Euroatlantski Tjednik Broj 46 (bilten)

Broj 46., godina 2.

9. travnja 2009.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) www.opsa.hr

Euroatlantski tjednik

Četvrtkom... Četvrtkom...

Hrvatska članica NATO-a, čestitka OPSA-e Danas kada je Hrvatska u punopravnom članstvu Sjevernoatlantskog saveza, dobro je sjetiti se kako je put prema tom cilju započeo davne 1994., kada je Hrvatska prvi puta službeno izrazila interes za članstvo u Partnerstvu za mir. Te godine Hrvatska je još uvijek bila dijelom okupirana, ali Oružane snage Republike Hrvatske su svakim danom bile sve organiziranije i profesionalnije. Nešto manje od deset godina nakon što je izražena želja da se Hrvatska priključi NATO-u, Hrvatski vojnici, pripadnici vojne policije, počeli su sudjelovati u najvećoj i najopsežnijoj misiji pod vodstvom NATO-a, ISAF u Afganistanu. Upravo su Hrvatski vojnici pokazali kako je Hrvatska po profesionalizmu, obučenosti i pripremljenosti vojnika Podizanje zastave NATO-a na zgradi MORH-a, 7. travnja 2009., slika: MORH itekako već odavno dio NATO-a, a od proteklog mjeseca u Afganistanu po prvi puta i Hrvatski časnik zapovijeda hrvatsko-američkim operativno-mentorskim timom za vezu (OMLT). NATO nikako nije samo vojna organizacija, međutim, kada govorimo o toj organizaciji najprije se misli na vojno osoblje, i to s pravom. Ti ljudi riskiraju najviše kako bi tisućama kilometara udaljeni od svog doma donosili mir ne samo u dalekom svijetu, nego i kako bi osiguravali da sukobi i ratovi nikada više ne budu dio svakodnevnice u njihovoj domovini. To je žrtva koju su profesionalci spremni podnositi, a koju ostali ne smiju nikako i nikada zaboraviti. Upravo stoga naše misli su s Hrvatskim vojnicima koje podržavamo i kojima čestitamo na ulasku Hrvatske u NATO! Projektu članstva Hrvatske u NATO-u pridonijele su sve vlade od 1994., ali naravno ponajviše dvije posljednje pod vodstvom predsjednika Vlade, Ive Sanadera, kada se realno rješavalo najviše političkih problema kako bi Hrvatska bila spremna za članstvo, što isto vrijedi i za aktualnog Predsjednika Republike Stjepana Mesića, ujedno Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga. Ne smije se zaboraviti niti brojne pojedince, naročito djelatnike Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te Ministarstva obrane kao i pripadnike Oružanih snaga RH koji su odgovornim obavljanjem svog posla doveli Hrvatsku do članstva u NATO-u. Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija koristi ovu priliku da čestita svima navedenima ulazak Hrvatske u članstvo NATO-a. Vjerujemo kako Hrvatska od ulaska u Sjevernoatlantski savez postaje sigurnije mjesto za život, ali i odgovornija zemlja, koja sada preuzima i važnu ulogu u kreiranju sigurnijeg svijeta. Građani su to spoznali te su recentne ankete odavale veliku podršku građana članstvu u NATO-u, što je pokazalo i zrelost naših sugrađana... Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Euroatlantski tjednik Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Kontakt: [email protected]

Posjeti http://www.opsa.hr

Broj 46., godina 2.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

NATO Summit 2009. Strasbourg/Kehl Sastanak na vrhu NATO u Strasbourgu i Kehlu održao se 3. i 4. travnja, na samu 60. godišnjicu postojanja Organizacije Sjevernoatlantskog sporazuma. Simbolički je održan na granici Njemačke i Francuske. Na njemu su vođe Saveza ponovili svoju vjernost načelima važnosti sigurnosti, obveze transatlantskoj solidarnosti i zajedničkom cilju čitave i slobodne Europe. Ovo je bio povijesni summit za Hrvatsku jer je naša zemlja, zajedno s Albanijom, primljena u punopravno članstvo Saveza. NATO je usvojio plan izrade novog strateškog koncepta koji će odrediti dugoročnu NATO-ovu ulogu u novom sigurnosnom okruženju 21. stoljeća. Osim toga, donesene su Deklaracija Summita, Deklaracija o sigurnosti Saveza i Deklaracija o Afganistanu (U ovom broju donosimo prijevod Deklaracije o sigurnosti Saveza, a u slijedećem broju Deklaraciju o Afganistanu, prijevod Deklaracije summita uskoro čitajte Predsjednik Barack Obama predaje kopiju Washingtonskog sporazuma na stranicama OPSA-e, www.opsa.hr). Predsjedniku Mesiću uz kojeg stoji premijer Sanader, slika: NATO Čelnici država i vlada donijeli su odluke o modernizaciji vojnih sposobnosti, kao i suradnji Saveza s ostalim međunarodnim organizacijama i zemljama. Čelnici su ponovno potvrdili potporu Saveza ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda i prepoznali važnost snažnije europske obrane. Takva snažnija obrana zahtjeva snage sposobne za brzo razmještanje na terenu koje mogu izvršiti puni opseg vojnih operacija i misija. Saveznici su se posebno dotakli Afganistana, nesumnjivo najvažnije NATO-ove misije u svijetu. Svi su se složili kako je u ISAF-u potreban sveobuhvatan pristup Afganistanu koji u sebi sadržava i rješavanje problema u Pakistanu. Pronađene su i nove dodirne točke NATO-a i Rusije, naročito one koje se tiču stabilnog Afganistana, kontrole naoružanja, razoružanja i sprječavanja proliferacije oružja za masovno uništenje. Na Summitu su po prvi puta bili prisutni i predstavnici Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA), Petar Popović i Vedran Obućina, koji su odradili brojne sastanke, ali i pratili događanja za OPSA-in Euroatlantski tjednik. Hrvatska je punopravna članica NATO-a Na 60. obljetnici postojanja NATO-a u Savez su primljene Hrvatska i Albanija. Na samom otvaranju Summita u njemačkom gradiću Kehlu, glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer je izjavio kako su Albanija i Hrvatska dobile vrlo zasluženo mjesto za stolom. Nakon pozdravnog govora, kopije Washingtonskog ugovora našle su se u rukama predsjednika Albanije Topija i predsjednika Hrvatske Mesića. Kopije je predao "čuvar" Washingtonskog ugovora, američki predsjednik Barack H. Obama. "Vrlo sam uzbuđen zbog vašeg učešća. Ponosni smo što vas imamo kao saveznike", naglasio je Obama Topiju i Mesiću. "Danas slavimo 60. godišnjicu Washingtonskog sporazuma. Od početnih dvanaest članica 1949., transatlantska obitelj narasla je na 28. Prisustvovanje Albanije i Hrvatske danas potvrđuje da su NATO-ova vrata otvorena i dokaz su naše obveze cjelovitoj i slobodnoj Europi", rekao je Scheffer prilikom primanja dviju novih članica. Na susretu s novinarima u Strasbourgu, predsjednik Stjepan Mesić je istaknuo kako je ulaskom u NATO ostvaren jedan od dva strateška cilja. Premijer Ivo Sanader je opisao prisustvovanje Hrvatske za NATO-vim stolom kao povijestan dan za koji je naša zemlja radila punih 19 godina. Sanader je zahvalio i hrvatskim braniteljima koji su pokazali kako se problemi mogu rješavati kod kuće – a svijet poštuje one koji riješe svoje probleme. Mesić i Sanader su istaknuli puno jaču poziciju Hrvatske u pregovorima sa Slovenijom. Ako je Hrvatska mogla ući u NATO u svojim ustavnim granicama, onda nema dvojbe da može ući i u EU, jer u Europi nema dvostrukih kriterija, rekao je Sanader. Kako su obavijestili predsjednici države i vlade, slovenski premijer Pahor prvi je pristupio hrvatskoj delegaciji i čestitao na prijemu u NATO, a kasnije je naglasio da stoji dogovor iz Mokrica – skorašnji susret negdje u Hrvatskoj. Hrvatska se sada nalazi u novoj i povoljnijoj poziciji. Iako će članstvo Hrvatske iznositi nekoliko milijuna eura, takva članarina je zapravo manji izdatak od onog kojeg bi Hrvatska morala plaćati za svoju vlastitu sigurnost i obranu da nije članica NATO-a, izjavio je premijer. U kolektivnoj obrani od vanjskog napada, nesreća, obrani kritične infrastrukture i civilnoj zaštiti, svaka je članica prijatelj u nevolji. A svako proširenje NATO-a smanjuje prostor nestabilnosti. Hrvatska je tako postala predvodnik stabilnosti Jugoistočne Europe.

2

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 46., godina 2.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

NATO Summit 2009. Strasbourg/Kehl Rasmussen novi glavni tajnik NATO-a U Strasbourgu su članice Saveza izabrale i novog glavnog tajnika NATO-a. Nakon što Nizozemac Jaap de Hoop Scheffer krajem srpnja napusti svoj položaj, zamjenit će ga dosadašnji danski premijer Anders Fogh Rasmussen. Glavna sjednica Summita u Strasbourgu počela je, međutim, sa sat i pol vremena zakašnjenja, upravo radi izbora novog glavnog tajnika. Naime, da bi se jednoglasno donijela odluka, bilo je potrebno uvjeriti tursku delegaciju da glasa za Danca. Turski predstavnici su, naime, bili protiv izbora danskog premijera koji je čvrsto stao iza danskog dnevnog lista Jylland Posten koji je objavio karikaturu Muhameda i time povrijedio vjerske osjećaje muslimana, a naročito fundamentalističkih skupina. Već krajem veljače, Rasmussen je posjetio Njemačku kancelarku Angelu Merkel, a već počet- Čelnici zemalja članica NATO-a na zajedničkoj fotografiji na granici uz kom ožujka britanski premijer Gordon Brown i rijeku Rajnu koja je nekada razdvajala, a danas spaja, slika: NATO francuski predsjednik Nicolas Sarkozy proglašavaju Rasmussena svojim favoritom. Međutim, 29. ožujka tijekom lokalnih izbora u Turskoj, premijer Recep Tayyip Erdogan kritizirao je Rasmussena zbog njegovih postupaka tijekom cijelog skandala s karikaturama, ali i zbog otvorenog stava danskog premijera protiv turskog ulaska u Europsku uniju. Dan prije početka Summita, Rasmussen je službeno potvrdio svoju kandidaturu. Iako je predsjednik Turske Abdullah Gül još u Londonu, na sastanku G20, jasno pokazao da se protivi Rasmussenovoj kandidaturi, 3. travnja u Baden-Badenu je izjavio kako nema ništa protiv izbora danskog premijera koji odlično radi svoj posao. Bio je to znak kancelarki Angeli Merkel da sa Sarkozyjem i Obamom dogovori u Strasbourgu izglasavanje novog glavnog tajnika NATOa. Tijekom svečane večere u Baden-Badenu moglo se zamjetit kako Obama intenzivno razgovara s Gülom. U tom trenutku se doista radilo o važnoj stvari jer se ne može dopustiti da izbor glavnog tajnika bude doveden u pitanje zbog religioznog skandala u sekularnoj Europi. Dan kasnije, 4. travnja pojavio se novi moderator, talijanski premijer Silvio Berlusconi. Dok je Angela Merkel strpljivo stajala i čekala delegacije, Berlusconi je prekršio protokol razgovarajući na mobitel punih 23 minute u neposrednoj blizini. Prema izvještajima, radilo se upravo o razgovoru s Erdoganom i traženju turskog pristanka. Poslijepodne, nešto prije 15 sati sigurnom zonom se proširila vijest – Rasmussen je novi glavni tajnik. Ubrzo nakon toga turske su novine izašle s velikom pričom o uspjehu turske diplomacije jer je Gül izjavio da postoji samo jedan turski put koji ne mora istaknuti vjerska obilježja, a taj je put u NATO-u. Ipak, nakon pitanja novinara da li smatra da je Rasmussen dobar izbor za glavnog tajnika, Gül je odgovorio da ne želi komentirati ništa dok se novi glavni tajnik ne iskaže u svom novom poslu. Tko je novi glavni tajnik NATO-a? Anders Fogh Rasmussen rođen je 1953. u danskoj seoskoj regiji Jutland. Već kao mladić počeo se baviti politikom. Studirao je ekonomiju, a iste godine kad ju je završio, ušao je u parlament. Godine 2007. izabran je po treći put kao danski premijer u vladi desnog centra, a njegove su poruke bile uperene na rast ekonomije i smanjenje imigracije. Koalicija koju je predvodio sastoji se od Rasmussenove Liberalne stranke i Konzervativne narodne stranke, koju podupire radikalno desna Danska narodna stranka. Rasmussen je u svojoj politici naročito poznat po kontroli imigracije i smanjenju poreza. U svojoj ranijoj političkoj karijeri, Rasmussen je bio smatran snažnim pobornikom gospodarske politike slobodnog tržišta, ali je što se tiče socijalne države u vladi ipak poduzeo umjerenije mjere nego se predviđalo. Njegova je vlada poduprla SAD-ovu kampanju u Iraku s pet stotina danskih vojnika. Također je povećala danski vojni kontingent u Afganistanu. 3

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 46., godina 2.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

NATO Summit 2009. Strasbourg/Kehl Svečano podignuta zastava ispred NATO sjedišta Ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu održano je svečano podizanje zastava Hrvatske i Albanije. Hrvatska zastava podignuta je na jarbol uz izvođenje hrvatske himne "Lijepa naša", u nazočnosti premijera Ive Sanadera, ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića, glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Scheffera i veleposlanika zemalja članica. Time je simbolično obilježeno pristupanje novih članica u Savez. Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer u svom je govoru pozdravio nove članice i izrazio im dobrodošlicu u Savez. Sanader je u govoru rekao kako je ovo iznimno ponosan dan za Hrvatsku. Podizanje zastave predstavlja zajedničke vrijednosti slobode, sigurnosti, pravde i demokracije na kojima ćemo predano raditi sa saveznicima. Ovo je povijesni trenutak i za NATO i za Hrvatsku, dodao je. Zahvalio je glavnom tajniku za potporu na putu u članstvo NATO-a. Rekao je da je to bio težak put pun opasnosti te dodao da je to jedan od najznačajnijih ostvarenja u povijesti Hrvatske. Članstvom u NATO-u, Hrvatska duguje zahvalnost svim 15.000 hrvatskih branitelja koji su položili život za obranu Hrvatske. Hrvatska od sada postaje pružatelj sigurnosti. Čestitao je Albaniji i izrazio nadu da će se NATO savezu uskoro pridružiti i ostale zemlje regije. Izrazio je potporu BiH, Crnoj Gori i Srbiji na njihovom putu u članstvo NATO-a. Regiji je poručio da zajedno moramo podići predanost suradnji unutar regije.

Vlada.hr Ministar Jandroković, premijer Sanader, glavni Svečanosti je bio nazočan i albanski premijer Sali Berisha. Berisha je tajnik NATO-a Scheffer i albanski premijer Berisha rekao kako je ovo povijesni dan za njegov narod i državu. NATO savezu tijekom dizanja Hrvatske zastave ispred NATO-a prenio je svoju iskrenu zahvalnost za potporu i pomoć Albaniji tijekom integracije u NATO. Rekao je kako Albanija svoju slobodu duguje NATO-u. i da će to Albanski narod zauvijek pamtiti. Kako je organiziran NATO Summit? Summit 28 država članica NATO-a održan je u Kurhaus kasinu u BadenBadenu te na obali Rajne u Kehlu. Sastanak Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) bio je u Palais de la Musique et des Congrès u Strasbourgu, dok je medijski centar bio u neposrednoj blizini, u Parc des Expositions. Radi se o području koje je u neposrednoj blizini Europskog parlamenta, u sjevernom dijelu Strasbourga, Guttenbergovog grada i središta pokrajine Alsace. Sigurnosna zona obuhvaćala je područje od Place de la Republique sve do sjevernih rtova rijeke i njezinih pritoka. U tu zonu mogle su ući samo osobe s propusnicama. Medijski centar, u kojem su boravili predstavnici OPSA-e, bio je otvoren 24 sata od 2. do 5. travnja, sa svim potrebnim informacijama. Predstavnici medija i civilnih udruga koje podupiru NATO imali su na raspolaganju slobodan internet, pregled TV postaja, uključujući NATO TV, slobodan pristup telefonskim linijama, električnoj energiji, LAN Predstavnici OPSA-e, Petar Popović (lijevo) i Vedran Obućina u Medijskom centru summita konekciji i printerima. U neposrednoj blizini bila je i hala za press konferencije. Pristup sigurnoj zoni bio je omogućen samo akreditiranim osobama putem posebnih autobusa i tramvaja koji su vozili pod zaštitom policije. Pokrajina Alsace velikodušno je pripremila doručak, ručak i večeru za oko tisuću ljudi svakog dana. Predstavnici OPSA-e zahvaljuju i gospođi Claire Lorentz, direktorici odnosa s javnošću grada Strasbourga koja je večerala za našim stolom i bila prisutna u medijskom centru gotovo 24 sata.

4

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 46., godina 2.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

NATO Summit 2009. Strasbourg/Kehl Nemiri na Summitu Francuskoj žandarmeriji i njemačkoj policiji pridružilo se i nekoliko stotina vojnika iz obje države, ali i drugih zemalja članica, povećavajući sigurnosne snage na oko 15 tisuća ljudi. Na drugoj strani sigurnosne zone bilo je, prema agencijskim izvještajima, nekoliko desetaka tisuća prosvjednika, okupljenih u 600-tinjak različitih mirovnih, antiglobalističkih i anarhističkih organizacija. Iako su francuska i njemačka uložile više od 110 milijuna eura na osiguranje Summita, bilo je gotovo nemoguće spriječiti masovni vandalizam u organizaciji takozvanih mirovnih grupa. Njihov je glavni argument NATO-ov gubitak smisla postojanja nakon Hladnog rata, te optužba Saveza kao vojnog sredstva u rukama zapadnog imperijalizma za postizanje vlastitog profita. Bit njihove ideologije bazirane na neobaviještenosti, uskogrudnosti i neznanju, možda i ne bi bila toliko tragična da se ne očituje u pukom nasilju i destrukciji. Summit u znaku "Obama efekta" i planovi za budućnost "Razgovarao sam odmah s predsjednikom Karzaijem i rekao da takav zakon nije moguće donijeti", rekao je na press konferenciji britanski premijer Gordon Brown nakon što je stigla vijest da je Karzai odobrio šerijatski zakon koji umanjuje slobode žena u Afganistanu. Kako će se objasniti britanskom narodu da britanske snage pod kontrolom drže jug zemlje u kojoj se vraća tortura nad ženama, pita se Brown. Karzai je, prema izvješćima, pristao na reviziju zakona i taj prijedlog će se vratiti na dnevni red u afganistanskom parlamentu.

S lijeva: Britanski ministar vanjskih poslova David Milibad, premijer Gordon Brown i ministar obrane John Hutton Osim što je Brown ponovio predanost sveobuhvatnom pristupu Afganistanu, istaknuo je posebnu povezanost Velike Britanije s Pakistanom i nastojanjem britanske vlade za ukidanjem povlastica talibanima u toj zemlji. Ujedinjeno kraljevstvo je sretno što je na Summitu donijeta odluka o stotinama novih trupa koje će osiguravati predsjedničke izbore u Afganistanu ovog ljeta. "Dugo nismo vidjeli ovakvu suradnju među državama sa specifič- Jaku hrvatsku delegaciju na NATO summitu sačinjavali nom akcijom na vrlo specifičnim pitanjima" naglasio je Brown, a su i na slici s lijeva: državni tajnici MVPEI-a Davor Božiministar vanjskih poslova Ujedinjenog kraljevstva David Mili- nović i MORH-a Pjer Šimunović kao i zamjenik šefa band je rekao kako se Summit održava pod "Obama efektom". misije Hrvatske pri NATO-u Dražen Hrastić Predsjednik Obama je otvorio novu stranicu u povijesti SAD-a, ali je i osnažio transatlantsku vezu i učinio ju više inkluzivnom. Brown je potvrdio da postoji vrlo čvrsta i osobna veza između njega i Obame, što potvrđuje i činjenica da se od inauguracije novog američkog predsjednika vratila uzrečica da su veze SAD-a i UK vrlo srdačne. Iz Strasbourga: Vedran Obućina i Petar Popović 5

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 46., godina 2.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

NATO Summit 2009. - Deklaracija o sigurnosti Saveza Izdana od strane čelnika država sudionica sastanka Sjevernoatlantskog vijeća u Strasbourgu i Kehlu 4. travnja 2009. Mi, čelnici država i vlada Organizacije Sjevernoatlantskog sporazuma, sastali smo se u Strasbourgu i Kehlu kako bi proslavili 60. godišnjicu našeg Saveza. Potvrdili smo naše vrijednosti, ciljeve i obveze Washingtonskog sporazuma, koji ujedinjuje Europu sa SAD-om i Kanadom, i koji je našoj transatlantskoj zajednici pružio eru mira i stabilnosti bez presedana. Također smo potvrdili našu privrženost ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih nacija. NATO nastavlja biti esencijalni transatlantski forum za sigurnosne konzultacije između Saveznika. Članak 5 Washingtonskog sporazuma i kolektivna obrana, temeljena na nedjeljivosti Savezne sigurnosti, jesu i ostaju, kameni međaši našeg Saveza. Zastrašivanje, na odgovarajućoj mješavini nuklearnih i konvencionalnih sposobnosti, ostaje središnji element naše opće strategije. NATO će nastaviti igrati svoju ulogu u jačanju kontrole naoružanja i promicanju nuklearnog i konvencionalnog razoružanja u skladu s Sporazumom o sprečavanju nuklearne proliferacije. NATO-ovo proširenje bio je povijesni uspjeh u objedinjavanju naše vizije jedinstvene i slobodne Europe. NATO-ova vrata će ostati otvorena svim europskim demokracijama koje dijele iste vrijednosti našeg Saveza, koje žele i koje su spremne preuzeti odgovornosti i obveze članstva, i čije uključenje može doprinijeti zajedničkoj sigurnosti i stabilnosti. Danas, naše su nacije i svijet suočene s novim, rastućim globalnim prijetnjama, kao što su terorizam, proliferacija oružja za masovno uništenje, načini njihovih dostava i cyber napadi. Drugi izazovi kao što su energetska sigurnost, promjena klime, kao i nestabilnost koja proizlazi iz slabih i propalih država, također mogu imati negativan učinak na sigurnost Saveza i međunarodnu sigurnost. Naša je sigurnost sve više vezana za sigurnost drugih regija. Unaprijedit ćemo našu sposobnost odgovora na sigurnosne izazove s kojima se suočavamo i koji izravno pogađaju Savezni teritorij, koji izbijaju na strateškoj udaljenosti ili bliže domu. Saveznici moraju podjednako dijeliti rizike i odgovornosti. Moramo fleksibilnije upotrijebiti naše sposobnosti kako bismo mogli brzo i učinkovito odgovoriti gdje god je potrebno, odnosno gdje kod nastaje nova kriza. Također, moramo reformirati NATO-ove strukture i stvoriti organizaciju na koju se može više osloniti i koja bi nudila više učinkovitosti za manje financija. Ojačat ćemo NATO-ov kapacitet u igranju važne uloge u upravljanju krizama i rješavanju sukoba, gdje je uključen naš interes. Ciljamo jačanju i suradnji s ostalim međunarodnim akterima, uključujući Ujedinjene nacije, Europsku uniju, Organizaciju za sigurnost i suradnju u Europi i Afričku uniju, kako bi unaprijedili našu sposobnost sveobuhvatnog pristupa u odgovaranju na nove izazove, kombinirajući učinkovito civilne i vojne sposobnosti. U našim današnjim operacijama u Afganistanu i Zapadnom Balkanu, naše oružane snage rade rame uz rame s drugim nacijama i organizacijama. U Afganistanu, našem ključnom prioritetu, odani smo pomaganju afganistanskoj vladi i njezinom narodu u gradnji demokratske, sigurne i stabilne zemlje koja nikad više neće biti sigurna luka za teroriste koji prijete afganistanskoj i međunarodnoj sigurnosti. NATO prepoznaje važnost jače i sposobnije europske obrane i pozdravlja napore Europske unije u jačanju svojih sposobnosti i svojih kapaciteta za odgovorom na zajedničke sigurnosne izazove. Saveznici koji nisu u EU čine značajan doprinos ovim naporima, u kojima je njihova maksimalna involviranost vrlo važna, kako je dogovoreno. Spremni smo osigurati da NATO-EU veza bude doista djelotvorno strateško partnerstvo, prema dogovoru NATO-a i EU-a. Naši napori moraju nas međusobno jačati i nadopunjavati. Razvijat ćemo veze sa svim našim partnerima s kojima imamo združene obveze u zajedničkoj sigurnosti, i u susjedstvu, i dalje. Naši partneri su ključ koji nam omogućava implementaciju naše vizije zajednice zajedničkih vrijednosti i odgovornosti. Cijenimo potporu kojom naši brojni partneri doprinose našim operacijama i misijama. Jaka veza u suradnji između NATO-a i Rusije, temeljena na poštovanju svih načela NATO-Rusija Osnivačkog akta iz 1997. i Rimske deklaracije iz 2002., najbolje služi sigurnosti u euro-atlantskoj regiji. Spremni smo raditi s Rusijom u odgovaranju na zajedničke izazove koji nam prijete. Predani smo renoviranju našeg Saveza kako bi bolje odgovori na današnje prijetnje i predvidjeli sutrašnje rizike. Ujedinjeni zajedničkom vizijom budućnosti, obvezujemo glavnog tajnika da okupi i vodi široku grupu kvalificiranih stručnjaka, koji će u bliskim konzultacijama sa svim Saveznicima postaviti temelj glavnom tajniku za razvoj novog Strateškog koncepta i predati prijedloge za njegovu implementaciju i prihvaćanje na slijedećem summitu. Glavni će tajnik Vijeće u stalnom zasjedanju držati uključeno u cijeli proces. Prijevod: OPSA 6

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 46., godina 2.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Obamina diplomatska turneja po Europi Paralelno sa završetkom procesa ulaska Hrvatske u NATO, Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Barack H. Obama, započeo je svoju osmodnevnu diplomatsku turneju po Europi, tijekom koje je posjetio pet zemalja, a nakon toga i Irak. Obama je imao plodonosan i obećavajući prvi posjet Europi. S europskim partnerima je usuglasio stavove o globalnoj gospodarskoj krizi, tražio i dobio potporu za novu strategiju u Afganistanu i obećao predan rad na svijetu bez nuklearnog oružja. Najprije je u Londonu sudjelovao na summitu skupine G20, a potom na summitu NATO-a u Njemačkoj i Francuskoj, nakon kojeg je posjetio Češku (summit EU-SAD) i Tursku, a na kraju je iznenadno i nenajavljeno posjetio i Irak. Prva diplomatska turneja aktualnog Predsjednika SAD-a može se ocijeniti uspješnom usprkos brojnim teškim i izazovnim razgovorima. Pokazalo se kako je Barack Obama i dalje iznimno popularan u europskoj javnosti, ali ništa manje niti kod europskih šefova država i vlada. Pokazao je izvrsni smisao za postizanje dogovora i kompromisa, a njegovi govori su proglašeni izvrsnima. Sa svakog susreta bilo bilateralnog ili multilateralnog uz pomoć Obame se postizao dogovor, a iz svakog govora koji je održao s lakoćom se vadilo po nekoliko rečenica koje će se zasigurno citirati i godinama nakon što ih je izrekao. Nakon summita G20 Predsjednik SAD-a je u četvrtak 2. travnja rekao kako je skup bio "vrlo plodan" i da označuje "prekretnicu" s obzirom na "cjelokupno usklađeno djelovanje kakvo dosad nije viđeno", a o kojemu je odlučeno na tom skupu. "Zaključili smo veoma plodan skup koji će, mislim, označiti prekretnicu u našem traganju za gospodarskim oporavkom", rekao je Barack Obama na tiskovnoj konferenciji nakon susreta skupine G20. "U doba kad su naša gospodarstva povezana tješnje nego ikad prije, cijeli svijet je pogođen tom razornom recesijom. Danas su svjetski čelnici odgovorili dosad neviđenim paketom sveobuhvatnih i usklađenih mjera", dodao je Obama. Al-Qaida je bliža Europi Vojna misija u Afganistanu nije američka, nego NATO-ova i Al-Qaida je zbog blizine veća opasnost za Europu nego za Ameriku, rekao je Predsjednik SAD-a u petak 3. travnja u Strasbourgu. "Vjerojatnije je da će Al-Qaida zbog blizine prije izvesti ozbiljan teroristički napad u Europi nego u Sjedinjenim Američkim Državama. Misija u Afganistanu nije američka, nego NATO-ova, međunarodna misija", rekao je Barack Obama nakon sastanka s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem. Time je ukazao na ono što je i ranije najavljivao, potrebu tješnje suradnje Europe i SAD-a po pitanju sigurnosti, ali i potrebe da Europa preuzme veću odgovornost u tom partnerstvu. "Ne donosim velike planove. Ovdje sam zato da slušam, izmjenjujem ideje i - kao jedan od mnogih saveznika NATO-a - pomognem u oblikovanju vizije za budućnost", rekao je Barack Obama istog dana uoči susreta na vrhu NATO-a na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Obama se i ovaj puta osvrnuo na afganistansko pitanje, rekavši da treba jačati vojnu nazočnost u toj zemlji kako bi se postigao uspjeh. Poručio je da NATO ne kani okupirati Afganistan, nego spriječiti da se ta zemlja pretvori u utočište terorista. Dobrodošlica Hrvatskoj i Albaniji, vrata NATO-a ostaju otvorena Predsjednik SAD-a je u subotu 4. travnja na početku sastanka Sjevernoatlantskog vijeća uručio predsjednicima Hrvatske i Albanije Stjepanu Mesiću i Bamiru Topiju kopiju Washingtonskog ugovora, čime je simbolično izrazio dobrodošlicu u NATO dvjema državama koje su upravo uz veliku potporu upravo SAD-a došle do članstva u Savezu. "Ponosni smo i uzbuđeni što vas imamo za saveznike, zaslužili ste mjesto za zajedničkim stolom", rekao je Barack Obama. "Čestitam na napretku koji ste napravili u teškim reformama koje su vas dovele do ove točke. Nastavljajući tim putem još ćete se više približiti euroatlantskim integracijama", dodao je. Potom je istaknuo kako su Hrvatska i Albanija i do sada puno učinile za NATO, "uključujući 140 albanskih i 290 hrvatskih vojnika u Afganistanu". Obama je rekao da ovo nije zadnje proširenje NATO-a, ističući da vrata ostaju otvorena za zemlje koje ispunjavaju standarde. "Veselim se danu kada ćemo moći primiti Makedoniju u Savez. Vrata NATO-a ostat će otvorena za druge zemlje koje ispunjavaju standarde NATO-a i koje mogu dati značajan doprinos sigurnosti saveznika", rekao je. 7

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 46., godina 2.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Obamina diplomatska turneja po Europi Mi smo ujedinjeni, jaki i mi ćemo pobijediti i dovršiti našu misiju u Afganistanu Predsjednik SAD-a je u subotu u Strasbourgu izrazio zadovoljstvo što su članice NATO-a podržale novu strategiju za Afganistan i obećale poslati dodatnih pet tisuća vojnika u Afganistan. "Zadovoljstvo mi je što su naši saveznici jednoglasno podržali našu novu strategiju u Afganistanu. Mi smo ujedinjeni, jaki i mi ćemo pobijediti i dovršiti našu misiju kako bismo zajamčili sigurnost našim građanima", rekao je Barack Obama nakon završetka summita 28 zemalja članica NATO-a. Šefovi država i vlada članica NATO-a usuglasili su se da će u Afganistan poslati još pet tisuća vojnika, od kojih će oko tri tisuće otići na ograničeno razdoblje kao osiguranje za predsjedničke i lokalne izbore ovoga ljeta, a ostatak će pružati pomoć u obučavanju afganistanskih snaga sigurnosti. Također je dogovoreno i osnivanje fonda od 100 milijuna dolara za obučavanje afganistanske vojske, od čega će čak 57 milijuna dati Njemačka. Za svijet bez nuklearnog oružja Obama je u nedjelju 5. travnja u Pragu obećao kako će se potruditi da "svijet bude bez nuklearnog oružja". "Sjedinjene Države imaju moralnu odgovornost da prve djeluju jer su jedina nuklearna sila koja je koristila takvo oružje", rekao je Predsjednik SAD-a pred 30 tisuća građana na povijesnim Hradčanskim namestima, trgu ispred negdašnjeg kraljevskog dvorca u Pragu. "Stoga danas jasno i sa sigurnošću ističem obećanje SAD-a i njegovu želju da djeluje u korist mira i sigurnosti, u svijetu bez nuklearnog oružja", dodao je, na što mu je zapljeskalo 30.000 okupljenih građana. "Nisam naivan, ta se zadaća neće ostvariti brzo, možda i ne za moga života", rekao je istaknuvši da to nije razlog za odustajanje, s obzirom na znatnu štetu koju bi uzrokovala atomska bomba. Barack Obama je također obećao da će nastaviti projekt proturaketnog štita čiji se dijelovi trebaju postaviti u Češkoj i u Poljskoj. Obama za Tursku u EU Obama je u Pragu na sastanku na vrhu EU-SAD rekao kako "Tursku treba čvrsto usidriti u Europu", te da bi ulazak Turske u Uniju značio da je EU "predana procesu proširenja". Polaganjem vijenca na grob osnivača moderne Turske u Ankari Predsjednik SAD-a je u ponedjeljak 6. travnja počeo posjet Turskoj. "Kao 44. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država želim jačati odnose SAD-a i Turske te poduprijeti Ataturkovu viziju Turske kao moderne i napredne demokracije koja je narodu ulila nadu mirom u zemlji, mirom u svijetu", zapisao je Barack Obama u knjigu za posjeta mauzoleju. "Mir u zemlji, mir u svijetu", bila je možda najglasovitija rečenica osnivača moderne Turske, Mustafe Kemala Ataturka. Obama se u ponedjeljak se u Ankari zauzeo za jačanje ionako čvrstih veza s Turskom i pozvao tu zemlju na normalizaciju odnosa s Armenijom. U utorak 7. travnja završavajući prvu diplomatsku turneju, Predsjednik SAD-a je u Istambulu pozvao vjernike da se suprotstave ekstremizmu, a muslimanima je poručio da Sjedinjene Države nisu u ratu s islamom. Barack Obama u turskom parlamentu

Nakon Istambula, Barack Obama je iznenadno i nenajavljeno otputovao u posjetu Iraku. Denis Avdagić Slike: Whitehouse.gov 8

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]