Ciljevi I Zadaci Nastave.pdf

NASTAVA, ZADACI NASTAVE I ISHODI NASTAVE

KOLEGIJ: DIDAKTIKA NOSITELJ KOLEGIJA: PROF.DR.SC. ANITA ZOVKO

NASTAVA u

osnovna odrednica didaktike

u

sustavan, organiziran i intencionalni oblik pedagoškog djelovanja

u

pedagoški osmišljena i sustavno organizirana aktivnost kojoj je svrha odgoj i obrazovanje pojedinca

u

temeljni oblik posredovanja sadržaja

VRSTE NASTAVE: u

obzirom na obveznost:

1.

obavezna: redovita, dopunska, dodatna, produžna

2.

neobavezna: izborna, fakultativna, tečajna

u

REDOVITA NASTAVA - osnovna škola – svi učenici - srednja škola – nastava obvezna za određenu skupinu

u

DODATNA NASTAVA - za one koji redovitu nastavu savladavaju (pre)lako – hrvatski i matematika - obavezna za one koji su na nju upućeni ( planirana – program za 35 sati )

u

DOPUNSKA NASTAVA - za učenike s teškoćama - obvezna za one koji su dugo izostali - 2 sata tjedno iz hrvatskoga i matematike - nije planirana – ne zna se koliko će uzeti vremena

u

PRODUŽNA NASTAVA - za one koji imaju negativnu ocjenu iz jednog ili dva predmeta - 1 predmet – 4 sata x 10 dana - 2 predmeta – 3 + 3 (3 sata za svaki predmet) - nakon toga učitelj zaključi da li je učenik savladao gradivo ili ne

u

IZBORNA NASTAVA - minimalno 15 učenika mora se odlučiti za izbornu nastavu da bi škola bila dužna osigurati nastavu - kada je izabrana, izborna nastava postaje obavezna - ocjenjuje se

u

FAKULTATIVNA NASTAVA - slična izbornoj, usredoočuje se na jedno područje koje se onda šire obrađuje - nema ocjene

u

TEČAJNA NASTAVA - trenutno ne postoji u školama kod nas (ukinita 1991.) - održava se u 6., 7., i 8. razredu, 30 sati tijekom godine - u srednjoj školi obuhvaća tečaj prve pomoći

u

obzirom na razinu obrazovanja:

1.

predškolska

2.

osnovnoškolska

3.

srednjoškolska

4.

visokoškolska

u

obzirom na metodičko-didaktičku artikulaciju:

1.

KATEHETSKA - po načelu ''stroja za okidanje'' - iznošenje, zapamćivanje i reprodukcija sadržaja; dogmatizam

2.

MAJEUTSKA (Sokratovska) - po načelu ''izvlačenja istine'' - opredjeljivanje između dva ponuđena odgovora

3.

PREDAVAČKA - po načelu ''slušaj i pamti'' - učiteljevo prenošenje znanja; verbalizam

4.

HEURISTIČKA - po načelu ''traži i otkrivaj'' usmjeravanje, promaranje, elaboracija, verifikacija (vođeno učenje)

5.

PROGRAMIRANA - po načelu ''slijedi i izvršavaj korak po korak'' - didaktički oblikovanim sadržajem, racionaliziranim i optimiziranim vođenjem i regulacijom do očekivanog cilja – znanja

6.

EGZEMPLARNA - po načelu ''pouči reprezentativno, ostalo napravi sam'' - izbor, selekcija i prezentacija reprezentativne teme - rad učenika na pojedinačnim problemima (projekt-metoda) - kondenzacija sadržaja, komparacija s udžbenikom

7.

TIMSKA - po načelu ''svatko svoj dio, svi zajedno sve'' - izbor problema, plan i program aktivnosti po skupinama, rad na projektu, sinteza i evaluacija rezultata

8.

PROBLEMSKA - po načelu ''utvrdi problem, ponudi rješenje, utvrdi točnost'' osvješćivanje, obrazlaganje i utvrđivanje problema - postavljanje hipoteza i prikupljanje podataka vezanih uz problem - sređivanje i izbor relevantnih podataka za rješavanje problema (verifikacija hipoteza) i izvođenje zaključaka

ZADACI NASTAVE u

operacionalizacija ciljeva kroz sustav zadataka

u

preko nastavnog programa: okvirni i izvedbeni

u

programske cjeline

u

nastavne cjeline

u

nastavne jedinice

ZADACI NASTAVE u

MATERIJALNI ZADACI (OBRAZOVNI)

u

FUNKCIONALNI ZADACI (FORMALNI)

u

ODGOJNI ZADACI

ZADACI NASTAVE u

MATERIJALNI ZADATAK

Ø

stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti

Ø

do potkraj 19. st

Ø

osnovni i jedini zadatak nastave

Ø

“što više znanja, to bolja priprema za život”

Ø

didaktički materijalizam

Ø

lekcionizam

u

FUNKCIONALNI ZADATAK NASTAVE (formalni zadatak)

Ø

razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti - senzorne - praktične - izražajne - intelektualne

Ø

nova škola- na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće

Ø

razvijanje psihofizičkih funkcija

Ø

Ø

“što bolje za vrijeme školovanja razviti psihofizičke funkcije, to bolja život” didaktički formalizam

priprema za

u

ODGOJNI ZADATAK

Ø

usvajanje odgojnih vrijednosti- moralne, estetske, fizičke, radne

Ø

razvoj emocija, stavova, interesa, razvitak vrijednosnog sustava

TAKSONOMIJA- PO BLOOMU u

KOGNITIVNO PODRUČJE

Ø

temeljna dioba između znanja koje se usvaja i mentalnih procesa koji se nadograđuju na znanje

Ø

6 KATEGORIJA: 1. znanje 2. razumijevanje 3. primjena 4. analiza 5. sinteza 6. vrednovanje

u 1.

AFEKTIVNO PODRUČJE PRIMANJE

Ø

eksponiranje određenog fenomena

Ø

konativni aspekt afektivnog područja

Ø

diferencirana namjerna pažnja

2.

REAGIRANJE

Ø

pasivno

Ø

voljno

Ø

reagiranje koje izaziva zadovoljstvo

3. ZAUZIMANJE STAVA Ø

unutarnji stav

Ø

vanjska realizacija

Ø

duboko uvjerenje

4. SISTEMATIZACIJA Ø

sistematiziranje stavova

5. KARAKTERIZACIJA Ø

puna unutrašnja konzistentnost

u

PSIHO-MOTORIČKO PODRUČJE

1. IMITACIJA Ø

unutrašnje izvođenje (kognitivno)

Ø

motoričko ostvarenje

2. MANIPULACIJA Ø

usmena ili pismena uputa

Ø

samostalno biranje djelomičnih osnovnih operacija

Ø

samostalno izvođenje radnje

3. PRECIZACIJA Ø

točnost, preciznost, brzina

Ø

samopouzdanje i sigurnost

4. ANALIZA I SINTEZA Ø

analiza slijeda pokreta

Ø

harmoničko izvršavanje radnje

5. NATURALIZACIJA Ø Ø

automatiziranje radnji “druga priroda”

ISHOD NASTAVE/UČENJA u

Ishodi učenja predstavljaju iskaze kojima se definira što student treba znati, razumjeti i/ili biti u mogućnosti pokazati nakon što završi određeni proces učenja.

u

Za razliku od obrazovnih ciljeva definiraju ono što bi morao znati učiniti student, a ne nastavnik.

Oni pomažu: u

učenicima da shvate što se od njih očekuje i olakšavaju proces učenja.

u

nastavnom osoblju da točno definira što bi studenti morali znati učiniti (izvršiti) na kraju određenog razdoblja učenja, a prije nisu znali.

u

budućim studentima i poslodavcima informirajući ih o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom školovanja.

u

u

Osmišljavanje programa i predmeta poučavanja putem ishoda učenja vodi ka pristupu koji je orijentiran na učenika;to predstavlja odmak od sadržaja predmeta (odnosno od onog što nastavnici podučavaju) prema njegovu ishodu (drugim riječima, onome što učenik zna ili može učiniti nakon što je završio nastavni proces ). Ishode učenja u okviru nekog kurikuluma prepoznajemo po tvrdinji poput ove:

“Nakon što su ispunili sve obveze na kolegiju student će moći…”

ISHODI UČENJA MORAJU BITI: (SMART)

u

S-specific-konkretni

u

M-measurable-mjerljivi

u

A-agreed-dogovoreni

u

R-relevant-relevantni

u

T-timely-vremenski izvedljivi

u

Ishodi učenja su kompetencije (znanja, vještine, samostalnost i odgovornost) koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja.

Vrednovanje ishoda učenja:

u

Kriteriji vrednovanja definiraju alate i tehnike koji se koriste kako bi se utvrdio opseg naučenog.

u

Ishodi učenja definiraju učenje koje će biti vrednovano te su stoga korisni pri vrednovanju učenja.

u

U dobro strukturiranom kolegiju mora biti jasna poveznica između ishoda učenja i kriterija vrjednovanja. Na kraju, svi ishodi učenja trebaju biti podložni ocjenjivanju i primjenjivi za svoju primarnu svrhu.

ZAKLJUČAK u

Vrijednosti koje student treba usvojiti nakon odslušanog predmeta ili na kraju svog školovanja opisane su kroz obrazovne ciljeve, ishode učenja i zadatke, a odnose se na aktivnosti koje će student znati obavljati nakon uspješnog svladavanja programa predmeta na razini prihvatljivoj za društvo.

HVALA NA PAŽNJI !