Impresso

Impresso keramička kultura

Italija istočna obala Jadrana

z

z

- Ranoneolitička kultura rasprostranjena u Sredozemlju i susjednim područjima (sjev. Afrika, Grčka, Albanija, Crna Gora, Hrvatska, BiH, Slovenija, Italija, južna Francuska, Španjolska Circummediteranski kompleks koji se može podijeliti na tri područja: 1. istočno: obalni pojas palestinsko-sirijsko-kilikijski (Mersin, Tarsus, Ugarit itd.) 2. srednje: Grčka, Albanija – djelomično ulazi u istočno, a djelomično u zapadno 3. zapadno: istočni Jadran, južna Italija, Sicilija, Ligurija, južna Francuska, jugoistočna Španjolska

Razlike između istočnog i zapadnog područja: z na istoku prethodi faza akeramičkog neolitika kao rezultat ranih poljodjelskih i stočarskih gospodarstava; na zapadu nema takvog predneolitičkog horizonta (bilo je nekih pokušaja da se Crvena Stijena IV definira kao takav horizont) već neolitizacija počinje upravo s impresso keramičkom kulturom z istok iskazuje sklonost prema izradi figuralne plastike, dok je na zapadu nema što je rezultat različite duhovne podloge, odnosno gospodarskih čimbenika z na istoku gospodarsku osnovu predstavljaju poljodjelstvo i stočarstvo, a na zapadu lov, ribolov i skupljaštvo

z

Iako u ovakvoj općoj podjeli istočna jadranska obala pripada zapadnom prostoru, ipak i unutar toga prostora može se razlikovati istočna skupina impresso keramike, koju čine istočna jadranska obala i dio zapadne obale, od one zapadnije tzv. cardium keramike (cardial ware) Ligurije, južne Francuske, jugoistočne Španjolske.

impresso ist. jadr. obale

cardium zap. Sredozemlja

pretežno ravna dna posuda pretežno zaobljena dna gotovo nema plast. ukrasa brojni plastični ukrasi nema žljebnjenja žljebljenje ukras prekriva čitavu površinu ne prekriva nema zoomorfnih prikaza zoomorfni prikazi

Južna Italija

z

najgušća koncentracija ranih neolitičkih naselja je u Kalabriji, Materanu, Valle dell' Ofanto i Tavoliere (sjeverni dio Apulije, a znači upravo ravnica). Ona je očito rezultat pažljivog izbora upravo ravnica i aluvijalnih terasa za životni prostor, a to su ujedno područja prikladna za poljodjelstvo i uzgoj goveda.

z

Pulo di Molfetta

Apulski rani neolitik z

z

z

impresso di tipo arcaico ili stil Prato don Michele (jednostavni impresso uzorci u redovima pojedinačnih ili dvostrukih otisaka) impressa evoluta ili stil Guadone (složeniji uzorci iz povezanih otisaka, primjerice cik-cak, složeniji geometrijski uzorci izvedeni urezivanjem: ljestvičasti motivi, viseći trokuti ili rešetkasti motivi. Zajedno s ovom keramikom prvi se put pojavljuje i tremolo ukras) keramika dipinta a fasce larghe ili dipinta a bande rosse. Ista keramika i pod nazivom stile Lagnano da Piede. Crveno slikana keramika s uglavnom širokim, crvenim vrpcama ili velikim geometrijskim uzorcima na finoj keramici

z

Masseria La Quercia keramika, fina sivosmeđa, biržljivo glačana keramika s geometrijskim motivima slikanim smeđom, crvenom, crnom ili bijelom bojom. Motivi su vodoravni nizovi linija, mreže, ljestvičasti i cik-cak na posudama zaobljenog dna, na dvodijelnim posudama kao i na trbušastim bocama sa cilindričnim vratom. Boja je uvijek nanošena u obliku tankih crta ili zareza. Ova se keramika pojavljuje i pod nazivom keramika dipinta a bande strette. Moguća je i kombinacija impresso motiva i slikanja na istoj posudi

LIGURIJA z

pripada zapadnoj impresso keramici zajedno s južnom Francuskom i Španjolskom – središnji položaj između istočnojadranskog impressa i cardium keramike zapadnog Sredozemlja, neki je još nazivaju tirenskom impresso keramikom

Opća obilježja ligurijske impresso keramike z

z

zaobljeno dno posuda (svojstvo zapadnog Sredozemlja i sjev. Afrike), posude četvrtastog otvora, bute, žlice; ukrasne kompozicije pravilne, uvijek tvore neke motive, često gornji dio posude ima jedan motiv, a donji drugi ili je bez ukrasa tehnike: jednostavni otisci školjke cardium, životinjskog zgloba, gusti ubodi koji tvore linije, plastični ukrasi nastali izbacivanjem gline pomoću školjke (poput nekovrsnog barbotina), brazdasto urezivanje, urezivanje geometrijskih motiva, te crvena inkrustacija, tkđ. plastične vrpce s otiscima

z

špiljski lokaliteti, najznačajniji Arene Candide: paleolitik mezolitik, hijat, 3 neolitička horizonta (I. impresso keramika šireg mediteranskog kruga, II. impresso+”vasi a bocca quadrata”, III. Lagozza kultura)

Zemunica, HR

ISTOČNOJADRANSKI MEZOLITIK z

z

rani mezolitik koji na osnovi artefakata odgovara soveterijenu (sauveterrien) odn. tardigravetijenu kasni mezolitik koji odgovara kastelnovijenu (castelnovien)

z

Mezolitički lokaliteti na hrv. dijelu ist. Jadrana

z

rani mezolitik - soveterijen: Kopačina na Braču (7030-6490 cal.BC) kasni mezolitik - kastelnovijen: Savudrija, Loza, Klanjčeva peć, Oporovina, Podosojna peć (5410 cal BC), Lopar na Rabu, Vaganačka peć na Velebitu, Ledenice, Podumci, Okrugla, Glavičica Crna Gora: Odmut I, Crvena stijena

z

z

Istočni Jadran z

u neolitiku čini zaseban, izdvojen i zatvoren kulturni krug uvjetovan zemljopisnim čimbenicima: krški sastav i oblik tla, sredozemna klima, povezanost s jadranskim morem

Kultura impresso keramike z

prostire se od Istre do Boke, a granica teče planinskim lancima koji odvajaju priobalno područje od unutrašnjosti: Soča, Vipava, Reka, Kras, Ćićarija, Učka, Gorski Kotar, Velika i Mala Kapela, Velebit, Dinara, državna granica s BiH do Ivan planine, Vitoroga, Raduše, Bjelašnice, Zelengore, Durmitora, Sinjajevine, Prokletija, unutarnje albanske granice – prodori u unutrašnjost dolinama rijeka Neretve (na koju se nadovezuje dolina Bosne), Pive, Drine, Ibra, Bojane i Drima

z z z z z z z

Mogu se izdvojiti uža područja: Istra odvojena Krasom i Ćićarijom obalni pojas Hrvatskog primorja s kvarnerskim otocima sjeverna Dalmacija omeđena Zrmanjom i Krkom srednja Dalmacija i sjeverozapadna Hercegovina (između Krke i Neretve) jugoistočna Hercegovina zapadni dio Crne Gore zapadna Albanija

Nalazišta

z z z

oko Trsta: Grotta Azzura (Pečina na Leskovcu), Grotta Gialla, Grotta della Tartaruga, Caverna dell'Orso (Pečina pod Muzarji), Caverna dell'Petirosso (Pejca v Lašci ili Vlaška jama), Grotta delle Gallerie (Pečina pod Steno), Grotta dei Ciclami (Orehova pejca) južna Istra: Vrčin, Šandalja, Verudica, Ižula, Pradišelski rt, Oporovina Hrv. primorje: Vela jama na Lošinju, Jami na Sredi-Cres, Vorganska peć-Krk, Vaganačka pećina-Velebit sjev. Dalmacija: Nin, Vrsi, Crno Vrilo, Islam GrčkiGradusa/Lokve, Pećina u Ždrilu, Tinj-Podlivade, Smilčić, Buta jama, Benkovac, Bribir, Vrbica-Krković, Tradanj, Jagodnja, Kamenta, Kula Atlagić

z

z z z z z

srednja Dalmacija: Škarin Samograd, Danilo, Krčina-Klis, Pokrovnik, Tamnica kod Bitelića, Markova špilja-Hvar Hercegovina: Zelena pećina, Stolac, Ravlića pećina, Hateljska pećina južna Dalmacija: Gudnja na Pelješcu, Vela spila-Korčula Boka Kotorska: Spila iznad Perasta Crna Gora: Crvena Stijena, Odmut, Koronina Albanija: Blaz, Vlush

z

Smilčić - Barica

Periodizacija Šime Batović 1. rana faza – Crvena Stijena 2. razvijena faza – Smilčić 3. kasna faza – Gudnja

Johanes Müller Impresso A 6050-5850 cal.BC A1: jednostavni ukrasni motivi, otisci prsta, nokta, štipanje, šiljatoovalni rovaši, jednostavno žigosanje školjkom A2: finiji ukrasi, jednostavne linije i brižno izvedeni žigosani motivi, tipološki napredak Impresso B 5800-5600 cal.BC B1 cardium cik-cak linije, ubodi i složeni linearni motivi B2 nenarebrene cik-cak linije Impresso C 5600-5500 cal. BC →razvoj u dva pravca grupa Medulin (5750-5100) – Istra; u glini prevladava kvarcni prijesak. Ukrasi složeni od linearnih i utisnutih motiva, linija školjki povučenih rubovima cardium školjke, nema tremolo ukrasa grupa Humina (5800-5550) neretljansko područje; nedostaju ukrasi školjkom, prevladava otisak prsta, nokta i štipanje

Gudnja

Vela spila

z

Obre I