Euroatlantski Tjednik Broj 47 (bilten)

Broj 47., godina 2.

16. travnja 2009.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) www.opsa.hr

Euroatlantski tjednik

Četvrtkom... Četvrtkom...

Preko 1000 euroatlantskih članaka, vijesti, postova Počevši od svibnja 2007. pa do travnja 2009. na blogu Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) – opsa.blog.hr u sklopu stranica www.opsa.hr objavljeno je preko 1000 članaka i vijesti ili jednom riječju postova. Takav zbir informacija tematski usko povezanih je stavio OPSA blog na jedno od ključnih mjesta, a svakako je postao nezaobilazan izvor informacija o euroatlantskim integracijama na Internetu, poglavito na Hrvatskom jeziku. Posebno veliki broj postova u jednom mjesecu objavljen je u ožujku i travnju prošle godine, kao i u proteklom i ovom mjesecu. U najfrekventnije vrijeme pratile su se aktivnosti informiranja građana pred dobivanje pozivnice za ulazak Hrvatske u NATO, na summitu u Bukureštu prošle godine, odnosno aktualni ulazak u NATO. OPSA je pratila aktivnosti državnih tijela, NATO-ova stožera, aktivnosti misija, ali i aktivnosti Odbora za Referendum o Internet stranice OPSA-e, www.opsa.hr NATO-u u Hrvatskoj. Time se pokazalo kako OPSA blog nije samo mjesto na kojem se promovira ulazak Hrvatske u NATO, nego i mjesto gdje se mogu pronaći kvalitetne informacije, vijesti i podaci bez obzira da li dolaze od onih koji podržavaju ulazak Hrvatske u NATO ili onih koji se tomu protive – traže alternative. Postovi koji su objavljivani zbir su informacija i vijesti koje su prikupljane (prenošene) iz stranih i domaćih medija, državnih tijela (posebno ministarstava), Bruxellesa – sjedišta EU i NATO-a, ali su vezani i za događaje koje su direktno pratili članovi OPSA-e i o tomu pisali za OPSA blog kao i biltene koje izdaje OPSA. Osim toga, objavljivane su i informacije o radu OPSA-e, stajališta naše udruge, ali i komentari članova na aktualne događaje vezane uz euroatlantske teme. Radom na OPSA blogu pokazali smo kako želimo da točne i kvalitetne informacije o euroatlantskim temama dopru do što većeg broja građana, a upravo zbog toga i jeste pokrenut OPSA blog na blog servisu blog.hr ujedno kao dio stranica www.opsa.hr. Nadamo se da će broj objavljenih postova rasti i dalje jer potreba za informiranjem nije prestala. Sve zainteresirane za euroatlantska pitanja pozivamo da nas posjećuju, ali i postavljaju pitanja, šalju vlastite komentare, mišljenja, kritike i pohvale… Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Euroatlantski tjednik Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Kontakt: [email protected]

Posjeti http://www.opsa.hr

Broj 47., godina 2.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Deklaracija summita o Afganistanu Izdana od strane čelnika država sudionica sastanka Sjevernoatlantskog vijeća u Strasbourgu i Kehlu 4. travnja 2009. U Afganistanu pomažemo graditi sigurnost za afganistanski narod, štitimo naše građane i branimo vrijednosti slobode, demokracije i ljudskih prava. Naša zajednička sigurnost je blisko vezana za stabilnost i sigurnost Afganistana i regije: dio svijeta odakle su ekstremisti planirali napade na civilno pučanstvo i demokratske vlade i koji nastavljaju takva planiranja. Kroz našu misiju s UN-ovim mandatom, poduprijetu s partnerima naših Međunarodnih snaga za podršku sigurnosti (ISAF), blisko radimo s afganistanskom vladom i ostajemo obvezni dugoročnoj potpori demokratskom Afganistanu kako ne bi postao još jednom bazom za terorističke napade ili rajem za nasilan ekstremizam koji destabilizira regiju i prijeti cjelokupnoj međunarodnoj zajednici. Iz ovih razloga Afganistan ostaje Savezni ključni prioritet. Na summitu u Bukureštu prošle godine izradili smo našu stratešku viziju temeljenu na četiri načela: dugotrajna obveza, afganistansko vodstvo, sveobuhvatan Susret čelnika zemalja članica NATO-a na mostu između Kehla i pristup i regionalna uključivost. Ova načela ostaju te- Strasbourga, slika: NATO melj za naš političko-vojni plan koji smo danas obnovili. Afganistansko vodstvo ostaje krucijalno. Uspjeh zahtjeva snažniji regionalni pristup koji uključuje sve afganistanske susjede i, kako ovo nije čisto vojni poduhvat, veće civilne resurse. Pozdravljamo ishod Međunarodne konferencije o Afganistanu u Nizozemskoj 31. ožujka 2009. koja je pokazala snažnu obnovljenu obvezu i fokus međunarodne zajednice. Dijelimo naglasak stavljen na balansiranje civilnih i vojnih napora u daljnjem doprinosu sigurnosti i stabilnosti u Afganistanu. Nastavljamo s napretkom. Vlada Afganistana preuzima veću odgovornost i povećava svoju sposobnost. Od Bukurešta, prenijeli smo vođenje sigurnosti u Kabulu u afganistanske ruke. Sve sposobnija Afganistanska nacionalna vojska sada sudjeluje u više od 80 posto ISAF-ovih operacija, preuzimajući vodstvo u polovici njih. Pozdravljamo UN-ovu koordinacijsku ulogu preko međunarodnih civilnih aktivnosti i potrebe za daljim unapređenjem koherencije civilnih i vojnih napora. UN-ova pomoćna misija u Afganistanu (UNAMA), ISAF i Afganistanska vlada stoga su implementirali integrirani pristup za fokusiranjem na zajedničke napore. Pojačavamo naše napore u koordinaciji doprinosa timova provincijalne obnove (PRT) u izgradnji stabilnosti i daljem prilagođavanju njihovog rada s prioritetima afganistanske vlade. Unaprijedili smo naše korake, u suradnji s afganistanskim vlastima, u prevenciji civilnih žrtava i odgovarajućem odgovoru kad se oni dogode. Nastavit ćemo naše napore u tom smislu. Povećavamo operacije koje podupiru afganistanske aktivnosti protiv narkotika. Prepoznajemo da ekstremisti u Pakistanu, a naročito u zapadnim područjima kao i pobunjenici u Afganistanu smanjuju sigurnost i stabilnost u obje zemlje i da se radi o duboko isprepletenom problemu. Od Bukurešta, podupirali smo povećanu vojnu koordinaciju i poboljšali visoku razinu uključenosti s obje vlade. Ponovno smo započeli dijalog o prekograničnoj sigurnosti. Pozdravljamo nastavak Ankara procesa uključujući nedavni trilateralni sastanak na vrhu i G-8 inicijativu koja cilja na intenziviranje suradnje i dijaloga između dvije zemlje. Ozbiljne promjene tek predstoje. Unatoč značajnom napretku, na nesigurnost, stalnu korupciju i nedostatak dobrog vladanja treba zajednički odgovoriti. Suočeni smo s nemilosrdnim takmacom koji uopće ne poštuje ljudski život i izravno gađa civile. ISAF će napraviti svoj dio u sprečavanju ovih prijetnji prema afganistanskoj dugoročnoj stabilnosti. Odgovorit ćemo na hitne ISAFove nedostatke i pružiti našim zapovjednicima maksimalno moguću fleksibilnost za upotrebu svojih snaga. Moramo nastaviti raditi s afganistanskom vladom u propagandi protiv ekstremista i boljoj komunikaciji naših ciljeva, izazova i uspjeha. Kao izraz naše predanosti Afganistanu, dogovorili smo da ćemo: - osnovati NATO misiju za obučavanje – Afganistan (NTM-A) unutar ISAF-a kako bi postigli višu razinu obučavanja Afganistanske nacionalne vojske, i obučavanja te mentorstva Afganistanske nacionalne policije. 2

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 47., godina 2.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Deklaracija summita o Afganistanu - nastavak Pozdravljamo trenutačne inicijative u potpori zajedničkim ciljevima obučavanja i mentorstva Afganistanske nacionalne policije. Europske žandarmerijske snage (EGF) mogle bi igrati ključnu ulogu u tom smislu; - pružiti više trenera i mentora u potpori Afganistanskoj nacionalnoj policiji. U tom smo smislu istaknuli važnost naših napora u tom polju kao što su aktivnosti obučavanja policijske misije EU u Afganistanu (EUPOL); - pomoći i poduprijeti Afganistanske nacionalne sigurnosne snage (ANSF) u osiguravanju predstojećih izbornih procesa privremenim razmještanjem potrebnih snaga za izbore; - pružiti operacionalno mentorstvo i timove za vezu (OMLT) kao potporu naprednom povećanju Afganistanske nacionalne armije do broja od 134 tisuće ljudi; - povećati ulogu fonda za Afganistansku nacionalnu armiju i uključiti troškove održivosti. Pozdravljamo incijalne doprinose i ohrabrujemo nove od međunarodne zajednice; - dalje razvijati dugoročne odnose između NATO-a i Afganistana; - ohrabrivati i podupirati jačanje suradnje afganistanske i pakistanske vlade i izgraditi šire političke i praktične veze između NATO-a i Pakistana; - dalje podupirati Vladu Afganistana i UN u razvoju integriranog pristupa jačanju sinkroniziranih civilno-vojnih napora diljem Afganistana; - ohrabriti sve nacije da doprinesu UN-ovom podupirajućem fondu za izbore, te - dalje razvijati našu angažiranost sa svim afganistanskim susjedima u potpori dugoročne regionalne sigurnosti i dobrih odnosa. Šira međunarodna zajednica i afganistanska vlada moraju također odigrati svoje uloge u odgovaranju na izazove kao dio doista sveobuhvatnog pristupa. U tom smislu, pozdravljamo produženje mandata UNAMAe. Gledajući naprijed, predsjednički i provincijalni izbori moraju osigurati da se broji svaki afganistanski glas i da izbori donesu stanovništvu vodstvo koje ono odabere. Kako bi se pomoglo Vladi u širenju svoje učinkovitosti, potrebna je veća civila pomoć. Veći koordinirani procesi, uključujući one na provincijalnoj razini, potrebni su za povećanje razvoja afganistanske sposobnosti da osigura pravdu, temeljne usluge i mogućnosti zapošljavanja, naročito u poljoprivredom sektoru. Implementacija antikorupcijskih mjera se Predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr.sc. Ivo Sanader i Predsjednik Republike mora povećati. Naglašavamo Hrvatske Stjepan Mesić, predstavljali su Hrvatsku kao punopravnu članicu NATO-a na važnost zaštite ženskih prava. summitu u Kehlu i Strasbourgu, slika: Vlada.hr Šira međunarodna zajednica bi trebala nastaviti rad s Vladom Afganistana u potpori prioriteta afganistanskog nacionalnog razvoja i naporima za pomirenjem onih koji su odbacili nasilje, prihvatili ustav i nemaju dodir s Al-Qaidom. Odajemo počast onima koji su izgubili svoje živote ili bili ranjeni radeći za Afganistan i za našu sigurnost. Pozdravljamo hrabrost i odanost afganistanskog naroda i desetaka tisuća muškaraca i žena, vojnika i civila iz NATO-a i ISAF-ovih partnerskih nacija kao i šire međunarodne zajednice koja podupire ovaj važan poduhvat. Naša misija je ojačana važnošću doprinosa svih ISAFovih nacija. U postizanju ovog cilja, radit ćemo s Afganistanom i njegovim narodom u istinskom i dugotrajnom partnerstvu. Kako će se afganistanski resursi povećavati, naš dio u pružanju sigurnosti će se više usredotočiti na mentorstvo i obučavanje. Ostajemo odlučni u našoj privrženosti afganistanskom narodu u izgradnji bolje budućnosti. Prijevod: OPSA 3

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 47., godina 2.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Suradnja na dalekom sjeveru Biranje sada već bivšeg danskog premijera Andersa Fogh Rasmussena za glavnog tajnika NATO-a daje, između ostalog, i suptilnu poruku o geostrateškoj i rastućoj geopolitičkoj važnosti sjeverne Europe. Nakon što je početkom godine u Reykjaviku održan sastanak o sigurnosnoj budućnosti dalekog sjevera, nastale su i ozbiljna razmatranja da u NATO Savez uđe Finska. No, skandinavske zemlje kao da jesu dio NATO-a, toliko je velika njihova međusobna sigurnosna suradnja. Švedska je članica EU, ali nije članica NATO-a, dok je Norveška članica NATO-a, ali ne i EU. Unatoč tome, sigurnosna suradnja dviju zemalja je idealna. Oslo i Stockholm surađuju u nadgledanju zračnog prostora, imaju zajedničke vojne vježbe i koordiniran obavještajni rad. Finska, po svom starom neutralističkom običaju, ne želi biti dijelom ničega u što ju se gura, ali će Helsinki teško ostati po strani kad je skandinavska suradnja u pitanju. Finska vlada je već najavila više troškove za obranu i nove napore u širenju nordijske suradnje s drugim europskim zemljama. Dvije su stvari od posebnog značaja za europski sjever. Prva je pomoć baltičkim državama. Estonija, Latvija i Litva članice su NATO-a od 2004., međutim Savez još nije napravio adekvatne planove za njihovu potpunu zaštitu. Tabu koji se godinama širio Bruxellesom tiče se označavanja Rusije kao zemlje odakle su moguće prijetnje po Baltik. No, nakon cyber napada na Estoniju iz Rusije nitko više ne može zatvarati oči pred prijetnjama koje se šire na razne načine; od cyber napada do ucjenjivanja energijom. Jedna od početnih suradnji će biti širenje zajedničkog nadgledanja nordijskog zračnog prostora na Baltik. Druga je tema, naravno, energija. Sastanak u Reykjaviku jasno je označio nove sigurnosne izazove na dalekom sjeveru: promjenom klime i topljenjem leda otvaraju se novi trgovački putovi, ali i prilike eksploatacije mineralnih i drugih prirodnih resursa. SAD gledaju na nordijske napore s posebnim zanimanjem, kao i Kanada. Ottawa je često u povijesti atlantizma bila umirujući faktor na dalekom sjeveru, ali očito su i oni alarmirani ruskim avanturama na Arktiku koje su započele već slavnim zatakanjem ruske zastavice u morsko dno na samom Sjevernom polu. Ipak, nitko ne očekuje novi hladni rat. Iako je na Arktiku i dalje hladno, NATO ipak smatra da je suradnja u arktičkom području moguća, ponajprije preko Arktičkog vijeća. Vedran Obućina

4

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 47., godina 2.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Kronologija odnosa Hrvatske i NATO-a Od interesa za sudjelovanjem u Partnerstvu za mir do punopravnog članstva 1994. - 2009. - 15 godina puta do članstva 7. travanj 2009. Hrvatska je zastava podignuta ispred sjedišta NATO-a na kratkoj ceremoniji u nazočnosti predsjednika Vlade dr.sc. Ive Sanadera, ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića, glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Scheffera i veleposlanika zemalja članica čime je simbolično i završeno obilježavanje ulaska Hrvatske u NATO. Istoga dana na zgradi Ministarstva obrane RH podignuta je zastava NATO-a. U Hrvatskom narodnom kazalištu održana je središnja svečanost povodom ulaska Hrvatske u NATO na kojoj su prisustvovali najviši dužnosnici, Predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić kao i pripadnici OSRH, diplomatski predstavnici i brojni drugi. 3. - 4. travnja 2009. U Baden Badenu i Kehlu u Njemačkoj i s druge strane Rajne u Strasbourgu u Francuskoj je održan NATO summit, na kojem je Hrvatska zajedno sa Albanijom po prvi puta sudjelovala u svojstvu članice NATO-u. Summitu su u ime Hrvatske prisustvovali Predsjednik Stjepan Mesić i predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader kao i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor te ministri Gordan Jandroković i Branko Vukelić. Predsjednik SAD-a Barack H. Obama je na summitu uručio predsjednicima Hrvatske i Albanije Stjepanu Mesiću i Bamiru Topiju kopiju Washingtonskog sporazuma, čime je simbolično izražena dobrodošlica u NATO Hrvatskoj i Albaniji. 1. travanj 2009. Hrvatska je polaganjem hrvatskoga ratifikacijskog dokumenta (potvrde Sjevernoatlantskog sporazuma od strane sabora) u američkom State Departmentu postala punopravnom članicom NATO-a. Dokument je u Washingtonu u ime Hrvatske predala veleposlanica RH u SAD-u Kolinda Grabar Kitarović. Republika Hrvatska imala je dva strateška vanjskopolitička cilja: ulaz u EU i NATO, a danas, ulaskom u Sjevernoatlantski savez ostvaren je prvi od tih dvaju ciljeva, rekao je povodom ulaska Hrvatske u NATO, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. 31. ožujak 2009. Glavni tajnik NATO-a Jaap se Hoop Scheffer uputio je hrvatskom ministru vanjskih poslova i europskih integracija Gordanu Jandrokoviću pismo kojim je formalno pozvao Hrvatsku da pristupi Sjevernoatlantskom savezu 27. ožujak 2009. Pokušaj ishođenja referenduma o ratifikaciji članstva Hrvatske u NATO-u od strane marginalnih političkih stranaka u Sloveniji je propalo, te je i slovenska ratifikacija važeća. Nema više prepreka za ulazak Hrvatske u NATO. 25. ožujak 2009. Hrvatski sabor potvrdio Sjevernoatlantski sporazum, protiv je bio samo jedan zastupnik dok je za glasalo 119 zastupnika. Hrvatska je tim činom praktično članica, preostalo je još da se svi ratifikacijski dokumenti predaju američkom State Departmentu kod kojeg se deponiraju svi ratifikacijski dokumenti. Veljača 2009. Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, ratificirale su, redoslijedom ratifikacija: Francuska, Slovenija, Luksemburg, Island, Nizozemska, Grča. U veljači je postupak ratifikacije završen jer je svih 26 zemalja članica ratificiralo protokol. Međutim, u Sloveniji su marginalne političke stranke pokrenule prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o ratifikaciji članstva Hrvatske u NATO-u, čime je bilo dovedeno u pitanje sudjelovanje Hrvatske kao punopravne članice NATO-a na summitu u Strasbourgu i Kehlu. Siječanj 2009. Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, ratificirale su, redoslijedom ratifikacija: Velika Britanija, Kanada, Njemačka, Belgija. Prosinac 2008. Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, ratificirale su, redoslijedom ratifikacija: Danska, Španjolska, Estonija, Češka, Italija. Studeni 2008. Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, ratificirale su, redoslijedom ratifikacija Norveška i Turska. Listopad 2008. Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, ratificirale su, redoslijedom ratifikacija: Litva, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Slovačka.

5

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 47., godina 2.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Kronologija odnosa Hrvatske i NATO-a, nastavak 25. rujan 2008. Američki Senat je u četvrtak 25. rujna kasno navečer po lokalnom vremenu ratificirao Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku, što je, kako je u tadašnjem priopćenju istaklo Veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu, "povijesni trenutak u američko-hrvatskim odnosima"… 18. rujan 2008. Latvijska Saeima (parlament) ratificirao je Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku. Tim činom parlament Republike Latvije postao je po redu, među parlamentima 26 zemalja članica NATO-a, koji je proveo postupak ratifikacije Protokola, nakon što je to učinila Mađarska. 15. rujan 2008. Mađarska je ratificirala Protokol o proširenju NATO-a na Hrvatsku. Ratifikacija je u parlamentu prihvaćena jednoglasno, a tom činu je prisustvovalo izaslanstvo Hrvatskoj sabora na čelu s predsjednikom saborskoga izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Krešimirom Ćosićem. To nije poklon već priznanje Hrvatskoj za sve što je učinila u procesu pristupa, izjavio tim povodom u Zagrebu veleposlanik Republike Mađarske u Hrvatskoj Peter Imre Györkös. 9. srpanj 2008. Potpisan Protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u na Sjevernoatlantskom vijeću. Stalni predstavnici zemalja članica NATO-a potpisali su u Bruxellesu Protokol o pristupanju Savezu Hrvatske i Albanije, u nazočnosti ministara vanjskih poslova dviju zemalja. "Od danas će Hrvatska i Albanija zauzeti mjesto za našim stolom", rekao je povodom potpisivanja Protokola glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća. "Ovo je povijesno postignuće ne samo za Hrvatsku i Albaniju nego i za NATO", dodao je Scheffer. Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Hrvatske Gordan Jandroković, izrazio je nadu da će se proces ratifikacije završiti na vrijeme kako bi Hrvatska mogla sudjelovati kao punopravna članica već na sljedećem summitu u proljeće 2009. godine u Strasbourgu i Kehlu. Nakon potpisivanja pristupnog Protokola do okončanja postupka ratifikacije dvije će zemlje moći sudjelovati u radu Sjevernoatlantskog vijeća i ostalih tijela NATO saveza, ali bez prava glasa dok ne postanu članice. 24. lipanj 2008. Ministar Gordan Jandroković uputio je pismo glavnom tajniku NATO-a Jaap de Hoop Schefferu u kojem potvrđuje interes Hrvatske za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Ministar Jandroković naveo je u pismu da Hrvatska kroz članstvo u NATO-u želi doprinijeti jačanju vlastite sigurnosti te sigurnosti svojih saveznika i čitavog euroatlantskog prostora. Hrvatska podupire temeljne principe Saveza i odlučna je čuvati slobodu, demokraciju i vladavinu prava. Uz pismo, Hrvatska je priložila raspored za dovršenje započetih reformi kojeg je izradila nakon uspješnog dovršetka pristupnih razgovora s NATO-m, slijedom poziva šefova država i vlada NATO članica upućenom na summitu u Bukureštu. 21. travanj 2008. Otvoren je i ujedno zatvoren prvi krug pristupnih pregovora za hrvatsko članstvo u NATO-u u Bruxellesu. U prvom krugu pregovora razgovaralo se o političkim i vojnim pitanjima, o tome je li Hrvatska ispunila tražene uvjete za pristupanje u NATO. Hrvatski pregovarački tim predvodila je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Bianca Matković. Izaslanstvo NATO-a na pregovorima predvodio je pomoćnik glavnog tajnika za politička pitanja Martin Erdmann. 15. travanj 2008. Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković uputio je pismo glavnom tajniku NATO-a Jaapu de Hoop Schefferu kojim ga je izvijestio da je Hrvatska prihvatila poziv za otvaranje pristupnih razgovora o članstvu u Sjevernoatlantskom savezu. U pismu se napominje kako je članstvo u NATO-u jedan od temeljnih prioriteta hrvatske vanjske politike te da Hrvatska već postupa kao da je članica Saveza. Doprinos Hrvatske NATO misijama prepoznat je i cijenjen, a to isto vrijedi i za napore Hrvatske u provedbi reformi i prihvaćanju NATO standarda. 9. travanj 2008. Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer poslao je pismo ministru vanjskih poslova Hrvatske Gordanu Jandrokoviću u kojem formalno poziva Hrvatsku da započne pristupne pregovore za ulazak u Savez. 2. - 4. travnja 2008. U Bukureštu je održan NATO summit, na kojem je Hrvatska zajedno sa Albanijom dobila pozivnicu za članstvo u NATO-u. Na summitu su u ime Hrvatske prisustvovali Predsjednik Stjepan Mesić, predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader i ministar Gordan Jandroković. Nakon završetka summita, 4. travnja, Predsjednik SAD-a George W. Bush posjetio je Zagreb. 28. siječanj 2008. Sastao se Državni odbor za članstvo Republike Hrvatske u NATO-u. Sudionici sastanka bili su između ostalih i predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader i Predsjednik RH Stjepan Mesić. Na sastanku se razgovaralo o konačnim pripremama za summit NATO-a od 2. do 4. travnja u Bukureštu.

6

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 47., godina 2.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Kronologija odnosa Hrvatske i NATO-a, nastavak 16. siječanj 2008. Izaslanstvo Vlade RH predvođeno predsjednikom Vlade dr.sc. Ivom Sanaderom i ministrom obrane Brankom Vukelićem sudjelovalo u Bruxellesu na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća. Na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća Hrvatska je okončala 6. ciklus Akcijskog plana za članstvo (MAP) ujedno i posljednji ciklus MAP-a prije očekivanog dobivanja pozivnice za članstvo u Savezu na summitu NATO-a u Bukureštu. 3. prosinac 2007. U sjedištu NATO-a Predsjednik RH Stjepan Mesić sastao se s glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom. Scheffer je ocijenio kako je Hrvatska postigla značajan napredak na putu prema članstvu u NATO-u. "Hrvatska kuca na vrata NATO-a", izjavio je Scheffer nakon razgovora s Predsjednikom Stjepanom Mesićem. 7. listopad 2007. Odbor Parlamentarne skupštine za obranu i sigurnost NATO-a u Reykjaviku prihvatio je prijedlog rezolucije kojom se vlade članica Saveza pozivaju da na summitu u proljeće 2008. u Bukureštu upute pozivnicu za članstvo Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji. 1. - 12. listopada 2007. Po prvi puta NATO vježba "Noble Midas" održala se u zemlji koja nije članica NATO-a. Hrvatska je bila domaćin vježbe koja se održala na lokacijama srednjeg i južnog Jadrana, PB Lori, ZB Divuljama i Zemuniku, vojnim poligonima "Eugen Kvaternik" Slunj i "Crvena zemlja" Knin. 6. lipanj 2007. Predsjednik Vlade RH, dr.sc. Ivo Sanader posjetio sjedište NATO-a te se susreo s glavnim tajnikom Jaap de Hoop Schefferom. Potvrđen dobar napredak Hrvatske prema članstvu u NATO-u. Svibanj 2007. Objavljeno istraživanje Gfk Hrvatska prema kojem 52 posto građana Hrvatske podržava članstvo u NATO-u. 16. ožujak 2007. Američki Senat prihvatio rezoluciju kojom se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na "pravodobno" primanje Hrvatske, Makedonije i Albanije u članstvo. 7. ožujak 2007. Predstavnički dom američkog Kongresa prihvatio rezoluciju kojom se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na primanje u članstvo Saveza triju zemalja članica Jadranske povelje - Hrvatske, Makedonije i Albanije, te dviju bivših sovjetskih republika Ukrajine i Gruzije. 28. - 29. studenog 2006. NATO Summit u Rigi. U završnoj deklaraciji summita Savez se izjasnio da će na svom sljedećem summitu 2008. godine pozvati u članstvo one zemlje koje ispunjavaju standarde Saveza i koje mogu pridonijeti euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti. 17. studeni 2006. Američki Senat jednoglasno usvojio zakon kojim se podržava daljnje proširenje NATO-a i poziva na primanje u članstvo Hrvatske, Albanije, Makedonije i Gruzije u dogledno vrijeme. 2. studeni 2006. Formiran Državni odbor za članstvo Republike Hrvatske u NATO-u. Predsjednici Republike, Sabora i Vlade, Stjepan Mesić, Vladimir Šeks i dr.sc. Ivo Sanader postigli dogovor o formiranju Državnog odbora za članstvo Hrvatske u NATO-u. Uz koordinirano djelovanje nadležnih državnih institucija te kroz komunikacijsku strategiju, a uz već ranije postignut konsenzus svih političkih stranaka o strateškim ciljevima, formiranjem ovog Državnog odbora još jednom je potvrđena čvrsta opredijeljenost Hrvatske za postizanje punopravnog članstva, kako u Europskoj uniji, tako i u NATO savezu. 18. listopad 2006. Predsjednik Vlade dr.sc. Ivo Sanader službeno posjetio Sjedinjene Američke Države. Tijekom svog boravka se susreo sa američkim Predsjednikom Gerogeom W. Bushom, državnom tajnicom Condollezzom Rice i ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom. Američki predsjednik George W. Bush nakon sastanka s predsjednikom Vlade dr.sc. Ivom Sanaderom u Bijeloj kući izjavio kako je "svjetski interes da Hrvatska uđe u Europsku uniju i NATO" te dodao da će se založiti da Hrvatska bude pozvana u članstvo 2008. godine. 30. svibanj 2006. Parlamentarna skupština NATO-a donosi deklaraciju o potpori hrvatskom članstvu u NATO-u. Parlamentarna skupština Sjevernoatlantskog saveza na proljetnom zasjedanju u Parizu jednoglasno usvaja deklaraciju u kojoj se Hrvatskoj i ostalim članicama Američko-jadranske povelje daje potpora za što skoriji ulazak u NATO.

7

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 47., godina 2.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Kronologija odnosa Hrvatske i NATO-a, nastavak 22. prosinac 2005. Senat SAD-a za što brže članstvo Hrvatske u NATO-u. Nakon što je Zastupnički dom usvojio sličnu rezoluciju, ovom senatskom rezolucijom cijeli američki Kongres izražava potporu Hrvatskoj za što brže uključenje u NATO. Rezolucija S. Res 342 odaje priznanje Hrvatskoj za napredak u ispunjavanju političkih, ekonomskih i vojnih zahtjeva za članstvo u NATO-u te preporuča da bude pozvana u članstvo Saveza u najkraćem mogućem roku. 15. prosinac 2005. Američki Kongres usvojio rezoluciju o što skorijem primanju Hrvatske u NATO savez. Usvajanjem rezolucije H. Res. 529 Zastupničkog doma američkog Kongresa, koja preporučuje što skorije priključenje Hrvatske u punopravno članstvo u NATO-u, odaje se priznanje Hrvatskoj u postizanju napredaka u ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u. 28. i 29. lipanj 2004. U Istanbulu održan summit NATO-a i EAPC. Na summitu šefovi država i vlada država članica usvajaju završnu izjavu kojom je potvrđeno da vrata NATO-a ostaju otvorena novim članicama i pozdravlja se napredak prema članstvu koji su ostvarile Albanija, Hrvatska i Makedonija u okviru Akcijskog plana za članstvo. Zatraženo je od ministara vanjskih poslova NATO-a da razmotre napredak država aspirantica i o tome izvijeste prije sljedećeg sastanka na vrhu, na kojem će se razmotriti potencijalno proširenje članstva. 15. prosinac 2003. U sjedištu NATO-a veleposlanik Antun Tus u ime Hrvatske potpisuje Daljnji dodatni protokol uz PfP SPFA-u. 2. svibanj 2003. U Tirani ministri vanjskih poslova Albanije, Hrvatske, Makedonije i SAD-a potpisuju Američko-jadransku povelju. 21. studeni 2002. Održan Praški summit NATO-a, na kojem sudjeluje Predsjednik RH Stjepan Mesić, ministar vanjskih poslova Tonino Picula i ministrica obrane Željka Antunović. U završnoj deklaraciji šefovi država i vlada NATO-a istaknuli su kako je Hrvatska ostvarila ohrabrujući napredak, te da će biti razmatrana za buduće članstvo. Dodali su da će napredak u tom smislu ovisiti o provedbi daljnjih reformi i udovoljavanju međunarodnim obvezama, uključujući onu prema ICTY-u. Također, naglašeno je da će MAP i dalje ostati mehanizam pripreme za članstvo jer pozivi upućeni na summitu u Pragu neće biti zadnji. Svibanj 2002. U Reykjaviku na zasjedanju Sjevernoatlantskog vijeća na razini ministara vanjskih poslova Hrvatska dobila poziv za sudjelovanjem u Akcijskom planu za članstvo (MAP). 7. prosinac 2001. Hrvatski sabor potvrdio Sporazum između država stranaka Sjevernoatlantskog sporazuma i ostalih država koje sudjeluju u Partnerstvu za mir o pravnom položaju njihovih snaga (PfP SOFA) i Dodatni protokol uz PfP SOFA-u. PfP SOFA i Dodatni protokol stupili su na snagu 10. veljače 2002. Srpanj 2001. Hrvatska započela sudjelovanje u "Intenziviranom dijalogu po pitanjima članstva". Veljača 2001. Anton Tus akreditiran kao prvi hrvatski veleposlanik pri NATO-u, čime je osnovana Hrvatska Misija pri NATO-u. 30. svibanj 2000. Hrvatska dobila status pridružene članice u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. 25. svibanj 2000. Ministar vanjskih poslova Hrvatske Tonino Picula u Firenci potpisuje "Okvirni dokument Partnerstva za mir". Istoga dana Hrvatska primljena u Euroatlantsko partnersko vijeće (EAPC). Početkom 2000. Hrvatskoj ponuđen "Komplementarni program ciljane sigurnosne suradnje, stekli smo promatrački status u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. 23. - 24. travnja 1999. Summit NATO-a u Washingtonu, prvi NATO summit na kojem Hrvatska sudjeluje, u svojstvu promatrača. Proljeće 1994. Hrvatsko izaslanstvo u sastavu glavnog vojnog savjetnika predsjednika Hrvatske, zamjenika ministra vanjskih poslova i veleposlanika u Kraljevini Belgiji posjetilo sjedište NATO-a te izrazilo interes Hrvatske za sudjelovanjem u Partnerstvu za mir. Denis Avdagić 8

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]