Euroatlantski Tjednik Broj 60 (bilten)

Broj 60, godina 2.

12. studenoga 2009.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) www.opsa.hr

Euroatlantski tjednik

Četvrtkom... Četvrtkom...

Berlinski zid je pao, sjetimo se… U ponedjeljak 9. studenog Njemačka je brojnim svečanostima proslavila 20. godišnjicu pada Berlinskog zida, a središnjoj svečanosti pod nazivom "Svečanost slobode" pred Brandenburškim vratima nazočili su bivši i sadašnji državnici iz cijelog svijeta. Svečanosti su započele susretom njemačke kancelarke Angele Merkel s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton. Potom je Angela Merkel zajedno s bivšim sovjetskim i poljskim predsjednicima Mihailom Gorbačovom i Lechom Wałęsom prešla preko mosta na kojem se do ujedinjenja dviju njemačkih republika nalazio glavni granični prijelaz Bornholmer Strasse. Ispred Brandenburških vrata, koja su se nalazila točno na granici nekadašnjeg Istočnog i Zapadnog Berlina, održana je "Svečanost slobode" kojoj su osim spomenutih državnika nazočili predsjednici Rusije i Francuske Dmitrij Medvjedev i Nicolas Sarkozy, britanski premijer Gordon Brown kao i predsjednici Europskog parlamenta i Europske komisije Jerzy Buzek i José Manuel Barroso. Svečanost je okončana simboličnim rušenjem domina na mjestu na kojem se nekada nalazio Berlinski zid. Osim u Berlinu svečanosti povodom 20. godišnjice pada Berlinskog zida održane su i u mnogim diplomatskim predstavništvima Njemačke u svijetu. Tako je u Zagrebu ispred njemačkog veleposlanstva otkriven dio Berlinskog zida, kojeg je Hrvatskoj poklonio berlinski poduzetnik Axel Brauer. Nijemci 9. studenog slave dan kada je građanima Njemačke Demokratske Republike (DDR) po prvi put nakon gradnje zida 1961. bilo omogućeno nesmetano prelaženje granice prema zapadu. Od 1961. do 1989. najmanje je 136 ljudi poginulo na Berlinskom zidu, po studiji objavljenoj ove godine, a tisućama drugih bijeg je uspio kroz mrežu tunela unatoč minama, psima i ophodnjama. Do otvaranja Berlinskog zida je došlo nakon tjedana mirnih prosvjeda građana i polaganog osipanja državnog vrha DDR-a. Sam čin otvaranja granica također je bio plod nefunkcioniranja vodećih struktura. Naime 9. studenog 1989. u večernjim satima tadašnji glasnogovornik istočnonjemačke vlade Guenter Schabowski održao je konferenciju za tisak na kojoj je najavio mogućnost prelaska granice prema zapadu bez prethodnog odobrenja vlasti. Na pitanje jednog novinara kada bi ta odredba trebala stupiti na snagu Schabowski je nepripremljen i bez prethodne konzultacije s vladom odgovorio: "Po mojim saznanjima, odmah". S obzirom da je ta konferencija bila prenošena uživo građani Istočnog Berlina pohrlili su prema graničnim prijelazima gdje su neobaviješteni graničari oko 23 sata popustili pritisku građana i otvorili granicu nakon čega se u cijelom Zapadnom Berlinu slavilo da jutra. U mjesecima koji su slijedili padu Berlinskog zida, vodstva dviju njemačkih republika su zajedno s predstavnicima svjetskih sila pripremili ujedinjenje 3. listopada 1990. Svečanost ujedinjenja prethodilo je potpisivanje ugovora "4+2" koji su zajednički pripremili predstavnici zemalja pobjednica Drugog svjetskog rata, Sovjetskog Saveza, SAD-a, Velike Britanije i Francuske te dviju njemačkih država. Ugovorom je regulirano da s 3. listopadom 1990. DDR bude pripojena Saveznoj Republici Njemačkoj. Nastavak na strani 4

Euroatlantski tjednik (ET) Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Web: http://www.opsa.hr; e-pošta: [email protected]

Broj 60, godina 2.

Et EUROATLANTSKI TJEDNIK

Moldova: Ili Europa ili kriminal D elegacija

NATO Parlamentarne skupštine (NATO PA) posjetila je Moldovu od 2. do 4. studenog 2009. Vodio ih je luksemburški parlamentarac Marc Angel koji je i specijalni izvjestitelj za Moldovu u Odboru za civilnu dimenziju sigurnosti. NATO parlamentarci su se susreli s predstavnicima nove četveročlane koalicije nastale nakon parlamentarnih izbora 29. srpnja ove godine. Alijansa za europsku integraciju predstavila je ambiciozan plan reforme i naglasila svoju želju da se zemlji i njezinim ljudima pruži "druga prilika". Prioriteti nove vlade uključuju promiDelegacija NATO parlamentarne skupštine (NATO PA) posjetila Moldovu canje europskih integracija i približavanje pravnog okvira Moldove europskim standardima; konsolidaciju vladavine prava; i odgovor na učinke financijske i ekonomske krize na ekonomiju zemlje. "NATO Parlamentarna skupština ima korisnu ulogu u pomaganju moldovskom parlamentu u jačanju demokratske kontrole obrane i sigurnosnog sektora", rekao je Angel. Voditelj izaslanstva upozorava na činjenicu da trenutačni okvir suradnje, a to je Individualni akcijski plan partnerstva i drugi instrumenti Partnerstva za mir, pruža puno prostora za daljnji razvoj suradnje između Moldove i NATO-a. Potrebno je bolje informirati Moldavce o NATO-u, o transformaciji Saveza od kraja Hladnog rata, kao i o koristima partnerstva, naglašava Angel. Međutim, Moldova još nije stabilna zemlja. Nakon dva parlamentarna izborna procesa u proljeće i ljeto 2009. pokazala se sva podijeljenost moldavskog društva. Državu čekaju i treći izbori ako trenutačno anti-komunistički parlament ne izabere predsjednika republike. Naime, nakon što je u rujnu ostavku dao komunistički predsjednik Vladimir Voronjin, mjesto je ostalo upražnjeno (Mihai Ghimpu je samo predsjednik po dužnosti do izbora novog). No, više od svega, ako se ne izabere predsjednik, Moldova će time pokazati da su frakcijske razlike toliko duboke da ne omogućavaju normalan rad države. I nova koalicijska vlada, koja se spojila na istoj političkoj platformi, morat će pokazati svu političku volju za opstankom koalicije. Ipak, najveći problem Moldove i dalje je odmetnuta pokrajina Transnistrija. Nekadašnji pregovori na temelju 5+2 (Moldova, Transnistrija, Rusija, Ukrajina, OESS plus SAD i Europska unija) suspendirani su prije tri godine, ali se pod grčkim predsjedavanjem u OESS-u očekuju nastavci pregovora u Beču, iako su vladajuće strukture u Chisinau i Tiraspolu unaprijed skeptični prema njihovom rezultatu. "Zaleđeni konflikt", tako nazivaju Moldovu u diplomatskom žargonu. Veleposlanica SAD-a u mandatu 2001.-2003. Pamela Hyde Smith smatra da je takvo poimanje Moldove krivo i opasno. Moldova ima potencijal ili da postane siguran dio europskog prostora ili da krene putem kaosa i kriminala. A ulogu pomoći ovdje igraju i Europska unija i Rusija. Vedran Obućina Slika: NATO PA 2

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 60, godina 2.

Et EUROATLANTSKI TJEDNIK

Nema tog zida koji neće pasti pred transatlantskim savezništvom Državna tajnica SAD-a Hillary Clinton održala je vrlo zamjetljiv govor o agendi za slobodu i demokraciju nove administracije na Freedom's Challenge večeri 8. studenog u Berlinu. Clinton je održala svoj govor na 20. obljetnicu rušenja Berlinskog zida, omraženog simbola totalitarizma u srcu Europe. Državna tajnica na samom početku svog govora osvrnula na dobitnike nagrade Atlantskog vijeća bivšim predsjednicima Poljske i Čehoslovačke Lech Walesi i Vaclavu Havelu. Clinton je pohvalila mnoge zapisane u knjigama i one čija su se imena izgubila zbog njihove "postojanosti, zbog njihovog uvjerenja o slobodi i nade da bi ona, opet, mogla biti živa u cijeloj Europi, a naročito u Njemačkoj." Njihovi nasljednici, napominje Clinton, i dalje vjeruju u važnost transatlantskog Saveza i iz godine u godinu plaćaju porez za zajedničku obranu u Europi.

Henry Kissinger i Hillary Clinton

Clintonova se podsjetila i vlastite školske dobi kad se u Americi naveliko govorilo o mogućnostima slobode Srednje i Istočne Europe, ali se osvrnula zajedno s velikom zvijezdom američke politike Henryjem Kissingerom i Zbignew Brzezinskim na poteškoće i izazove koji stoje ispred svih koji razmišljaju o nacionalnoj i međunarodnoj sigurnosti. Ovakav velik događaj okupio je mnoge predsjednike i vlade država Srednje i Istočne Europe. Oni su se istovremeno podsjetili da danas Berlinom koračaju mlade osobe kojima je sloboda svakodnevna stvar, a ne-sloboda nepojmljiv pojam. Državna je tajnica podsjetila da upravo radi tih ljudi treba stvoriti još jače partnerstvo kako bi se srušili zidovi 21. stoljeća i stajali sučelice s onima koji su ih izgradili, od bombaša samoubojica, onih koji ubijaju djevojčice koje žele samo obrazovanje pa do vođa koji su izabrali svoje blagostanje ispred sreće svih ljudi. James Stavridis

"U svijetlu tih novih zidova, moramo obnoviti Transatlantski savez kao kamen međaš goblane arhitekture suradnje. Kad se okupimo radi očuvanja zajedničkog dobra, ne postoji takva konstelacija zemalja na Zemlji koja ima veću snagu. Nema tog zida koje ne može srušiti. Nema te istine koje bismo se bojali", zaključila je Clinton. Nagradu za slobodu dobila je Hillary Clinton u ime američkog naroda; vrhovni zapovjednik snaga u Europi admiral James Stavridis u ime NATO snaga; vicenakcelar Guido Westerwelle u ime njemačkog naroda i major Klaus Wowereit u ime građana Berlina. Vijeće je nagradilo bivšeg predsjednika SAD-a George H.W. Busha (starijeg) i bivšeg kancelara Njemačke Helmuta Kohla s Nagradom za iznimno međunarodno vodstvo za njihove uloge u travnju prije dvadeset godina. Vedran Obućina

OPSA na Facebook-u Pridružite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook

Nađite nas na adresi: http://www.facebook.com/OPSA.NAPO 3

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 60, godina 2.

Et EUROATLANTSKI TJEDNIK

Berlinski zid je pao, sjetimo se… - nastavak U ispitivanju javnog mnijenja što ga je u četvrtak 5. studenoga navečer objavila njemačka javna TV postaja ZDF, 20 godina nakon pada Berlinskog zida 86 posto svih građana Njemačke ovaj povijesni događaj smatra ispravnim i pozitivnim činom. Na istoku zemlje je postotak s 91 viši a na zapadu s 85 posto nešto manji od prosjeka. Podjela u raspoloženju istočnog i zapadnog dijela zemlje vidljivija je po pitanju oko toga tko je više profitirao od ujedinjenja gdje svaka strana drugu stranu vidi kao profitera. Troškovi njemačkog ujedinjenja ekonomisti procjenjuju na 1,6 bilijuna eura. Osim pada Berlinskog zida, 9. studeni je povezan i s nekoliko drugih važnih događaja u njemačkoj povijesti, a koji su djelomično ostali zasjenjeni ovom važnom i novijom obljetnicom. Naime, 1938. dogodila se tzv. Kristalna noć kojem je započeo sustavni progon europskih Židova a 1918. je uspostavljena Weimarska Republika. Većina Rusa ne zna tko je izgradio Berlinski zid Dok u Njemačkoj svi znaju kako je došlo do gradnje Berlinskog zida, više od pola Rusa to ne zna! Anketu o tomu je provela ruska agencija za ispitivanje javnoga mnijenja VTsIOM i dobila vrlo zanimljive rezultate. Tako 10 posto anketiranih smatra da su stanovnici Berlina sami izgradili zid - čak iako mu je svrha bila odvratiti građane istočnog dijela od bježanja na zapad . Šest posto je odgovorilo da su zid izgradile zapadne zemlje, a četiri ih posto misli da je to bila "bilateralna inicijativa" Sovjetskog Saveza i Zapada. Pedeset osam posto je reklo da ne zna tko je izgradio zid, dok je samo 24 posto točno odgovorilo da su to učinili Sovjetski Savez i komunistički DDR. Angela Merkel: ujedinjenje nije još dovršeno

Pad Berlinskog zida 1989.

Angela Merkel koja je 2005. postala prva njemačka kancelarka iz bivše istočne Njemačke. Rođena je u Hamburgu, na sjeveru zemlje. No kada joj je bilo tek nekoliko mjeseci roditelji su se preselili u istočnu Njemačku, gdje je njezin otac službovao kao pastor u gradiću Templinu, sjeverno od Berlina, kako bi evangelizirao komunistički DDR. Merkel je u prigodnoj izjavi ocijenila da 20 godina nakon pada Berlinskog zida "njemačko ujedinjenje nije još u potpunosti dovršeno", posebice na gospodarskoj razini. "Njemačko ujedinjene nije još potpuno dovršeno" jer između istoka i zapada ostaju "strukturalne razlike", naglasila je kancelarka. "Moramo se potruditi želimo li postići jednaku razinu života" na istoku i zapadu, dodala je Merkel podsjećajući da je stopa nezaposlenosti u regijama bivšeg DDR-a dvaput više od one na zapadu. Medvjedev i Putin: Pad Berlinskog zida pozitivan događaj Pad Berlinskog zida bio je pozitivan događaj, ali nisu se ostvarile sve nade koje su se pojavile nakon njegovog rušenja, rekao je ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev za njemačke medije. "Berlinski zid uvijek je bio simbol podjele Europe", rekao je ruski predsjednik. "Njegov pad smatrao se nastavkom puta prema europskom jedinstvu". "Neke nade koje smo tada imali ja i ljudi u mojoj zemlji ostvarile su se, a neke nisu", rekao je Medvjedev. On je izrazio žaljenje zbog toga što odnosi između Rusije i europskih zemalja nisu uvijek bili idealni otkako je srušen zid. "U mnogim pitanjima glede sudbine Europe i veza Rusije s europskim zemljama stvari su se mogle razvijati malo drukčije", dodao je ruski predsjednik. Ruski premijer Vladimir Putin, bivši agent KGB-a, koji je u doba komunizma radio u Drezdenu, rekao je kako je nostalgičan kada je riječ o tome razdoblju te kako je pad Berlinskog zida omogućio razvoj odnosa povjerenja između Moskve i Berlina. U dokumentarnom filmu pod nazivom "Zid" koji je snimila televizija NTV, Putin se s nostalgijom sjeća boravka u Drezdenu u razdoblju između 1985. i 1990., vremena kad je učio njemački, izleta u planine i kontakata sa svojim njemačkim kolegama.

4

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 60, godina 2.

Et EUROATLANTSKI TJEDNIK

Berlinski zid je pao, sjetimo se… - nastavak Njemački tisak o padu Berlinskog zida "Danas je Berlin ponovno najsretniji grad na svijetu", objavio je na naslovnici u ponedjeljak popularni dnevnik Bild dok je Berliner Zeitung, nekadašnji dnevnik istočnog Berlina, objavio na naslovnici: "Berlin slavi, dvadeset godina slobode". U uvodniku pod naslovom "Berlinsko čudo", liberalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung istaknuo je razlike, posebice ekonomske, koje razdvajaju Istok i Zapad. Uvodničar Bilda zamišljao je kako će Njemačka proslaviti "9. studenoga 2029." i izrazio nadu da će za 20 godina "zid već davno biti izbačen iz glava". "Sloboda je kao život: divlji, proturječan, prekrasan ali nikad savršen", pisalo je u ponedjeljak u konzervativnom Die Welt-u pod naslovom: "Revolucija je tek počela". Clinton: Svečanost oko Berlinskog zida je više od proslave

Memorijal žrtvama s Berlinskog zida - 1982., iza je grafit: "Zid će pasti. Vjerovanje postaje stvarnost."

"Oduševljena sam time što sam u Berlinu, gradu koji je toliko značio ne samo Nijemcima, nego i Europljanima i Amerikancima i cijelom svijetu", rekla je Američka državna tajnica Hillary Clinton tijekom sastanka s Merkel. "Čestitam kancelarki ne samo u povodu obljetnice, već na poslu koji ona i njezina vlada obavljaju. Čast mi je predstavljati ovdje Sjedinjene Američke Države", dodala je. Clinton je u nedjelju na svečanosti na kojoj je u ime američkog naroda primila nagradu Fredom Award Atlantskog vijeća, koje promiče prekoatlantske veze, rekla kako svečanost obilježavanja obljetnice pada Berlinskog zida mora poslužiti za gledanje u budućnost, a ne vraćanje u prošlost. Trenutak u kojem će početi svečanosti morao bi označiti "poziv na akciju, a ne biti samo podsjetnik na prošla djela", naglasila je. "Moramo stvoriti još snažnije partnerske odnose kako bismo srušili zidove 21. stoljeća i suprotstavili se onima koji se kriju iza njih - bombašima samoubojicama, onima koji ubijaju i osakaćuju djevojčice koje samo žele ići u školu, političke čelnike koji osobne interese pretpostavljaju interesima svojih naroda", istaknula je američka državna tajnica. Merkel pozvala na stvaranje svjetskog poretka Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je u jeku proslave 20. obljetnice pada Berlinskog zida u ponedjeljak u Berlinu na stvaranje svjetskog poretka i jačanje multilateralne suradnje. "Ovaj svijet neće postati miran sve dok se ne uspostavi svjetski poredak i ne pronađemo put k pojačanu mulitlateralizmu", rekla je Merkel na međunarodnoj konferenciji u povodu pada Berlinskog zida. Ona je nadolazeću konferenciju o klimi u Kopenhagenu nazvala ispitom međunarodnog zajedništva i sposobnosti zemalja u svijetu za suradnju u rješavanju pitanja koja mogu biti prevladana samo na globalnoj razini. "Najzanimljivije će biti vidjeti hoće li države, radi svladavanja novih zidova, biti spremne i sposobne odreći se svojih kompetencija u korist multilateralnih organizacija", zaključila je Merkel. Njemački predsjednik Horst Köhler upozorio je tijekom ekumenskog bogoslužja u Getsemanskoj crkvi, koja je tijekom mirovnih prosvjeda prije pada Berlinskog zida služila kao okupljalište oporbenjaka, da se 9. studenog obilježava i dan kad je 1938. tijekom tzv. Kristalne noći počeo i sustavan progon europskih Židova. On je ustvrdio da je 1989. bila moguća "jer su Nijemci naučili lekciju iz povijesti". Obrativši se gostima u predsjedničkom dvorcu na prijemu uoči središnjeg slavlja pred Brandenburškim vratima, Köhler je ustvrdio kako je Berlinski zid do 1989. bio "mjesto strahote", a da je nakon toga postao "mjesto radosti".

5

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 60, godina 2.

Et EUROATLANTSKI TJEDNIK

Berlinski zid je pao, sjetimo se… - nastavak Ispred njemačkog veleposlanstva otkriven originalni dio Berlinskog zida Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić i bivši gradonačelnik Berlina Eberhard Diepgen otkrili su u ponedjeljak u Zagrebu originalni segment Berlinskog zida ispred njemačkog veleposlanstva i Goethe instituta povodom obilježavanja 20. godišnjice pada zida i kraja podijeljenosti Njemačke. Uz kratke isječke njemačkih televizijskih vijesti emitiranih na današnji dan 1989. godine povodom proglašenja slobodnog prijelaza njemačke granice, pred uzvanicima je otkriven komad zida veličine 3,2 x 1,2 metra i težak 2,5 tona, a Zagreb se pridružio brojnim drugim gradovima diljem svijeta u kojima je izložena simbolika Željezne zavjese i njenog kraja. "Taj zvuk pada Berlinskog zida osjetio se i kod nas, jer smo bili u procesu demokratizacije i pluralizacije", rekao je Predsjednik Mesić. Podsjetio je kako "zid u glavama u Beogradu, na čelu sa Slobodanom Miloševićem nije pao". "Znao je da Jugoslavija ne može opstati, ali je na ruševinama SFRJ htio stvoriti Veliku Srbiju". U svom je govoru Predsjednik istaknuo kako je pad Berlinskog zida bio u isto vrijeme i kraj i početak.

Predsjednik Mesić pokraj segmenta Berlinskog zida u Zagrebu

"Bio je to kraj rastakanja i urušavanja socijalističkog modela i početak dubinskih promjena...u tim promjenama će ostatak istočne Europe, s više ili manje sreće, krenuti putem tranzicije koja će ga naposljetku dovesti u krilo, ili pred sama vrata, NATO-a i EU-a", rekao je Mesić. Prema riječima gradonačelnika Diepgena, "taj je zid sjećanje na neljudsku granicu kroz cijelu Europu". On je rekao da je Hrvatska dio Europe. "Tko zna samo malo o europskoj povijesti sasvim mu je jasno da je Hrvatska dio Europe...to je zemlja mediteranske kulture koja dijeli tradicije humanizma, prosvjetiteljstva i kršćanstva", rekao je bivši berlinski gradonačelnik od 1984. do 1989 i od 1991. do 2001. i poručio da "Europa još nije dovršena". Njemački veleposlanik u Hrvatskoj Bernd Fischer je rekao da glede današnjeg slavlja pada Berlinskog zida ispred Brandenburških vrata, gdje su se okupili čelnici 27 zemalja članica EU-a, "mi na ovom mjestu slavimo s budućom, 28. članicom Unije". Mađarski veleposlanik Peter Györkös, je ocijenio da je "ujedinjenje Njemačke temelj ujedinjenja Europe". "U ovoj državi, u ovom gradu trebamo se prisjetiti da djelo ujedinjenja nije završeno, a sljedeći korak mora biti pristupanje Hrvatske Europskoj uniji", rekao je Györkös. Rušenje simboličkog zida od tisuću domina Rušenjem simboličkog zida od 1000 domina postavljenog na trasi gdje je nekada bila granica između Zapadnog i Istočnog Berlina i uz nazočnost desetaka tisuća Berlinčana, njemačkog državnog vrha i preko 30 državnika iz cijelog svijeta u ponedjeljak je u Berlinu okončana cjelodnevna proslava 20.godišnjice pada Berlinskog zida. Prethodeći rušenju domina okupljenim Berlinčanima se putem video poruke obratio Američki predsjednik Barack Obama. Poznati natpis u Berlinu: "Napuštate Američki sektor" 6

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 60, godina 2.

Et EUROATLANTSKI TJEDNIK

Berlinski zid je pao, sjetimo se… - nastavak "Ne postoji jasnije odbijanje tiranstva i jasniji signal za slobodu", rekao je Obama u svojoj poruci osvrćući se na pad Berlinskog zida prije 20 godina. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, odao je pak počast Berlinčanima koji su "sami srušili zid srama". On je parafrazirajući poznati citat Johna F. Kennedyja iz 1963. "Ja sam Berlinčanin" okupljenom mnoštvu poručio: "Mi smo braća, mi smo Berlinčani". Ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev je u nazočnosti bivšeg sovjetskog predsjednika i pokretača promjena na istoku Europe Mihaila Gorbačova ukazao na to da tadašnje promjene ne bi bile moguće bez reformske politike "glasnosti" i "perestrojke". Proslava godišnjice pada Berlinskog zida okončana je rušenjem 1,5 kilometra simboličkog zida sazdanog od 1000 uvećanih domino ploča. U rušenju "Zida" sudjelovali su nekadašnji i sadašnji političari poput bivšeg poljskog predsjednika Lecha Wałęse, predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa i predsjednika Europskog parlamenta Jerzyja Buzeka. Berlinski zid je prošlost, no brojni zidovi u svijetu i danas su problem

John F. Kennedy razgleda Berlinski zid 1963. slika: Robert Knudsen

Dvadeset godina nakon rušenja Berlinskog zida, što je pridonijelo ponovnu ujedinjenju Njemačke i padu komunizma u istočnoj Europi, "vjetar promjena" nije zahvatio cijeli svijet te mu snažno odolijevaju još neki "zidovi" koji rade podijele. Koliko god se nekada Berlinski zid činio nepremostivom preprekom, neki od zidova podijele danas su puno teži problem… Možda je najbolji primjer granica između Sjeverne i Južne Koreje koja je klasični relikt Hladnog rata, ali i simbol trajne napetosti na Korejskom poluotoku. Uz spomenutu, probleme uzrokuju i granica između grčke i turske zajednice na Cipru, granica Indije i Pakistana, ali i zid oko Zapadne obale koji gradi Izrael. No nisu samo fizički zidovi, bodljikave žice i barijere Berlinčani prelaze granicu 9. studenog 1989. problem. Postoje i oni nevidljivi koji rade gotovo slika: Klaus Oberst jednak problem. Takva situacija obilježava stanje u Bosni i Hercegovini u kojoj su naporima međunarodne zajednice uklonjene fizičke barijere, dok one nevidljive nisu gotovo ništa manje nego što su bile u vrijeme potpisivanja Daytonskog sporazuma. Oduševljenje koje moramo iskazati rušenjem Berlinskog zida treba ujedno biti poticaj za rušenjem drugih zidova koji su prijetnja miru i stabilnosti. Nakon demokratskih promjena u Istočnoj Europi, brojni analitičari, državnici i stručnjaci smatrali su kako globalne prijetnje nestaju, i kako je NATO postao relikt prošlosti. Događaji koji su uslijedili demantirali su tu tvrdnju. Izazovi današnjeg svijeta nisu se uvelike promijenili, uz brojne probleme koji se vuku iz doba Hladnog rata suočeni smo i s novim izazovima koje treba rješavati. Denis Avdagić 7

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 60, godina 2.

Et EUROATLANTSKI TJEDNIK

Kako i zašto pomoći rad Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!? Iako naslov počinje s "kako", mi ćemo najprije reći zašto mislimo da i Vi trebate pomoći rad OPSA-e. Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga što želimo napraviti. Ideja širenja informacija, približavanja euroatlantske tematike građanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko ne može osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedinaca, koji i dalje teže istomu. U početku, uz OPSA-u su bili samo članovi, danas su tu i naši čitatelji (pa i ovog biltena), tisuće onih koji svaki tjedan posjećuju naše web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandučić primaju naše biltene. Tu su i brojni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina i svakim danom sve više i više… Naravno, nećemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konferencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu… OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika može itekako približiti građanima. Pokazali smo da euroatlantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna široj populaciji, a posebno mladima, može pronaći svoju publiku. Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim članovima je bio i ostat će motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i u novim inovacijama i projektima. U budućnosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicističke projekte, prijevode… Zbog svega toga potrebna nam je i Vaša pomoć! Možete nam pomoći na više načina! Kao pojedinac. Možete postati naš član. Aktivan – koji ne plaća članarinu, pasivan koji mjesečnom uplatom pomaže naš rad, ili kao podupirujući član koji članstvom jasno ističe stav! Financijski nam se može pomagati i bez ulaska u članstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i možete koristiti kao poreznu olakšicu!* Kao tvrtka ili organizacija. Također možete postati podupirujući član, s tim da se podupirujuća članarina također smatra donacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i običnom donacijom, koja Vašu tvrtku ne tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike stvari koje nam mogu pomoći, a članovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomoć! Na kraju, ali nikako ne manje važno. Možete nam pomoći povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prijedlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znači… ET/OPSA * Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, uključiti darovanja u naravi ili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini. Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene povećati svoj osobni odbitak (osobni odbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najviše do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnoj kalendarskoj godini (2008.). Porezna olakšica pri davanju donacija propisana je i za sve fizičke osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Tako za primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih neprofitnih namjena, može podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na povećani osobni odbitak za svotu izdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu. OPSA žiro račun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA); OPSA žiro račun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)

8

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]