho a' unaprijed garantirana harmo~IJa .lz~guJ~ se IZb~ren~j harmoniji elikih građanskih 1!mJetmčklh dJ.~la. U jemačkoj je čak u najvedrijim filmOVima demokracije već vladao pogrebni mir diktature. '" Cita svijet prolazi kroz filte~e kul~u.me IOdustnj;. Staro iskustvo gledaoca filma, koji ulIcu pn IzI~sku z~paza ~a,? nastavak filma koji je uprav.o g!~dao buodu~1 da taj filI? zeli strogo prikazati svakodnevOI sVIJet zapaz8:~Ja, po~talo Je I?utokazorn proizvodnje. Što gušće i potp~mJe n~ezlOe tehmk.e udvostručuju empirijske predmete, utoliko lakse danas usp~~ jeva prevara da je vanjski svijet izr~v~i nastavak ~>nog kOJI smo upoznali u filmu. Nakon ~u~J~VltO~. uvo~enJa .to~-fil­ ma, mehaničko umnožav~nje u.cJelIm.sluzl. ovoJ ~amJen. Po tendenciji se život ne bi više smIO moćI razlikovati od ton-filma. Time što, daleko nadilazeći kazalište iluzija, mašti i mislima gledaoca ne ostavlja više nikakvu dimenziju u kojoj bi se mogli kretati u okviru filma, a ipak i skrenuti s njego ih egzaktnih danosti a da ne izgube nit, film školuje onoga tko '1'lHl-Se predaje da 8-a -neposredno identificira sa zbiljom. Kržljanje predodžbene moći i spontanosti potrošača kulture danas ne treba tek reducirati na psihologijske mehanizme. Sami proizvodi, a prije svih ostalih onaj najkarakterističniji, ton-film, po svojoj objektivnosti sazdanosti paraliziraju te sposobnosti. Oni su sazdani tako da doduše za adekvatno shvaćanje traže brzinu, sposobnost zapažanja, verziranost, no upravo abran"u ledaocu misaol1.lJ--aktivnost ukoliko ne žele da mu umakne .ne to I I ne a od činjenica koje jure mi..mo DJ~a.. apetost Je svakako toliko uvriježena da u pojedi~om slučajU u?pće .ne m?ra biti aktualizirana, a ipak potiskue mašt~. Ona) t.~o ~e toliko apsorbiran kozmosom filma, gestama, s Ikom I nječima da mu ne može dodati ono čime bi se tek zais~a. pretvo~o II kozmos uopće, ne mora u trenutku izv.edb~. biti d,o kraja z~posje~nut posebnim dostignućima mašIOenje. Vec zbog SVih drugih. filmova i kulturnih proizvoda

KULTURNA INDUSTRIJA

,

koje mora po~n~yat!, tražen~ je vr t pozorno ti t liko bli da auto~ats~1 sllJ~dl.. Snaga I~du t~j kog dm tva j dn m l svagda ~Jel~Je u lJudima. Prol~vodl kulturne ind trij m gu računati s time da budu čak I u tanju r tre en ti bu n ko~~um?!ani. ~vaki ?d njih jest model ogromne konoml] maslOenje kOJa sve I svakog od samog početka, i pri r du I pri odmoru koji mu nalikuje, drži u napeto ti. U vakom t n l-filmu, u svakoj radio-emisiji može se naći ono to OI j d nom pojedinačno nego samo svima zajedno u dru tvu m pripisati kao djelovanje. Svaka pojedina manife tacija kul turne industrije neumitno reproducira ljude kao ono u to ih je pretvorila cjelina. U tomu da proces jednostavne repro, dukcije duha ne pređe u proširenu budn~ vode rač~na VI njegovi agenti, od producenta pa do ženskih udmženja. Tužbe povjesničara umjetnosti i pobornika kulture gašenju snage stilskog oblikovanja na Zapadu upravo u zapanjujući neut~~eljene. Stereotipno pr~vođenje svega,. čak i uopće još nemlšlJen?g, u s~e~u me~an~č.ko~ r:prod~.~lranJ po strogosti i važenjU nadilaZI .sv~kl ZbiljskI ~tJl,. s .čljlm po jmom prijatelji naobrazbe veličajU pred.kapltah~tlčku pr~ šlost kao nešto organsko. Nikakav Pales~nna ne .?I mogao. VIoe puristički osuđivati n~pripremljen~ I ner~znJešenu .~ISO nanciju nego što aranžer jazza proganja svaki obrat kOJI toč· no ne odgovara žargonu. Ukoli~o pretvar~ Mozarta ~ ~žez, ne mijenja ga samo tamo gdje bl Mozart bio. pretežak Ih pre: više ozbiljan nego i tamo gdje samo drukčI~e, čak mož~a I .ednostavnije harmonizira melodiju n~go. št~ Je danas uO?lča jeno. Nikakav srednjovjekovni ~ra~~t~!J Olje m~~ao slž:r crkvenih prozora i plastika nepovJ.~rIJIYI~e raz":t~J~~e~~lza~ to hijerarhija nekog fil~skog studija ČI~I J~ sl~ 'mprimatur da ea ili Victo.ra ~ugoa pnJe.n~go š~~ ~~ga~ ~:žll}ivije dodijeliti može p~oćJ. .Nlk~kav .kaplte ne rokletih njihovo mjesto u đavolskim lIkovl!TI.a I !Duka!TIa p š o vodstvo proizvodnje skladu sordo naJvl.še ljubaVI n~r-0 o~i nutoj suknji leading dodjeljuje junakovIm muk~~~ ~ ~~ licftni egzoterični i ezo lady u litaniji velefilma. I~nčltbl I I . P o i o~oga što e tolerir terični katalog onoga što Je za ranjen

°

,I

H

HEr IER - TH EvuvR

.

DOR O

134

KULTURNA INDUSTRIJA

ide toliko dale o da p drul:je. k je o-taje. lobodno nije amo okruženo granicama n~g ~ Izn~tra ~ro~eto ~abranama. PO njima e oblikuju ~k I naJm nJe pOJe~Inostl. ~ultuma industrija, p put - Je -upr?tnost!,. a .anslrane .umJetno ti, zabranama pozitimo odreduje SVOJ J~zlk, via titom intaksom i izborom rije i. Pe~anentna. pnnuda za traženjem novih efekata. oji ipak o~taJu ezanI uz staru ~~emu ~ao dOdatno pravi.lo. -amo J?ovecava. snagu ono~ stanJe~ kOJe!1'. ~ojedini efekti žele ute l. Sve pOJa no tako Je temeljito obIlJezeno da e upravo ni ta više ne može poja iti što ne bi eć unaprijed pokazivalo t~go e žargona, što ne ~i već n~ prvi pogled pokazivalo da Je dopušteno. Matadon. medutim. su oni medu produ entima i reproducentima koji žargonom govore tako la~o i lobodno J. ra~osno ~a~ da se r~di o jez!ku - a jezik je \'e~ ?davno za~IJeml.o. ~o Je Id~al .I?nrod~ostl u ovoj struci. Taj Ideal dolazI utoliko ImperativnIje do Izražaja ukoliko izrazitije perfekcionirana tehnika smanjuje raspon izmedu tvorevine i s~akodne~nog opstanka. Paradoksalnost rutine ko a e travest!ra u I?~lrodu nasl~ćuje se u svim i poljavanji~a kU.ltume l.ndustoJ.e, a u ne.km~a se može rukama dohvatiti. pzez-muzJ~r kOJI mora SVirati komad ozbiljne muzike na'JednostavnIji Beethovenov menuet nesvJ'esno ga sl·nko'· J. samo se su . .. o k ' pira J .I verenIm smlJes om spušta do toga da započne diJe oI? takta.. Takva poroda. komplicirana uvijek ri utni m ::etJeranostlma speclfično~ medija. predstavlja nov1 til naie, »sustav ne-kulture kOjem o'. .'. dinstvo stila' ukoliko . . .s~ moze. priznati stanovito ,Jenom barbarstvu.«' uopce JOS Ima smisla govoriti o tiliziraOpća obvezatnost ov t T " • ob.~ezatnost oficijelnih r e ~ I l~acIJe mozd~ već na.dma ouje pOJe dopušteno da se n/ ~~Isoa J zabrana; slageru Je dana ne .nego da uvodi na' k po .~ava on~. 3~ t.a~ta ili op ega notalJ koji bi ispao I'Z l'dJ~ OvenSiJ I. melodijski Ih harmoniJ'ski deč' . lOma VI p k U Ini Orson Welles o raš '. re r~aJI naVika u struci koje p taJu mu se Jer kao proračunati bezo"

I

•

•

be Le' .Ietzsche. Unzeitgem3sse B , Ipzlg 1917, Band I, S. 187. etrachtungen, Werke, Grossoktavausga-

I

obrazlu~i t?liko vatrenije potvrd' . . da te~nIčkl uvjetovanog idiom uJšu valjano..t I t ma. Prinu. morajU proizvoditi kao prirodu ~ ~~ ga zv').ezde i dir kt rl svoj odnosi se na tako tanane ni' a I ~a naCIja prihvatit k o nost sredstava jednog dijela a~~nse a ko!.o po tižu uptil· ~re~stva sl.už~ istini. Rijetka sposo~~~rdd dljel~ U ~ojem t. ~edl pr~~tJevlma idioma prirodnosti u ~~i a se minUCIOzno h· mdustrIJe postaje mjerilom stručno t' Sm g.ranama kultum mora se moći kontrolirati svakodn:vl.. t~ I.tako e govori gič~om .pozitivizmu. Pro.ducenti su ek~l; j~z~d?m, kao ~ 10nevjerojatnu proizvodnu sna u on U II .10":1 zah~ljeva sotonski nadilazi razlikovangj'e' kult~rnOPgsokrObnlra I t~?ŠI. On " '. zerv8 zrna o prav'!m I umjetnom s~llu. Umjetnim bi se stilom u jbor slu~aJu m~gao nazvati onaj koji je izvana nametnut ;oriv{~~ o.bhka kOJI se tomu odupiru. U kulturnoj industriji medutim siže sve do .svojih poslje~~jih ele~enata proizlazi iz one apa: ratu~~ k.a,! I žargon u kOJI prel~zl. Pregovori koje umjetnički sp~cIJahst!. vode ~a sponzo~om I cenzorom oko previše nevjeroJatn~ laZI ne ~.~J~doče tohko o rasponu unutar estetike kolik.o o dl.vergenc.IJI tnt~res~: Renome specijalista u kojem nalaZI ~točlšte onaj posljednji ostatak predmetne autonomije dolaZI. u sukob s poslovnom politikom crkve ili koncerna koji prOIzvode kulturnu robu. Stvar je, medutim, po vlastitoj biti već opredmećena kao nešto što će ići još prije nego što dode do ukoba pojedinih instancija. Još prije nego što ju je Zanuck kupio, sveta je Bernardette zasjala u pogledu svog pjesnika kao reklama za sve zainteresirane konzorcije. To nastaje iz poriva oblika. Stoga je stil kulturne industrije, koji se više ne mora oprobati na materijalu koji se odupire. ujedno i negacija stiJa. Pomirenje općeg i posebnog, pravila i specifičn!~ prohtjeva predmeta. proces kojim stil jedino može zado.b.ltl mi ao, jest ništavan, jer uopće više ne dolazi do napetosti IZmedu polova: krajnosti koje se dotiču prešle su u mutnu identičnost, opće može zamijeniti posebno, i o~ratno. Ali, ova izopačenost stil~ ipak n~što kaZUJe o.p'rošlo",!, pravom stilu. Pojam pravog stila postaje u kulturnoj Industo-

136

•

HOR HEI fER - THEODOR W, ADOR O

. teti ki ekvi aJent gospod tva, Pred tava o ji .proZJml':1 ao teeti koj zakonomjernosti reakcionarno je rotilu ~ao/maAt~je. Jedinst om se st.i1,a ne ,amo ~ ~rednjem ~=om vijeku nego i u rene~ansl IzrazUje različIta st':Ukra soci'aJne mo i a ne tamno IS~US~ ? ~ ladan, time ~to se pravi da u svojim estetičkim deT!vatIm~ u~~pnJ~d daje ispunjenje, Utoliko je prohtjev umJ~tnostl uVIJek I I~eologija. Ali, umjetnost nalazi izraz za patnju samo u "':SP~ s tradicijom koja je sadržana u stilu, ~naJsemoment umJetn.I,č~og djela kojim ono nadilazi zbilju zaIstah ne n:t.ože O~VOJltI od stila; ali on se ne sastoji iz pruže!le ~~oD1Je, ':'~Itnog jedinstva forme i sadržaja, unutarnjeg I vanJ~ o~ .tndlVldue i društva nego iz onih poteza u kojima se poJav~JuJe ~askorak, u nuž~om neuspjehu strastvenih napora za IdentIčnošću U' d . ' . mJe~to, a se odvaŽI na takav neuspjeb u kojem sn sebe slab" I V~IIk?g umletmčkog djela uvijek negira sam , Ije se umJetmčko djelo uvijek pridržavalo sličnosti s

KULTURNA INDU TRIJA

drugima, surogata identično ti. ulturna postavlja i~itaciju kao ap olut, Budući d;~~ue tnJ kon n ona razotknva njegovu taj'nu po lu no t d J t am J , tIl, ... D š' . , ru enOJ hljer r hlJI. a~a nje es~etlčko barb~rstvo dopunjuje ono to n' ti duhovmm tvorevmama već čitavo vriJ'eme otkad dP lž 'JU u k u luru t 'I neutra I'" a e u IZIrajU, Govoriti o kultUri od .. ru u, k I ' Z ' d' , u Ije l s~,pro t st av ljeno ':' tun, aJ~ ,ntČ~1 nazivnik kultura eć ad rzl ono zahvaćanje, katal,o~1Z1ra~Je, kla ificiranje kOJIm kul tura tupa u carstvo ad,!!Intstra~IJe, Tek je industrijalizirana, konzekve~tna supsumcIja sasVim primjerena ovom pojmu' kulture. !lI:ne št~ sv: gr~ne d,uhovne produkcije podjednako podređUje JednOj te IstOj svrSI, svrsi zaposjedanja o jetila IJU di ve do izlaska iz tvornice uveče pa do dolaska do kontrol nog sata sljedećeg jutra obilježjima onog istog procesa rada koji danju sami provode, ona podrugljivo ozbiljuje pojam jedinstvene kulture koji filozofi osobnosti suprotstavljaju oma sovljenju, Tako se pokazuje da je kulturna industrija, najkrući od svih tilova, upravo cilj liberalizma kojem se predbacuje nedostatak stila, Ne samo da su njezine kategorije i sadržajI proizašli iz liberalne sfere, domesticirano~ n~turaliz~a i ~pe rete i revije: moderni su kulturni koncernl mj~st? gdJ.e zajed no a odgovarajućim tipom pod~zetnika preživljava JO I d,IO fere cirkulacije koja inače nestaje, Tu netk~ JOš može u pJeti, naravno, ukoliko e ne pridržava prevIše kruto vOJeg predmeta, nego dopušta da se s njime govor~, Ono št,o odstu pa može preživjeti amo time d~ se sv~~ta, TI~e, što je njego· va diferencija pram kulturne IOdustnje ,reglst~rana on, već spadajU u kapitali· P ada u nj'u , kao što zemlj'išni reformaton " zam, Realnosti primjereno ogorč~nje p~staJe ro bnom ozna· vre kom onoga tko želi u pogon uvesti novu IdejU, Javno t u javnog menog društva ne dopušta d a d o đ e d o bilo kakvog' b " , k .. d bro zapažaju ne l optuživanja u čijem zvuku, om OJI ko, će se buntovnik mogli odmah čuti onu proml.nentnost Oj~~ 'zmeđu zbora i iZ~iriti vlast?dršc~~a, ~to Je veća tr~v:b:{~ ~naj tko dobro ohsta, to će slgurn!)e mjesto na v~ uati svoju superiorno t. odmjerenom upadlJlvošću zna po az

13

\10\

H

H 1\1

- TH

D R \\

D

R

· Iturn J tndu 'tnJI' 1\ I I dalje tenden ~IJa hberalizma TIme u u . I d h T' da otvara pute' e mrna JIma Je 'ta ~ pJe a. 171 ,te. . dana' umn g me \ e' zan ara. Ima J funk IJU pruzaOje e . I b d d ~ puta' s nima. la njeg .' a I na, p ru lU umjelO ti I na druglm-područ:llm~ ~. JI Ut mu da lupIma p'ruža mira~a ~ ..&1 .dl. I~e .Iu ajno. d~ Item ullUrne indu·tnJe pr Izlaz~ IZ. li~er~I~lh tndu tn~ klh ze~~­ Ija pa u u njim trijumfir~l~ \1 ~Jezl.nt kara.k~en t.lČnt medIJI, naročito lilm. radio. džez I tlu tnrant ča OpI l. Jlho" napredak iz'ire. dodu·e. iz op ih zakona kapitala. Gaumont I Pathe. L lI~tein i Hugenberg su ne bez re' e lijedilt tnterna 10nalni trend: tomu je pridonijela i pri redna o i no t kontinenta o AD i int1acija po lije rata. Po e je iluzionarna jera da je barbar tvo kulturne indu trije po ljedIca » ultural lag«-a. zaostalosti amerikan ke ije ti za tanjem tehnike. Za t~ndencijom pram kulturnog monopola je, naprotI . zaost~Jal~ predfašistička Evropa. pra o tak oj o i no tl duh moze ~ltl zah\alan za o ta.tak amo talno ti a njegovi no loci za ,0Ju ma kako zatomljenu egzi tenciju. jemačkoJ Je nedo tatna 'prožeto t ži ota demokrat kom kontrolom paradoksalno dJelovala:. ~no~o što'ta je o talo iz an onog trži'n?g. mehanizma kOJI Je. bUjao Uzapadnim zemljama. jemač­ ki Istem naob:azbe zajedno uni erzitetima umjetnički mjerod~~'na kazališta,. veli~i or~estri, muzeji bili uprotežirani. ~~I.\t1čke s~ag~, d~ava I 0pctne koje su od ap olutizma na ItJe l. e ove InStltucIJe, saču ali su im dio one neo i no tl o odno .Ima g~Sp?~st a deklariranim na tržištu neo i no ti kOJ' u u lm nezevI I feudal . d' I' , toljeća To' k .. C~ o ~a I sve do polovine devetnae tog pre udi 'ponJ~e iasnlJoJ. ~mJ~tnosti davalo oslonac na uprot Ije nego što je dO~i~~tznb~II.J~čalo je nj~~in otpor mnogo duznavanje k alitete ko': ~/ J a prote.kCIJ~. a tržištu e pnĆlt~.pret aralo u ku ~vnuJe kure?tna I kOJa s~ ne. rt:J0že unovknjIževni iZdavači ~ogr s~agu: st?~a su pnstoJnt mUZIčkI I nosili samo štovanje znlalao uplrat.1 I <;lne. autore koji su doP?d stegu tek drastičnom ~~. ~mJetnlk Je do kraja potpao nJa mora s rstati u priv PdnJ.e~~Jom da se kao estetički tručre nl ZIVOt. ekoć su. poput Kanta i

"L T R

I

l)

TRlj

\1'>

Hum a p tpl I ali Ja PI ma a ) . ru i h temel j prije t Ija I Itar DanPOnlZ111 luga«. uJ dno .' a . za u . fo e 1ada po Imenu, a . a lm u umjetnIčkIm " Jlh n PI meni h pnn Ipala. nali~a n om podr denI sudu na da To que ill u medu remenu e to J~ Je pnJe to godi ,lada \o m pn atnlh kult'h a VIm .Obl tll\lla. Pod tiranstvo lal ta . urnI monopola »PU ta tiJe Io lobodnlm I la a e izravno d š VI d . . I u e. a ar tamo ne gavan I~: ml. I. POput ~ene ili ćeš umrijeti. On kaf' lob dn .'moze ml htl drukČije . do ' . od mene • o tat će t'I tvOJa b ra, t oJ ZI ot I e t oje, ali od dana i tranac m d ' ' a "mje k on f or,!!," tIčko o ud~no je na ekonomije u na ma«. no to. ku nemo,. kOJ~ ~ na ta ~Ja u duhovnOj nemoći osobenja _ t a: BudUCI da Je Izbačen I~. pog?na, lako mu se može dokaZ~tl nedo. tatn~ t. ma.tenJalnoJ e produkciji dana mehan~zam ponude I potražnje ra pada, ali u duhovnoj produkciji djelUje kao kontrola u kori t onih koji vladaju. Potrošači u radnt I I namje tenici, farmeri i malogradani. Kapitalistička prOIz odn la Je do te mjere zahvatila njihovo tijelo i dušu d e bez otpora predaju onome to im e nudi. Kao što u, va kako, podređeni u ijek ozbiljnije hvaćali moral koji u im nametalt go podari nego go podari ami, prevarene ma e da na mnogo premnije od onih koji u u pjeli prihvaćaju mit u pJeha One Imaju oje želje. e daju se mesti u ideologiji kojom ih porobija aJu. Zla ljubav naroda pram onog što e. nJim radI čak preduhItruje pamet nadležnih mjesta: Ona Je n gorozntJa od Hay -Office-a, a u velik~m j~ vremeOlma ?avala nagu tn tancIJama u mjerenima protIv nJeg~. ter~ru tnbunala. Ona, na uprot tragičnOj Garba, podupire M~~key Rada; ne a, a PaJu Patka na uprot Betty Boop. Indu tnJa se on ra na po votum kOJI Je ama pn premila. Ono št.o . ~ faux-fra. . . I' .. k t tl ugovor ~ I za preduzeće koje neće u pJetl u cJe Ini I.S on~ I za CJelokup~, m P adaJ·ućom zviJ'ezdom • legitimOl. su troš~ovl h. š ndom lOau tem. On otrcanim sankcionirllnJem ~a tjeva za. Ustvari preli gurira total nu harmoniju. Stru.čnost I poznava;JedemokratskI ru se kao umišljenost budUĆI da kultura ta o • A. de Tosqueville. De la II, p. 151.

.

Dćmocralle

en

Amćriquc Paris '864, vol '

140

M 0\ '\ HORKHEI iER - THEODOR W

DOR O

vima dijeli voj privilegij, ~bog ideologijskog, trana~k~g mira onforrnizarn p tro ,a ča .. bezobrazluk ~~OIz od,~je I,maju mirnu sa\je t. Zadovoljavaju e reproduk Ijom u IJek I tog, Ovo vječno jednako upra Ija i sta om pram pro lo ti, Ono novo u fazi ma ovne kulture spram poznog liberalizma je t upravo is~Jjučivan~e vega. n~ og, ~troj ,rotira ,na i tom mjestu, On vec odreduje potrosnju, pa Ipak IzbaCUje e to nije oprobano, Filmadžije nepo jerlji o promatraju vaki rukopis ukoliko nije već po sebi bestseler pa pruža stano itu sigurno t. Stoga se neprestano govori o idea, novelty i surpn"se o onome što bi bilo ujedno i prisno i još nepoznato, Tom~ služe i tempo i dinamika, išta ne smije ostati kao to je bilo s~e se ~ora nepres~ano kretati, t,~ći: Jer samo univerzalna po: bJeda ntma mehamčke produkCIje I reprodukcije obećava da se ništa neće promijeniti, da će sve ostati po starom da se neo. će pojaviti, ništa što ne bi odgovaralo, Dodaci oprobanom k?lturn?m Inventaru previše su spekulativni, Zamrznuti tipov1 formI poput skeča, ~ratke ~riče, problemskog filma, šlage~ zapravo ,su normatIvno pn reden, prijeteći oktroiran proSJek poznoh,beralnog ukusa, Moćnici u kulturnim agenturarna, be~ o~zlr~ na to ~a li proizlaze iz konfekcije ili koledža, us~glasem tohko ~ol~~o je, to uopće moguće za menadžere, ~ec su o~avno samral~ I raclonalizirali objektivni duh, Cini se ao d~ Je ~eko sveJ?nsutno nadleštvo pregledalo materijal i sastaV1 o mJe~?dav~1 katalog kulturnih dobara u koii se sažeto navode senle ko'e se ' ,, , J J J mogu ISPOruČItI, Ideje su zapi ane na nebu kulture na kOJ'em k d PI ' , , čak i same b;o 'k su o at?n~ V~C IzbrOJene, gdje su ne su, J e, ne mogu se uvecatI 01 promijeniti, konačZabava i svi eleme f k I ' " davno prije nje Sada bi n, I Uh tu~e ,Industnje postojali su visinu vremena' Kultu;aJu z,a dvace~1 odozgo i dovedeni na odlučno provel~ često ne: se ln ustnJa ~o~,e pohvaliti da je potrošnje da je to uzdi IPretnu, tr~nspozlclJu kulture u sferu metljivih ~aivnosti i po g avl a ~ pr nclp , oslobodila zabavu napostala, što je neumitnr-r ,a akvoću robe, Sto moćnija je propast bilo u sindikat, {~ ?;Jerala ,svakog, ,au,tsajd~ra bilo u J postajala fiOlJa I uzvIšenija sve

KULT RNA IDUSTRIJA

141

dok e konačno ne zakljUčUje mte de P,ar!, jezjna je pobjeda dvo tr~Ok~' Beethove,na, a ln kao I tinu moze unutra be krajno re ro' on? t,o Izvana brt ka« umjetno t kao takva zabava poP e~U~I,ra}1 kao laž, II a l nj~: ~n~~ tko je optuž0e kao i~daj tvo ~~:I or;,a ra 'pad gaJI IlUZIJe o dru t u, Ci tota gradan k ,a I l?g Izraza hipo tazirala kao car tvo lobode U up~oUtmJe~no tl kOJa e I k d' no II spram male riJa ne pra e, o arnog Je počelka plaćena ' kl' Č ' '. kl a e, a umjetnost ' " vjerna nJ'ezinoJ' stvar' I JU enjem OIze ostaje 'l' ' I b d I, pravI nOJ Ć op OStI, upravo s o o na od svrha lažne općost' O b'" , " b I'I a d ostupna omma ' I. umjetnost Olje kOJ'ima J'e zbog n Z Il"Jna ,, k k b'l' , evo Je I pntls a, ~pstan a oz I Jnost bll,~ poput poruge i koji se moraJU veselIt,l ~omu d~ se U,ono vrijeme kada nisu upregnuti mogu opust~tl. Laka Je umJe~nost poput sjenke pratila autonomnu,
oo

"

142

\IA" HOR"-HEJ tER - THEODOR \

DOR

o

KULTURNA INDUSTRIJA

14.1

.. bi i temu bilo izvanj ko. Intere brojnih potronIJe nešto t~ g om \ ezuje uz tehniku. a ne uz kruto obavIjaača.I pr e ažr~ adržaje. Dru tvena ne njen°e I' ve· koro napuštene ... č" , 'ć ko'u ledaoci obota aju dJelatOlJe e o ItUJ~ U. ~prt utmo. J gt'pa no tJ tereo I kOJ'u nameće tehnika . nego d" u utajaltm Ideoloi'ama koje pred tavljaju e,~e~erOl a ~aJ, gJ o kulturna industnJa Ipak ostaje pogon, za zabavu. jeno odlučivanje o potro~ačima posredovano Je ~~ba~om; zabava ne nestaje)asni.m ~Iktatom, nego ~bog neprtJatelJ tv~. pram vega 'to bl nadilaZIlo zabavu. sa?rzanog u ..amom prtncipu zabave. Bu~ući da do ~tjelovIJe~Ja.tendencl.Ja kulturne indu trije u krvi I mesu pubItke dolazI cJelokupOl~ dr,!štv~­ nim procesom, preživljav.anje ~~išta n.~ to.m po?ručJu djelUje stimulativno. Potražnja JOŠ Olje zamIjenjena Jedno tavnom poslušnošću. Velika reorganizacija filma .nešto prije P~?g svjetskog rata, koja je bila pretpostavka njegove ekspanZIJe. sastojala se upravo iz svjesnog prilagođavanja potrebama publike registriranim na blagajnama, potrebama koje su e u pionirskim danima platna jedva uzimale u obzir. Kapetani filma, koji, doduše, uvijek amo isprobavaju voje primjere, više ili manje fenomenalne šlagere, a nipo'to protuprimjer, istinu, to još danas doživljavaju tako. jihova je ideologija posao. Istinito pri tomu jest da je snaga kulturne indu trije u njezinom jedinstvu s proizvedenim potrebama, ne u jednostavnoj suprotnosti spram njih, pa makar se radilo o suprotno~ti svemoći i nemoći. - Zabava je u uvjetima poznog kapitalt~~a produžetak rada, Zabavu traži onaj tko želi uteći meha01zlranom radnom procesu da bi mu bio iznova dorastao. Ujedno! ~eđutim, mehanizacija ima toliku vlast nad onim tko k?nstl slobo~no vrijeme i njegovom srećom, ona toliko te"!~IJ~to o~r:đuJe. proizvodnju robe za zabavu da ne može dozIvljavatI vl.še ntš~a .drugo nego kopije samog radnog procesa.. ,avodnt sadr;z~J sa.moje blijeda površina; ono što s~ pamtI Jest aut?~~tlzlrant sItJed normiranih poslova, Radnt ~roce~ l! tVO~ll1~1 I ur~du može se zaboraviti time što će se u o~ohcl kopIratI. To Je neizlječiva bolest svake zabave, ZadovolJstvo se pretvara u dosadu jer, da bi ostalo zadovoljstvo,

navodno ne s~ije t.raži~i nikakav napor pa se tog k ć trogo utvrđentm ntzovlma a ocijacija. Gleda~cu nea, ~~ eb~ . b 'k k I' '. mIJu I U pot.~e ne OI ~ ve va tite ml h: proizvod propi uje vaku reakcIJ,!,: ne svoJom. p~ed!TIetnom svezom - nje nema ukoliko bi zahtIjevala raz~lšlJanJe - nego ignalima. Brižljivo e izbjegava v,aka logIčka sveza koja bi iziskivala sposobno t duha. RaZVOJ treba I?o m?gućn~ t~ li)ed~ti ,iz situacije koja neposredno pret~odl! a ntpošto IZ Ideje CJeltne, Nikakvog događanja nema kOJe bl se moglo oduprijeti nastojanjima suradni. ka da iz svake scene dobiju sve što se može. Konačno e čak i sama shema čini opasnom budući da je ipak davala nekakvu, iako bijednu, smisaonu svezu tamo gdje bi se smjela akceptirati samo besmislenost. Cesto se događanju zlobno ne daje onaj nastavak koji bi. u skladu sa sla~?m s~emom tr~žili k~­ rakteri i predmet. Umjesto toga se za sltJedećl korak uZIma pnvidno najuspjelija zamisao pisca uz danu situa~iju. Tupo i~­ mudreno iznenađenje upada u filmsk? događa.nJe. Tend~,ncl' ja proizvoda, da se .z~obno vrati pu~oJ glup.ostl, te~denclJa ~ kojoj su sudjelovah I narodska u~Jetn,?st! I farse I klo~noYI, sve do Chaplina i braće Marx, najjasOIJe IStup~ ~ manje nje· govanim žanrovima. Dok fiI~ovi ~. Bette DavI~ I 9re:r Garson iz jedinstva socijatnopslhologlJsk~gslučaja JO,š IZV~~: nešto poput prohtjeva za jednoznačnim. događanJe!TI' .. došla Je . sasvIm . d o IZ . raz'aja druga tendenCija . .u,tekstOVima no" . . I' 'čk filmu I stnpovlma. Sama ml velty song-a u knmJOa ISU om I . . b' k t ' r. . t objekata komike I o Je a a ao komada masall.nra .e pop~, 'iv'eli od izrugivanja trave. Novelty ongovl .0?~vIJek s~ ~ Jsihoanalize reducisrni lu, koji kao pret.hodnl.cl I n~ ~vIJai~Xm kriminalističkim raju na sek ualnu ~Imboltku, I ~nama gledaocu nije više filmovima i filmOVIma o pusto ?vlOa 'a On se i u proizvodano da prisustvuje 'proc~su ~a~rJ~~a~~~~~adovoljiti stravom dima ovog žanra ~OJI n.~ IrOnIZIraj

po~e~ani~~a. k č bili eksponenti. mašte n~Ammlra01 filmovi ~u ne. ~ . dno i pravedm spram ž~­ suprot racionalizrnu. Om su ?I~I ~~e buduči da su osaka~em­ votinja i stvari koje su elektnzlra l, još potvrđuju.. pobjedu ma davali drugi život. DaMS samo

jedva

144

1

H R HEJ fER - THEOD R \\ "DOR O

~1 " ma nad I-unom. Pnje nek.oliko godina imali te h nUJ.o.gJ.J u I' d " . ~ k '-tentne -adržaie oji'u e tek u po Je. nJim mmut.l'. "h . č n po tupanja u onzl ma pretvorili u zbr 'u U(r~i\ a~J~. JI 0.\ Je. na I .. po tomu nali o\a starOj na\.~ I -Jap tJ k komediJe. ,.ada u e, međutim, \Temen 'e_ relacije po~rkale. amo u p~lm ~k­ vencIJama animiranog .IJlma na\odl e nekakav m.otl za J~­ lokupno zbi\ anje da bl e u, na ta\ k~ J?o.gao utohko temelJItije razoriti: ~ povike p~~hke gla m Je Juna~ bacan. naokolo. Tako kvantIteta -2! an1Zlrane z~ba e p~elazl u k .ahtetu ~ranizirane o TUtnOSU. amozvam cenzon film ke lOdu. tnJe, nJezlm ro OlCI po Izboru, bdqu na? d~žinom ~?g n~dJela u vidu potjere. Ova esel?st u~lda vjerojatno UZIvanJe u z~­ grljaju i odgađa zadovoljavanje. ve do. dan~ ~ogroma. l!kohko animirani filmovi pored navikavanja oSjetila na novI tempo uopće još nešto pružaju, ond~ je to ~a .uspijevaju u.. ve mozgove utuviti staru mudrost da Je kontmUIrano zatomlJl anje, lomljenje s akog individ~alno~ otpora, ~vjet živo~a u ovom društvu. Pa'a .P.atak dobija batme u crtamm filmOVima, a nesretnici U-Iealnosti; sve to samo zato da bi se gledaoci navikli na voje vlastite batine. Zivanje u nasilju počinjenom onome koji e prikazuje prelazi u nasilje nad gledaocem, razbibriga u napor. momo oko ne mije propustiti ništa što su stručnjaci izmislili kao timulans, nitko ne smije ni za trenutak ispasti glup u praćenju lu a osti prikazanog, sve valja slijediti i pokazivati onu istu okretnost koju se predstavom prikazuje i propagira. Stoga je postalo upitnim da li kulturna industrija uopće još izvršuje onu funkciju razonode kojom se toliko glasno hvali. Ukoliko bi zatvorili veliki dio kino-dvorana i zapečatili radio-aparate, potrošačima ne bi toliko nedostajali. Korak s ulice u kino ionako iše ne odi u snove, a čim institucije svojim pukim opstankom više ne nameću obvezu da se koriste, ne bi se javljala neka naročita težnja za njihovim korištenjem. Ovakva obustava pogona ne bi bila reakcionarno razbijanje strojeva. Oštećeni ionako ne bi bili entuzijasti, nego oni na kojima se sve prelama, oni koji zaostaju. Tama kino-dvorane, unatoč filmova koji ju trebaju još više integrirati, ipak daje domaćici

"

LT R

I

D

TRlJ

14

nek.ak. o UtOČI te u kOJ~m može nekoliko ati nekontrolIr no Jeditl, k.ao to Je nekoc, dok su JO po tojali stanovi ilobod na ~čer, gle~ala k.roz ~rozor. U velikim centrima, oni koji u bez zapo lenJa u tlm mje tima u kOJ'ima j'e t ' , ,I l' '. emperatura regu· I Irana Zimi ,na aze t?t IOU, a ljeti ugodan hlad. Inače čak nl po po t~Je lm .mJ~rI Ima,..? a na~rek1JV aparatura za 'zabavu ne ml Z! o~e ljudi redn!Jlma. MI ao o »eksploatiranju« damh tehOl klh mogućno tl, .0 p~n?m .korištenju kapaciteta za e t~tlčku m~ o nu potrošnju, dIO Je sistema koji odbija korištenJe kapaCiteta kada se radi o dokidanju gladi. Kulturna indu trija ne restano obećava potrošačima ono to im nipošto neče datI. Priznanicu koja obećava užitak u adržaju i opremi stalno prolongira: predstava se zapravo a toji samo iz obećanja, nikada ne dolazi ono pravo, gost se mora zadovoljiti čitanjem jelovnika. Požuda, probuđena svim tlm Jajnim imenima i slikama, na kraju nailazi samo na veličanJe one ive vakodnevice kojoj se željelo uteći. Ni umjetOlčka djela se ni u sastojala iz eksualnih ekshibicija. !ime -to u, međutim, odricanje oblikovala k.ao nešto negatJV(~o, tako rećI u opozivala ponižavanje ponva. u posre~ova~Je, pa avala ono zabranjeno. To)e ~ajna estetičke. subh~~cIJe: pred tavljati slomljeno ispunjenje. K.~lturna mdustnja .ne ublimira, ona zatomljuje. Time što. ~vIJek nanovo ekspon~ra ono za čime se žudi izazovne grudi I gola prsa sports~og J~, . . dnjU naka, ona samo podbada on':! ne~u bl'Imiranu prazu _. kOja Je zbog naviknutosti na odricanje ~eć o.~avno ~a~~j:~e~ mazohizam. erna nikakve erotske sltuacIJe.u kOJOJ 'k jd . "1 d s upozorenjem da se nJ a a podsjećanje ne bl bl ruzenoOrr: mo potvrđuj'e ritual , " 'ć' d k a Hays ll/ce sa nece mJetl I I o ~~j: d'. T ntalov ritual. Umkoji kulturna industrija IOn~kbo pro~J Iicu~urna je industrija jetnička su dj~la ask:t~~a I ez s.tI :~ reducira na roman~e, pornografska I sram~~.IJlva. On: Ijš~~ dopušta, čak je libertmA u takvoj se redukCIJI mnogo to t čno odmjereno i s robstvo specijalitet s d
0.u

P:

Itl -

\1.1\ H,lrl-.hclml."r - Thc:",h1r -\I,h,rn,'

DIJAl~"TIKA PROSVJETIT~USTVA

146

M

HORKHEI fER - THEODOR

ADOR O

K

jed svoja lastita ·opija.. vaki. ten.orski glas z uči 'poput Carusovljeve ploče a djevojačka hea I.~ Te .a a već pnrodno p~­ primaju lik uspjelih mode!~ p~ kOJIma J.e !foli w~od st on~ tip. Mehanička ~eprodukel)a ItJ~pog, kOJ~J, '!1eđuttm, rea~el­ onamo anjarenje o kultun s oJIm met~dlč.ntm oboža anJe~ individualno ti ide naruku, ne o ta IJa VI e pro tora .~noJ bes,'jesnoj idolatriji uz koje je lijepo bilo ezano. Tn)umf nad ljepotom izvršuje humor, zlura~o t zbC?~ ake ~ pJe n.e propasti. Smi~e S~..10m'l ~to ';lema n~čeg .m1ješnog I e. ~t.TII­ jeh, kako onaj zbog pomIrenja tako I ~naJ zbog tr~ve, u IJek prati trenutak kada neki strah pr~ taJe. On ukaz~Je ~a o 10bođenje, bilo od tjelesne opasnostt, bIlo od zamkI lo.gl~e. Pomireni smijeh zvuči kao j7ka bijega ~d moći.,. a o~~J zh vl~­ dava strah time što prelaZI na stranu mstancIJa kOJIh se valja bojan; Smijeh je jeka moći kojoj se ne.može pobjeći ..Za.bava jest čelična K:u-pKa. Tndu rija zabave JU sta!!10 ~ropl Uje. U njoj se smijeh pretvara u instrument obmanjIvanja reće. On se u trenucima sreće ne pojavljuje, samo filmovi i operete predstavljaju seks glasnim smijehom. Baudelaire, međutim, tako je bez humora kao samo još Holderlin. krivom dru tvu smijeh je poput neke bolesti napao reću i pokušava je uvući u svoju bezvrijednu totalnost. Smijati se nečemu uvijek znači ismijati, to, i onaj život koji po Bergsonovom mnjenju probija utvrde zapravo je barbarski život koji napada. amopotvrđivanje kOJe u društvenom životu dobija priliku da odbaci svaku savjesnost. Kolektiv onih koji se smiju parodija je čovječanstva. To su monade, a svaka od njih se predaje UŽlyanju d~ bude na račun drugih spremna na sve, s time što lm~ većinu. na svojoj strani. Takva je harmonija karikatura sohdamostl. Ono đavolsko lažnog smijeha upravo je u tomu da n~o parodira čak i ono najbolje, pomirenje. Užitak jest, D!'~đuttm, nešto strogo: res severa est verum gaudium. IdeologIJa manastira p~ kojoj nije askeza nego spolni akt odricanje od bl~ens~a .koJe s~ može. postignuti negativno se potvrđuje u oz~t1JnostlIJubavntka kOJI pun slutnji zadržava svaki trenu~k ži~ota š.to mu izmiče. Kulturna industrija uvodi bodro odncanJe umjesto bola koji je prisutan i u opijenosti i u askezi. 10·

LTURNA INOU TRIJA

14

f.\

HOR"HEJ fER - THE DOR W

D R O

okelira. mogla bl pred -lav ljali ko~ekliv umJelno t~. l? ~m­ Jelno l ozbiljnije želi iti proturječje op la~ku lO I e !tČI na ozbiljno l p-tanka. na -v JU uprotn L't. VI e rad~ lrO'1 na to da se 'I-l razv Ije IZ zalo. na for~e. lO VI e rada zahuJeva od razumljev anja. lak Je zapravo zelJela neglratl muku rada. C mn gim rev iJ lm filmovima. a prlJe\e~a u grole kama I u {uflme-. u nekim e lrenu Ima pOjav lJUJe mogu no t 0\ e negacije Do njezi.nog ozb~lje~ja, dodu -e. ne miJe dOCI Co ičajen zabav ljanje .0granl~~Je.,do Ijednu Čl lu zabav u, opušleno pra enje -arenih asocIJacIJa I retnog be ml la. lO Je zabav ljanje ometano urogalOm povezanog srni la kOJI kullurna industrija na aki način želi nametnuti vOJim prOIzvodima, a ujedno ga namigujući pret ara u puku i priku za poJav ljivanje zvijezda. Biografijske i druge fabule krpajU dJe1Jce be mislenosti u nedolupavo događanje, Tu ne odjekuje ludina kapa sa z ončićima, nego svežanj ključeva kapitali tičkog uma koji u same slike smješta uživanje u napredovanJu. Svaki poljubac u re ijskom filmu mora biti doprino bok ačevoJ karijeri, ili karijeri nekog drugog eksperta za lagere kOJI e upravo veliča, Obmana nije u lOmu -to kulturna indu trija nudi zabavu nego u lomu što k ari užitak po lovnom ogranlčenošcu u klišejima ideologije kulture koja lihidlra arnu ebe. Elika i uku odbacuju ne putano zabavljanje kao »nalVno« - naivnosl e matra jednako trašnom kao i intelektualizam :-: i ?graničuje čak i tehničke mogućno tl. Kulturna indu t~Ja J.e pok arena, ali ne kao grešni Babilon, nego zbog lOga slo.Je katedrala uzvišene zabave. a im tupnjevIma, od Hemmgwa a do Emila Ludwiga, od mr. lini er do Lone Rangera,. od Tos~aninija do Guya Lombarda, duh, kOJI gotov ~a ~mJetnosl i znanost, prožet je neistinom. Trag~ I neče.~ bolJe~ u. k~ltumoj su indu triji očuvani u onim pote~~ma kOJI su blisk~ Cirkusu, u besmisleno-upornoJ pret~OStl Jahač~, akro~ata Iklovna, »u obrani i opravdanju pra a ljelesne umjetnostI spram duhovne umjetnosti« J Ali skrovišla bezdušne artisti ke koja, nasuprot društveno~ mehanizmu, 426.

, Franz Wedekind, GesammeJte Werke, Miinchen, 1921, Band IX, S.

K LT R A I D

TRlJ

14\)

za tupa ono ljud ko brzo ne ta' ?d ega traži da dOkaže vo'e i~:~o&. p~ani.raju eg um kOJI I to tako neumitno uni tava Jov b enJ~ I UČInak n tu d Ije dikaino bri ~ m! ao umjetničk?h Jje~ leno kao to gore ra FuzI nl~~nJe kulture i zabave da' . kao depra aCIJa umjetno ti nego u'ed na. e ne odvIJa amo ho IJa anje zaba e, Ono je adrža~ n~ ~ kao nužno produ pn u t ujemo amo kao pa lici k o ~e I u tomu to zab VI mmku doba liberalne ek ~n~f ek~no-fot~gra.fiji ili radiO upltnog povjerenja u bUdućn~ t' Jvećaebava J~ Ž.'vdJela ?d ne t .' Ipa k b o IJim. Dana e ta Vjera još jednomo pati fJe nakIm d h pa. po taje tako finom da iz oČiJ'u gubi vaki' c'l' .ro'dl~a u om, · .. ' . IJ I VI I samo zlatd inU nu poza prOjiciranu Iza onog zbilJ'skog .. , č . . .. . Ta e poza d'Jna a t?JI.'Z. zna ajnih akcenata kOJI se, sasvim paralelno životu dodJ~IJuJu . kra nom m.omku, vrloj djevojci, bezobzirnosti ma klr~n?J u karakt:r, mtere u za sport i, konačno, automobilima I cigaretama, I to čak i tamo gdje zabava ne ide na račun reklamnog računa nepo rednog proizvodača nego čita­ vog I tema kao takvog. I amo zabavljanje postaje idealom, razonoda tupa na mje to viših dobara koje masi dokraja oduzima time to ih ponavlja još tereotipnije nego što ponavlJa privatno plaćene reklamne fraze. Usrdnost, ubjektivno ograničeni oblik i tine, uvijek je više ovi ila o vanj kom go podaru nego to je lutila. Kultumaje industrija pretvara u otvorenu laž. Doživljava e kao trabunjanje, koje se kao priJatno-gorki dodatak prihvaća u religioznim bestselerima, u p ihologij kim filmovima i women serials, da ~i se u zbilJkom životu što bolje mogli obraniti od svakog I~udskog P0rla tom mi lu ta razonoda pruža pročišćavanje efekata ko Je već Ari totel prrpi uje tragediji, a Mortimer Adler-filmu. Kulturna industrija razotkrrva taKO istinu I ? stilu i.? katarzi Sto čvr će po taju pozicije kulturne IndustriJe, to S~ marOIje može ona po&tupatJ potre~a.ma.potro~ača, m.ože Ih proizvoditi, upravljati njima, disciph.mratl, č~k I pOV.UĆI razo nodu: kulturni je rapredakrlneogramčen.Ah, sama la len den cija imanentn~ principu razonode kaD građans om pro svjetiteljskom principu. Kao što je pogon za razonodu umno

t

,

MAX HORKHEIMER - THEODOR W. ADORNO

150

\

. od l'ndustriJ'e koja masama nudi djelo pomoću gome proIzv ' 'k " l, obpos Iast1ce d' k sifea, repro dukc iJ'u slike pomoću , . pn azane rašak za puding nashkamm p~ mgom, ta o se u razratndo! PVl'J'ek već oSJ'eća ono trgovačkI nametnuto, sales talk ono I u . fi' . đ .' las opsjenara sa sajmišta. Izvorni a mlt~t Izme .u trgovine i :abave pokazuje se, međutim, u na~la.s~ltom smislu z~bave: apologiji društva. zabavljati se ~na~1 biti su~l~san. To Je moguće samo tako da se zabava IZl?hra od CJehne društvenog procesa, da se napravi nem~štom I od sa~?g poč~tka na\?usti neumitni prohtjev sva~og.dJel~: da u sV~JoJ og~a~l~enostl reflektira cjelinu ZabavI an e UVI ek značI.: ne ~ll1shtl !la to, zaboravit" atn'u čak iako se ona prikazuJe. Njegova Je osnova nemoć. zabavl~~J~ Jes 'sta D1jeg,..a.li.ne kao što ono saI1lil 'to tvrdi bijego oše zbu e, nego od zadnje pomisli na otpor ' imja JO' mo e ostati u. toj z I.J!. ~obođenje št.l? ga obećava, zabava jest oslobođenje cd misIJenja kao negacIJe. Bezobrazluk retoričnog pitanja »što ljudi žele imati« jest u tomu da se poziva na one iste ljude kao na misleće subjekte koje po svojem specifičnom zadatku odvikava od mišljenja. Cak i tamo gdje se publika buni protiv industrije zabave, radi se o konzekventnoj lišenosti otpora kojoj je industrija te ljude nauči­ la. No ipak je sve teže održati red. Napredak zaglupljivanja ne smije zaostati za napretkom inteligencije. U stoljeću statistike ljudi su previše bistri da bi se identificirali s milijunašem na platnu, a ujedno i previše tupi da makar malo napuste pravilo velikog broja. Ideologija se skriva u računu vjerojatnosti. S~eća neće doći svakome, nego onome tko izvuče srećo k~! štoviše, onl?me ko~eg odredi viša moć - uglavnom, industnJa ~bave kOJa~;pn 'e kao da je stalno u potrazi. Figu~)e-na-I. OVCI lente' ojutudio onda naveliko ističe, Idealni.s~t1110YLn~visno-& srednjeg staleža. Ženska starlet~ treba sl~~olizirati službenicu, doduše, tako da joj je za razhku ?d zblljs~e već unaprijed određen večernji ogrtač. Tako se. Ujedno pnkazuje mogućnost da gledateljica sama ~de p.nkazana 1?~ pla~n.u i, još razgovjetnije, distancija. Sao će J~dna dobiti vehu zgoditak, samo je jedan prominentan, pa lako matematički, svi imaju istu mogućnost, ona je za

KULTURNA INDUSTRIJA

151 svakog pojedinačno toliko minimalna da . 'b r odmah odrekne i veseli se sreći drugoga Jne nkaJ o Jke dba)e se · .' . , e oga t o I mo gao b Itl I on sam, a Ipak to nikada neće bl'tl' T oo. š ' . . amo gd'Je uI-. . d ~urna m .ustnJ~ JO poziva na naIvnu identifikaciju odmah u I demantira. Nitko se u tome ne može više gub't' N k ć J· 'd' I l. e o Je gIed a Iac na fil~!!lu VilO U svadbi onog drugog svoju I ftu Sada. su sr~tmcI na \?latnu primjerci istog roda kao i s~a~~~ ~ pu~hk.e, ah. tom se Jednakošću postavlja nedokidivo razdvaJ~nje Ijuds~lh elemenata. Savr~e.na.sličn.ost jest apsolutna razhka. I~entlčn~st ~oda zabranjUje Identičnost slučajeva. Kulturna l1?dustnj a .J e zlobn~ ozbiljila čovjeka kao biće roda. Svatko je sa~o JOŠ .o~o čime može nadomjestiti svakog drugog: svatko je fungiblian, egzemplar. On sam kao individua jest ono što .se. ~psolu~no može zamij~niti, čisto ništa, a upravo će to oSjetIti ukohko vremenom Izgubi sličnost. Time se mijenja unutarnja sveza religije uspjeha koja se inače strogo čuva. Na mjesto onog puta per aspera ad astra, koji pretpostavlja nevolju i napore, sve više stupa premija. Ideologija veliča element sljepoće u odlučivanju o tomu koji će song postati šlagerom, koja statistica junakinja. Filmovi naglašavaju slučajnost. Time što nameću bitnu jednako:;t svojih karaktera, s iznimkom zlikovca, sve do izbacivanja fizionomija koje ne odgovaraju, na primjer, takvih kakva je Garbo, koja n~ !Zgleda kao da može biti pozdravtjena sa ))Hella SlSte[«. OD1IS' prva gledaocima olakšavaju život: Gov.ori im. se da uopće n~ trebaju biti drukčijima nego što Jesu, I da bl zap~avo mogh uspjeti a da se od njih ne očekuje nešto za što znajU da. to. ne bi mogli. Ali, ujedno im se daje i mig da napor ~e vodi mče­ mu, budući da čak ni građanska sreća ne~a ~še mkakve veze s izračunljivim efektom njihov?g r~da. Om taj mig ~azumIJu. ~ osnovi vi prepoznaju slučaj kOJI nekome donOSI sreću ka drugu stranu planiranja. Upravo zato jer su se snage d~~~va već toliko razvile do racionalnosti da bi ~vat.ko mo.gao bitI ~n: ženJ'er ili menadžer postalo je potpuno Iraclonalmm tfo Uk ~ , . '1' . . a takve un CIb .d ga društvo investira predznanje I I povjerenje ~ ., " b d ć da z og Je na· je. Slučaj i planiranje postaJ~ Id.entlčm ~ u Ih ški gubi svakosti ljudi sreća i nesreća pOJedinca, sve o vr u , IZ'

I

15...

I

H

Hf J l

TH

R

. znJ nl .lm "lu .11 pl.ltlir.l: nt u t mu d~ ee·~~~m~{tI .\le ili 'n' r t'n g p J din J: n ) u t mu da e \JeruJe u nJ ~, J I Jnl n lu I ~. ahhl omh JI plamraju J 't' JrJ n\ I J mr J tr n J I a l mJ . u e nret' n ~l\ t 'tJ\ IJJ mJ t J , nt n nera u J • ~ l d T ' d I . po redne n: u JU lmJ J \ J J U r~ I Itim medllIma ultume ln u:tnJ "Im h IrJ pr lIJOIm bIranJem rr :"e"m :lu"JJ \3 detJIJlrantm I. J tajIma lIu tnranih 'PI:J : r mn -:J3Jntm za .3 ntm PU! \ anjIma retnice ~t I rnređuJe "3: pL. "retnt e J3 Je naJ~3dlJ neka tip'atJ~a, 'oJ3Je u natJe"aJu \Jer Jatn p lj ~ll na on \1 \ ez.a • lo alnIm \ ell mama. drazuJe op a n m 001 u t li" lasn amo m tenJ I da OI JI ra pol u m gu ilo' ga pnmiti u \oJe ne o I p n vno odba iti njego"0 pra\' i njeg \ rad nJ u nJ emu Indu tnJa e za 0\ jeka zamma amo "ao za .\OJU tranku I namJe"tentka l al ta je čo\"ječanstvo ao jellnu l \akl od nJegoVlh elemen ta \ ela na ovu formulu. Vec prema tomu ojI je a pekt upra\ o mJerodavan. u IdeologijI e nagla'a\a plan I lu aj. tehnika ih ZIot. ci~ilizaClJa ili p:,ro~a. Kao namJe"tentci. p d je aju na. raClonalnu orgamzaclJu I poz1\aJu da joj e zdravim ljudskim raz.umom podrede. Kao up ima, demon trira im e sl.o oda II .?fa. d~až r.ezahvacenog bilo u ljud im - pri atOIJ.D z "'anJlma, bIlo na platnu. bilo u 'tampi. akom lučajU, ostaju o je ima. " ~~o manje ultuma indu tnja može obe .ati "to m ' gl' . . I . ,nJe moze llvOt ideolo "a p~o ,~ Itl mIs. emm, to p.r~znijom nužno p taje b t fj· OJU smo Lak I ap traktnl ldealt harmonije i doro e. rustv~ u vremenu univerzalne reklame u pre i' e konetnI. , aučila se upravo te k' upaca. Jezi o'i ap tra cIJe tur:načitl kao traženje trpljenje da se'{ se p'o~\a Jedmo na Istmu amo budi neri zapravo smjer~ p~tč od.e d? poslovne vrhe koju taj jenom, ono drugo se' is(e ~oJa mje s~~dstvo čim se besmisleno ni se Udo i dOŽivlj~u~e ~I~~ fikCIja, kao neistina. Vrijedu o, ideologija oja je timi I. l'l.ao reklama ili kao brbljanje. pnSl Jena na neodređenost I neob-

"lll HIR

I DlJSTRIJ

I \

\eILltn t nIJe 11I',tL\ \l pr07lrn I l ne )dred no t, koro.., IJenIl tll:~OI l .., LIhIlLI Upra n nl ,In \ uh\'l\1 7..1 hIl to "t ..,e n mole \i ~~~C/L\nJ nd to I d.1 trum nt \ILlda anJa na po taj I Irali, tun Ira k.\o ln njem n gLI t P t II kulturna llrll:l\lm l plan kll11 I/fI .1 ln d u~tnJa 'm'l t d da e pr t\- rt U P J.lm POJmo\-a protokol h • n II 'lU upra\ u nep bItnog pr roka p sto e nl rc cnlla I lim pr 1.1 i kr l grehene fl e Inform/ljee~. 11.1, mJI tnl k, . , I\oja.., mot IIr ., I lt I tIO tIme to J rn pona IJJ pOjav u. nj linom U ln m pnJe l u Id I neprekinut cpmutnu pOjavu \n t, I ' ka . Ideal l?e IlJa e razd aja u fotografiju krutog o~ L~l~~1 ka I lu IJZ II n eg m .,ml',lu, kOJa se ne IzrIče . n go .,ug .. r!ra I trpa u g e. no zbllJ ko e UVIJek amo \nIčki ponav IJ~ d~ bl s dem n tmala njego a božan kost. Takav fotolo glJ kl d kaz, d du e, mje tringentan, ah Je uvjerljIV. Onaj tko n~očlgled m i monotonije jO" umnja, je t ludak. Kut turn~ lOdu tnJa prig r na voj račun i to tohko lako odbIja kao I pn or lj tu kOJI ona bez tendenCIje udvostru uj <::0 'jek Ima am Izbor Izmedu toga da udjeluJe Ih zao t n pr \-indjal i k JI na uprot klOU i radijU po ižu z vJe nom ljepotom I diletant kom pozorOIcom. političkI su ve tamo kuda ma na ultura tek tjera vOJe privržemke M' ovn. J kultur do olJno prekaljena da e po potrebI IzrugUJ I t' nm no\'ima-zeIJama, Idealu oca I ne putamh o Jećaja. da e izru· guje i da ih IZIgra na kon tl kult činJ.emca time toe ogr' . ničuje n to da lo I op tanak to točOlJlm pnkazlvanJem Ul' digne u car t o čIOJenica. TakVim prenošenjem am op tan' k po taje urogatom mi la I pravde. Lijepo Je sve to kam ra reprodUCIra. Razočaranoj nadi da ami .možemo bItI ona lužbenlca koja Je dobila nagradu putovanja po. vIJet u odgo vara razočarajući izgled egzaktno fotografiramh kr Jev go kOJIma bl putovanje moglo iĆi. Ne nud~ se .ltal.IJa'd~eg~j~a:· VIdno t da ona postoJ'\.. Film može sebI .pnČ· uštiti . . .. . nj u u bPezn . d• Pariz , u kOjem J'unakinJa žeh . . . OZbIljIti. SVOJU .. t'ez, rao u lagrJ',Ja J' nOJ pustoši da bl JU utoliko neu~ltn~Je ~ ~~d kuć mo Ja »smart« amerikanskog dječaka kOjeg bl ~e joj najnovIJoJ upoznati. To što sve ide dalje, što Istem I u svo

1

H

H I tER - TH

R \\

DOR

154

dUCI'ra th te mh IZ oJlh 'e sast JI. umJest da ih lazI repro 'I· I . odmah li vidira. matra:e njeg 1\, m ,za. ug ~ I ,ml m,. I. I dare nasta\;ti. u P e P staje pra\ danjem za hJep daljnje poJtojanje i'tema. čaJ.. za nJeg \ u nepr. mJenJI\ 't Zdra\o , ono t 'e p na\ IJa. ružm tIjek u pnr dl I lOdu 'tnJI Iz ~fu tri ram h e ~as pi:a \Je~n miJe e I'te bebe, diez-'tr J nepre tan uda~ Un~t č napretku .tehmk pnkazlv nJa, pravihma I 'pecIJahtetIrna.. unato ,zl\ahnom po I vanJu, kruh 'ojim 'u]turna lOdu. t':IJa hr~m . o\Jeka o taje kamen tere tipn 'ti. Ona e hram um k!Uze.nJem, ..\akako ~pra damm čuđenjem zbog toga 'to majke JO uY1Jek rađajU dJe u, to e 'otači jo u\'ijek ni u zau tavili. Time e nepromjenjio t prili 'a u 'rucuje. Litna polja koja e tala aJu na kraju Chaplino\'og filma o Hitleru deza uiraju antifa i ti kl go or o lobodi. Ona liče na pIa u ko u njemačke dje oJke čiJI 10gors " Zivot u ljetnjem jetru fotografira fa Time to dru (\ eni mehanizam go pod t a h aća prirodu kao zdra u upI proda rotnost društvu, ona je upra o u učena u nezdra na. Ii 'O\;to tvrđenje da je drvece zeleno, da je nebo plavo l da p.o n~bu 'plov~ obla.ci ~c ih pret\ara u knptograme t orO1ć~h dl~nJa a I benzm klh pumpi. Obratno bi kotači I diJeloVi. troJe\'a. tr~bali izražajno žmirkati, pomže01 u no IOce ta \:~ d.rve01h .1 oblačnih duša. Tako e tehnika I pnroda org~mZ1fll:Ju protI učmalosti, proti kri ot orene like o jeća­ nJa n.a.~I~eraln.o d,:"št o u kojem u e ljudi na odno ti kalt u za~uSIJI\'lm .p~lš~mm sobama umjesto da, po dana njIm obi~J.lma. posJecuJu aseksualna kupališta ili su e mučili za tarJehm ete BeOl-mo d. eI".Ima umJest
... L TURN

I

OU TRlJ

I

naj tk t Ipak u \OI, do I u kon nt ' , .I n:a moga bi kao;:: I !\1 I ,~«, . '\J I IZ HItI ro , lm p rtahm~ kulturne indu.tnJ. n la~.lm ,I] tlltl n' tpO ta IJil tanJ arakt n tično za najno ~ ;o.n Ivno PI br umIJ na Ione oje vak me 'e vI) ru tvo: d d lob d' Itko oti IJeln n može OdgJovzaJar:t na fonnaIn arati za on to ml lt. A II, zato Je ~t k o e rano uključen u i teOl k' a, prore IOnalmh udruženja I drugih odno k~' VI, klubo ·, . . I" ... . a OJI pr d t V IJaJu naJo Jet JI ~J~ \O trument o ijalne kontrol na' tk ne žeh upropa tltl mora e pobrinuti da ga kal te J . I k' P r lur ne prog Ia I pre.vl e a lm. Inače nazaduje u životu i m rk. načno p.ropa tl ~? to u u vakoj karijeri, a prij v g u lob~dmm prof~ IJa~a, t~č.na znanja u pravilu povez na propi amm u mJerenJe!TI, ČIOI ~a lako dolazi do privida u tom~ d~ u tručna z.nanJa dovoljna. Zapravo, međutim, pada, u IracIOnalnu plam rano t ovog društva da koliko-toliko r prodUCira amo živote vojih ljedbenika. Ljestvica životnog tandarda do ta točno odgovara unutarnjoj povezano ti lo jeva i indi Idua a i temom. Na menadžera e može oloniti, pouzdan Je i mali namje tenik, Dagvud, kakav živi u i tini i u tnpovlma. Onaj tko gladuje i tko e mrzava, pogotovu uk~­ liko Je nekada imao dobre izglede, obilježen je. On je aut .Ider, a, oSim ponekad kapitalnog zločina, najt~ži je. ~rije tup biti aut ajder. filmu, on je u najboljem sl~čaJu on~mal, .objekt zlog popu tljivog humora; uglavnom Je, m.eđutlm, VIlla in, kOjeg kao takvog identificira ve~ njegov prvi .na tup dug~ pnJe nego što se to vidi u događanJU, tako da .01 za. tren~ita u nije moguća zabluda da se društvo okreće protiv. omh kOJ , dobronamjerni. I zaista se danas ozbiljuje na vlše~ tuP~J.u nekakva dobrotvorna država. Da bi se održal,a vlastita pOZI.CI. " k . , temeljU vanredno raz Ja, održava e I pnvreda u 0.1 0 .1 ~U na 'šne Ideo vijene tehmke mase vlastite zem.IJe već postal~ suv.livače bra logijski privid zahtijeva da radmke, prave re ~an~i pdJO:t3J ne voditelji privrede, koji su zapravo pre rtn~:aje' iromah pojedinca postaje time nez~odan. U h~~ra I~njiv. Onaj tko smatran lijenim, danas on Je autom~ts ~ t:gor a vakako u vani nije zbrinut spada u koncentraclom ,

I

MA

HORKHEIMER - THEODOR W. ADORNO

I 6 akao najnižeg rada i u siro.tinjs~e četv~i. Kul~urna industrip medutim reflektira pozitivnu I ne~atl.vnu b~gu o upravlja~~~a kao n~posrednu solidarnost I~ud.' u s~IJet~ mar~jivih. itko nije zaboravljen, svuda .~~ sU~Jedl, socIJalm radm~i. dr. Gille piei i domaći filozofi kOJI..'maJu sr~~ na pravom ~Jestu, koji društveno perpetuiranu bijedu s~oJlm d:ob~onamJernim potezima od čovjeka č~vjeku p~etvaraJl;' u po~edlI~ač~~ slu~~­ je e koji se mogu srediti, u~ohko onaJ. o kOjem Je nJeč mJ~ lično iskvaren. Drugarstvo, sto ga podstiče znanost o pogo mma i koje već svaka tvornica planira u svrhu porast~ pr~iz­ vodnje, stavlj~ pod društv.enu ,kontrolu sV~'. do poslJednJe~ privatnog ponva, ypravo tlm~ st.o st~ara pnvld da su ?dn?~1 ljudi u proizvodnji neposredm, time sto te odnose repnvatlzlrao Takva duševna pomoć za zimu baca svoju sjenku izmirenja na slike i zvukove kulturne industrije još prije nego što ta pomoć iz tvornice totalitarno prede na društvo. Veliki pomagači i dobrotvori čovječanstva, međutim, čija djela pisci takoreći prikazuju kao djela sućuti da bi tako dobili fiktivni ljudski interes, služe tomu da drže mjesto za vođe naroda koji će onda dekretirati dokidanje sućuti i znaju izbjeći svaku zarazu nakon što su pobili i posljednjeg paralitičara. Naglašavanje dobrog srca jest način kojim društvo priznaje patnje koje je stvorilo: svi znaju da u sistemu više ne mogu pomoći sami sebi, a ideologija mora voditi računa o tomu. Daleko od toga da bi patnju jednostavno prikrila velom improviziranog drugarstva, kulturna se industrija ponosi time, kao posebnom odlikom poduzeća, da joj muški gleda u oči i da to jedva se svladavajući priznaje. Patos svladavanja opravdava svijest zbog koje je svladavanje nužno. Život je takav, tako težak, a upravo stoga i tako čudesan, tako zdrav. Laž ne preza ni od tragičnosti. Kao što totalno društvo ne dolOili.---pMnJesvojib npa m a nego ih registrira i planira, tako. ~asovna k~ltura postupa s tragikom. Odatle uporne poz~Jmlce o~ ~mJetnosti. Ona pruža tragičnu supstanciju koju čista ra~bl.br:g~ ~e .može s~m~ po sebi dati, a koja joj je p?tre~na zeh h. biti vjerna pnnclpu egzaktnog udvostručivanJa pOJave. Tragika, ukalkulirana i pretvorena u prihvaćeni mo-

KULTURNA INDUSTRIJA

, 7

me~t sv~jeta, pruža joj ~~\ike. bl.agodati. Ona titi pr d r dbaclvanJ.em ~a se ne drz~mo I tme ukoliko ini ki i lj _ njem pnsv~Jamo tu tragiku: eznadnog otpora mit koj prijetnji. Tragična sudbma prelazI u pravednu kaznu; ežnja je građanske estetike oduvijek bila da ju tako transformira. Moral masovne kulture jest srozani moral jučerašnjih dje jih knjiga, U prvo~lasn~j produ,kciji ulog~.z!iko~ca \?reuzima, na primjer, histenčna zena kOJa u St.U?IJI IzvrsenoJ n.a~odno kliničnom točnošću pokušava oteti zlvotnu sreću vOJOJ realnosti primjerenijoj suparnici i pri tomu nalazi a ~im net atralnu smrt. Tako znanstveno se postupa sa~? a VI~ na vr~u, Dolje su troškovi manji. Tragici e bez SOCijalne pSlhologlJ vade zubi. Kao što je vaka po tena mađar ko-~ečka op r. ta u drugom činu morala imati. tragič~i ~nale kOJI trećem tn~ nije ostavljao ništa drugo do.' pra !J~nJe ne po~azuma, ta~o.l kulturna industrija dodjeljuje tragicI čvrsto mje to u .rutl~l. Očito postoJ'a nJ'e recepta već je asvim obom dofvolJno ~ . 'k O' dram ke ormu le n· miri brigu o razula~eno tl tr~gl~. plS bl d out again ječi ma neke domaćice: gettwg wto trou e an e obuhvaća čitavu masovnu kulturu od slabo~~no~ wk°l!!~n n : . " k i najslabiji kraj. OJI Je naJ-a do vrhu~sklh t~orevma, a. dak i korumpira trakada imao bolje namJe~e, pot.vrđuJe po~e kratku sreću pia a giku bilo da ne~o~voIJ~na IJ~~a~ ~VOJ\š v'etlije za ij n . smrću ili da traglčm kraj na shc~ ČI~I d~tm zbtlj ki pr tvara u uništi vost faktičkog života, tragičnI se I

r

H R HE!. fER - TH EOOlOR \\

15

OORo

K LTURNA INOU TRIJA

I 9

moralni poprami d m lase. demorahZtt"ane egzl tencijom u i temu prinude. Je ~I\ lltza ~IJU p kazuJu amo grče ito uvriježenim na m~ma p na:anJa kr z k j~ vuda pro ijava bije i atp r. tre aJu b1U p z\ ane na red .pnzor m neumitnog ži ota i primjem g p na anja p go~emh. Kultura je oduvije pomagala pn. kr ~enJu I re~ ~I~ lO~amlh I ba~bar kih instin ata. Indu_triJ 'a 'ultura čim JOš VI e. Ona u Ježba a uvjet za to da e taj neumitni život uopće mije ži jeti. Indi idua treba voju peu za ićeno t upotrijebiti kao pori nu nagu. predati se 'olektimoj moci koje je ita. Permanentno očajne ituacije koje gledaoca u akodne nom ži otu uni taaju. ~.pri '~\'~ju e.. ~e z~a se kako. pret araj':l u ?bećanje da mlJemo I dalje egzIstIratI. Treba e amo o vIJe titi o vlastitoj ni'tamo ti. potpisati poraz i već padamo uz. Dru tvo je dru'tvo de peratnih pa stoga plijen gang tera. nekim od najznačajnijih njemačkih predfašističkih romana, kao Berlin ~e anderpla':Z i lpeil}er Man!}. was nun. ta je tendencija Jednako drastIčnO Izrazena kao I u pro ječnom filmu i načinu pos.tupa~ja ~eza. U temelju e s uda radi o ČO .leko om amOlZrugIvanJu:.o? kraja je likvidirana mogućno t da e pot:m e e on~mIJs.kim. ~ubJ.ektom, poduzetnikom, vIa nikom ~e\e do ~o IJe~n~e pIIJ.a~lce ~amostalno je poduzeće, na či­ J m •e.\ o.đe~Ju I nasljeđivanju temeljila građan ka obitelj i polozaj. n}eZl~~ poglavara, zašlo u bezizglednu ovi nost. Svi su namjestemet . '1'IzaCIJI ... namještenika . .. . '. a u ClVI pre taje ionako sumnJlb'?1 dostOjanstvo oca. Ponašanje pojedinca pram obmana. I o u poslu POZI'VU I'1'I partiJI, ... pnJe .... ., nja, gestikul'" Ih nakpn pnhvacanom, po ri~~Ja vođ~ pred mas~~a, ljubavnika pred obožavaosekbuJne mazohIstIčke poteze. DržanJ'e na koJ'e J'e pn'SIPl'Jen svat o d b' .. ralnu primjerenost d a. I uVIJek p~novno ~ok~zao .svo~u mooji se prije . ~stvu, podSjeca na drzanJe omh dječaka pod udarcimt~m~nJ~k u ple~e sa stereotipnim smiješkom znom apitalizmve~em a ~r~c~ u krugu. Egzistiranje u po. u Jest trajOJ ntu I . ... .. po azatl da se bezostat . . a. IniCIJacIJe. Svatko mora T~ se. nalazi u princip ~~ Ide~tlfiClra sa moći koja ga udara. pnnClp, a ujedno mu ~e fez-sl~kope, koji spoticanje uzdiže u zruguJe. Eunuhovski glas crooner-a

na radiju, zgodm ud arač bogat na I d . gu pada u ba~en uzori u za on koji imint kojI u mokln. u ono u to Ih pret ara item. vatko motb b~e.l pr tVOflt, moćnog društ a, atko mož po tati ret . e Itl ~Oput v tpuno preda, ukoliko e odrekne prohtiev ntm ukohko p go oj labo ti dru t o prepoznaje vo~u a za rećom. nj malo od te nage vraća. Njegova Iiše~o t"~gU pa mu.n to ga kao pouzdanog ljedbenika. Tako J'e trag'lktPaodrak~vahficlr · .. .. b' o muta N ko Ć Je nJ~zJna. up tancIJa Ila uprotnost pojedinca i dru t .a. Ona J~ vel!čala »hrabro t. i lobodu osjećanja pred moć mm nepnJatel~~m, (?red uzvIšenom nevoljom, pred nekim p!oblemom kop bu<;h stra~u«" Da~as tragika ne taje u ništa. Vilu. one lažne IdentlčnOS~1 d~uštva I subjekta čija s~rava upra. vo JO za tr~nutak p.?staJe v,d~om u ništavnom sjaju tragič­ no~. Cud~ JntegracIJ~, m~đutlm, permanentni misaoni čin ~oJlm onaj tko ':lpraviJa pr~~a .onoga .tko je lišen otpora, tko Je progutao vOJu remtencIJu, Jest fašizam. Poput sijalice zamjećuje ga u humanosti kojom Doblin daje zatočište svojem Biberkopfu, jednako kao i u socijalno obojenim filmovima. Spa obnost skrivanja i provlačenja, preživljavanja via tite propasti koja tragiku ostavlja za sobom, jest sposobno t no vih generacija; one su sposobne za svaki rad budući ih radni proce ni uz koji ne veže. To podsjeća na žalosnu spretno t vojnika koji e vraća i kojeg se rat nije ništa ticao, pri~~dn?g radnika koji e konačno pridružuje savezima i par~mlht~n tičkim organizacijama. Likvidacija tragike potvrđuje dokida nje individue. U kulturnoj industriji individua nij~ Iluz~ma ~mo zbog standardiziranja njezinog načina prOIzvodnje: T~! se ona samo dok njezina bezgranična identičnost s op~lm nlj~ u pitanju. Pseudoindividualnost vlada sve od normJra.n~ I~. provizacije u džezu do originalne filmske osobno tJ r Oi J pramen mora visiti na čelu da bi ju kao takvu prep~zn:~ : dividualno se reducira na sposobnost općeg d~i:tk~o takvO tatka upečati ono slučajno da ga se može ustvr B d VIII. S. 136 • Nietzsche, OIJtzend4mmerung. Werke. an

160

i

. H RJo.HEI fER - TH OooR \

DOR

KULTURNA INDUSTRIJA

I ,

Upra o bunto na zatv reno t i.l.i b~rani na ~up indi idue .koja e prikazuje proi~\ de .'~ 'enrkl. kao } al:-bra ~ kOJe e razli uju razlomcima milImetra. Po eb~o t Ja t .a Je t ~ru.­ t eno u j to ano monopol no dobro kOJe e op Jenar kl pnazuje ao ne't prir d~o. Ono j,e reducirano .na brk. francuki akcent. duboki gla I ku ne zene. na Lublt ch touch: takoreći. oti 'i prstiju na inače jednakim i kaznicama, u koje moc općo ti pren ara život i li~e ih poje~in~c.a, od film. ke z ijede do do IO\'I1og zat oremka. P eudomdl Idualnost je t pretpo'ta\ -a zah\ aćanja i oduzimanja otro a onom tragič­ nom: indi\idue e amo zato to to zapra o uopće ni u, nego u prometni čvorovi općih tendencija, mogu u cjelini vratiti u ono opce. 1asovna kultura time razotkri a fikti ni karakter 'to ga je forma indi idue u građan korn razdoblju oduvijek pokazivala i grije' i samo u tomu da e hvali tom mutnom harmonijom općeg i posebnog. Princip individualno ti bio je neproturječan od početka. Kao prvo, do indi iduacije uopće nije ni do 'lo. Klasni oblik amoodržanja zadržao je ve na tupnju pukih rodo nih bića. S aki njemački građan ki karakter je unatoč ojem od tupanju ili upravo zbog njega IZražavao i to: tvrdoću konkurent kog dru·tva. Pojedinac na ojeg e je dru't o o lanjalo no io je na ebi njego madež. u voj~j. prividnoj lobodi bio je proizvod njego e ekonomlJ ke I oCIJalne aparature. Moć je apelirala na ladajuće odno e mo~i ada)e o~!ma koje je pogađala dono ila izrijek. Ujedno J: u v<;lJem t"Jeku građansko društ o i raz ijalo individuu. ~rotl\ \olJe svoJIh ,upravljača tehnika je ljude iz djece pretvonla. u osobe. Sva~ J: t.akav nap,redak individuacije išao, me~Ut1':ll•.~a r~čun md~vldual~ost1.iako se je zbivao u njezino Ime I DIJe DI ta o~tavlO od nje oSim odluke da ne slijedi ni'ta dru~o ~ego ~I~tltu s.~~hu. qrađanin čiji se život dijeli na po~o ~ ~n . atDl ZIVOt~ ČIJI se pnvatni život dijeli na reprezentiranje I mt1~nost, a. mtlm~ost na mrgodnu bračnu zajednicu i gork~ utJe~u da Je sasvIm sam, da se razišao sa sobom i s dru~1Il~~, vlrtu~I~.o već je ~acist? ~oji je ujedno i oduševljen i p u!e Ih dana~~JI st~novDlk. vehklh gradova koji prijateljstvo moze predstaVItI sebI samo JOŠ kao »social contact«, društve-

ni dodir unutarnje nedirnutih K I . može tako nesmetano po tu ~t' u .lU~~ mdu trij m t njoj oduvijek reproduciralaPlo~r~ndlVldualno u j j film kih zvijezda i privatnih o ob JI~O tf t~ tv~. U li vimjač~im 1;lz?rcima naslovnih strani~a ?I~s~ri~:~~ nim ~ staje P1"!VI~ koje~u ionako nitko više ne V~I . OpI. nspram tih Junačkih modela potajno se hrani ;U~~vOI"j~o v zbog toga ~to sm? k.onačno oslobođeni napora indiviju r podržavanjem ~oJe Je, doduše, još više bez daha. I prazn n.a~a .da protu~~ečna, u sebi razdvojena osoba neće moći r~IVJ~tI ge~eracIJe, da se ~istem n~ takvoj psihologij koj r: iJ<:p.IJenostl mora rasp.astl, da ć~ ljudima samima po ebi doj _ d~tI lažno podm~tanJe stereotIpa umjesto individualnog. JedIO tvo osobnostI prozreto je kao privid već kod Shakespeareov?g Hamlet~. U današnjim sintetički proizvedenim fizionomijama v~ć Je zaboravljeno da je pojam ljudskog života uopće postoJao. Društvo se je stoljećima pripremalo na Victora Maturea i Mickey Rooneya. Time što rastvaraju, dolaze da bi i punili. 11f" Heroiziranje onog prosječnog spada u kult jeftinog. ajviše plaćene zvijezde liče na reklamne slike za neimenovane tržišne artike. Nije slučajno što se često izabiraju medu gomilom komercijalnih modela. Vladajući ukus dobija voj ideal od reklame, uporabne umjetnosti. Tako se je na kraju ironično obistinio Sokratov izrijek da je lijepo ono što je uporabno. Kino propagira kulturni koncem kao totalnost, na radiju se i pojedinačno hvali roba zbog koje egzistiraju kulturna dobra. Za pedeset bakrenjaka vidi s~ fi.lm koj.i staj~. m.i1ijune, za deset se dobija guma za žvakanJ.e, I~a kOje stOJI čttayo bogatstvo svijeta koje njenom prodom JOŠ I raste'! I~.abse~tla. pa ipak općim glasanjem procje~juje s.e bl.~go an:nIJa!. pn če­ mu se u pozadini, doduše, ne tfJ?1 prostitucIJa. NajboljI orke tri svijeta koji to nisu isporuČUjU se besplatno u kuću. Sv~ to rugajući ~alikuje na ;emlju dembeliju kao i nar?dska z~Jednica na ljudsku. Svima se nešto nudi. Konstataciju prodlO~~ jalnog posjetioca starog berlinskog Metropolthet~raic J~jrzaista iznenađujuće što ti ljudi za te pare sve pru aJu, u

j

II

l

_ "l.1\

H",~h
Th<,od'" Ad,,,",, DIJAUKTIKA PROSVJf,TITf,USTVA

"

/'1

I

162

M

HORKHEIMER - THEODOR W ADOR O

., " , oda no prih atila i uzdigla u arnu upna Je, !ndusf!iJa ~ e . e amo da je nepre tano prati trijumf stal!clJu proćlz ~ ntJoe , se triJ'umfa umnogome i a toji. Show da Je mogu a IZ g ,. T ' . 'd ' k t: svima što se ima i što se umIJe, o Je JO I aznačlašpo aza].Inel'zIJ'ečl·vo obolJ'eli od" kulture. hKao što u na nas v ar a I b' " š , 'd' 'vučeni glasnim snubIJenjem s ra nm smIje l ' k č vašaru JU I pn onakom po d nos 1'11' razočarenJ'e u daščarama, . . , Jer su sve to" . , pn'J'ed tako i posJetJ1ac kina pun raZUmIjeVanja , " k'h . d d no zna lI u n a , ostaje na strani institucije, Jeftln.oćom senJs I proIZVO a ~ nadopunom , umverzalnom" prevarom, dolaZI Iuxe I"'hovom nJI Rb' k do promjene samog robnog karaktera umJetn?stl, o, OJ arakter nije nešto novo: al!, da. se to rado pnznaJe, a umjetnost odbacuje svoju autonomIju ,I ponos~o se sv.rstava među, potrošna dobra, čini draž nOVine, Umjetnost Je kao odvoJ~no podruge oduvijek bila moguća s~mo kao građ.~nska umJetnost. Cak i njezina sloboda ostaje kao negacIja dru tvene svrhovitosti koja se ispoljuie na trži,štu .bitno .vezana. za pre~ (postavke robne privrede. Cist~ u~Jetn}čka .~Jela kOJ,a rob!1! karakter društva niječe već samIm time sto sltjede svoJ vlastItI zakon bila su uvijek ujedno i roba: ukoliko je ve do u osamnaesto stoljeće zaštita nalogodavaca čuvala umjetnike pred tržištem, utoliko su oni time bili vezani uz njega i njegove želje, Besvrhovitost velikog novijeg umjetničkog djela živi od anonimnosti tržišta, jegovi su prohtjevi toliko mnogo truko posredovani da je umjetnik, doduše samo u stanovitoj mjeri, sačuvan od određenih prohtjeva, ali njegovoj autonomiji kao puko podnošenoj tijekom čitave građanske povijesti slijedio Je moment neistinosti koji se konačno razvio do društvene likvidacije umjetnosti, Smrtno bolesni Beethoven, koji je neki roman Walte~a Scotta bacio od sebe s uzvikom : »Ovaj piše za pare!~< ,a Ujedno se u procjenjivanju posljednjih kvarteta, ove kraJ~Je negacije tržišta, pokazuje nadasve iskusnim i tv~do~]aYlm poslovnim čovjekom, daje najveličanstveniji primJ~r JedlI~stva,suprot~osti tržišta i autonomije u građanskoj um~et!lostl. ~ IdeologIjU padaju upravo oni koji skrivaju protUt'ječJe umjesto da ga prihvate u svijest vlastite produkcije pOput Beethovena: naknadno je improvizirao bijes zbog iz-

KULTURNA INDUSTRIJA

16

gubljenog groša, a onaj metafizički Tako .. " e tetski dokinuti svjetsku prinudu time š~m,ora-~Itl, kOJI žeh iz~eo, iz, traž~nj,a gazdarice da za tekući ~~:s::I:ra!?a ebe, Pnnclp Ideahstlčke estetike, svrhovitost bezJsvrhe ?bltJ~ Pkare. ta " d ,Jes IZO renu . ona s h e~a koJoJ. ~štven? pripada građanska u 'et!lost. bes~rhovJtost za CIljeve kOJe deklarira tržište. Kon~no Je u zahtjevu za ,raz~nod,om i opuštanjem svrha pro~utalo carstv? besvrhoyJtostl.. TIme što je, međutim, prohtJev za unovčlvošću umJe,tnostl postao totalnim, počinje se ukazivati pomak ~ un1.!tamJ~.~ e~onomijskom sastavu kulturnih roba, !er, kons~ ko~u sebI l~udl.u amagonističnom druŠtvu obećava­ JU ~d umJetn~~kog djela J~st umnogome upravo opstanak nekonsno~, kOJ! se, međutlm~ d~kida I?otpuno supsumeijom pod konst, TIme što se umJetmčko djelo sasvim podređuje potrebi unaprijed obmanjuje ljude upravQ..za ono oslobQ.đe­ nje od principa KOnsnostl kOJe ooeĆ8va, Ono što bismo mogli nazvati uporabnom vrijednošću u prihvačanju.--kultumih.30. bara nadomješta se raz 'nbenom vri'ednošću na mjesto LIžitka dolazi ono prisustvovatI' znati za to, dobitak prestiža stupa na mjesto poznavaRjlt. S'ge š'eLcqmZa samo pod aspektom da može poslužiti nečemu drugome ma kako se to neodređeno sagledavalo, Potrošač postaje ideologijom indu~t~j~ zabave, čijim institucijama ne m?že ~ma~i. ~ora .se VIdjetil mrs. Minever kao što se mora pnmatl »Llfe« I »Tlme«. Sve ima vrijednost samo ukoliko se moze za.mIJem~I, n,e ~o t~mu što samo jest. Uporabna vrijednost umJetnostI, nj~ZlO blt~k aži im kao fetiš, a fetiš, njihova društv~n~ ~rocJena kOJU matraju rangom umjetničkog djela, postaJe.J~dlO?m. uporabnom vrijednošću, jedino~ kval.ltetom ~ ~OjOj uži~aJu. :rak~ robni karakter umjetnosti ne~taJe u sVOJOJ potpu.noJ r~ahza.cI_ ji. Ona je vrst robe, pripremljena, ~ahva~e~a, pnl~go ~na 10 dustrijskoj proizvodnji, kupovna l fungIblina, ah umjetn~st kao vrt robe koja je živjela od toga da bude prodavan~~rn~ lj ju se ipak ne može prodati pretvara se p.otI?uno u J?r~a ne o !leJ?ro~aj,no~t ~im,po,sao;-ije vi~e,S~%~~J;:~~~~~~~~eći n5e l nJezin JedlOl ~nnclp. ?SCCan,lnJ o ga badava, a svakom se nešto što se moze prodati. Ujem , II'

164

MA"'

H R HEI fER - THEODOR W. ADORNO

. i"onl'J'e ta· re i d daje ublimna relI ma, da e imth' ~ . b tonu Slmt' i"" pre ,'da reUamom IS conl,;eJ1 l rought to you tODlJa ne . vrš' . d' k blic seni (, Obmana e IZ uJ': tn Ire tno preko asaa pusvih udružemh . tvoml'ča ra sapu na I au t omo b'lI a č'"IJIm pro fita I . . a e no em -tan~ ~e uzd.':ž aJu I n,ara no pre~? po. e anog prometa elek1r .1Odus~nJe kao proIz odača pnJemOlk~, Radio, progresivDl kasm plod maso .~e .ku~ture, uda IZ odi konze encije koje filmu ~.asa~~ pn~ečl nJego o p e.udotržište. Tehnička struktura radija ČIOl ga ImUOlm pram hberalnih skretanja koja fil !D ski in.dust.rijaki još smij~ eb! dopustiti na lastitom područJu, On Je pn atno poduzece kOJe već uvereno reprezentira cjelinu, pa time uneko!iko nad~ašuje druge pojedinačne koncerne. »Chesterfield« Je samo cIgareta nacije, radio je njezina doglasna cijev, U totalnom uvlačenju kulturnih proizvoda u robnu sferu radio uopće odu taje od toga da svoje kulturne proizvode prodaje kao robu, A u Americi od publike ne traži nikakvu pretplatu, Time zadobija pretvornu formu nezainteresiranog, nadpartijskog autoriteta koja je kao salivena za fašizam, Tamo se radio pretvara u Fiihrerovu unive~lnu gubicu; u uličnim zvučnicima njegov glas prelazi u parnčno urlanje sirena, od kojeg je ionako teško razlikovati mo~emu pro~aga'.1,du. acionalsQcijalisti su sami znali da je ~ik-njih~..stvari kao što je to za refannaciju 1I~~a tlsk:~~etafizičkakarizma vode koju je izmlshl~ soclOlo~lJa ~ehglJe pokazala se na kraju kao puka ~iepnsutn.ostnJegovl~ govora na radiju, koja demonski parora sve n ~ st bozanskog duha, igantski fakat da govor svu a prodtr~. na ornJe ta njegov sadržaj kao što dobročin­ :~ O~?g pr:')enosa Toscaninija nadomješta njegov sadržaj, I ornJu, I!edan slušalac više ne može shvatiti njezinu pra~n~:~~:aa~~frerov ~ovor vo.~e je ionako laž, Imanentna Je kao aps~lutnu ~da ljudsku nJeč, lažnu zapovijed, postavl~a uvijek iste rob~ e oruka se I?retv~ra u naredenje, Nude~Je no veličanje čistiO raz l. I 1111 I1fiemma, znanstveno utemelJetira u »TraVijatil«a.~~D1m g)as?m ~ajavljivača izmedu ~v~r­ već zbog svoje ~) lOla dl, Rienzl« postali:> je neodrž~vlm pu e g UpOStl, Konačno može, dakle, diktat

KULTURNA INDUSTRIJA

1

proizvodnje, prekriven prividom moguć f ' b dakle, specifična reklama preći u PIh no I klz r, ~ ž.' · u rerovo vo d e. U d ru Štvu ve I" Iklh faŠIstičkih gang t kom ndlr nj s~~n.o.spora~umijevajušto od ociiainog ~;~~zv~~la v ~u dlJehtl nuždI narOda, bilo bi anakronl'stl'čkl' . . j . pOZIvatI n up t re..b u o d redd enog DIJe, mo d r ' . sapuna .u prahu . Vođa neposre d" mje nare Uje I žrtvovanje i dodjeljivanje neke robe. Već da.n~s ~u1turna industrija priređuje umjetničk djla P?PU~ pol~~lčklh parola. n.a o~ređen način, nameće ih po r _ duclramm cIjenama publtcl kOja se odupire, njihov je užitak dostupan narodu poput parkova. Ali, rastvaranje njihovog robnog karaktera n~ značI da su s~čuvani u životu slobodnog društva ~ego to. da Je sada otpala I posljednja odbrana njihovom pomžavan~u u kulturna dobra. Dokidanje privilegija naobrazbe ne vodi mase u područja koja su do sada bila za njih zatvorena, nego u danim društvenim uvjetima služi propadanju naobrazbe, napretku barbarskog pomanjkanja odno a. Onaj tko je u devetnaestom i početkom dvadesetog tol)eća davao pare da vidi neku izvedbu, dramu ili koncert, poštivao je tu izvedbu barem toliko koliko je poštivao izdani novac. Gradanin koji je htio nešto za svoje pare povremeno je valjda tražio odnos spram djela. Takozvani vodiči uz Wagn~rove muzičke drame, na primjer, i k0!Jlenta~ uz. »Faust~~( sVJe~o­ če o tomu. Od njih se prelazi blOgrafijsk?J g~azun ~ drugIm običajima kojima je da!1as podvrgnut? umJetDlč~~ djelo. C~k u doba prvog cvjetanja posla razmjenbena vnJe~nost Olje vukla za sobom uporabnu vrijednost .samo. ~ao pukl .doda~ak nego ju je kao vlastitu pretpostavku, I razvIlala, ~ to Je umJetničkim dj~hma društveno koristilo. UlJlietnost Je gra~anbla zadržavala unutar stanovitih granica tak.o dug? dok. Je I a skupa. S tim je svršeno. Njezina bezgraDl~~~, .n.lk~kvlm nrcem posredovana blizina spram onoga kOJI.JoJ Je IZklože~ 0, . . ., d . d iZJ'ednačuJe u zna u tnJumpunjuJe otudenje, I)e no I I rugo,. d triJ'i nestaju i kritika j firajućeg postvarenja. U ku turnoJ 10 u s , kt respekt: kritiku nasljeduje mehaničk~ eks~ertlz~i anf~sp:u. zaboravni kult prominenci)e·dPo.trošač~'::,a~~Š~jev;l:ća/u m . po. Pri tomu ipak naslUĆUJU a lm se, ' oo

•

r

MAA'

166

H

DOR W,

OORNO

Idanja. tro· nep 'jerenje pram. tradicionalne n~~ a id I gij mij a e s nepo Jer.enJem sp.ram industrijalizirane u1ture. 'ao pre are. Depra Irana u!,"letnička d'ela pre orena u PU~l doda!~~ ~dbače~a u potaJ.no zaJedn~ una ID 'ojim Ih medij ~Z1edna yJe, odba UJ" ih onaj oJem u poldonjena. O~ .se. ~o~e veseliti tomu da post?ji to. lOt a to se može u~ I ytdJe.t1. Zapr~vo ~.e sve !,"ože Imati, Televizijski ekran i vodlt~IJ u kJnl;l! ~atJečaJI muzIkaInih pre. poznavalaca, s ešči~ .koJe se d~blJaJu ba~ava, ~agrade i razni darovi oje doblJ.aJu s~l;lšaocl određenl.h. radio-programa, e to nisu puke akC!dencIJ~, nego nas~avIJaJ~ ono što se zbia samim kulturnlm"'prolzvodima. SimfOnija se pretvara u nagradu zato što se uopće sluša radio a, ukoliko bi sve išlo po olji tehnik . lm bi se poput radija već dobaVljao u ku. ću. On se bliži »comerciaJ system-u.« Televizija ukazuje na put razvoja koji bi veoma lako mogao braću Warner potisnuti u poziciju komornih igara i kulturnog konzervativizma koju sigurno ne žele. Navike na nagrađivanje već su se, medutim, odrazile u načinu ponašanja potrošača. Time što se kultura prikazuje kao dodatak, čija je socijalna i privatna korisnost, doduše, izvan pitanja, njezino se doživljavanje pretvara u zap~žanje šansi. Oni se tiskaju iz straha da ne bi nešto propustili. ~ z~a se. što je .to, ali svakako ima šansu samo onaj tko se ne Isk!J'!čl;lJe. FaŠIzam se, međutim, nada da će prima~ dar~)Va kOJe Je kulturna industrija trenirala preorganizira· ti u svoJe regularno prisilno sljedbeništvo.

KULTURNA INDUSTRIJA

167

.,

red Kultura Je para~oksna roba. Ona je tako potpuno podena zakonu razmjene da se uopće više ne razmjenjuje· on: ~e ~ o potpuno troši u uporabi da se uopće vi· e ne mož~ ~~~ .t~ga s~ stap'a s re~lamom. Sto se ona pod monopoe ono:js~~le~~Jo~ t? Je svemoćnija. Motivi su dostatno kupne kultu' ~VI e Je..slgurno da se može živjeti bez cjelo~ prezasićeno:::e~n~ustnJe,on~ mora izazivati previše apatije I mnogo učinit" e.u potrošaČima. Ona sama sobom ne može Budući med~trot~vto~a. Reklama jest njezin životni eliksir. bu koj~ obeća lm, a nJez.in proizvod neprestano reducira rova na puko obećanje, na kraju se krajeva izjed-

načuje S reklamom koja mu '

tv

vosti. U društvu konkurencij~e~~~rfbna ~bog vIa tit bljut orijentiranja kupca na tržištu, olakša~:r~~ei~~ t~enu lužbu nepoznatom sposobnom dobavlJ'aču da ,orb' pom gl J 'k R k sVOJU ro Upo reduJ pravom Č oVJe u. e lama nije samo koštala nego je bil i u ted~ radnog vre~ena. Danas, kada se lobodno trži te bliži kraJu~ u rekla~! se utvrduje gospodstvo sistema_Ona....u vršćuJe veze kOJIma su potrošači vezani uz velik" ko Na pseudotrž,ištu se.uopće ~mi~e pojaviti samo on~j tk~ ~r::~ st~~no I?lać~~1 stravIčne QnstoJ?~J koje reklamne agencije, . pnJe SVIh nJIh r.a~~ sam, zantlJevaju, dakle samo onaj tko već sl?~da u t'? Ih bIva ~ooptiran na osnovi odluke bankar. skog I l~du~tnJskog kapItala. Reklamni troškovi koji e kona~no sll\:aJu natra~ ~ džepove koncerna ušteduju okolišno unlšt~vanJe n~poželJnth konkurenata; oni jamče da mjerodaVni ostanu Izmedu sebe, dosta slično onim odlukama privrednih savjeta kojima se u totalitarnoj državi kontrolira ot· varanje i vodenje pogona. Reklamaje danas neEativni princip, naprava za zaprecavanje: S\'.e to ne nosI !!iezin peCat jest privredno sumnjIvo. Sveobuhvatna reklama nipošto nije neophodna zato da bi ljudi upoznali sorte na koje je ponuda ionako ograničena. Ona samo indirektno koristi prodi. Na· puštanje uobičajene prakse reklamiranja u pojedinoj ~rmi znači gubitak prestiža, uistini prekršaj discipline. koj'! mjero· davna klika traži od svojih pripadnika. U ratu se I dalje rekla· mira roba koju se uopće više ne može isporučiti, .zb
°-

H R 'HEI E -THE

R

.

OORNO KULTURNA INDUSTRIJA

.

bn t a potrošnih d bar , njiho a tambena njiho a uPO!'8 . e d p drum d kro a p~akatima i ~ran­ svrha, I?re~:;:. li' p ~ t je pukom P?zadtnom na~pl a i sparentJma, J . napr t .~etno. ću, ~oJom ju ~ fa iln m lutnjom. IZJe.dna~1 ao, 'art POur

J~

čisto p':lk~lvanJe d~.štvene

l ; ebe amu. !U 0 '.'art, re~~:vnim ameri kim ilustnramm ča OpisIma ?) Llfe« ~. U mjero letimi nim se pogledom teško mogu razltkovati od redakcijskog dijela. Redakcija I 'kForrunet sh e I te ret.lama AJ • • • •k " daje I · .. nepla eni iZVJ'e taj o žlvotmm navI ama I tJe es"'č b ž odu e ljeDI I . . p roml'nentne osobe kOJa. time stl e nove o . ož. avaonot. nJeZi . ce J a stranice s reklamama osl3;~JaJ~ se ~a ~tva~e I IVQt~.o istinite fotografije i podatke k~JI pnk~uJu Ideal tnfo~aclJe kome redakcijski dio tek stremi: Sv.akiJe fi.lm. r~kl.amm ~s~rt J}a-idu.ćLu kojem će se isti par Junaka .moćl vIdJet! pod. I.Stll~ . egzotičnim sunc~m: ?naj ~~ je zakasmo neće z,!13;tI. da lt Je nječ o reklami za IduĆi film Ih o pravom. Montazm Je karakter kulturne industrije, sintetički, dirigirani način proizvo~~nja njezinih proizvoda, tvornički ne. sa'!10 ~Ir:nskl.m stu~IJlma nego i virtualno prilikom komplla.~IJe Je~ttn!h bIOgrafiJa; n~­ portažnih romana i šlagera, una pnJed pnmJeren reklamI: time što je pojedini moment odjeljiv, fungibilan i tehnički otuđen od smisaone sveze, podaje se svrhama izvan djela. Ef~.kt, trik, izolirano i ponovljivo pojedinačno do~tignuće odUVIJek su se vezali uz prikazivanje dobara U reklamne svrhe, a danas je s ski snimak filmske glumice u prvom planu postao reklamom za njezino ime, svaki šlager upornom reklamom za voju melodiju. Reklama i kulturna industrija stapaju se i tehnič­ ki i ekonomski. I tu i tamo se ono jednako pojavljuje na bezbroj mjesta, a mehaničko ponavljanje istog kulturnog proizvoda već je ponavljanje iste propagandne uzrečice. I tu i t~­ mo se ~bog zapovijedi djelotvornosti tehnika pretvara u pSIho u pos~ak za postupanje s ljudima. I tu i tamo važe .norm~ upadljivog pa ipak bliSkog, lakog koje se ipak p~mtl, ve~?g pa ipak jednostavnog; radi se o svladavanJu kutx:a kOJI Je predočen kao rastresen i nevoljan. ]CZ1kom koji govori i sam doprinosi reklamnom karakteru kulture. Što potpunije, naime, jezik ulazi u saopćenje,

.u

~to e više riječ! iz sup ta!lcijalnih n.o ~~a~a zna. nj pr t r' JU u znakove l!~ene ~val!~et~, to Čl tiJe I provldnij pr no

?n? to se mDlje, to Je nječl te.ž dokučiti. D mitologiz ij jez.lka vraća s~! kao. ,ele!'"ent CJ~lo.k~pnog proce a pr vj 11 telj stva, u magiju. Riječ I adržaj bIh u udruženi kao razli iti i nerazdvojni. Pojmovi kao bol, povije t, čak život bili u spoznati u riječi koja ih je izdizala i sačuvala, Oblik j rij i te pojmove ujedno konstituirao i odražavao, Odlučno razdv' janje koje zvučni oblik riječi progla ava slučajnim i vezivanj u.z 'pred~et proiZVOljnim, dokida 1?raznovjerno mije anje rije Čl I stvan. On? š.to u s~eđenom D1~U slo~a prelazi korelacIju spram događaja IzbaCUje se kao nejasno I kao metafizika riječi. Time se, međutim, riječ, koja mije samo još označavati a ne smije više značiti, tako fiksira uz stvar da se skrućuje u formulu. To podjednako pogađa i jezik i predmet. Umje to da predmet dovede do iskustva, očišćena ga riječ eksponir kao slučaj jednog apstraktnog momenta, a sve drugo, spriječeno prinudom na nemilosrdn~ r,az~ovijetnost ?a ~?de do ,izražaja kojeg više nema, zakržljuJe I u realnostI. Lijevo krilo kod nogometa, crna košulja, Hit1e~jug7n~.i kak? se sv~ oni z
t

i70

f 0\'\ HOR HEI fER - THE

DOR

DORO

obna imena. arhaički pre ta i. da edena u . og Imena. 'I' '1" kl . . emena urne t u I I stl IZl rana u re Oznado \1 lOe 'T ,. ., b amne ' . e - . d film - -ih :u Z\lJezda I prezImena o o na. Im.ena - lli ole -tim tandardizi~ana. toga g.radan ko. obItelj ko ime č' astariel budu I da ono. umje to da bUd~ oznaka rolazio a 'indi,idualizira odno om pram \- la tite pretpo ije\t Ono u Amerikancim.~ bydi-čudnu nela~od.no .t. D~ bi prikrili neudobnu distanciju lZI~e~u. p .ebmh. I)\~dl, O~I e nazivaju Bob i Henry. kao funglbJl~1 I?npadmcl I tog tIma. Taka' obi:aj nizuje odno e medu ljudIma ~a ~rat t..o portske publike. koje titi od pra og brat ~, a.. IgmfikaclJa, .koju emanti a jedino dop~.šta. ~ao pos~o nječl,. za r a, a.u .'gnalu. igna1ni karakter nJečl Jača brzmom kOjom e JezIčkI modeli odozgo pu'taju u opticaj. koliko e narodne pje me opravdano ili neopravdano nazi aju rozanim kulturnim dobrom gornjeg sloja, njiho i u elementi akako tek dugim, mnogostruko posredo anim proce om i ku t a poprimili svoj popularni oblik. Širenje popu/ar ong zbIva e, medutim, munjevito. Američki izraz »[ad« za mode koje na tupaju poput epidemija - naime, prouzroko\-ane vi okom koncentracijom ekonomijske moći - označuje fenomen da no prije nego što su totalitarni reklamni' efo i proželi dane generalne li.nije ulture. Kada jednog dana njemački fa i ti preko zvuč­ nI a lansiraj~ riječ kao »nepodno"lji 0«, idućeg e jutra či­ tav narod re~l. »nep?dnošljivo«. Po i toj u hemi nacIJe koje su. tI:eba~~ biti os.vo~e.ne u njemačkom munjevitom ratu prih'atlle n.Ječ. munje Itl rat. Opće ponavljanje tanovitih oznak~ .za pOJedme Postupke čini ih takoreći bli kim, kao što Je u nJeme sl~bod~og t':žišta ime robe u svim u tima povećavalo produ..SIIJepo I rapIdno šireće ponavljanje odredenih riječi povezuJu .~e.k1a~u.s totalitarnom parolom. e tao je sloj is. ustva kOJI Je ~Je~ pretvarao u riječi onih koji u ih govorili, ~ u n~glC?m pnsvaJanju riječ poprima onu hladnoću koju je 'e~usa a .'mala samo. n~ o~lasnim stupovima i u oglasno~ ~i~ J ~ovma, Bezbroj ljudI upotrebljava riječi i obrate kOJe 111 uopce ne razumiJ'u T bl'" ... . viorističko . .. d I I. Upotre J~vaJu samo po nJIhovoJ blheJ vnJe nostI, kao zaštItne znakove koji se konačno

ru

K

LTURNA INOU TRIJA

\

171

toliko pri':l.udni~e ~e~uju,uz oj objekt kolik m n h a en nJlh~ JeZIčkI ml ao. Mini tar za narod J J ćeno t go on neznalački o dinamičkim na a nu pr I VIJ nepr~ tano govore o r~.verie i rhap ady i v~Um;~PUI ~~ r~ v~zuJu upra.o uz m~g,IJu nerazumljivog kao uz drht J vi Žl ota. DrugI tereotlpl kao memory J'o e nekako ka . ·· . č . k k" " Pl r JU a I I IZ~I u I U tv~ ,oJ~ bl Ih moglo i puniti. POput enki ~ upadaju u g?yorm Jez~k. a Fleschovom i Hitlerovom n e mačk0!TI radIJU ~ož.e Ih ~ prepo~':lati u afektiranom knji kom ~Je~ač~om Jezl~u. pIkera kOJI »do videnja« ili »ovdje go of! Hltl~.rJugend.«..t11 čak »FUh.rer« izgovara na način koji po ta~e vOJI~om mJ1~Juna. U ta~vlm jezičkim obratima prere. zana Je zadnja veza Izmedu sedImentiranog iskustva i Jezika koji je u devetnae tom stoljeću u dijalektu još izvršavao fun. kciju izmirenja. Urednik koji je svojim podatnim usmjere. njem do ao do vode njemačkog pismenstva u vojoj ruci ukrućuje njemačke riječi u nešto trano. U svakoj e riječi može razabrati koliko u je već uprljali u faši tičkoj narodnoj zajedmci. Takav je jezik upravo ve~ postao veobuhvatnlm, totalitarnim. Onda e u riječima više ne čuje nasilje koje im je počinjeno. Radio-spikeru ne treba da govori usiljeno: bilo bi čak nemoguće da e njegov ton razlikuje od .tC?n~ grupa lu.ša: laca kojim je namijenjen. Ali, zato su geste I J.ezlk lu~ateIJa.1 gledalaca, ve do nijansi do kojih do sada nl u dopirale ~.I­ kakve poku ne metode, pro~ete shemo~. k~lturne l!Idu tnJ~ još jače nego prije. Danas Je ona naslijedila graOlčarsku. I poduzetničku demokraciju čiji smisao za duh?vna skret~nJa takoder nije bio jako razvijen. Svi su slo~odOl da pleš,u I ~a e zabavljaju kao što su o~ vremen~ ~ovlJesne ne,utr~,~a~f~ umjetnosti slobodni da p~stup~ kOJC?~ od bezbr?J s~i;~~dn~ sloboda u izboru ideologIJe, kOJa UVIJek odraZUje p .. k . . d' I ' kazuje kao sloboda za uVIJe pnnudu, u sVIm se o Je CIma po, 'k 'hvaća i apsolvir' isto. Način na koji neka mlada dJe,voJ a p~ ovori na telefo obavezni dogovoreni ~asta~,ak, n~č~ na"~0l' ~ razgovoru ćak nu i u najintimnijim slt~a~IJ~ma, I~ ~r njeo I o"movima s~edl' čitav unutarnji život u cJell~1 razd!~eIJe~ ~ ~ pokušaju da vanja srozane dubinske pSihologIje sVJe o I o

g.

/72

M

HOR HEIMER - THEODOR W. ADORNO

čovjek arnog ebe pret ori u aparat primjeren ~spjehu koji

bi do pori nih pobud~ o.dgo..arao m.?de!u ~OJI prezentira kulturna indu trija. aJJntlmm~e ~ea~cIJe ljudI su s~ram njih samih toliko opredmećene da)~ l~eJa o tomu ~to Je za njih na lastito oču ana samo u krajnjoj .a~stra~.tnostl ; personality jed a da im znači n~što dTl!~o do ~JaJI!.e bIjele zube i lišenost znoja pod pazuhom I emocIJa. To Je tnJumf reklame u kultur_ noj industriji, prinudna mimezis potrošača na kulturnu robu koja je ujedno iprozreta. ELEMENTI ANTISEMITIZMA GRANI E PROSVJETITEUSTVA I

. Antisemitizam)e danas za neke sudbonosno pitanje č?vJeč.an~tva, a d.r:ug l ga smatraju pukom izlikom. Za fašiste lIdovI OISU .!JlanjJna, nego proturasa, negativni princip kao takav; .po njIma, sreća svijeta .ovisi o njihovom istrebljenju. Tomu je ekstremno suprotstavljena teza da Židovi oslobodeni nacionalnih ili rasnih osobenosti, tvore grupu p~sredstvom religioznog mnjenja i tradicije i ni na kakav drugi način. Židovske osobenosti bi se po tomu odnosile samo na istočne lidove, svakako samo na one još ne sasvim asimilirane. Obje su doktrine ujedno i istinite i neistinite. Prva je istinita u smislu u kojem ju je fašizam učinio i tinitom. lidovi su danas grupa koja i praktički i teoret~ki na: vlači na sebe volju za uništavanjem koju iz sebe proizvodI krivi društveni poredak. Apsolutno zlo žigoše ih kao apsol~~­ no zlo. Oni su zaista odabrani narod. Gospodstv~ ekonomIJski nije više potrebno pa su Židovi ?dredeni ka~ njegov. ap olutni objekt, s kojim treba samo JOš postupatI. Rad~Jclma, koji su zapravo pravi objekt, to s dobrim razlogom ~Jtko ne govori; crnci trebaju ostati tamo gdje sp~daju, ~ zemlja tr:~a, medutim biti očišćena od Židova, u srclm~ SVIh prospe tlVnih fašist~ u svim zemljama prihvaća s.e pOZI.V ~a tre~a po: tamaniti kao gamad. U slici Zid?va ~OjU ~~CIStl J?o ža:~~ja jetu oni izražavaju svoju vlastitu bIt. NjIhova j~ po va. ' '. posje . d ovanje, . pnsvaj . 'an'.J' ie moĆ bez gramca, klJUČIVO

t

l

rl.