Vodozemci - Tekst (word 97 - 2003)

Vodozemci (Amphibia) By: Žan & Kristian Slide 2 Općenito o vodozemcima  Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka  Njihovo znanstveno ime je izvedeno od grčkog "amphi bios" (dvostruki život),a to ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljavaju u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu. Ali ostaju cijeli život upućeni na blizinu vode Slide 3 Prilagodbe vodozemaca  Bolja zaštita od UV zraka  Jači kostur i mišići (rad nogu, a ne repa za kretanje)  Osjetni organi su bliže površini tijela  Promjena živčanog i mišićnog sustava  Regulacija tjelesne temperature Slide 4 Koža  Sadrži brojne žlijezde s gustim sekretom (pomaže u zaštiti kože i održava je vlažnom)  Polusmina – tanka i vlažna  Usmina – dobro prokrvljena (omogućuje dobru izmjenu plinkva kroz kožu, ali i gubitak tekućine) – sadrži otrovne žlijezde Slide 5 Koštano – mišićni sustav  Čvrst kostur i jaki mišići – nose težinu tijela u kopnenim uvjetima  Koštano – mišićni sustav je potreba za podupiranje glave za vrijeme hranjenja  Kralješnica – 9 kralješaka

 Rebra su jako smanjena i nisu povezana s prsnom kosti, a bezrepci uopće nemaju rebra.  Lubanja – kratka, široka i nepotpuno okoštala

Slide 6 Živčani sustav  Mozak – sličan veličinom, oblikom i funkcijom kao kod riba  Najveći dio mozga zauzima srednji mozak s vidnim režnjevima  Kralješnična moždina je kratka i završava kratkom niti Slide 7 Osjetila – vid i okus  Vodozemci u stadiju ličinke imaju bočnu prugu koja se u odraslih kopnenih oblika gubi  Riboliko oko se promijenilo – leća je sploštena, a oko zaštićuju kapci i suzne žlijezde  Osjetila za okus nalaze se u ustima Slide 8 Osjetila – sluh i njuh  U uhu se razvio bubnjić koji prima vibracije visokih frekvencija, a tzv.opekularni uređaj prima niske frekvencije  Opekularni uređaj – nužan životinjama u određivanju zvukova poput žuborenja i šuštanja, ali još se ne zna kako radi  Srednje je uho s Eustahijevom cijevi povezano s usnom šupljinom  Osjetila za njuh – u nosu, a otvori se mogu zatvarati i otvarati Slide 9 Probavni sustav i metabolizam  Metabolizam relativno spor – ne treba im mnogo hrane ni kisika  Hrane se kukcima - hvataju pomoću jezika  Hitinaza – enzim za razgradnju hitinske kutikule kukaca i ostalih malih člankonožaca

 Tanko crijevo – debelo crijevo - nečisnica

Slide 10 Disanje  U ličinačkom stadiju imaju škrge  Odrasli vodozemci imaju pluća  Osim plućnog disanja imaju i kožno  U grkljanu se nalaze glasnice  Mužjaci imaju sa strane dva zvučna mjehura, a služe im za kreketanje Slide 11 Video – kreket Slide 12 Optjecajni sustav  Srce – sastoji se od lijeve i desne pretklijeteke i jedne klijetke  Krv se u velikom dijelu ne miješa – optok krvi djelotvorniji nego u riba  Limfni sustav – vraća tjelesne tekućine iz tkiva u krv  Vodozemci ne mogu živjeti na niskim temperaturama – spavaju zimski san Slide 13 Izlučivanje i osmoregulacija:  Za izlučivanje služi bubreg  Tjelesna se tekućuina gubi i isparavanjem kroz kožu  Mnoge vrste izlučuju razrijeđenu mokraću Slide 14 Razmnožavanje  Vanjska oplodnja

 Većina se razmnožava u vodi ili u vlažnim kopnenim staništima

Slide 15 Regeneracija  Brojne mogućnosti obnove izgubljenih dijelova tijela  Daždvenjaci mogu obnoviti nogu, stopalo dijelove gubice, oči rep pa čak pluća i gonade  Punoglavac žabe može obnoviti rep i noge Slide 16 Žabe  Najveća skupina vodozemaca  Glavni predstavnici bezrepaca  Žive u vodi, ali i na kopnu  Nastanjuju sve kontinente osim Anktartike i nekih oceanskih otoka  Dijele se na tropske i subtropske  Poznato je 3500 vrsta  Duge su između 2 i 12 cm  Najmanja ima 1 cm, a najveća 1 m Slide 17 Žabe  Odrasle žabe imaju kratko tijelo dobro razvijene stražnje noge i nemaju rep  Obično su vitke životinjice velikih očiju i nevjerojatno okretljivosti  Krastače su veće i nezgrapnije  Mogu gledati i disati iako su cijelim tijelom uronjene u mulj Slide 18 Žabe

 Mnoge vrste žaba i koje nisu vezane za vodu žive u šumama i na poljima, ali postoje i vrste, primjerice južnoafrička pandžasta žaba i surinamska pipa koje čitav život žive u vodi  Žabe što žive na drveću imaju na nogama jastučiće koji im olakšavaju penjanje  Postoji puno porodica žaba; neke su ranidae (vodene žabe), pipidae (vodene žabe), bufonidae (kopnene žabe) Slide 19 Žabe  Mladi žaba krastača se iz jajašca izležu kao punoglavci koji kasnije, metamorfozom, postaju odrasle  Većina žaba leže jajašca u vodu, ali naprimjer, mužjak žabe primalje nosi jajašca na vrpcama omotanim oko stražnjih nogu  U našim krajevima poznate su smeđa hrženica (rana temporaria), obična gatalinka (hyla aborea), siva gubavica (bufo bufo), zelena žaba(rana esculenta), mukač (bombina bombina) Slide 20 Daždvenjaci  Pripadaju repašima  Četveronožne životinje duga repa i vlažna tijela  Imaju dugi rep  Žive ispod stijena u vlažnim šumama  Male životinje duge od 5 do 15 cm, a postoji otprilike 370 vrsta  Zanimljiva prilagodba daždvenjaka je potpun gubitak pluća  Plinovi se izmjenjuju kroz kožu usta i ždrijelo Slide 21 Daždvenjaci  Nekoliko porodica nema potpune preobrazbe pa se u njih pojavljuje neotenija, nastupanje spolne zrelosti prije završetka preobrazbe  Hrana su mnogim pticama, zmijama i sisavcima  Neke imaju otrove pa ih se životinje klone

 Neke ostavljaju napadaču dio tijela, to se tove samoamputacijom  Daždvenjaci legu meka jajašca bez ovojnice pa ih stoga obično legu u vodu

Slide 22 Daždvenjaci  Iz jajašca se izlegu mladi koji dišu na škrge  Nakon nekog vremena počinju se mjenjati, odnosno dožive metamorfozu  Gube škrge i ostala svojstva karakteristična za mlade, i postaju odrasli daždvenjaci koji dišu plućima  Većina daždvenjaka provede barem jedan dio života na tlu, no postoje i oni koji nikada ne napuštaju vodu Slide 23 Daždvenjaci  Meksički aksolotl čak nikad potpuno ne odraste, ali se može razmnožavati i onda kad još uvijek ima škrge i druga svojstva mladih  Poznati repaši su pjegavi daždvenjak(salamandra salamandra), crni daždvenjak (salamandra atra), mali vodenjak (triturus vulgaris), planinski vodenjak (triturus alpestris), čovječja ribica (proteus anguinus) i drugi Slide 24 Beznošci  Žive jedinu u tropima gdje gmižu kroz vlažno tlo  Poznato je 160 vrsta  Izduženo tijelo bez nogu i kukovlja  Imaju glavu s malim čeljustima, nosnim otvorima i parom očiju  Oplodnja je unutrašnja  Jaja leu u vlažno tlo  Poznata porodica su rijači

Slide 25 Evolucija vodozemaca  Rani vodozemci pripadaju u podrazred labyrinthodontia  Pojavili su se prije 350 milijuna godina  Veliki i glomazni, dulji od jednog metra  Najbrojniji u kasnom paleozoiku i ranom mezozoiku, ali su izumrli  Predpostavlja se da su najveći dio života proveli u vodi  Mnogi su zadržali koštane ljuske slične ljuskama u riba  Zbog toga se misli da su se rani vodozemci razvili od riba sličnih resoperkama