Izgovor Fonema, Alofona I Nekih Posebnosti U2

Izgovor fonema, alofona i nekih posebnosti u hrvatskom jeziku

Kolegij: Ortoepija hrvatskoga jezika 1 Izvoditeljice: dr.sc.prof. Gordana Varošanec-Škarić asist. Gabrijela Kišiček Studentice: Mihaela Hrlić Maja Vinko Akad.god. 2008./2009.

 Tipovi općega hrvatskoga jezika 

Klasični izgovor - nastao normativističko-političkim načinom



Općeprihvaćeni izgovor - oblikovao se prema sociolingvističkim zakonitostima (nastaje spontano i razvija se ubrzano, dovršava se u suvremenosti komunikacijskom optimalizacijom između govornika→ide u smjeru svima najpoželjnijih oblika), najviše se razlikuje od klasičnog u fonemici i fonetici



Prihvatljivi izgovor - na istoj sociolingvističkoj razini kao i općeprihvaćeni izgovor, ima oblike koji su negdje između klasičnih i općeprihvaćenih

o

Glasnik - najkraći cjelovit hotimičan izgovorni pokret

o

Glasnička opažajna osobina (GOO) najmanja hotimična promjena glasnika za koju se zna, ili se o njoj intiutivno tako misli, da barem u nekom jeziku može signalizirati unutarnje razlikovno obilježje fonema, tj. da se tim kvantom može razlikovati riječ od neriječi ili jedna riječ od druge riječi u bilo kojem jeziku

*Fonetika hrvatskoga književnoga jezika - Škarić,2007.

 GOO općega hrvatskoga jezika o

o

Izgovorne GOO: 

GOO izgovornoga načina: glasnici slobodnoga prolaza, zaprječni, samoglasnici, vokali, polusamoglasnici, suglasnici, nosni, bočni, treptavi, jaki, slabi, tjesnačni, slivenici, zatvorni, stiješćeni, prekidni, neprekidni, dvoglasni, visoki, niski



GOO izgovornoga mjesta: usneni, dvousneni, zubnousneni, zaokruženi, prednjojezični, zubni, nadzubni, vrhjezični, leđni, nepčani, nadzubnonepčani, umekšani, središnji, mekonepčani, grkljanski

Slušne GOO: rezonantni, pravi zvonki, prigušeni, zvučni, kompaktni, difuzni, svijetli, tamni, povišeni, sniženi, nosni, treptavi, šumni, stridentni, strujni, polustrujni, praskavi, piskavi, šuštavi

 Široki opis glasnika prema opažajnim osobinama                

samoglasnik [i] - nepčani,visoki,napeti,svijetli,difuzni vokal samoglasnik [e] - nepčani,svijetli vokal samoglasnik [a] - središnji,niski,kompaktni vokal samoglasnik [o] - mekonepčani,tamni vokal samoglasnik [u] - mekonepčani,visoki,tamni,napeti,difuzni vokal zvonki [j] - nepčani,visoki,jaki,svijetli,difuzni suglasnik zvonki [r] - vrhjezični,treptavi,slabi,svijetli,difuzni suglasnik zvonki [l] - vrhjezični,bočni,svijetli,difuzni suglasnik zvonki [ʎ] - tvrdonepčani,umekšani,tj.povišeni,bočni,svijetli,kompaktni suglasnik zvonki prigušeni [ʋ] - zubnousneni,neprekidni,tamni,difuzni suglasnik zvonki prigušeni [m] - dvousneni,prekidni,nosni,tamni,difuzni suglasnik zvonki prigušeni [n] - vrhjezični,prekidni,nosni suglasnik zvonki prigušeni [ɲ] – tvrdonepčani,visoki,prekidni,umekšani,tj.povišeni, nosni,svijetli,kompaktni suglasnik strujni [f] – zubnousneni,neprekidni,stridentni,stiješćeni,bezvučni,tj.jaki, tamni,difuzni suglasnik strujni [s] – zubni,neprekidni,piskavi,stridentni,stiješćeni,bezvučni,svijetli, difuzni,pravi suglasnik strujni [z] – zubni,neprekidni,piskavi,stridentni,stiješćeni,zvučni,svijetli, difuzni,pravi suglasnik

            

strujni [ʃ] – nadzubnonepčani,neprekidni,stridentni,bezvučni,svijetli,kompaktni, pravi suglasnik strujni [ʒ] – nadzubnonepčani,neprekidni,stridentni,zvučni,svijetli,kompaktni, pravi suglasnik strujni [x] – mekonepčani,visoki,neprekidni,stridentni,bezvučni,tamni, kompaktni,pravi suglasnik poluprekidni [ts͡] – zubni,prekidni,piskavi,stridentni,stiješćeni,bezvučni, svijetli,difuzni,pravi suglasnik poluprekidni [tʃ͡] – nadzubnonepčani,prekidni,stridentni,bezvučni,svijetli, kompaktni,pravi suglasnik poluzatvorni [tɕ͡] – tvrdonepčani,visoki,prekidni,stridentni,umekšani,povišeni, bezvučni,svijetli,kompaktni,pravi suglasnik poluzatvorni [dʑ͡] – tvrdonepčani,visoki,prekidni,stridentni,umekšani,zvučni, slabi,svijetli,kompaktni,pravi suglasnik zatvorni [p] – dvousneni,prekidni,bezvučni,praskavi,tamni,difuzni,pravi suglasnik zatvorni [b] – dvousneni,prekidni,zvučni,praskavi,tamni,difuzni,pravi suglasnik zatvorni [t] – zubni,prekidni,bezvučni,praskavi,svijetli,difuzni,pravi suglasnik zatvorni [d] – zubni,prekidni,zvučni,praskavi,svijetli,difuzni,pravi suglasnik zatvorni [k] – mekonepčani,visoki,prekidni,bezvučni,praskavi,tamni, kompaktni,pravi suglasnik zatvorni [g] – mekonepčani,visoki,prekidni,zvučni,slabi,praskavi,tamni, kompaktni,pravi suglasnik

• Alofoni i neke posebnosti              

samoglasnik [ə] - središnji,niski,neutralni vokal samoglasnik [ie͡ ]- nepčani,visoki,napeti,svijetli,difuzni, dvoglasni vokal samoglasnik [r̩] - vrhjezični,treptavi,jaki,svijetli,difuzni glasnik polusamoglasnik [i̯] - nepčani,visoki,slabi,svijetli,difuzni glasnik polusamoglasnik [w] - dvousneni,slabi,tamni,difuzni glasnik zvonki prigušeni [ɱ] - zubnousneni,neprekidni,tamni,difuzni suglasnik zvonki prigušeni [ŋ] - mekonepčani,visoki,prekidni,nosni,tamni,kompaktni suglasnik strujni [v] – zubnousneni,neprekidni,stridentni,stiješćeni,zvučni,tamni, difuzni suglasnik strujni [ɕ] – tvrdonepčani,visoki,neprekidni,stridentni,umekšani,povišeni, bezvučni,jaki, svijetli,kompaktni,pravi suglasnik strujni [ʑ] – tvrdonepčani,visoki,neprekidni,stridentni,umekšani,povišeni, zvučni,slabi, svijetli,kompaktni,pravi suglasnik strujni [ɣ] – mekonepčani,visoki,neprekidni,stridentni,zvučni,tamni, kompaktni,pravi suglasnik poluprekidni [dz͡] – zubni,prekidni,piskavi,stridentni,stiješćeni,zvučni, svijetli,difuzni,pravi suglasnik poluzatvorni [dʒ͡] – nadzubnonepčani,prekidni,stridentni,zvučni,svijetli, kompaktni,pravi suglasnik zatvorni [Ɂ] – grkljanski,prekidni,bezvučni,praskavi,pravi suglasnik







Dakle, u klasičnom tipu postoji 31 fonemski glasnik (30+samoglasnički /r̩/) U prihvatljivom tipu mogu biti 32 (31+/ie͡ /) ili 31 (31+/ie͡ /-/dʒ͡ /) fonemski glasnik A u općeprihvaćenom tipu postoji 29 (31-/tɕ͡ /,/dʒ͡ /) fonemskih glasnika

 Hrvatski vokali    

• • • •

Opći hrvatski ima 7 vokala: ə, i, e, a, o, u, ie͡ (samo u prihvatljivom tipu) Svi su monoftonzi (osim ie͡ ) Svi mogu biti naglašeni i nenaglašeni, dugi i kratki U klasičnom tipu pojavljuju se znantne razlike u boji između dugih i kratkih vokala, kao i u brojnim dijalektima: Čakavski: kratki i i u postaju posve labavi Klasični tip: dugi o i e su vrlo zatvoreni, a kratki su otvoreni Vokal a najviše varira, od srednjeg preko stražnjeg te prednjega do blizu neutralnoga Štokavski: zanaglasni nezavršni vokal se reducira (sinkopiranje) – dob’la

 Literatura: Škarić, I. (2007.) – Fonetika hrvatskoga književnoga jezika, u Glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb, Nakladni zavod Globus Škarić, I. (2006.) – Hrvatski govorili!, Zagreb, Školska knjiga