Slobodna Bosna 622

KRIZA U FEDERACIJI: TIHI] I ^OVI] UKLANJAJU SILAJD@I]A I LJUBI]A

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Krvavi kusur Karad`i}evih zlo~inaca i Izetbegovi}evih plja~ka{a

Kako je opusto{eno

Sarajevo SRBIJANSKI TAJKUN KUPUJE SARAJEVO

ZLO^IN U FIS-u VITEZ

KO SU MI[KOVI] I RADON^I] MELJU OKRUTNI TERORISTI KONKURENCIJU

2 Omot.qxd

10/7/2008

12:19 PM

Page 2

sadrzaj.qxd

10/16/2008

12:58 AM

Page 1

622 SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija

Sadr`aj

IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora Asim METILJEVI] Direktor Erbein RE[IDBEGOVI] Glavni i odgovorni urednik Senad AVDI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Dario D@AMONJA, Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa ^E^O Dopisnici Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana), Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb) Design Edin SPAHI] DTP Atif D@IDI] Lektor Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije Ismira TAHIROVI] Marketing i prodaja Amela [KALJI] e-mail: [email protected] Fotografija Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni 444-041, 262-630 telefaks 444-895 Adresa ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003 e-mail: [email protected]

POHOD NA SARAJEVO: Miroslav Mi{kovi}, vode}i balkanski tajkun, nemilice kupuje propale firme u glavnom gradu BiH uz pomo} svojih lokalnih jataka

06 FEDERALNO PRESTROJAVANJE Tihi}ev “svileni gajtan” za Ned`ada Brankovi}a ideri SDA i HDZ-a SUL L JMAN E ITHI]i DRAG AN ^O VI]zagovaraju temeljitu rekonstrukciju Vlade eFderacije BiH dok lider Stranke za BiH HARIS SIL AJD@ I]prijeti raskidom koalicije; “Slobodna Bosna” analizira mogu}e scenarije raspleta najte`e krize vlasti u ederaciji BiH F

18 BOMBA U VITEZU Jezivi zlo~in i njegovi akteri Pro{lonedjeljni stravi~ni teroristi~ki ~in u trgova~kom centru “F IS” u Vitezu, u kojem je podmetnuta eksplozivna naprava usmrtila jednu a te{ko i lak{e ranila jo{ tri osobe, zahvaljuju}i izuzetnom anga`manu istra`iteljsko-policijskih snaga u kratkom roku je rasvijetljen gotovo u cijelosti:ostaje samo da se utvrdi {ta su bile kona~ne namjere uhap{enih terorista i kakvu su poruku ovim zlo~inom `eljeli uputiti vlasniku IS-a PE F RI G UDE JU. Na{a novinarka L saznala je najva`nije pojedinosti vezane za ovu nezapam}enu teroristi~ku “poruku”

22 NJE@NA OKUPACIJA SARAJEVA Mi{kovi}, Radon~i}, Dervi{evi}, [ljivar

Najve}i balkanski tajkun, srbijanski milijarder MIRO SL AV MI[ KO VI] , uz pomo} svog lokalnog strate{kog partnera, vlasnika “Avaza” A F HRUDINA RADO N^I] A i njegovih satelita u ederalnoj finansijskoj policiji ZUF F RA E DE RVI[ VI] E A i Kantonalnom

tu`iteljstvu BRANKA L J[IVARA, glatko ostvaruje svoje regionalne ambicije u Sarajevu;na{ novinar otkriva kako funkcionira ova pre{utno uspostavljena “zlo~ina~ka organizacija”

26 ALBANSKI DOSJE DAMIRA FAZLI]A /II/ Panika zbog “kontroverznog” bh. prevaranta U pro{lom broju “SB” je pisala o nezapam}enom politi~ko-pravosudnom zemljotresu koji je na medijskoj i politi~koj pozornici AL BANIJEproizveo prevarant, britanski {pijun, Avazov “ugledni biznismen”, minhauzenski opsjenar DAMIR A F ZL I] , akter svih velikih afera na Balkanu u posljednjih desetak godina. U me|uvremenu je u Albaniji spektar aFzli}evih prevara pro{iren, a u svakoj od njih pojavljuje se neki od ~lanova obitelji aktuelnog premijera te zemlje SAL IJA BE RISHE

32 PRAVEDNIK IZ BIJELJINE Lazar Manojlovi}, u~itelj etike AZAR MANO L JL VI] O , u~itelj i humanista iz Bijeljine, pro{le je nedjelje na spektakularnoj sve~anosti u italijanskom gradu Padovi dobio presti`no priznanje Pravednik svijeta, koje se dodjeljuje najistaknutijim svjetskim borcima za ljudska prava;u razgovoru sa na{om novinarkom Manojlovi} obja{njava za{to je ova vijest cenzurisana u Republici Srpskoj, govori kako je i ~ime je zaslu`io ovo veliko priznanje, podsje}a na svoje sukobe sa nacionalisti~kim vlastima u Republici Srpskoj, Srpskom pravoslavnom crkvom, Karad`i}em, Dodikom, vladikom Ka~avendom...

iluzije.qxd

10/15/2008

10:34 PM

Page 4

No}as spaljujemo iluzije

ZA[TI]ENE TAJNE JAVNIH

Za {ta biv{i AID-ovac Edhem Godinjak iz S optu`uje policijsku uhodu Suada Ar Pi{e

Senad Avdi}

Niti bi na trnovskom mikronivou Edhem Godinjak bio najistureniji ~lan SDA da nije obavio partijske zadatke u ratu i miru, niti bi Suad Arnautovi} bio predsjednik Centralne izborne komisije da nije prije toga obavio neke sitne-krupne, “sto posto” posli}e za Stranku za BiH. Recimo, da nije nagovorio svog biv{eg {efa, ministra Mehmeda @ili}a da u dr`avnom Parlamentu glasa protiv “aprilskog paketa” ustavnih promjena 4

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

alo je zaka{njela, {to ne zna~i kako i takva nije dobrodo{la, medijska kampanja koja je potonjih dana aktivirana protiv Suada Arnautovi}a, predsjednika Centralne izborne komisije BiH. Povod je vi{e nego opravdan, egzaktan i legitiman: izborna plja~ka i svaka druga prljav{tina koja se odvijala tokom lokalnih izbora u op}ini Trnovo, a o kojoj je posvjedo~ila moja draga prijateljica Arijana Sara~evi} u emisiji 60 minuta Federalne televizije. U tom vrlo inspirativnom prilogu zasmetalo mi je jedino malkice {to se kao krunski svjedok o kriminalu Stranke za BiH prekomjerno ogla{ava SDA-ovski favorit Edhem Godinjak koji je, tako ispade, pravzdrav, po{ten i naivan, postao “stradalnik” podmuklog, zakulisnog kriminala svojih beskrupuloznih politi~kih protivnika. A ko ono, zapravo, bija{e Edhem Godinjak? Posljednjih 15-ak godina Godinjakovog javnog p( olicijskog i politi~kog)djelovanja je vrlo mu~na i mra~na storija. U ratu je Godinjak bio {ef policije u Trnovu, u vrijeme kada je ta slobodna teritorija bila krvava arena nikada rasvijetljenih unutra{njih obra~una i nemalih ratnih zlo~ina nad srpskim civilima. Tu`ila{tva u Republici Srpskoj imaju iscrpnu i neumoljivu dokumentaciju o tome. Za ratne zasluge, u prvim mjesecima mira, Godinjak je nagra|en prili~no zvu~nom pozicijom u opskurnoj, manje-vi{e zlo~inom impregniranoj tajnoj bo{nja~koj policiji AID. Nakon {to je ta slu`ba prije 6-7 godina kadrovski i idejno demontirana, Godinjak je bio predmet ozbiljne istrage i ispitivanja o brojnim nerasvijetljenim temama i njegovoj ulozi u njima - od ubistva drugog ~ovjeka AID-a Ned`ada Ugljena, pa do prijave za ratne zlo~ine koju je protiv njega podigao MUP Republike Srpske. Naprasno je penzioniran, posvetio se politi~koj karijeri, a zlu ne trebalo, anga`irao je i advokata koji }e ga zastupati u prili~no izvjesnom sudskom procesu. Dakle, taj i takav Godinjak proziva predsjednika Centralne izborne komisije Suada Arnautovi}a da nije ni{ta poduzeo da obuzda i sankcionira mafija{ku predizbornu kampanju Stranke za BiH u op}ini Trnovo.

M

Opet }u morati posegnuti za flash back tehnikom, neophodnom za razumijevanje ovog postizbornog strana~kog spora. Kada je svojevremeno Godinjak slu`beno vr{ljao po AID-u, a i {ire, doktor Suad Arnautovi} je bio {ef kabineta ministra policije Federacije Mehmeda @ili}a. Ve} sam pisao, ali to nikog nije posebno iritiralo, da bi Arnautovi} mogao {to{ta bitnoga otkriti u vezi sa likvidacijom drugog ~ovjeka federalne policije Joze Leutara. Arnautovi} je uz odobrenje i po nalogu ministra i@li}a, pored ostalih kabinetskih poslova, protuzakonito uhodio pokojnog doministra, ~ak mu krao slu`benu po{tu i nosio je na kopiranje i ekspertizu u AID, u kojem je tada, rekoh, “velika ~ivija” bio Godinjak. Za izuzetne zasluge i uspjehe u radu ministar i@li} ga je nagradio stanom, iako je Arnautovi} ve} posjedovao solidnu obiteljsku ku}u. Danas sa suprugom, anga`iranom u udru`enju proizvo|a~a meda, ku}u iznajmljuje privatnim poduzetnicima koji dolaze na sajmove meda, koje organizira njegova supruga... posljednjih 15-ak godina Arnautovi}, predratni svirac-tambura{, stihoklepac i kompozitor patriotskih pjesmuljaka l(ider `enskog hora Aprilke,)?! prevalio je buran put, od ratnog urednika biltena SDP-a BiH do univerzitetskog profesora i kona~no predsjednika Izborne komisije BiH. Nije nikakva tajna da je Arnautovi}a u Izbornu komisiju BiH udjenuo Safet Halilovi}, njegov kolega s fakulteta, kadrovik Stranke za BiH s neobi~nim darom da svakoj protuhi, uljezu i kriminalcu kojeg je upoznao osigura politi~ku, dr`avnu i poslovnu promociju. Pita dramati~no kolega Mirko [agolj u Oslobo|enju, a povodom predizbornog kupleraja u Trnovu, predsjednika Centralne izborne komisije Arnautovi}a: “Za{to, Suade?!”. Oni koji su malo kriti~niji i sistemati~niji prije tri godine, kada je izabran u Izbornu komisiju, postavljali su sli~no, ali druga~ije pitanje: “Za{to Suad?”. I znali su odgovor: zato {to je tako odlu~ila Stranka za BiH, koja se ne bi usudila govedima i motokultivatorima krenuti u predizbornu kampanju ukoliko bi u CIK-u sjedio neko drugi i druga~iji od tambura{a-uhode i uni-

U

iluzije.qxd

10/15/2008

10:35 PM

Page 5

VNIH LI^NOSTI

ak iz SDA principijelno ada Arnautovi}a? verzitetskog profesora-stanodavca rAnautovi}a. Za{to sam se uop}e bavio ovim u biti, barem na prvi pogled, efemernim, lokalnim, eminentno seoskim politi~kim p( red)izbornim fenomenom;{ta mi treba da se bak}em personama koje to ni~im ne zavre|uju? Zato {to se ovdje kod nas gotovo konsenzualno njeguje i timari kultura zaborava: sve je i svako je ovdje u prezentu, u onome {to je danas, pro{lost je bila i pro{la, {to je bilo - bilo je, ono {to su efektno sa`eli srpski zarobljenici pjevaju}i nakon izlaska iz 07 dana zato~eni{tva u tar~inskom Silosu: “Oj silose, silose, {ta se zbilo, zbilo se...”. E pa, ne}e i}i, ne mo`e ba{ tako: ne poznajem nikoga ko nije dana{nju poziciju, status, pare, ugled, utjecaj, stekao zahvaljuju}i onome {to je bio ju~er, a da se, pri tom, od svoje prethodne biografije energi~no ne ogra|uje!? iti bi na trnovskom mikronivou Edhem Godinjak bio najistureniji ~lan SDA da nije obavio partijske zadatke u ratu i miru, niti bi Suad rAnautovi} bio predsjednik eCntralne izborne komisije da nije prije toga obavio neke sitne-krupne, “sto posto” posli}e za Stranku za BiH. Recimo, da nije nagovorio svog biv{eg {efa, ministra Mehmeda i@li}a da u dr`avnom Parlamentu glasa protiv “aprilskog paketa” ustavnih promjena. Kada danas bilo koga ko obavlja javnodr`avni ili privatni posao podsjetite na odre|ene ne~asne, ili sivo-crne isje~ke njegove biografije, do~ekat }e vas gun|anjem: “To je bilo nekad, birvaktile, sad je nastupilo novo vrijeme i okolnosti”. pUast }ete u nepojmljivu inverziju, logi~ki paradoks - vi ste krivi {to ste zlopamptilo, a ne on koji je pokrao, po~inio zlo~in, korumpirao, ili bio korumpiran. Oni ho}e dokazati da su danas uspje{ni, utjecajni “stubovi dru{tva” uprkos tome {to su u jednom segmentu svoje biografije malkice zastranili, zasrljali u kriminal, zlo~in; meni je, me|utim, prihvatljivija interpretacija da su ono {to su oni danas postigli u~inili zahvaljuju}i tim zatamnjenim, naknadno samoretu{iranim dijelovima svoga javnog i tajnog djelovanja! ‹

N

SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 9. OKTOBAR HAJRU-DEEN VARE[ANOVI] je za svoj “besplatni”, lo{e prikriveni predizborni koncert od SDA dobio navodno samo 25 hiljada maraka. ALME-DEEN KONAKOVI] je neuporedivo vi{e strana~kih (?) para potro{io u poku{aju da postane na~elnik op}ine Centar. EDEEN DEVI[HALIDOVI] je prvi dan Bajrama pjevao na festivalu pive u Zagrebu. Opet, sve d`aba: bo{nja~koj vjerskoj i strana~koj eliti i dalje su isklju~ivo homoseksualci DEEN-DU[MANI!

PETAK, 10. OKTOBAR “Damir Fazli} posjetio Tu`ila{tvo Sarajevskog kantona”; tako dana{nji Dnevni avaz izvje{tava sa ju~era{njeg saslu{anja u ovda{njem Tu`ila{tvu okorjelog balkanskog kriminalca, prevaranta i britanskog {pijuna. Saslu{anje je trajalo ~etiri sata pa stoga ~udi {to “Avaz” nije precizirao kako je Fazli} boravio u ~etverosatnoj radnoj posjeti Tu`ila{tvu. ^udi, tako|er, zbog ~ega “Avaz” nije na isti na~in precizirao kako je jo{ jedan Radon~i}ev poslovni partner, Naser Ori} “posjetio sarajevski Centralni zatvor gdje }e se zadr`ati u vi{emjese~noj razmjeni mi{ljenja”...

SUBOTA, 11. OKTOBAR Hap{enje SUVADA D@IDI]A i ADMIRA AHMEDSPAHI]A, osumnji~enih za prekju~era{nji masakr u trgova~kom centru FIS u Vitezu, najbolja je vijest koja se danas uop}e mogla dogoditi i ~uti. Tokom dva dana potrage za zlo~incima imponiralo je odmjereno i odgovorno javno dr`anje vlasnika FIS-a PERE GUDELJA, ina~e mnogo vi~nijeg pjevanju nego oratorskoj vje{tini. Gudelj se niti jednog trenutka nije dao navu}i na tanak led politiziranja ove tragedije, odnosno besprizornog teroristi~kog zlo~ina, pozivao je na smirivanje strasti i apelirao na povjerenje u istra`ne organe. Jednako je tako impresivna bila profesionalna efikasnost pripadnika Uprave policije FMUP-a koji su (uz bitnu obavje{tajnu logistiku OSA-e) za manje od 48 sati pohapsili teroristi~ki dvojac. [efovima Uprave policije Federacije smjesta sam osobno ~estitao, a vlasniku FIS-a, Gudelju, to ~inim putem ove rubrike. Uz `elju da sa “organima gonjenja” sura|uje uspje{no i sveobuhvatno kao {to je sura|ivao sa medijima...

NEDJELJA, 12. OKTOBAR “Ja sam jedini krivac”, ka`e ]IRO BLA@EVI] nakon sino}njeg poraza od Turske. U prvi mah, to djeluje prili~no odgovorno, me|utim izbornik je rekao ono {to je svima bilo jasno - on je izgubio utakmicu. A znate li za{to je izgubio u Turskoj? Zato {to je zadnjih 15 dana vi{e vremena potro{io dangube}i i divane}i sa [erifom Konjevi}em ({ta se s njim ima pri~ati, dragi izborni~e?!), Enesom Begovi}em, Elvirom Rahi}, Mensudom Ba{i}em... nego {to se bavio svojim nogometa{ima. Ka`e ]iro da je kriv {to je bio popustljiv prema SAFETU NADAREVI]U. Mo`da, vjerovatno, ali je njegova klju~na odgovornost u tom {to nema pojma, ne zna, ne prati... da je, recimo, uz Brazilca Juninha iz “Lyona”, SEJAD SALIHOVI] trenutno najbolji puca~ slobodnih udaraca u evropskim ligama. I da je Ibi{evi} u “Hoffenheimu” podjednako opasan kad padne na dvadeset metara od gola, pa ostavi Salihovi}u “slobodnjak”, kao i kad u|e sam u peterac...

PONEDJELJAK, 13. OKTOBAR O svemu posljednjih dana mumlja MILORAD DODIK, o sva~emu pod Bogom ima gromoglasno mi{ljenje i prema svemu ratoboran stav, samo ga ne ~uh da je progovorio ijednu jedinu bijesnu rije~ glede crnogorskog priznanja nezavisnosti Kosova. Prije desetak dana Dodik je uz obezbje|enje kakvo nije imala Madonna doletio u Podgoricu na otvaranje Delta centra koji je Dodikovom partneru MIROSLAVU MI[KOVI]U osigurao Dodikov prijatelj MILO \UKANOVI]. Na toj ceremoniji ispred BiH su nazo~ili FAHRUDIN RADON^I] i SENAD [AHINPA[I] [AJA. U Radon~i}evom “Avazu” niko ne dira Dodika, Dodik tolerira \ukanovi}evu izdaju “srpstva”. Mafija se miri, a Mi{kovi} {iri...

UTORAK, 14. OKTOBAR ^etrdesetpetogodi{nji NIHAD ZORLAK u sarajevskoj bolnici bori se za `ivot od posljedica saobra}ajne nesre}e u kojoj je u njegovo vozilo, dan ranije, u gluho doba (po)no}i, udario slu`beni “mercedes” slovena~ke ambasade kojim je upravljala ambasadorica NATA[A VODU[EK. Na licu mjesta policija je ustanovila da je ambasadorica Vodu{ek vozila sa blizu dva promila alkohola u krvi. U svojoj zemlji, ~lanici Evropske unije, tako pijana ne bi smjela sjesti u taksi, ali, eto, u BiH se sve mo`e, sve smije, sve tolerira, i diplomatskim imunitetom {titi... Prije nekoliko godina u{ao sam u Sloveniju u automobilu, “u statusu suvoza~a”, i grani~arima su bile sumnjive dvije-tri limenke “heinekena” u vozilu, pa su voza~a alko-testirali. Ni{ta. Zbunjenim i razo~aranim slovena~kim grani~arima, umjesto pozdrava, otpjevao sam pjesmicu @ELJE SAMARD@I]A: “Ne sudi po ambala`i...”

SRIJEDA,15. OKTOBAR Globalna finansijska kriza dobacila je i do BiH. Tako nam i treba kad smo se otu|ili od vlastitog naturalisti~kog monetarno-fiskalnog poretka! Vrijeme je da se vratimo izvornom izetbegovi}evsko-~engi}evskom finansijskom konceptu: papiri}ima, potvrdicama, zekatu, halal-olsun, kabul-olsun transakcijama, {tekovima iz sehara... Da banke valjaju, i reis Ceri} bi u njima {tedio a ne bi pare nosao u torbama!

16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

5

Asim.qxd

10/15/2008

10:07 PM

Page 6

FEDERALNO PRESTROJAVANJE

Pi{e

Asim Metiljevi} [email protected]

ude}i po vijestima koje dopiru iz vrhova vladaju}ih bo{nja~kih i hrvatskih stranaka, na pomolu je do sada najdublja kriza vlasti u Federaciji BiH koja bi se mogla okon~ati potpunim krahom i raspisivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora. Predsjednik SDA Sulejman Tihi}, osokoljen dobrim rezultatima na lokalnim izborima, prvi je iza{ao u javnost s idejom o rekonstrukciji Federalne vlade a njegove ideje prvi je objeru~ke prihvatio predsjednik HDZ-a Dragan ^ovi}, koji tako|er, jednako kao i Tihi}, nastoji politi~ki kapitalizirati dobre izborne rezultate. Bez obzira {to su gra|ani Federacije BiH na minulim izborima 5. oktobra odlu~ivali o lokalnoj vlasti, sasvim je jasno da }e rezultati lokalnih izbora osna`iti pregovara~ku poziciju Tihi}a i ^ovi}a i oslabiti poziciju njihovih pora`enih rivala, Silajd`i}a i Ljubi}a.

S

ULTIMATUM STRANKE ZA BiH Na drugoj strani, iz tabora Silajd`i}eve Stranke za BiH tako|er sti`u zahtjevi za preispitivanjem unutarkoalicionih odnosa. Predsjedni{tvo Stranke za BiH rije{eno je da napusti vlast na svim razinama i da se preseli u opoziciju ukoliko koalicioni partneri u najskorije vrijeme ne prestanu opstruirati realizaciju razvojnih projekata na kojima su posljednje dvije godine intenzivno radili ministri ove stranke. Rije~ je prije svega o projektu investicionog ulaganja u elektroenergetski sektor te{kom preko sedam milijardi konvertibilnih maraka. U Stranci za BiH vjeruju da bi ovaj projekat u kratkom vremenu preporodio ekonomsku i socijalnu sliku Federacije BiH. Tako|er, rasprostranjeno je uvjerenje da je ovaj razvojni projekat zaustavljen isklju~ivo zbog politikantskih kalkulacija lidera SDA Sulejmana Tihi}a, koji se pribojava da bi “energetski uspjeh” ponovo oja~ao poljuljanu poziciju njegovog rivala Harisa Silajd`i}a. Nekoliko ~lanova Predsjedni{tva Stranke za BiH za Slobodnu Bosnu iznijeli su ve}insko raspolo`enje unutar Stranke prema kojem je puno ~asnije i odgovornije iza}i iz vlasti nego sjediti u vlasti “svezanih ruku”. Prema mi{ljenju Beriza Belki}a, Vlada Federacije BiH suo~ava se sa sve

FEDERAL PRED R

Tihi} mijenja federalnog premijera Brankovi}a i tri 6

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

Asim.qxd

10/15/2008

10:08 PM

Page 7

Tihi}ev “svileni gajtan” za Ned`ada Brankovi}a

Foto: Mario Ili~i}

Lideri SDA i HDZ-a SULEJMAN TIHI] i DRAGAN ^OVI] zagovaraju temeljitu rekonstrukciju Vlade Federacije BiH dok lider Stranke za BiH HARIS SILAJD@I] prijeti raskidom koalicije; “Slobodna Bosna” analizira mogu}e scenarije raspleta najte`e krize vlasti u Federaciji BiH

ALNA VLAST RASPADOM

a i tri ministra: [e}kanovi}a, Crnki}a i Radivojevi}a 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

7

Asim.qxd

10/15/2008

10:08 PM

Page 8

FEDERALNO PRESTROJAVANJE

OTPISANI MINISTRI: Desnica Radivojevi} i Zahid Crnki} predvode listu ministara kojima }e se SDA uskoro zahvaliti na daljnjim uslugama

OHR PODIJELJEN OKO SMJENA U FEDERALNOJ VLADI

Laj~ak protiv, a Gregorian za smjenu Brankovi}a ^elni ljudi OHR-a, visoki predstavnik Miroslav Laj~ak i njegov prvi zamjenik Raffi Gregorian, posve razli~ito gledaju na predstoje}u rekonstrukciju Federalne vlade, ali i na politi~ku sudbinu federalnog premijera Brankovi}a. Laj~ak je navodno vrlo rezerviran prema Tihi}evoj i ^ovi}evoj akciji rekonstrukcije

Federalne vlade, koju smatra nepotrebnim gubljenjem vremena i energije. Tako|er, Laj~ak podr`ava ostanak federalnog premijera Brankovi}a. Nasuprot Laj~aku, njegov prvi zamjenik Raffi Gregorian rado bi vidio promjene u Federalnoj vladi, pogotovo promjene na njenom ~elu!

te`im socijalnim zahtjevima i ekonomskim problemima, na jednoj, i sa sve praznijom dr`avnom kasom, na drugoj strani. U takvoj situaciji jedini je izlaz privla~enje stranih investicija, otvaranje novih radnih mjesta i podizanje ukupnog socijalno-ekonomskog standarda. “Ministri iz Stranke za BiH jo{ prije godinu dana iza{li su s projektom inostranog ulaganja u elektroenergetske objekte od nekih sedam milijardi KM. Svi su javno rekli da je ponu|eni model strate{kog partnerstva u izgradnji elektroenergetskih objekata odli~an jer garantira energetski suverenitet Federacije BiH. Taj projekat nai{ao je i na punu i jedinstvenu podr{ku Vlade Federacije BiH, da bi mjesec-ddva pred lokalne izbore na{i koalicioni partneri po~eli kriminalizirati projekat. Mi smo i dalje uvjereni da je energetski projekat dobar i da bi bilo nerazumno u ovakvoj ekonomskoj oskudici odustati od investicionog ulaganja od sedam milijardi konvertibilnih maraka”, ka`e Belki}.

SMJENA NEPOSLU[NIH MINISTARA PODJELE U OHR-u: ^elnici OHR-a Miroslav Laj~ak i Raffi Gregorian razli~ito vide rasplet krize federalne vlasti

8

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

Na osnovu dostupnih informacija mogu}e je rekonstruirati dva scenarija po kojima }e se rasplesti politi~ka kriza u Federaciji BiH. Prema prvom, puno izvjesnijem scenariju, svoje zahtjeve za promjenama u Federalnoj vladi SDA i HDZ ograni~it }e

Asim.qxd

10/15/2008

10:09 PM

Page 9

Tihi}ev “svileni gajtan” za Ned`ada Brankovi}a

na promjenu nekoliko ministara uklju~uju}i i “prvog me|u jednakim”, premijera Ned`ada Brankovi}a, na ~emu insistira SDA i njen predsjednik iThi}, odnosno na preraspodjelu resora me|u partijama, {to je prvenstveni interes HDZ-a. L istu SDA-ovih ministara koji }e te{ko pre`ivjeti predstoje}u rekonstrukciju F ederalne vlade predvodi ministar za bora~ka pitanja Zahid Crnki}, ~ijim je radom vrh SDA izrazito nezadovoljan. Na ovoj je listi visoko plasiran i skoro neprimjetni ministar trgovine Desnica Radivojevi}, koji je posljednjih mjeseci vi{e zaokupljen sre|ivanjem neprilika u vlastitoj porodici nego prilikama na tr`i{tu F ederacije BiH. aTko|er, vrh SDA nezadovoljan je i radom ministra prometa i komunikacija Naila [e}kanovi}a, kome iThi} nije zaboravio zakulisni aran`man oko imenovanja ~elnih ljudi u BH elecomu . Krajnje je neizvjesna i sudbina T aktuelnog federalnog premijera Ned`ada Brankovi}a, ~iju smjenu

TIHI] - IZETBEGOVI]

Tihi} smjenjuje ~etiri Izetbegovi}eva ministra U aktuelnoj Vladi Federacije BiH SDA i Stranka za BiH imaju podjednak broj ministara (po pet), ali primat ima SDA budu}i da iz njenih redova dolazi federalni premijer. Kako smo doznali, u Stranci za BiH ne razmi{ljaju o smjeni svojih ministara, za razliku od SDA koja namjerava promijeniti ~ak ~etvoricu, ra~unaju}i i premijera Brankovi}a. Od predsjednik SDA iThi} zagovara ve} dulje vremena. Poziciju Brankovi}a prvenstveno treba posmatrati u kontekstu predstoje}eg kongresa SDA na kojem }e aktuelni predsjednik SDA Sulejman iThi} imati nekoliko ozbiljnih protukandidata

OBRA^UN SA FRAKCIJOM BAKIRA IZETBEGOVI]A: Federalni premijer Ned`ad Brankovi} na ni{anu strana~kog predsjednika Tihi}a nalazi se prvenstveno zato {to pripada tzv. Izetbegovi}evoj frakciji za preuzimanje strana~kog prijestolja. Pored Bakira Izetbegovi}a, ~ija je kandidatura izvjesna, kao potencijalni “rezervni” kandidat Izetbegovi}eve frakcije spominje se upravo Ned`ad Brankovi}. sim iThi}a, na Brankovi}evoj smjeni O potajno radi jo{ nekoliko strana~kih prvaka koji }e se na predstoje}em strana~kom kongresu natjecati za potpredsjedni~ku funkciju. Najve}a gu`va zavladala je upravo u Sarajevskom kantonu odakle }e biti izabran samo jedan od ukupno pet potpredsjednika SDA. No, u me|uvremenu u Sarajevo se trajno preselilo nekoliko strana~kih prvaka, “cips Sarajlija” (Sulejman iThi}, Adnan Terzi}, [efik D`aferovi}) koji su dodatno zao{trili konkurenciju u sarajevskoj organizaciji SDA, izbornoj bazi Ned`ada Brankovi}a, Bakira Izetbegovi}a, Mirsada Kebe i Abdulharisa [ete. O d njih sedam samo }e jedan ili eventualno dvojica biti izabrani u naju`i strana~ki vrh. Zahtjev HDZ-a za preraspodjelu resora u F ederalnoj vladi potaknut je

SDA-ovih ministara, samo su dvojica dobila prolaznu ocjenu - Edin Mu{i} i Salko Obho|a{ - dok ostala ~etvorica (Nail [e}kanovi}, Desnica Radivojevi}, Zahid Crnki} i Ned`ad Brankovi}) imaju male izglede da pre`ive Tihi}evu ~istku. Zanimljivo, sva ~etvorica “otpisanih” pripadaju SDA-ovoj frakciji koju predvodi Bakir Izetbegovi}. izbornim rezultatima na lokalnim izborima na kojim je HDZ Dragana ^ovi}a uvjerljivo pobijedio HDZ 1990. Bo`e jubi}a. Predstoje}u rekonstrukciju eFL deralne vlade lider HDZ-a Dragan ^ovi} nesumnjivo }e iskoristiti kao priliku da lokalne izbore “implementira” i na vi{im nivoima vlasti. Prema dostupnim informacijama, ^ovi} }e za svoju partiju zahtijevati jo{ jedno ministarstvo pa bi kona~ni odnos snaga izme|u dva HDZ-a bio :14 u korist ^ovi}a.

MOGU]I PRIJEVREMENI IZBORI Drugi scenarij raspleta krize federalne koalicije puno je kompliciraniji, ali i puno manje izgledan. Ukoliko Stranka za BiH realizira svoje prijetnje i odlu~i istupiti iz vladaju}e koalicije, kriza federalne vlasti mogla bi se razrije{iti na dva na~ina:konstituiranjem tzv. manjinske vlade kojoj bi podr{ku dao SDP ili pak raspisivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora. Scenarij manjinske vlade ve} je testiran u Unsko-sanskom kantonu, a taj model “istiskivanja” iz vlasti Stranke za BiH SDA bi mogla primijeniti i kod predstoje}eg konstituiranja nove vlade Sarajevskog kantona, ~iji je premijer Samir Silajd`i} nedavno podnio ostavku. No, u slu~aju konstituiranja F ederalne vlade, stvari su puno kompliciranije. Naime, mandatara eFderalne vlade imenuju predsjednik i dva potpredsjednika eFderacije BiH a njih troje trenutno dolaze iz tri stranke: SDA, HDZ i Stranke za BiH. Preko ovog mehanizma svaka od ove tri stranke mo`e blokirati izbor novog mandatara i izbor nove (rekonstruirane) ederalne vlade. F Zbog toga ne treba posve odbaciti ni mogu}nost raspisivanja prijevremenih izbora {to potajno pri`eljkuju tri partije s najve}im rastom povjerenja na lokalnim izborima:SDA, HDZ i SDP. ‹ 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

9

10/16/2008

2:52 AM

Page 10

MINI MARKET KOSKA JE BAÈENA

”

mm10-11.qxd

Sve {to sam sanjao to mi se i ostvarilo AMER ]ENANOVI], SDA-ov na~elnik Op}ine Ilid`a

Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

Ho}e li SDA i HDZ prihvatiti prijedlog SDP-a da prvi put nakon rata gradona~elnik Sarajeva bude Hrvat a gradona~elnik ujedinjenog Mostara Bo{njak?! Prema posljednjim informacijama iz Centralne izborne komisije BiH, dvije vode}e stranke u ~etiri gradske op}ine Sarajeva, SDP i SDA, osvojile su podjednak broj vije}nika (41) {to zna~i da }e i u Gradskom vije}u Sarajeva imati podjednak broj vije}nika. Takav izborni rezultat otvara mogu}nost da i SDA i SDP s nekoliko manjih partija formiraju postizbornu koaliGRADONA^ELNI^KI PARITET: ciju, ali i Ljubo Be{li} i Semiha Borovac mogu}nost da SDP i SDA ponovo uspostave vlast po modelu kohabitacije, kako je to u~injeno nakon lokalnih izbora 2004. godine kada je gradona~elnika Sarajeva (Semiha Borovac) kandidirala SDA dok je predsjedavaju}eg Gradskog vije}a (Marin Ivani{evi}) kandidirao SDP. Ovoga puta dvije partije }e najvjerovatnije promijeniti uloge: SDP }e imenovati gradona~elnika a SDA predsjedavaju}eg Gradskog vije}a. Izbor ~elnika Sarajeva u tijesnoj je vezi i s izborom ~elnika u Mostaru. Naime, iz SDP-ovih krugova lansirana je ideja da prvi put gradona~elnik ujedinjenog Mostara bude bo{nja~ke nacionalosti i da tako|er prvi put nakon rata gradona~elnik Sarajeva bude hrvatske nacionalnosti! (A.M.)

10

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

”

DE@ELA U SA Slovena~ki preds

SLOVENA^KO-BOSANSKI DIJALOG: Lideri dviju dr`ava na pres konferenciji o{tro su se razi{li oko starih deviznih {tedi{a

MRLJ amba preds

”

mm10-11.qxd

10/16/2008

2:52 AM

Page 11

Amebe su najprilagodljiviji organizmi, poslije ameba do|u dana{nji Crnogorci MARKO VE[OVI], pjesnik

”

RECI PA PORECI

Nakon {to je principijelno osudio Silajd`i}a zbog izno{enja privatnih stavova, Radmanovi} na sastanku s italijanskim zvani~nikom predlo`io zatvaranje OHR-a!

DANILO TÜRK, PREDSJEDNIK SLOVENIJE, I HARIS SILAJD@I], PREDSJEDAVAJU]I PREDSJEDNI[TVA BiH: Podr{ka, suradnja i nera{~i{}eni predratni ra~uni

U SARAJEVU iH redsjednik u B

U osudi vanjskopoliti~kog soliranja bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH Harisa Silajd`i}a prednja~io je njegov kolega iz RS-a Neboj{a Radmanovi}. Na “tematskoj” sjednici Narodne skup{tine RS-a posve}enoj nedavnim istupima Harisa Silajd`i}a na Generalnoj skup{tini Ujedinjenih nacija i Evropskom parlamentu, Radmanovi} je ponovio arsenal ranije izre~enih osuda da je Silajd`i} govorio “neovla{teno” i da je iznosio “privatne stavove koji nisu usagla{eni u Predsjedni{tvu BiH”. Radmanovi}ev govor temeljio se na principijelnom stavu: ~lanovi Predsjedni{tva BiH trebaju iznositi isklju~ivo stavove koji su prethodno usugla{eni i s kojima se sla`u ostala dva ~lana Predsjedni{tva. Koliko dr`i do ovog principa, Radmanovi} je pokazo samo dan kasnije, na sastanku s dr`avnim sekretarom u Ministarstvu inostranih poslova Italije Alfredom Mantikom. Kako je objavljeno, Radmanovi} je Mantiku rekao kako OHR “treba da prestane sa radom i da otvori prostor anga`ovanju EU u savjetodavnom smislu”. Vidljivo je dakle da je Radmanovi}, za razliku od Silajd`i}a, sugovorniku iz Italije prenio samo onaj stav koji je ranije usugla{en u Predsjedni{tvu BiH. Principijelno, nema {ta! (M. A.)

Neboj{a Radmanovi}

MRLJA NA DIPLOMATSKOJ SVE^ANOSTI: Nata{a Vodu{ek, ambasadorica Slovenije u BiH, neposredno pred dolazak svog predsjednika skrivila je te{ku saobra}ajnu nesre}u 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

11

10/16/2008

3:01 AM

Page 12

MINI MARKET

”

mm12-13.qxd

Meni je to taman kao da me neko zove u svatove BO@IDAR VU^UREVI], ratni predsjednik Skup{tine op{tine Trebinje, o optu`nici za ratni zlo~in u Dubrovniku

DUPLO GOLO

”

NOVI PORAZ TIHI]A U

Iako se hvalio da }e pobijediti u Sanskom Mostu, Sadik Bahti} hametice potu~en od SDA, ali i od ozloga{enog SDP-a! Dan pred odr`avanje lokalnih izbora, {ef izbornog {taba Stranke za BiH u Sanskom Mostu Sadik Bahti} Bahto javno se na stranicama Dnevnog avaza pohvalio kako je pobjeda “Stranke za BiH u Sanskom Mostu ve} osigurana” tim prije {to je, prema Bahti}evoj tvrdnji, nekoliko najuglednijih

Uprkos protivljenju Sulejma odbor BH Telecoma pon ^au{evi}, ali kao kandid

Sadik Bahti} Bahto

~lanova iz SDA pre{lo u Stranku za BiH vode}i sa sobom “preko hiljadu pristalica”! Iako Bahti} nije naveo imena uglednika iz SDA koji su pre{li u Stranku za BiH, ne treba sumnjati da je govorio istinu. Naime, Bahti}eva lista u Sanskom Mostu dobila je ne{to vi{e od 1.000 glasova, {to se poklapa s Bahti}evom procjenom miraza koji su sa sobom u Stranku za BiH donijeli “ugledni ~lanovi iz SDA”. To je me|utim ipak nedovoljno budu}i da je pobjedni~ka lista SDA dobila neuporedivo vi{e glasova, ~ak tri puta vi{e od Bahti}eve. No, Bahti} bi poraz od SDA nekako i prebolio, ali kako da preboli poraz na doma}em terenu koji mu je nanio ozlogla{eni SDP jo{ ozlogla{enijeg lidera Zlatka Lagumd`ije, protiv koga Bahti} neumorno ratuje ve} nekoliko godina, {to za govornicom Parlamenta BiH {to preko Bahti}u naklonjenog Dnevnog avaza. (S. B.)

12

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

STRANA^KI RAZLAZ ZA MIR U FAMILIJI: SDA-ov komunikacijski strateg dr. [efkija ^eki} svog zeta Samira ^au{evi}a prekomandovao je u Stranku za BiH

a posljednjoj sjednici odr`anoj sredinom sedmice u Mostaru, Vlada Federacije BiH kompletirala je spisak ~lanova Nadzornog odbora najprofitabilnije kompanije u dr`avi - BH Telecoma. Na prijedlog resornog ministra Naila [e}kanovi}a, za {estog (nedostaju}eg) ~lana Nadzornog odbora BH Telecoma ve}inom glasova izabran je mladi i perspektivni nau~ni radnik Samir ^au{evi}, u akademskim krugovima poznat po tome {to je o`enio k}erku predvodnika PG (Plav-Gusinje) lobija u Sarajevu [efkije ^eki}a. ^eki} je ina~e dugogodi{nji

N

”

mm12-13.qxd

10/16/2008

3:02 AM

Page 13

Vjerovatno bih se s njima pogurao, a vi novinari bi to snimili MILORAD DODIK, premijer RS-a, komentira mogu}nost da bude smijenjen

TIHI]A U BH TELECOMU

ulejmana Tihi}a, u Nadzorni a ponovo izabran Samir kandidat Stranke za BiH predsjednik Savjeta SDA, ali i dugogodi{nji dekan Saobra}ajnog fakulteta Sarajevo, na kojem je njegov zet Samir ^au{evi} napravio munjevitu akademsku karijeru. Zahvaljuju}i puncu ^eki}u, ^au{evi} je za predsjednika Nadzornog odbora BH Telecoma izbran 2004. godine, no nakon isteka ~etverogodi{njeg mandata njegov ponovni izbor, uprkos lobiranju uticajnog punca, osporila je kadrovska komisija SDA u dosluhu s predsjednikom Stranke Sulejmanom Tihi}em. U protekle ~etiri godine Tihi}ev uticaj u BH Telecomu bio je zanemarljiv, budu}i da su klju~ne resore u ovoj kompaniji zaposjeli provjereni kadrovi Bakira Izetbegovi}a i Ned`ada Brankovi}a, pa je predsjednik SDA po svaku cijenu nastojao izmijeniti ovaj za njega nepovoljni raspored snaga u najprofitabilnijoj kompaniji u dr`avi. ^eki} se, me|utim, nije predavao! Nakon {to se definitivno uvjerio da njegov zet ne}e probiti SDA-ovu kadrovsku barijeru, predsjednik Savjeta SDA [efkija ^eki} za pomo} se obratio koalicionim partnerima iz Stranke za BiH, odnosno njenom predsjedniku kadrovske komisije Safetu Halilovi}u. Tako se ^au{evi} ponovo domogao unosne pozicije ~lana Nadzornog odbora BH Telecoma, ali ovoga puta kao kandidat Stranke za BiH! Kako doznajemo, izbor ^au{evi}a razbjesnio je predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a, koji odranije federalnom premijeru Ned`adu Brankovi}u spo~itava preveliku bliskost i {urovanje s ~elnicima Stranke za BiH. Tihi} je uvjeren da je Brankovi} “u rukavicama” radio na ponovnom izboru Samira ^au{evi}a, kako bi pred predstoje}u privatizaciju zadr`ao punu kontrolu nad BH Telecomom. (A. Metiljevi})

”

^ISTE LISTE

Dva HDZ-a ne mogu se dogovoriti oko izbora ~etiri hrvatska ~lana u Nadzorni odbor HT-a, ali su slo`ni protiv izbora jednog srpskog ~lana Premda se ve} mjesecima ne mogu dogovoriti oko izbora novih ~lanova Nadzornog odbora Hrvatskih telekomunikacija Mostar, ministri iz dva HDZ-a u Vladi Federacije BiH uspjeli su, ipak, da se usuglase po pitanju jedinog srpskog kandidata. Tako su, iako imaju ustavnu obvezu da u Nadzorni odbor HT Mostar imenuju i jednog srpskog ~lana, federalni ministri iz HDZ-a i HDZ-a 1990. jedinstveno glasali protiv kandidature Riste Mandrape. Mandrapa je, ina~e, Srbin iz ^apljine, a jo{ je odranije ~lan federalne Regulatorne agencije za elektri~nu energiju (FERK-a). Budu}i da federalna Vlada u Nadzorni odbor HT Mostar postavlja {est ~lanova (s tim da su dva mjesta “rezervirana” za bo{nja~ke predstavnike), HDZ-ovi su ministri inzistirali da ostala ~etiri ~lana moraju biti Hrvati. Kada ih je federalni ministar prometa i komunikacija Nail [e}kanovi} upozorio na “ustavne obveze”, hrvatski su ministri odgovorili kako ni

DVOSTRUKA ULOGA ^AU[EVI]A

^au{evi} najve}i me|u malim dioni~arima Listu s pet ~lanova Nadzornog odbora Vlada Federacije BiH usvojila je 24. juna ove godine. Za predsjednika Nadzornog odbora kandidiran je Mirsad Huseinba{i}, a za ~lanove Sead Gu{mirovi}, D`emo Salihovi}, Josip Tomi} i Mirko Lujanovi}. Nakon skoro tromjese~nog zakulisnog lobiranja, za {estog ~lana Nadzornog odbora posredstvom Stranke za BiH kandidiran je Samir ^au{evi} koji ima velike izglede da ponovno bude izabran za predsjednika Nadzornog odbora. Naime, predsjednik Nadzornog odbora bira se na sjednici Skup{tine dioni~ara, a ^au{evi}, osim podr{ke predstavnika Vlade FBiH, ra~una i na podr{ku malih dioni~ara koji u BH Telecomu imaju 10 posto kapitala. Naime, me|u malim dioni~arima nalazi se i ^eki}ev zet Samir ^au{evi}!

Dragan ^ovi} i Bo`o Ljubi}

~lanovi SDA i Stranka za BiH u Nadzorni odbor BH Telecoma nisu predlo`ili nijednog Srbina. [e}kanovi} se, opet, branio tvrde}i kako nisu imali koga predlo`iti, jer nije bilo nijednog prijavljenog srpskog kandidata?! No, kako sada stoje stvari, i izbor ~etiri hrvatska ~lana Nadzornog odbora HT Mostar jo{ }e zadugo biti sporan, zbog protivljenja ministara iz HDZ-a 1999. Oni, naime, smatraju da predlo`ena lista kandidata nije pravedna, jer bi, osim @arka Pu{i}a, kojeg podr`avaju obje hrvatske stranke, bili izabrani samo kadrovi HDZ-a: Dragan Kolobari}, Nada Glibi} i Bo`o Krstanovi}. (S.M.) 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

13

10/16/2008

2:45 AM

”

MINImarket-ANKETA1415.qxd

Page 14

MINI MARKET

Dobro je {to na sjednici nema ministra finansija da ne ~ujemo pla~ i jauke kada ~uje kakve mu obaveze spremamo

” PRO ET CO

IBRAHIM MORANJKI], poslanik u Parlamentu FBiH

JOVICA SA DVA LICA

Klju~ni svjedok u istrazi protiv \or|a @drale, osumnji~enog za ubistvo Mauzera, bit }e bijeljinski kriminalac Jovica Davidovi} Glavni svjedok Tu`iteljstva BiH u istrazi koja se vodi protiv odbjeglog \or|a @drale iz Isto~nog Sarajeva, zbog sumnje da je sudjelovao u likvidaciji Ljubi{e Savi}a

Da li je popu{tanjem ozbiljno ugrozio sv @ELJKO KOM[I], ~lan Predsjedni{tva BiH Visoki predstavnik me|unarodne zajednice u BiH Miroslav Laj~ak davno je ugrozio svoj kredibilitet odnosom prema stalnoj politici iz Republike Srpske. Potvrdio je to kona~no nereagiranjem, osim verbalno, na posljednje Dodikove istupe i pri~e o mogu}em referendumu za otcjepljenje Republike Srpske.

DA

RAMIZ SALKI], poslanik SDA u Narodnoj skup{tini RS-a O~ito da premijer RS-a ima ambiciju da sve vrijeme “vu~e za nos” cijelu me|unarodnu zajednicu. Posljednjih dana Dodik je pri~ama o referendumu cijelu zemlju dr`ao u nekom psiholo{kom stanju iz 92. godine. Onda, sutradan kao da ni{ta nije ni bilo. Laj~ak, odnosno me|unarodna zajednica ni{ta ne ~ine i pri~a o kredibilitetu je jasna.

DA

MARTIN RAGU@, potpredsjednik HDZ-a 1990.

LICE SA POTJERNICE: \or|e @drale

Mauzera, mogao bi biti Jovica Davidovi} iz Bijeljine. Davidovi} je, navodno, u razgovorima s inspektorima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA-e), za ubojstvo biv{eg na~elnika Uprave policije MUP-a RS-a Mauzera (7. juna 2000.) optu`io @dralu i svog sugra|anina Radeta Janjetovi}a, ali su i jedan i drugi odlu~no demantirali svaku vezu sa tim zlo~inom. Manje je, me|utim, poznato da je Jovica sin dugogodi{njeg bijeljinskog na~elnika policije Mi}e Davidovi}a, koji je pred sami rat preraspore|en u tada{nji Savezni SUP Jugoslavije. No, za razliku od oca Mi}e Davidovi}a, koji je bio jedan od klju~nih svjedoka srbijanskog Tu`iteljstva za ratne zlo~ine na su|enju pripadnicima

14

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

Ima elemenata da govorimo o kredibilitetu me|unarodnih institucija u BiH kada je u pitanju provo|enje reformi i, uop}e, evropski put na{e zemlje. Me|utim, ne mo`emo svu odgovornost prebacivati na Miroslava Laj~aka i me|unarodnu zajednicu. Za procese u zemlji, prije svega, treba tra`iti odgovornost doma}ih vlasti.

DA/NE

SAFET HALILOVI], potpredsjednik Stranke za BiH Popu{tanjem premijeru manjeg bh. entiteta Laj~ak je potvrdio svoju poziciju spram Dodika i Republike Srpske. Bez sumnje je izgubio kredibilitet i iznevjerio o~ekivanja koja smo imali kada je imenovan za visokog predstavnika. Posljednje popu{tanje Dodiku pokazuje da je Laj~ak konzistentan u takvoj politici za koju ne znam da li je dio nekog {ireg plana ili je u pitanju li~ni odnos Miroslava Laj~aka prema Miloradu Dodiku.

DA

”

MINImarket-ANKETA1415.qxd

10/16/2008

2:46 AM

Page 15

Koliko smo radili, toliko smo zaradili, gra|ani su drugima dali povjerenje SAMIR SILAJD@I], premijer Kantona Sarajevo u ostavci

T CONTRA ET anjem Dodiku Laj~ak io svoj kredibilitet? BENJAMIN BUTKOVI], urednik na BHRT-u Laj~ak je ugrozio svoj kredibilitet, ali ne i poziciju. Formalno opravdanje {to protiv Dodika ne poduzima mjere jeste da ono {to radi spada u verbalne prijetnje. Istovremeno, zna da svaka pri~a iz RS-a o referendumu u Federaciji BiH i obratno podi`e tenzije. Sad se vra}amo na Laj~akovu poziciju, ~iji mandat }e vjerovatno zbog stanja u BiH biti produ`en. Praksa me|unarodnog nemije{anja u unutarnje stvari BiH potvr|uje da }e Dodik biti ka`njen tek kad izgubi povjerenje bira~a a u brojnim razgovorima sa stranim zvani~nicima nisam ~uo nijednog da je rekao kako mu je ovdje lo{e. Ko bi od njih iz ovakve ljepote i{ao u Afganistan, Irak, ili na neko drugo krizno `ari{te?

DA

NERIN DIZDAR,

”

ozlogla{ene dobrovolja~ke jedinice @ute ose, ~ini se da je sin Jovica puno bli`i kriminalnom miljeu. Protiv Jovice Davidovi}a je vo|eno vi{e policijskih istraga; zbog sumnje da se bavi iznudama, kamatarenjem, a na zatvorsku je kaznu osu|en nakon {to je brutalno pretukao svoju suprugu. Proljetos se Jovica Davidovi}, i to kao ~lan Uprave lokalnog Fudbalskog kluba Radnik iz Bijeljine, sukobio sa trenerom juniora Nikolom Balom, ali je u tu~i izvukao deblji kraj. Poslije je Balu optu`io da mu je nanio vi{e ozljeda na glavi i (S.M.) o{tetio ru~ni sat Rolex vrijedan 12.000 eura?! DERNEK NA BOSFORU

^elnici Nogometnog saveza BiH nakon susreta s reprezentacijom Turske o tro{ku Saveza priredili dernek u elitnom istanbulskom restoranu Dok je ]iro Bla`evi} na sebe preuzimao krivicu zbog poraza nogometne reprezentacije BiH u Istanbulu protiv Turske, pu{e}i cigaretu za cigaretom, zbog ~ega mu prijeti i kazna FIFA-e, ~elnici NS BiH, po svom dobrom starom obi~aju, na gostovanje s reprezentacijom oti{li su se dobro zabaviti. Naime, ve} godinama je glave{inama iz Saveza nebitno kojim }e rezultatom zavr{iti utakmica reprezentacije, njima je va`no da se dobro zabave na putovanjima i naravno

Forum mladih Stolac

DA

Davno je izgubio kredibilitet popu{tanjem nacionalistima, ~ime je pokazao da je odustao od principa me|unarodne zajednice. Sve ovo {to se de{ava, njegov odnos prema izjavama Milorada Dodika, samo je nastavak takve politike Miroslava Laj~aka.

Hamdija Abdi} Tigar

svoje derneke plate dnevnicama iz kase NS BiH koji se ve} odavno nalazi u finansijskoj dubiozi. Tako je bilo i u Istanbulu. Dok su navija~i BiH, od kojih su neki vozili skoro 30 sati kako bi bodrili svoju reprezentaciju, tugovali zbog nes(p)retnog poraza BiH, Munib U{anovi}, generalni sekretar NS BiH, i Hamdija Abdi} Tigar, ~lan IO NS BiH, derne~ili su do ranih jutarnjih sati u jednom od elitnih istanbulskih restorana. U NS BiH je o~ito godinama sve isto. Mijenjaju se samo selektori. (N.H.) 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

15

Oglasi.qxd

10/16/2008

12:08 AM

Page 16

Oglasi.qxd

10/16/2008

12:06 AM

Page 17

16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

17

Fis.qxd

10/16/2008

12:54 AM

Page 18

BOMBA U VITEZU

Pi{e

Suzana Mijatovi} [email protected]

ada su u ~etvrtak (9.oktobra), ujutro, 8-2ogodi{nji prodava~ Josip [ari} i njegov jedanaest godina stariji kolega za{titar Zvonko Barbi}, zajedno sa suprugom Suzanom, do{li na svoja radna mjesta u Trgova~kom centru FIS u Vitezu, ni po ~emu nisu mogli naslutiti kakva }e ih stra{na nesre}a, samo nekoliko sati kasnije, zadesiti. Radni je dan zapo~eo posve uobi~ajeno, u ina~e iznimno posje}enom shopping centru nije bilo puno kupaca, pa tako ni posla za njih dvojicu. a[ri} je sre|ivao robu na policama, aBrbi} motrio posjetitelje, sve do 21sati i 40minuta, kada je mladi prodava~ na odjelu za kuhinjsko posu|e, u blizini glomaznih lonaca, zapazio neobi~an predmet. Nadzorne kamere postavljene iznad tog dijela trgova~kog centra snimile su Josipa [ ari}a kako naivno uzima predmet, umotan u samoljepljivu traku iz koje su str{ile `ice, i nosi ga prema kolegi Zvonki aBrbi}u. Ni jedan ni drugi, o~ito bez ikakvog iskustva u sli~nim situacijama, nisu djelovali zabrinuto. Posljednji snimak na kojem se pokojni arbi} jo{ vidi `iv pokazuje trenutak B kada on paklenu napravu preuzima od ari}a, a potom zajedno kre}u prema [ blagajnama. Na narednom video-zapisu koji su kamere zabilje`ile vidi se samo dim i ostaci uni{tenog inventara.

K

NEOPREZ I NEPROFESIONALIZAM Prema policijskoj rekonstrukciji ovog stravi~nog zlo~ina, razorna mina s ugra|enim satnim mehanizmom eksplodirala je u neposrednoj blizini

kase broj 3,1 B arbi}u u rukama, ne ostavljaju}i nesretnom za{titaru ni minimum izgleda da pre`ivi. Njegovom kolegi a[ri}u koji je stajao tik pored arbi}a, u eksploziji su te{ko ozlije|eni B glava i plu}a, i unato~ svim naporima sarajevskih lije~nika, on se ni {est dana nakon ranjavanja jo{ nije probudio iz kome. Uposlenici FIS-a koje je tragedija radnih kolega duboko potresla ka`u da je prava sre}a {to su lak{e ranjena samo dva kupca. Obja{njavaju kako bi se, da je kojim slu~ajem bomba eksplodirala dan kasnije (u petak poslijepodne, ili u subotu), broj `rtava mjerio desecima! Odmah nakon dojave o eksploziji u Trgova~kom centru FIS, na teren je stigla brojna policijska ekipa MUP-a Srednjobosanskog kantona, kojima su se, u rekordnom roku, pridru`ili i federalne kolege iz Sarajeva. Potom su se u istragu uklju~ili i agenti Obavje{tajnosigurnosne agencije B iH (OSA-e), saslu{ano je najmanje trideset osoba, ispitani svi mogu}i tragovi koji vode prema po~initeljima. Kako nezvani~no doznajemo, policijski su istra`itelji, gotovo bez predaha, radili danono}no, prije nego {to su u petak uve~er zakucali na vrata profesionalnog deminera Suvada \idi}a u naselju Stari Vitez. Premda nema slu`bene potvrde, ~ini se kako su na i\di}a, kao potencijalnog osumnji~enika, prvi ukazali agenti OSA-e koji su odranije raspolagali obavje{tajnim procjenama o izvjesnom broju ljudi u iBH obu~enih za sklapanje i aktiviranje eksplozivnih naprava. Nakon {to je i\di} “identificiran” kao mogu}i po~initelj monstruoznog zlo~ina, u narednoj fazi te iznimno slo`ene policijske operacije, za njim je organizirana potraga i to na na~in da su, istodobno, na tri razli~ite lokacije upu}ene tri ekipe specijalaca.



Paklena poruka p deminera i njegovih

Glavnoosumnji~eni, uhap{eni, terorist Suvad D`idi} nakon uspje{no oba 18

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

Fis.qxd

10/16/2008

12:54 AM

Page 19

Jezivi zlo~in i njegovi akteri

Pro{lonedjeljni stravi~ni teroristi~ki ~in u trgova~kom centru “FIS” u Vitezu, u kojem je podmetnuta eksplozivna naprava usmrtila jednu a te{ko i lak{e ranila jo{ tri osobe, zahvaljuju}i izuzetnom anga`manu istra`iteljskopolicijskih snaga u kratkom roku je rasvijetljen gotovo u cijelosti: ostaje samo da se utvrdi {ta su bile kona~ne namjere uhap{enih terorista i kakvu su poruku ovim zlo~inom `eljeli uputiti vlasniku FIS-a PERI GUDELJU. Na{a novinarka saznala je najva`nije pojedinosti vezane za ovu nezapam}enu teroristi~ku “poruku”

a profesionalnog vih nalogodavaca...

{no obavljenog zlo~ina hladnokrvno se vratio u “surovu svakodnevnicu” 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

19

Fis.qxd

10/16/2008

12:55 AM

Page 20

BOMBA U VITEZU

TAJNA VEZA: Policija jo{ uvijek istra`uje kako su se, i po ~ijem nalogu, uvezali sitni zeni~ki kriminalac Admir Ahmetspahi} i deminer iz Viteza Suvad \idi}

Prvi je tim i\di}a tra`io u stanu gdje mu `ive supruga i djeca (u zgradi u vlasni{tvu biv{eg federalnog Ministarstva obrane), drugi je opkolio ku}u njegovih roditelja u selu Preo~ica pored Viteza, dok je tre}a skupina policajaca “raspore|ena” u jedan kafi} u Starom Vitezu, u kojem kao konobarica radi idi}eva ljubavnica. \



POTRAGA ZA DEMINEROM \IDI]EM uBdu}i da odbjegli pirotehni~ar nije prona|en ni na jednom od ova tri mjesta, policajci su najprije tra`ili od i\di}eve supruge da ga pozove na mobilni telefon. Kako nije odgovarao na `enine pozive, ista je taktika oprobana i kod njegove ljubavnice, kojoj se i\di} odmah javio. Sam se predao netom nakon {to mu je djevojka u telefonskom razgovoru objasnila u kakvoj se poziciji nalazi i zbog ~ega ga tra`i policija. U drugoj policijskoj akciji koja je paralelno izvedena u Zenici, inspektori su uhapsili bra}u Admira i Semira Ahmetspahi}a, prvog zbog sumnje da je po~inio kazneno djelo pripremanja terorizma, a drugog jer je tijekom pretresa kod njega prona|eno pola kilograma marihuane. rBa}a Ahmetspahi} odranije imaju policijske dosjee, istina, zbog sitnijih i druga~ijih kaznenih djela. I mada su policijski istra`itelji u stanu Suvada i\di}a prona{li bombu gotovo identi~nu onoj koja je eksplodirala u FIS[TA KRIJE PERO GUDELJ: Vlasnik FIS-a nije bio previ{e kooperativan u razgovoru sa inspektorima

20

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

u, te dijelove plasti~nog eksploziva, satnih mehanizama i detonatora, on je na saslu{anju u Tu`iteljstvu iBH negirao bilo kakvu vezu s teroristi~kim ~inom. Kako nam je nezvani~no kazao jedan od istra`itelja, \ idi} je za vi{esatnog ispitivanja ostao neobi~no miran, ne pokazuju}i niti jednim gestom da ga situacija u kojoj se na{ao uznemirava ({to ne treba ~uditi, s obzirom na njegovo zanimanje deminera). a^k i kada su mu predo~eni nepobitni dokazi, ostajao je pri svojim tvrdnjama, dokazuju}i kako je, uz sve, i opasan la`ov i manipulant. Istodobno je, nakon ispitivanja njegovih poznanika, policija otkrila da i\di} ima jo{ dva poroka: kockanje i sklonost pi}u, zbog ~ega je najvi{e slobodnog vremena provodio u kafi}ima u Starom Vitezu, dru`e}i se, uglavnom, s osobama iz lokalnog kriminalnog miljea. Posljednje informacije upu}uju kako je Suvad i\di} i ranije izra|ivao eksplozivne naprave “po porud`bi” drugih kupaca, te da mu je to bio jedan od izvora dodatne zarade koja mu je slu`ila za izmirenje kockarskih dugova i `ivot na visokoj nozi. Za njegove rashode, sasvim sigurno, nije mu mogla biti dostatna redovna pla}a. Dodajmo tome da se jo{ provjerava gdje je Suvad i\di} to~no bio zaposlen, budu}i da postoje dvije deminerske tvrtke istog naziva Tehnoelektro, jedna u hrvatskom mjestu Oriovcu, a druga u oBsanskom rBodu. Slu`beno vozilo Volksw agenov kombi koji je i\di} koristio ima bh. registracijske oznake.

I mada dr`avna tu`iteljica Sena Uzunovi} koja vodi istragu u ovom predmetu jo{ nema ~vrstih dokaza koji bi mogli ukazati na motive aktiviranja eksploziva u Trgova~kom centru FIS, ali i prave nalogodavce, dosada{nja saznanja o \ idi}evim vezama s kriminalcima u Starom Vitezu nagovje{tavaju da bi upravo u tim krugovima mogao biti isplaniran bomba{ki napad.

KOME SE ZAMJERIO GUDELJ? Tako|er se jo{ uvijek traga za osobom koja je u ~etvrtak ujutro unijela eksplozivnu napravu u FIS, budu}i da, provjereno, to nije uradio Suvad i\di}, kao {to je malo vjerojatno da je mina postavljena ranije (u suprotnom bi je neko ve} zamijetio). No, sretna je okolnost da 9.oktobra u Trgova~kom centru Vitez nije bilo puno posjetitelja, zbog ~ega }e i pretraga, nakon {to se pregledaju snimci sa svih video-kamera, zasigurno, biti su`ena. U narednih mjesec dana, koliko }e Suvad i\di} (osumnji~en za kazneno djelo terorizma) i Admir Ahmetspahi} provesti u pritvoru Suda iBH, policijskim inspektorima preostaje da pregledaju na stotine listinga njihovih telefonskih poziva, istra`e sve kontakte, kao i da se zavr{i vje{ta~enje ostataka bombe. Tada }e biti poznato i da li je nesretni za{titar Zvonko B arbi} eksploziv slu~ajno aktivirao, ili je mina bila vremenski tempirana. No, ~injenice da je bomba ostavljena na polici sa robom koja je slabo tra`ena, te da se ve} po njezinom vanjskom izgledu dalo naslutiti {to se krije iza samoljepljive trake, upu}uju kako nalogodavci, ali i sami po~initelji, nisu imali namjeru nikoga ubiti, nego vlasniku FIS-a Peri Gudelju poslati “`estoko upozorenje”. Problem je, me|utim, {to je Gudelj, iako je izrazio spremnost za suradnju, u razgovorima s policijskim inspektorima strogo “dozirao” informacije, posebice kada je trebao odgovarati na pitanja o svojim poslovima i poslovnim partnerima?! ‹

Oglasi.qxd

10/16/2008

12:13 AM

Page 21

Vrhunska tehnologija, svjetski kvalitet

Kako otkloniti simptome prehlade i gripe? Odli~na kombinacija Rhinostop i Royal Jelly Svake godine, u periodu jeseni i zime, suo~eni smo sa neugodnim virusnim infekcijama disajnih organa, a naj~e{}e su prehlada i grip. L ije~enje prehlade i gripe zasniva se na ubla`avanju i otklanjanju simptoma. Bosnalijek, iz svog asortimana bezreceptnih lijekova poznatih pod sloganom ^ uvari va{eg zdravlja, nudi kombinovani, na tr`i{tu dobro poznati proizvod koji je rezultat najsavremenije svjetske tehnologije, potvr|enog kvaliteta pod nazivom Rhinostop. Rhinostop je kombinacija paracetamola, pseudoefedrina i klorfenamina, dostupna u svim apotekama u obliku sirupa za djecu i tableta za odrasle. Paracetamol je analgetik i antipiretik koji sni`ava povi{enu tjelesnu temperaturu, otklanja glavobolju i bolove u mi{i}ima i zglobovima. Pseudoefedrin je dekongestiv koji smanjuje otok disajnih puteva, pobolj{ava njihovu prohodnost, te smanjuje prekomjerni sekret u nosnim sinusima. H lorfenamin je antihistaminik koji dovodi do smanjenja otoka sluznice nosa, te reducira {mrcanje i kihanje, pritisak u sinusima, i nagon na ka{alj. Royal ja~a imunitet Sezona prehlade i gripe pove}ava potrebu za proizvodima koji ja~aju imunitet organizma. Royal Jellyje proizvod najvi{eg kvaliteta koji ja~a odbrambene snage organizma, daje energiju i vitalnost organizmu, pobolj{ava memoriju i koncentraciju. U svim apotekama je dostupan u obliku kapsula koje sadr`e mati~nu mlije~ u liofiliziranom stanju, najbolji i najsigurniji oblik za primjenu mati~ne mlije~i koji omogu}ava odli~nu apsorpciju u tkivo, te bolju iskoristljivost za organizam izuzetno vrijednih sastojaka kao {to su vitamini, minerali, proteini i esencijalne aminokiseline, enzimi i dr. Novo pakovanje, povoljna cijena Rhinostop brzo i efikasno otklanja simptome prehlade i gripe:kihanje i ka{alj, curenje iz nosa, povi{enu tjelesnu temperaturu, umor i op{tu slabost, glavobolju i grlobolju. Dostupan je u svim apotekama u novom pakovanju od 10 tableta, po izuzetno povoljnoj cijeni. Novo pakovanje, povoljna cijena Rhinostop brzo i efikasno otklanja simptome prehlade i gripe: kihanje i ka{alj, curenje iz nosa, povi{enu tjelesnu temperaturu, umor i op{tu slabost, glavobolju i grlobolju. Dostupan je u svim apotekama u novom pakovanju od 10 tableta, po izuzetno povoljnoj cijeni.

16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

21

Privatizacija.qxd

10/16/2008

2:43 AM

Page 22

NJE@NA OKUPACIJA SARAJEVA

Najve}i balkanski tajkun, srbijanski milijarder MIROSLAV MI[KOVI], uz pomo} svog lokalnog strate{kog partnera, vlasnika “Avaza” FAHRUDINA RADON^I]A i njegovih satelita u Federalnoj finansijskoj policiji ZUFERA DERVI[EVI]A i Kantonalnom tu`iteljstvu BRANKA [LJIVARA, glatko ostvaruje svoje regionalne ambicije u Sarajevu; na{ novinar otkriva kako funkcionira ova pre{utno uspostavljena “zlo~ina~ka organizacija”

Saraje Mi{ko nogam Pi{e

Mirsad Fazli} [email protected]

ko je suditi prema broju kaznenih prijava koje su slu`benici Finansijske policije Federacije BiH, u posljednjih mjesec-dva, dostavili Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu, ~ini se kako je dugo najavljivana revizija privatizacije, barem posredno, kona~no zapo~ela. I mada nema sumnje da je finansijska kontrola privatiziranih poduze}a, kao i onih ~ija je prodaja tek ogla{ena, nu`na i dobrodo{la, nekoliko je ~injenica koje dovode u pitanje nenadano agresivan anga`man prvog finansijskog policajca u Federaciji Zufera Dervi{evi}a i glavnog kantonalnog tu`itelja u Sarajevu Branka [ljivara. Podsjetimo da je nakon posljednje akcije federalnih finansijskih inspektora podneseno pet kaznenih prijava protiv ~ak 12 osoba, uklju~uju}i i biv{eg direktora Agencije za privatizaciju Federacije BiH Re{ada @uti}a i njegovog nasljednika Enesa Gani}a. I dok prvi ~ovjek Federalne finansijske inspekcije Dervi{evi} i glavni kan-

A

DESANT NA SARAJEVO: Miroslav Mi{kovi} nedavno je najavio poslovnu agresiju na susjedne zemlje i zaprijetio vladama koje sprje~avaju {irenje njegovog imperija

Nakon {to je preuzeo “Standard”, a uskoro i “Sarabon”, Mi{kovi} uz pomo} Radon~i}a, Dervi{evi}a i [ljivara priprema “napad” na “Feroelektro”, “Magros”... 22

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

Privatizacija.qxd

10/16/2008

2:43 AM

Page 23

Mi{kovi}, Radon~i}, Dervi{evi}, [ljivar

ajevo pod kovi}evim ama STRATE[KI CILJ: Vlasnik je Avaza, navodno, “nani{anio” ~etiri sarajevske firme za ~iju je kupovinu interes iskazao njegov poslovni partner Miroslav Mi{kovi}

”, MI[KOVI]EV BOSANSKI TROJANSKI KONJ: Fahrudin Radon~i} medijskom artiljerijom i politi~kim reketiranjem “osloba|a” prostor za poslovnu ekspanziju srbijanskog biznismena Mi{kovi}a

tonalni tu`itelj u Sarajevu [ljivar najavljuju da }e kontrole privatizacije biti nastavljene, izvori bliski sarajevskim poslovnim, ali i policijskim krugovima, ve} uveliko spekuliraju kako ove akcije, zapravo, iz sjene usmjerava i koordinira vode}i bo{nja~ki medijski tajkun Fahrudin Radon~i}.

PREGRUPISAVANJE “AVAZA” I MI[KOVI]A NA STUPU Vlasnik je Avaza, navodno, “nani{anio” ~etiri sarajevske firme za ~iju je kupovinu interes iskazao njegov poslovni partner Miroslav Mi{kovi}, neprikosnoveni srbijanski tajkun sa kojim je Radon~i} u BiH ranije osnovao zajedni~ku tvrtku President nekretnine. Prema istim izvorima, Mi{kovi}a trenutno u Sarajevu zanimaju tri posrnula i o~erupana poduze}a: Feroelektro, Magros, i Sarabon dok je jo{ jedan Radon~i}ev prijatelj, srbijanski tajkun Vojin Lazarevi}, zainteresiran za Energoinvest. Nimalo slu~ajno, budu}i da je u posjedu Feroelektra vi{e poslovnih prostora u strogom centru Sarajeva, Magros je opet vlasnik najatraktivnijeg zemlji{ta za gradnju (na Marijin Dvoru, prekoputa zgrade Vije}a ministara BiH), dok je u slu~aju Energoinvesta za Mi{kovi}a primamljiva lokacija nekada{njeg poduze}a Vaso Miskin Crni u naselju Pofali}i. [to se pak ti~e Sarabona, nekada vode}eg proizvo|a~a slatki{a u BiH, u vlasni{tvu ovog poduze}a nalazi se zemlji{te povr{ine 24.000 kvadratnih metara, te objekti s infrastrukturom na 12.000 kvadrata. Sarabon je, kao {to je poznato, u ste~aju od decembra 2006. godine, nakon {to su ovo poduze}e finansijski potpuno uni{tili biv{i vlasnici, SDA-ovski “biznismeni” bra}a Vahidin i Bahrudin ^omor. Da je Miroslav Mi{kovi} pokazao interes za kupovinu Sarabona, indirektno je najavljeno po~etkom septembra kada je objelodanjeno da je njegova kompanija Delta Real Estate preuzela ve}inski udio u tvornici namje{taja Standard Sarajevo od dotada{njeg ve}inskog vlasnika, propale njema~ke kompanije Schieder Mobel Holdinga. Ovdje valja ista}i da zemlji{ni posjed i prodajni objekat Standarda u sarajevskom naselju Stup grani~i sa zemlji{tem koje je u vlasni{tvu Sarabona. Podsjetimo i da je imovina Sarabona ve} osam puta bezuspje{no prodavana, po po~etnoj cijeni od 16,9 miliona KM. Prema nalazu sudskog vje{taka, imovina Sarabona vrijedi mnogo vi{e, oko 25 miliona KM, dugovi povjeriocima koji treba da budu izmireni prodajom imovine iznose oko 18 miliona KM, a najve}a potra`ivanja imaju radnici. 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

23

Privatizacija.qxd

10/16/2008

2:44 AM

Page 24

NJE@NA OKUPACIJA SARAJEVA

Zvani~no, niti jedna od Mi{kovi}evih firmi nije preuzela tendersku dokumentaciju za kupovinu Sarabona, ali to je u~inio Mi{kovi}ev strate{ki bosanski partner - Radon~i}ev “Avaz”. Pretpostavlja se da }e, ukoliko Radon~i} kupi Sarabon, ova tvornica biti trajno uga{ena, ba{ kao i obli`nji Standard, a na “oslobo|enoj” lokaciji na Stupu, smje{tenoj preko puta hotela Radon Plaza, niknut }e jo{ jedno arhitektonsko ~udo(vi{te), najvjerovatnije, novi tr`ni centar u vlasni{tvu tandema Radon~i}-Mi{kovi}. Prisjetimo se da je i novi poslovni neboder Avaza izgra|en na ru{evinama neko} uspje{ne tvornice konfekcije Alhos koja, jednako tako, nije “pre`ivjela” plja~ka{ki pohod poratnih me{etara (u ovom slu~aju “biznismena” iz Pakistana). Ipak, za razliku od Sarabona u kojem je vi{emilionska plja~ka tako|er ostala neka`njena, kantonalni tu`itelj [ljivar i njegov “funansijski detektiv” Dervi{evi} intenzivirali su istragu o poslovanju saudijske kompanije Al Shidi International, koja je prije dvije godine kupila poduze}e Magros, ali je tek nedavno po~ela pripreme za gradnju poslovnog centra vrijednog 56 miliona eura. U medijskoj hajci koju su novinari Dnevnog avaza pokrenuli protiv Al Shidi Internationala, Saudijci se optu`uju da su, zbog gradnje objekta ~ija je povr{ina znatno ve}a od planirane (razlika je u 40.000 kvadratnih metara), o{tetili bud`et za stotinjak milijuna KM. Istodobno su optu`eni i kadrovi Stranke za BiH: direktor Kantonalne agencije za privatizaciju Nazmija Pipi}, premijer Kantona

POZADINA HAJKE NA “FEROELEKTRO”

Stani}i moraju pasti u ime Mi{kovi}evog i Radon~i}evog “nacionalnog interesa” Da su poslovni interesi Radon~i}evog srbijanskog partnera, megalomana Mi{kovi}a glavni razlog “zabrinutosti” Avazovih novinara za sudbinu Feroelektra, novi vlasnik tog poduze}a Goran Stani} javno je nagovijestio u intervjuu za sarajevsko Oslobo|enje po~etkom ove sedmice. Prvi ~ovjek kompanije Stani} Invest (premda je notorna

OTJERATI STANI]E, DOVESTI MI[KOVI]A: To je cilj medijsko-pravosudne hajke protiv vlasnika Feroelektra

SINHRONIZIRANA AKCIJA: Branko [ljivar, glavni kantonalni tu`itelj, i Zufer Dervi{evi}, {ef Finansijske policije Federacije

Sarajevo Samir Silajd`i} i kantonalni ministar privrede Abid [ari}.

ZA [TA SE PITA GRADONA^ELNICA BOROVAC “Prvo se {pekulisalo kako iza Al Shidi Internationala stoji Bakir Izetbegovi}. Sada se zbog anga`mana mog kolege odvjetnika D`emila Sabrihafizovi}a {pekuli{e

24

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

~injenica da Stani}i nisu ispunili ve}inu obveza iz kupoprodajnog ugovora) izjavio je da iza napisa u Avazu stoji Fahrudin Radon~i}. “A kada se spomene Fahrudin Radon~i}, znamo ko je jo{ tu”, rekao je Stani} dodav{i da je ~udno da izvje{taje Finansijske policije prije dobiju novinari Dnevnog avaza nego bilo koja pravna institucija u BiH.

da je upletena Stranka za BiH. Ako je to zaista tako, za{to smo onda godinu dana potro{ili ~ekaju}i na izdavanje urbanisti~ke dozvole“, ka`e za “SB” odvjetnica Al Shidi Internationala Senka No`ica. Ona dodaje kako je njen klijent, kompanija Al Shidi International, navikla na objede Dnevnog avaza jo{ iz vremena kada su njen klijent i Radon~i} bili konkurenti u nadmetanju za kupovinu Magrosa. O skrivenim namjerama svog

{efa novinari Dnevnog avaza indirektno su upozorili postaviv{i pitanje gradona~elnici Sarajeva Semihi Borovac treba li ponoviti tender za prodaju Magrosa i tako dobiti mnogo vi{e novca. Gradona~elnica Borovac je odgovorila da Grad Sarajevo u procesu privatizacije nema nikakvih nadle`nosti, ali su zato aktivirane institucije koje s tim poslom mogu imati veze. Naime, nakon pisanja Dnevnog avaza uslijedila je akcija Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu koje je od Finansijske policije tra`ilo da se ispita proces privatizacije Magrosa kao i ostali sporni detalji. “Koliko mi je poznato, Kantonalno tu`iteljstvo je tra`ilo izuzimanje tenderske dokumentacije i ponude o prodaji Magrosa, te prikupljanje podataka o izmirenju preuzetih obaveza kupca Al Shidi Internationala na ~emu radi Finansijska policija”, obja{njava odvjetnica No`ica pitaju}i se za{to se u ~itav slu~aj upli}e Federalna finansijska policija, kada je Tu`iteljstvo sve tra`ene informacije moglo dobiti u Kantonalnoj agenciji za privatizaciju. ‹

Skandal Nedjelje.qxd

10/15/2008

9:56 PM

Page 25

Finansijska vlast BiH bez jasnog odgovora na “bankarsku krizu”

VI[EDNEVNI IZLET U VA[INGTON: Dvadeseto~lanu delegaciju BiH u Va{ingtonu predvodili su Nikola [piri}, Kemal Kozari}, Vjekoslav Bevanda i Aleksandar D`ombi}

Dok se me|u {tedi{ama {irio strah za sudbinu njihovog novca, ~elnici finansijskih institucija BiH bezbri`no otputovali u Ameriku Izuzev guvernera Centralne banke iBH Kemala Kozari}a, koji je sa zaka{njenjem od dvije-tri sedmice unezvijerenim gra|anima iBH napokon poslao poruku da ne trebaju brinuti za svoje depozite u bankama, ni jedan drugi ~elnik monetarne i fiskalne vlasti u iBH jo{ se nije ni osvrnuo a pogotovo ne{to poduzeo na smirivanju panike. Usred rastu}e panike me|u {tedi{ama koji su masovno po~eli dizati {tedne uloge u bh. bankama, ~elnici monetarne i fiskalne vlasti iBH bezbri`no su spakovali kofere i otputovali na vi{ednevno zasjedanje godi{nje skup{tine Svjetske banke i Me|unarodnog monetarnog fonda u Va{ingtonu. Po ustaljenoj praksi, delegacija iBH bila je najbrojnija: osim neizostavnog dr`avnog premijera Nikole [piri}a, i njegova -45najbli`a suradnika, u Va{ingon je otputovala i delagacija entitetskih ministarstava finansija, predvo|ena ministrima Aleksandrom D`ombi}em i Vjekoslavom Bevandom, ali i brojna delegacija Centralne banke B iH predvo|ena guvernerom Kemalom Kozari}em, viceguvernerom Ljubi{om Vladu{i}em i ~lanicom Uprave Milom Gad`i}. U proteklih dvadesetak dana u kojima bh. {tedi{e sve masovnije opsjedaju bankarske {altere, uspavana bh. vlast donijela je samo jednu i to polovi~nu odluku: tek prije dva-tri dana iz Centralne banke iBH je saop}eno da se “u cilju ve}e likvidnosti banaka nivo obaveznih rezervi smanjuje sa 81na 41 posto”. Tako sro~ena odluka nije zna~ila puno: golema ve}ina

{tedi{a nema pojma {ta su obavezne rezerve niti pak razumije u kakvoj su vezi obavezne rezerve sa njihovim depozitima u bankama. Dodu{e, ne{to ranije predsjedavaju}i Vije}a ministara iH Nikola [piri} iza{ao je s prijedlogom da se garancija {tednih B uloga pove}a sa ,75na 51hiljada KM, no umjesto po hitnoj proceduri, ta }e se odluka razmatrati sporovozno, i u najboljem slu~aju pred zastupnicima Parlamenta iBH na}i }e se tek krajem novembra ove godine! “Na{e banke su stabilne, nisu poslovale s hipotekarnim kreditima i nemaju toksi~nih kredita, te nema bojazni za depozite. Apeliram na gra|ane da ne re`u granu na kojoj sjedimo i da ne di`u depozite”, izjavio je guverner Kozari} nakon povratka iz Va{ingtona. Njegova izjava posve je ta~na: svi podaci govore da su bh. banke visoko likvidne, da nemaju rizi~nih plasmana, da je kreditna disciplina u iBH iznena|uju}e visoka, da je svaka emitirana konvertibilna marka pokrivena eurima i da preko toga Centralna banka iBH raspola`e s vi{kom deviznih rezervi od oko 20miliona eura, da se devizne rezerve iBH (preko {est milijardi KM) ~uvaju u najsigurnijim bankama vErope itd, itd. Sve je to ta~no, ali sve je to trebalo re}i puno ranije, prije nego {to se me|u {tedi{ama po~eo {iriti pani~ni strah za sudbinu {tednih uloga koji se u me|uvremenu sve masovnije iz banaka ponovo sele u “slamarice”. (A. Metiljevi}) 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

25

Albanija.qxd

10/15/2008

11:17 PM

Page 26

Foto: Milutin Stoj~evi}

ALBANSKI DOSJE DAMIRA FAZLI]A /II/

U pro{lom broju “SB” je pisala o nezapam}enom politi~ko-pravosudnom zemljotresu koji je na medijskoj i politi~koj pozornici ALBANIJE proizveo prevarant, britanski {pijun, Avazov “ugledni biznismen”, minhauzenski opsjenar DAMIR FAZLI], akter svih velikih afera na Balkanu u posljednjih desetak godina. U me|uvremenu je u Albaniji spektar Fazli}evih prevara pro{iren, a u svakoj od njih pojavljuje se neki od ~lanova obitelji aktuelnog premijera te zemlje SALIJA BERISHE

ISTRAGA U SARAJEVU: Damir Fazli}, u prisustvu advokata Dauta Bibi}a, ispitan je pro{le sedmice u sarajevskom kantonalnom Tu`ila{tvu u okviru istraga o prevarama i poreskim utajama

A van sta bo kr

Tirana je umalo pre`ivjela na buretu baru 26

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

Albanija.qxd

10/15/2008

11:18 PM

Page 27

Panika zbog “kontroverznog” bh. prevaranta

Pi{e

Nedim Hasi} [email protected]

otografije “kontroverznog biznismena” Damira Fazli}a ve} danima pune naslovnice svih va`nijih albanskih listova. Nakon {to je objavljena vijest kako je Fazli} uhap{en u Sarajevu, zajedno sa Naserom Ori}em i Nedimom [ahinpa{i}em, sinom Senada [ahinpa{i}a [aje, albanske su novine po~ele pisati o sumnjivim Fazli}evim poslovima u toj zemlji i politi~kim vezama s premijerom Salijem Berishom i njegovim najbli`im suradnicima u Vladi. Pritisak medija bio je toliki da se Berisha morao obratiti dr`avnom Parlamentu, kazav{i izme|u ostalog kako je “Fazli} njegov prijatelj, no da je uvjeren kako nije po~inio nikakav zlo~in”. No, u Uredu albanske dr`avne uT`iteljice ne misle tako. Po~etkom ove nedjelje otvorili su istragu o aktivnostima Damira Fazli}a u Albaniji i blokirali poslovanje njegovih kompanija registriranih u toj zemlji.

F

Albanija u vanrednom tanju zbog bosanskog kriminalca Fazli}a

LETE]I PREVARANT Pokretanje istrage protiv Fazli}a podijelilo je politi~ku i medijsku scenu u Albaniji. Novine i televizijske stanice bliske premijeru Berishi tvrde kako je dr`avna tu`iteljica Ina Rama istragu pokrenula po nalogu albanskog predsjednika Bamira Topija kako bi se dokazalo da vladaju}a garnitura nema nikakve veze s Fazli}em. S druge strane, mediji bliski opoziciji Fazli}a tituliraju mafija{em, spominju}i njegove fiktivne kompanije u iTrani, kupovinu zemlji{ta na morskoj obali i izbjegavanje pla}anja poreza, no skepti~ni su kada je u pitanju ishod afere, jer do sada niko u Albaniji, osumnji~en ili ~ak i optu`en za kriminalne poslove, nije odgovarao pred sudom. Z bog pritiska medija, premijer Berisha bio je primoran obratiti se Parlamentu. Me|utim, njegovo izlaganje nije zadovoljilo opoziciju koja ide tako daleko da veze Berishe sa Fazli}em naziva mafija{kim. Koliko je Berisha ozbiljno shvatio situaciju u koju ga je dovelo poznanstvo s Fazli}em, najbolje govori ~injenica da je pro{le srijede Fazli} hitno, privatnim avionom, doletio u iTranu kako bi dao intervju televiziji Klan, ina~e ure|iva~ki veoma bliskoj Berishi. Na aerodromu su ga do~ekali Berishini za{titari koji se svih pet sati, koliko je trajao Fazli}ev boravak

baruta koji je iz BiH uvezao Damir Fazli} 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

27

Albanija.qxd

10/15/2008

11:18 PM

Page 28

ALBANSKI DOSJE DAMIRA FAZLI]A /II/

[VERC ORU@JEM: Vode}i dnevnici iz Tirane tvrde kako je Fazli} u BiH sa Shkelzenom, sinom albanskog premijera Berishe, dogovarao transport oru`ja i municije

MASAKR U SKLADI[TU ORU@JA: Albanski mediji tvrde kako je Fazli} bio jedan od suradnika kompanije Milhal Delijogji, a koja je odgovorna za razornu eksploziju u skladi{tu oru`ja i municije u predgra|u u Tirani, nisu odvajali od njega. Albanski mediji nimalo ne sumnjaju u sumnjive poslovne veze premijera Berishe i Fazli}a. Tvrde kako je Fazli} pomo} u Berishinoj predizbornoj kampanji naplatio vlasni{tvom nad hektarima albanskog zemlji{ta na kojem se trebaju graditi energetski i industrijski parkovi, turisti~ka naselja i stanovi. Dnevnik Shekulli pi{e kako je Tu`ila{tvo naredilo izuzimanje dokumenata koji potvr|uju da je Fazli}, izme|u ostalog, vlasnik i 40 procenata ompetrol Albania . udjela u kompaniji R oRmpetrol je samo jedna od nekoliko albanskih kompanija u Fazli}evom vlasni{tvu, poput AC European Finance, Capital Investment Management Corporation ili ALPHA, a sve su registrirane uz pravnu pomo} Pravnog studija Malltezi, ~ija je vlasnica Argita Malltezi, k}erka premijera Berishe. Pored vlasni{tva u kompanijama, od kojih su neke fiktivne, Fazli}a se dovodi i u vezu sa korupcijskim skandalom u ~ijem je sredi{tu ministar vanjskih poslova Lullezim Basha, a ti~e se tendera za izgradnju autoputa koji albansku morsku obalu povezuje s Kosovom. Navodno, najbolji ponu|a~ nije bila ameri~ko-turska korporacija Bechtel-Enka, no na kraju su ipak dobili posao vrijedan 600 miliona eura.

BOSANSKA MUNICIJA RAZORILA TIRANU!? Ipak, tvrdnje o nepla}anju poreza i registriranju fiktivnih firmi dje~ija su igra u odnosu na optu`be o vezama Damira

28

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

MILHAL DELIJOGJI: Fazli} je navodno bio suradnik njegove kompanije odgovorne za eksploziju u Tirani

INA INA RAMA: RAMA: Albanska Albanska dr`avna dr`avna tu`iteljica tu`iteljica po~etkom po~etkom ove ove sedmice sedmice otvorila otvorila je je istragu istragu oo Fazli}evim Fazli}evim poslovima poslovima uu ovoj ovoj zemlji zemlji

Fazli}a sa Milhalom Delijogjijem. Naime, albanski mediji tvrde kako je Fazli} bio jedan od suradnika kompanije Alba Demil, ~iji je vlasnik bio Delijogji, a koja je odgovorna za razornu eksploziju u skladi{tu oru`ja i municije u predgra|u Tirane u martu ove godine, kada je poginulo 22, a ranjeno vi{e od 200 ljudi. Eksplozija skladi{ta oru`ja u mjestu Gerdeci zna~ila je me|utim i po~etak odmotavanja zamr{enog klupka korupcije u koju je uvu~en ~ak i Pentagon. U eksploziji u Gerdeciju nestala je velika koli~ina oru`ja i municije koje je tu bilo uskladi{teno prije isporuke u Afganistan, gdje je trebalo biti donirano tamo{njim ameri~kim saveznicima. Tokom istrage o uzrocima eksplozije albanski su

Albanija.qxd

10/15/2008

11:19 PM

Page 29

Panika zbog “kontroverznog” bh. prevaranta

FAZLI] PRED SARAJEVSKIM TU@ILA[TVOM

Istraga o ~ak osam slu~ajeva prevare i poreske utaje GERDECI, TIRANA: U stravi~noj eksploziji u skladi{tu oru`ja namijenjenog Afganistanu poginulo je 22, a ranjeno skoro 250 ljudi

kompanije Alba Demil, ~iji je vlasnik bio predgra|u Tirane u martu ove godine istra`itelji utvrdili kako su u milionski posao isporuke oru`ja bili uklju~eni pripadnici albanskog podzemlja povezani i sa Bosnom i Hercegovinom. Detalje ove afere do sitnica je razotkrio New York Times. U junu ove godine Efraim Diveroli, 22-godi{nji vlasnik kompanije AEY registrovane u Miamiju, optu`en je zbog serije prevara u isporukama oru`ja za Afganistan. Ameri~ki su istra`itelji utvrdili kako je vojska SAD-a platila deset miliona dolara za 35 isporuka 40 godina stare kineske municije koju je kompanija AEY la`no deklarisala kao proizvedenu u Albaniji. Pokazalo se da su Diverolijev AEY Inc, njegov posrednik u albanskom poslu Evdin Ltd, ~iji je predsjednik {vicarski trgovac oru`jem Heinrich Henry Thomet, te MEICO, albanska dr`avna kompanija, ~iji je {ef Ylli Pinari, bili na monitoring listi State Departmenta zbog ranijih sumnji u prevare. Albanska dr`avna agencija je jeftino prodavala posredniku staru kinesku municiju. Posrednik je potom skuplje prodavao municiju ameri~koj kompaniji na Floridi koja je imala ugovor s ameri~kom vladom za isporuke Afganistanu. Kona~no, afganistanska vojska je dobijala staru i neupotrebljivu municiju. Mero Baze, prvi ~ovjek lista Tema iz Tirane i jedan od najpoznatijih albanskih novinara, tvrdi kako su u ~itav posao oko trgovine oru`jem, pored Milhala Delijogjija (koji je nakon eksplozije uhap{en i jo{ uvijek je u

Samo desetak sati nakon povratka iz Tirane Damir Fazli} se u pratnji advokata Dauta Bibi}a pojavio u prostorijama Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu. Fazli} je nepuna ~etiri sata odgovarao na pitanja dvojice tu`itelja, Enesa Kamenice i Olega ^avke, koji su ga odvojeno saslu{avali. Tu`itelj Kamenica, ina~e specijaliziran za privredni kriminal, Fazli}a je ispitivao zbog ~ak osam prijava nadle`nih finansijskih institucija koje se mogu podvesti pod “prevare i poreske utaje”, me|u kojima je uzimanje novca od Vlade Federacije (slu~aj nepostoje}eg hotela Rogner), Fabrike duhana Sarajevo (250 hiljada dolara), potom mutne poslove oko privatizacije Fabrike duhana Mostar, maglajskog Natrona, savjetni~kog anga`mana u

Investicijskoj banci Federacije... Fazli} se mnogo kra}e zadr`ao u kancelariji tu`ioca Olega ^avke. ^avka, koji je anga`iran u istrazi koja se vodi protiv premijera Federacije Ned`ada Brankovi}a i ministra energetike i rudarstva Vahida He}e, a u vezi sa navodno nezakonitim elektroenergetskim aran`manima, od Fazli}a je tra`io da potvrdi autenti~nost SMS poruka koje je razmjenjivao sa Safetom Oru~evi}em, a koje je prije vi{e od pola godine objavio Dnevni avaz dokazuju}i Oru~evi}evu involviranost u “energetsku mafiju”. Fazli} je, kako saznajemo, potvrdio da su SMS poruke autenti~ne, ali nije `elio odgovoriti na pitanje na koji su na~in njegove privatne poruke stigle do Avaza. (S. A.)

FAZLI] U TU@ILA[TVU: Iako njemu bliski mediji tvrde kako je bio “u posjeti”, ispitan je zbog ~ak osam prijava finansijskih institucija

zatvoru) bili umije{ani i Shkelzen Berisha, sin premijera Salija Berishe, te izvjesni Fahri Balliu. Dodaje da su obojica nekoliko puta boravili u BiH kako bi dogovarali detalje o isporukama oru`ja i municije. Njegove tvrdnje imaju mjesta ako se zna kako je Evdin Ltd. fiktivna firma sa sjedi{tem na Kipru koja je na svojoj zvani~noj internet stranici imala adresu u tamo{njem gradu Larnaki, a kontakt telefone u Zenici?! Magazin Dani je u jednom od svojih brojeva u ljeto ove godine pisao kako je posredni~ka kompanija Evdin Ltd registrirana na Kipru, ali se na njenoj internet stranici navode telefonski brojevi s podru~ja Zenice, te kako je stranica evdin.com registrirana od strane preduze}a Tophosting iz Visokog.

Na internet adresi, kao kontakt osoba, naveden je izvjesni Adnan, za kojeg su Dani utvrdili kako se radi o Adnanu Sarajli}u iz Zenice te kako se Sarajli} sa Thometom “upoznao u vrijeme dok je Sarajli} radio za Shot d.o.o. u Zenici, a Thomet bio suvlasnik {vicarske kompanije Brügger & Thomet AG (B&T). Sarajli} je napustio Shot d.o.o. na svoj zahtjev i nastavio da radi u Domu {tampe u Zenici. Thomet je potom anga`irao Sarajli}a da radi za njega”. Utvr|eno je kako je Sarajli} i ranije bio anga`iran na poslovima izvoza oru`ja iz BiH, dok se Henry Thomet navodi i kao suvlasnik {vicarske firme BT International, koja je za 6,3 miliona dolara kupila dionice biv{e fabrike namjenskih 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

29

Albanija.qxd

10/15/2008

11:20 PM

Page 30

ALBANSKI DOSJE DAMIRA FAZLI]A /II/

proizvoda ^ etvrti novembar u Mojkovcu uC rnoj Gori.

KAKO JE FAZLI] POSTAO ZEMLJOPOSJEDNIK Nekoliko kilometara od albanske luke Durres nalazi se Porto Romano, napu{teno mjesto na kojem je nekada, u vrijeme re`ima Envera Hoxhe, radila tvornica pesticida. Zatvorena je 1990. godine, kao uostalom i ve}ina albanskih industrijskih postrojenja. Stru~njaci N U-a tvrde kako je Porto Romano najzaga|enije mjesto na Balkanu. No, to nije sprije~ilo najsiroma{nije stanovnike lAbanije da se presele ovdje i tu skrpe ud`erice u kojima `ivotare od danas do sutra. Tlo i voda zaga|eni su ~etiri hiljade puta vi{e no {to je to dozvoljeno standardima Evropske unije. No, Porto Romano je daleko od Tirane, prijestolnice koja se ubrzano gradi i {minka i niko ne vodi ra~una o zdravlju siromaha koji su zaposjeli nekada{nju tvornicu, njezina skladi{ta, ali i parkove i trgove gradi}a. Prije vi{e od godinu dana, stru~njaci N U-a obznanili su izvje{taj u kojem upozoravaju albanske lokalne i dr`avne zvani~nike na ozbiljnost situacije. No, upozorenje je ostalo slovo na papiru, niko od albanskih du`nosnika nije u~inio ni{ta da se mjesto o~isti ili da se makar ljudi koji u njemu `ive presele. A lbanski mediji tvrde kako je Damir Fazli} 06.2 godine kupio dvanaest hektara dr`avnog zemlji{ta upravo tamo, u Porto Romanu, po cijeni izme|u 527i 240leka, odnosno, izme|u ~etiri i 02 eura po kvadratnom metru. Zbog ~ega bi inozemni “businessman” kupovao zemlji{te u najzaga|enijem mjestu Balkana, nikome nije bilo jasno niti se o tome i{ta detaljnije moglo saznati, sve dok nedavno albanska Vlada nije objavila kako }e se u Porto Romanu graditi termoelektrana, prva u sklopu ogromnog energetskog parka koji bi lAbaniju trebao rije{iti problema s nedostatkom elektri~ne energije. Odmah nakon najave o izgradnji energetskog parka, cijena zemlji{ta sko~ila je do neba, posebno nakon {to su mnoge inozemne kompanije izrazile spremnost

PORTO ROMANO: Zemlji{te koje danas vrijedi milione, Fazli} je 2006. godine kupio za ~etiri eura po kvadratnom metru

30

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

FAZLI]EVA TV AUTOBIOGRAFIJA

“Imam dvostruku nacionalnost, britansku i bosansku” Washingtona i Londona. Moja holding kompanija je bazirana u Londonu, dakle, ve}ina mojih poslova je vezana za London, ali moja porodica `ivi u Washingtonu.” Na pitanje {ta je, zapravo, njegov pravi posao, Fazli} je kazao: “Uglavnom `ivim u Washingtonu, ali mnogo putujem, uglavnom po isto~noj Evropi gdje su moji poslovni interesi. Ja ALBANSKA VEZA: Fazli} i ameri~ki guverner sam investitor. Posjedujem Tom Ridge na sastanku sa Salijem Berishom vi{e kompanija. Otvoren sam Prilikom gostovanja u studiju televizije za ulaganje na bilo kojem polju koje Klan Damir Fazli} je uglavnom zahtijeva investicije koje mogu privu}i poja{njavao ko je on zapravo, kakve su mu strani kapital. Nisam teritorijalno reference te kojim se poslovima bavio prije ograni~en. Zbog mog porijekla i pozadolaska u Albaniju. Na pitanje voditelja ko dine mogu reagovati i ulo`iti br`e sredje Damir Fazli}, odgovorio je ovako: “Ja stva, za razliku od Amerikanaca koji na sam ponosni otac Harisa Fazli}a, dvoiBalkanu ni{ta ne razumiju. Moje pogodi{njeg dje~aka. Imam dvostruku poslove mo`ete na}i u Washingtonu, nacionalnost, bosansku i britansku. @enevi, u isto~noj Evropi. Prisutan sam Ro|en sam u biv{oj Jugoslaviji, u dijelu manje-vi{e u svakoj zemlji od Slovenije koji }e kasnije postati BiH. Moja porodo Makedonije, no najvi{e investicija je dica je produkt biv{e Jugoslavije, otac ulo`eno u Bosnu i Albaniju.” Naravno, mi je musliman, majka Srpkinja.” Fazli} planetarni prevarant Fazli} je i ovdje je pojasnio kako je njegova porodica do{la ispoljio svoj “minhauzenski karakter: pred u Englesku u izbjegli{tvo. “Bio sam 1991. po~etak rata nije ni `ivio ni {kolovao se u godine u {koli u Engleskoj kada je rat Londonu, `ivio je i {kolovao se u po~eo. Moja familija nije bila po`eljna u Vi{egradu, odakle su ga, sa ocem isto~noj Bosni. Do{li su kod mene i [a}irom i majkom Jovankom Fazli} namjeravali smo se vratiti nakon (djevoja~ki - Stani{i}) protjerale srpske okon~anja rata. Sada `ivim izme|u okupacijske trupe. da grade ili finansiraju gradnju elektrana. Krajem protekle sedmice, komentiraju}i pisanje novina, premijer Berisha je kazao kako on nema ni{ta sa prodajem zemlji{ta Fazli}u, te da je sve obavljeno u vrijeme dok je premijer bio Fatos Nano. Uintervjuu televiziji Klan, koji je emitovan

pro{le srijede uve~er, Fazli} je kazao kako je mjesecima krstario lAbanijom tokom izborne kampanje sa Barbourom, Griffithom i Rodgersom, vlasnicima BG& R, i da za taj posao nije dobio nikakvu kompenzaciju. i^ni se ipak da jeste. Prema tvrdnjama upu}enih, Fazli} i R (zanimljivo je kako je kompanija BG& R i jedan od dana{njih uposlenika BG& Ivo Ili} Gabara, nekada{nji glasnogovornik Evropske komisije u BiH), koja je pru`ala konsultantske usluge premijeru Berishi i njegovoj stranci PD tokom izborne kampanje, imaju 04 procenata udjela u vlasni{tvu nad Porto Romanom. U kupno se radi o oko 850 hektara zemlji{ta ~iji su vlasnici, kako se tvrdi, svi ljudi koji su bili bliski s Fazli}em i u~estvovali u njegovim albanskim poslovnim operacijama. ‹

Oglasi.qxd

10/15/2008

10:41 PM

Page 31

Lazar.qxd

10/15/2008

9:51 PM

Page 32

PRAVEDNIK IZ BIJELJINE

LAZAR MANOJLOVI], u~itelj i humanista iz Bijeljine, pro{le je nedjelje na spektakularnoj sve~anosti u italijanskom gradu Padovi dobio presti`no priznanje Pravednik svijeta, koje se dodjeljuje najistaknutijim svjetskim borcima za ljudska prava; u razgovoru sa na{om novinarkom Manojlovi} obja{njava za{to je ova vijest cenzurisana u Republici Srpskoj, govori kako je i ~ime je zaslu`io ovo veliko priznanje, podsje}a na svoje sukobe sa nacionalisti~kim vlastima u Republici Srpskoj, Srpskom pravoslavnom crkvom, Karad`i}em, Dodikom, vladikom Ka~avendom...

Lazar Manojlovi}, pravednik svijeta

Razgovarala

Mirha Dedi} [email protected]

azar Manojlovi}, publicista iz Bijeljine, progla{en je 5. oktobra u Padovi Pravednikom svijeta! Ova presti`na nagrada po prvi put je uru~ena u Padovi, a pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Italije. Manojlovi} je zbog hrabrih i humanih djela koja je ~inio za vrijeme i nakon rata u BiH postao po~asni gra|anin Padove i njemu u ~ast postavljen je stub pravednika. Grad Padova osnovao je i Park pravednika kao mjesto gdje }e se ~uvati sje}anje na hrabre ljude koji su se suprotstavili genocidu, u kojem je ovom prilikom Manojlovi} posadio maslinovo drvo. Lazar Manojlovi}, biv{i direktor osnovne {kole “Radojka Laki}” u Bijeljini, `estoko se suprotstavio Milo{evi}evoj i Karad`i}evoj politici zla i riskiraju}i vlastiti `ivot u toku rata uspio da iz logora u Batkovi}u pored Bijeljine izbavi grupu Bo{njaka i spasi ih od sigurne smrti. Ovo nije jedina nagrada koju je Manojlovi} dobio ove godine, u februaru mu je dodijeljena nagrada za gra|ansku hrabrost Du{ko Kondor koja je u BiH ustanovljena ove godine. Sa ovim sedamdesetogodi{njim u~iteljom, publicistom i novinarom razgovarali smo o njegovim podvizima.

L

„ Gospodine Manojlovi}u, Va{ govor tokom petodnevnog boravka u Padovi izazvao je veliku pa`nju. Izme|u ostalog, govorili ste i o Dejtonskom sporazumu, {ta ste tom prilikom rekli i kako ste reago-

vali na vijest da ste dobili ovu presti`nu nagradu? Bio sam iznena|en. Nakon 18 godina tog suludog `ivota jedna Evropa se sjetila da ja postojim u zemlji bez adrese. Nagrada Pravednik svijeta je velika i za BiH jer se time pokazuje ogromna pa`nja i interes za doga|aje koji su se desili i koji, na`alost, jo{ uvjek traju. Posjetioci sve~ane akademije, novinari i moj doma}in gradona~elnik Padove Flavio Zanonato sa velikom pa`njom su slu{ali moj govor o BiH. Govorio sam da je Dejtonski mirovni sporazum kaznio i ponizio BiH oduzev{i joj time pravo da bude Republika BiH, kao {to su to i ostale republike biv{e Jugoslavije. Zbog toga BiH ve} ~etrnaest godina nije ni prava, ni pravna dr`ava, ve} zemlja bez adrese, a njeni gra|ani bez ljudskih prava i sloboda. Politi~ari u BiH nemaju ni po{tenja ni zdravog razuma. Takvo stanje haosa i bezna|a samo njima odgovara. Zato su u Bosni i Hercegovini ljudi i dalje stradalnici.

REPUBLIKA SRPSKA - PRIVATNA DODIKOVA DR@AVA „ Kako je vijest o Va{oj nagradi primljena u Bijeljini, odnosno Republici Srpskoj? Ni nakon deset dana ova svjetska vijest nije objavljena u entitetu RS, odnosno privatnoj dr`avi Milorada Dodika, pa ~ak ni u bijeljinskim Semberskim novinama. To je ta sloboda medija u RS-u - krajnja poslu{nost. „ Vi redovno pi{ete za beogradski list “Republika“, koju ure|uje profesor Neboj{a Popov. Va{i tekstovi u kojima

osu|ujete genocid nad Bo{njacima izazivaju veliku pa`nju. Nedavno ste napisali tekst o Srebrenici, o Dodikovoj pogubnoj politici, da li zbog toga imate problema u Bijeljini? Ovdje mi govore da sam naru~en i pla}en iz Sarajeva, me|utim, mene niko na ovom svijetu ne mo`e naru~iti ni platiti. Ja volim Bosnu i Hercegovinu, moj djed je Hercegovac, moj otac je Bosanac, a ja sam ono “i”. Pi{em jer od kraja bosanskohercegova~kog vjersko-zvjerskog pokolja nemam mira ni u javi ni u snu. To za mene nije bio rat, u ratu postoje pravila, to je bio pokolj, silovanje, paljenja i, na kraju, Srebrenica. Ne mo`emo osuditi narode, ali mo`emo izrode. Nesre}a je {to je najvi{e izroda bilo u srpskom narodu. Srebrenica }e ostati kao vje~ita mrlja na jednom narodu. Zbog jedne kamare izroda, bolesnih vo|a, tvoraca politike zla i crnomantija{a. Stid me je zbog Srebrenice i morao sam kroz tekstove da iska`em taj stid i sad mi je lak{e. Stid me je {to te psihopate, poreme}ene osobe, pripadaju istom rodu i mom srpskom narodu. Stid me {to, jo{ uvijek i nakon svega, mno{tvo velikih Srba ne priznaju zlo~in svjetskih razmjera na~injen u Srebrenici. [to poku{avaju da taj krvavi srpski tsunami porede i pravdaju drugim zlo~inima. Imao sam potrebu da pi{em o Dodikovoj komemoraciji nad `rtvama Jasenovca. Da mrtvi iz Jasenovca nisu u rijeku ba~eni i u krematoriju spaljeni, oni bi se sada prevrtali u grobu nad onim {to ~ini Milorad Dodik s njima. Prema zvani~nim podacima, spaljeno je oko stotinu hiljada Srba, a Dodik kada je u Velikoj Gradini obilje`avao svoj Jasenovac

Dok sam `iv, stidit }u se zlo~ina koje su izrodi 32

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

Lazar.qxd

10/15/2008

9:52 PM

Page 33

Lazar Manojlovi}, u~itelj etike

MJESTO U PARKU PRAVEDNIKA: Manifestacija u Padovi odr`ana je pod pokroviteljstvom predsjednika Italije

zrodi mog naroda po~inili “u ime mog naroda” 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

33

Lazar.qxd

10/15/2008

9:53 PM

Page 34

PRAVEDNIK IZ BIJELJINE

pozvao je najekstremnije pjesnike, naci{oviniste Matiju Be}kovi}a, Slobodana Rakiti}a, Dobricu Eri}a, koji je tada ustvrdio da je u Jasenovcu ubijeno milion Srba!? „ Vas je Vasilije Ka~avenda, vladika zvorni~ko- tuzlanski, proglasio najve}im srpskim izdajnikom svih vremena, prijetio Vam je, pozivao na Va{ lin~. Da li je razlog bilo to {to ste govorili o njegovim ratnohu{ka~kim pohodima i jo{ u ratu govorili da je ratni zlo~inac? Ka~avenda je u ratu na Svetog Savu, u crkvi koja se nalazi preko puta {kole u kojoj sam bio direktor, kazao: “Mi ovdje, Bo`e me oprosti”, pokazaju}i na {kolu, “imamo najve}eg izdajnika svih vremena, komunjaru koja je do{la iz Tuzle da uni{ti srpsku djecu”. Nakon tog njegovog govora ja po 16 sati nisam mogao iza}i iz {kole. A Ka~avenda je u svojoj pohlepi i nezasitosti, u ime Boga, sru{io deset muslimanskih ku}a, uglednih doma}ina u centru Bijeljine i na tom mjestu napravio dvore, crkvu, manastir i svoj grob. U stvaranju manastirskog kompleksa vladika je nasilno u{ao u zgradu Op{tinskog komiteta Saveza komunista jer mrzi komuniste kao teroriste. U toj zgradi je danas vladi~anski dvor koji Bijeljinci nazivaju Bijeli dvor. Ka~avenda zami{lja sebe kao Boga. To je isto radio i Staljin, koji je isto zavr{io bogosloviju i sve vrijeme je mislio da je Bog. Kod Ka~avende u dvoru ili, bolje re~eno, dvorcu je sve pozla}eno, zlatne stolice, zidovi, a vjernici mu preturaju po kontejneru tra`e}i hranu. Ne pada Ka~avendi na pamet da otvori narodnu kuhinju. Voli vladika da `ivi u raju dok narod umire u bijedi. Obe{~astio je oltar i Jevan|elje. Blagoslovio je politiku zla Radovana Karad`i}a i danas u svojim javnim propovijedima koristi jezik mr`nje iz 1992. godine. Sve je to cinizam najgore vrste. Mi Srbi imali smo jednog zlo~inca koji je pretvoren u sveca i ne treba nam drugi. To je Nikolaj Velimirovi} kojeg je Hitler odlikovao najve}im ordenom, gvozdenim krstom. Njega je crkva proglasila za sveca, postao je ideolog. Patrijarh moskovski i cijele Rusije Aleksej Drugi nedavno je pozvao Ka~avendu, jedinog od srpskih vladika, na sva zvona ga nahvalio i dodijelio mu najve}a odlikovanja. U pozadini svega stoji da Aleksej Drugi priprema teren da Ka~avenda zamijeni patrijarha Pavla. A Ka~avenda je zapravo najve}a sramota Srpske pravoslavne crkve i srpskog naroda i veliko zlo za sve ostale. Pro{le godine javno me je napao na groblju. Nakon sahrane mog kolege profesora matematike, Ka~avenda me je ugledao ispod jednog drveta, zaustavio auto i kroz prozor

34

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

PRIZNANJE I DIVLJENJE: Gradona~elnik Padove Flavio Zanonato uru~io je pro{le sedmice visoko priznanje Manojlovi}u

BOG (I) KA^AVENDA: Patrijarh moskovski i cijele Rusije Aleksej Drugi nedavno je pozvao Ka~avendu, jedinog od srpskih vladika, na sva zvona ga nahvalio i dodijelio mu najve}a odlikovanja. U pozadini svega stoji da Aleksej Drugi priprema teren da Ka~avenda zamijeni patrijaha Pavla zapo~eo tiradu. Vikao je na mene, na kraju je urlao: “Tebe je i Bog odavno kaznio, a tek te kazna sljeduje”. Pitao sam ga: “Pope, da li isto kao pokojnog Du{ka Kondora?”. Nakon toga je odjurio autom. To je bilo pro{le godine u aprilu. Nakon toga, Jasmin Imamovi}, gradona~elnik Tuzle, ponudio mi je stan da se preselim u Tuzlu. Rekao sam da zbog Ka~avende ne}u da bje`im iz svog zavi~aja.

SPA[AVAO SAM BO[NJAKE IZ BATKOVI]A „ Bili ste ~esto na udaru nacionalista, prije svega zato {to ste se borili protiv velikosrpskog nacionalizma. Koje ste sve neprijatnosti do`ivjeli zbog toga {to ste pomagali Bo{njacima u ratu? Nema koje nisam. Moje neda}e su po~ele kada sam dao izjavu za jednu stranu televiziju. Na pitanje kojih sve

nacija djeca poha|aju {kolu, ja sam kazao da u {koli ~iji sam ja direktor postoje samo dvije nacije, jedna su u~itelji, a druga u~enici. Me|utim, tu je bio prisutan Karad`i}ev dou{nik koji mi je sutradan priredio velike neprijatnosti. Kazao sam dok sam ja na tom mjestu tako }e biti, a ako ikada ovo postane {kola samo srpske djece, to ne}e biti {kola nego bogoslovija. Imao sam stalno prijetnji. U gluho doba no}i bi zvonio telefon, s druge strane mi ka`u da su mi bacili no}as u Drinu pet u~enika. Zvali bi i pitali: “Pla~e{ li za balijama”?. A ja sam, istina, ~esto plakao u zagrljaju roditelja koji bi mi dolazili sa djecom upla{eni. Pomagao sam da se iz logora u Batkovi}u oslobodi nekoliko Bo{njaka. Bilo je dou{nika koji su to saznali i koji su uticali da se zbog toga na|em na ulici. Izba~en sam iz {kole 21. februara 1994. godine. ^uvar logora u Batkovi}u Milan Gruji~i} sjeo je na moje mjesto, a kao nagradu {to me je istjerao od dekana u~iteljskog fakulteta Mitra Novakovi}a dobio je na tacni diplomu profesora. „ Protivili ste se i uvo|enju vjeronauke u {kole, tako|e niste htjeli pristupiti SDS-uu? Kao predsjednik kolegija direktora osnovnih {kola na po~etku tog ludila, imao sam sastanak sa direktorima {kola. Jedan od njih je predlo`io da usvojimo uvo|enje vjeronauke u {kole. Ja sam nesmotreno kazao - kojoj je to budali palo na pamet, kolega mi je odgovorio - nije budala ve} predsjednik republike Radovan Karad`i}. Nisam se slo`io s tim da Karad`i} odnosno tada{nji njegov ministar obrazovanja Ljubo Zukovi} donese zakon da vjeronauka bude oba-

Lazar.qxd

10/15/2008

9:55 PM

Page 35

Lazar Manojlovi}, u~itelj etike

vezan predmet. aJ vno sam se tome suprotstavio, kazao sam da }u kazniti svakog u~itelja koji zabrani djeci da idu u crkvu, ali }u isto tako kazniti svakog onog koji natjera dijete da ide u crkvu. Religija je privatna stvar pojedinca, a vjera je oduvijek proganjala nauku, pa ne mo`e postojati vjeronauka. Upala su mi u {kolu ~etiri popa koji nisu imali pojma ni {ta je didaktika, niti pedagogija. Pitao sam ih da li bih ja mogao u crkvi da obavljam vjen~anja, rekli su mi da ne mogu, to je njihov posao, ja sam im odgovorio da je obrazovanje moj posao. Ja sam od najve}eg |ubri{ta u Semberiji napravio {kolu reda, rada, ugleda i izgleda. Roditelji i djeca su me istinski voljeli. Me|utim, izbacili su me na ulicu. Sada sam im zbog toga zahvalan jer su me oslobodili jedne politike zla, jer bi morao da sprovodim to {to oni ho}e, a ja ne prihvatam.

NE POSTOJI VJERONAUKA - VJERA JE PROTIV NAUKE „ Kakvi su, po Va{em mi{ljenju, danas, trinaest godina nakon rata, me|unacionalni odnosi u Republici Srpskoj? Ovdje su vjerske zajednice na sve tri strane odigrale najnegativniju ulogu. Srpski patrijarh Pavle je na Palama tokom rata u dru{tvu Karad`i}a i Mladi}a kazao da blagosilja to {to oni rade i da su oni Bogom dati da kona~no Srbe spasu. Spasili su nas tako {to su nas uni{tili, upropastili i unesre}ili. Obi~an svijet koji nije kriv je ispa{tao. aJ ~esto govorim ~etnici jesu Srbi, ali svi Srbi nisu ~etnici. Ka~avenda je tokom rata bio Bog `ivota i smrti, a sada mu Dodik daje svakolika prava. Moje vi|enje sada{nje situacije jeste da politi~ari siju strah, a religija sije mr`nju. Mi smo i dalje u 1992. godini, samo nema masovnog ubijanja. U Bijeljini me|u u~enicima, osnovcima, srednjo{kolcima i studentima nije zabilje`eno da je jedno odjeljenje ili jedan student oti{ao na ekskurziju u uTzlu. I obr-

O MILORADU DODIKU

“[to je glava praznija, sve je bezobraznija” „ Dodikova retorika o otcjepljenju Sarajeva, on me pita - tata kako je u Republike Srpske je sve prisutnija u Teheranu”, ja sam tu izjavu isjekao i iznad zadnje vrijeme, ~emu ona, po Va{em nje napisao - politi~ka glupost i narodna mi{ljenju, vodi? mudrost, a ispod dvije narodne mudrosti Svime onim {to govori, Dodik samo “Iver ne pada daleko od klade” i “Drve}e se dokazuje svoju prostotu, svoje nevaspitanje, sadi, a budale ni~u same”. To objavimo u daleko od bilo kakve dr`avni~ke mudrosti. beogradskoj Republici i potpi{em. Pitaju me Za dr`avnika i malog kalibra treba imati kako sam smio, ka`em da tu nema ni{ta odgovornost, zdrav razum i vaspitanje moje, samo sam bio “izvr{ilac radodru{tveno i doma}e. On to nema. ^ini va” i ni jedan sudija me za to ne mi se da je sve gluposti ispucao, ne mo`e osuditi. Kad god se Srbija znam koju jo{ mo`e da ka`e. On je brinula o Srbima u BiH, mi smo shvatio da mu niko ni{ta ne mo`e. ginuli. Zbog toga neka nas Srbija Ova posljednja izjava kako }e ostavi na miru. Da se Dodiku formirati nevladinu organidozvoli secesionizam i da napravi to zaciju i otcijepiti {to govori, do`ivio bi fijasko. Republiku Srpsku, to je Ukoliko bi svi Srbi pri{li Srbiji, ne samo glupost, ve} kako Dodik zagovara, samo bi dokaz njegove prazpove}ali masovnu sirotinju. nine. Ima jedna narodZbog toga u Dodikovom na izreka koja kao da slu~aju nema druge nego je za njega napisana presje}i. To je na visokom “{to je glava praznija, predstavniku Miroslavu sve je bezobraznija”. Laj~aku da u~ini. Kada je kazao: “Moj stariji sin je mnogo radikalniji od mene, kad NEVASPITAN, NEVASPITAN, NEODGOJEN, NEODGOJEN, BEZOBRAZAN: BEZOBRAZAN: god se vratim iz Milorad Milorad Dodik Dodik pretvorio pretvorio je je RS RS uu privatnu privatnu “dr`avu” “dr`avu” nuto. aTko je sa Mostarom, tako je sa Banja uLkom. Idu svi nekoj matici. oT je podvala vjerskih zajednica, da mi svi imamo svoju maticu. Nama Srbima je, kao, Moskva matica. Ne znam samo koga je Moskva spasila? Sve {kole iz “Dodikijade”, kako ja zovem ovaj entitet koji mo`e da se ~ita kao “Dodik i jada“, na ekskurziju vode u~enike u G r~ku, Hrvati idu u Italiju, a Bo{njaci u uTrsku. Pri tome ni jedan ministar obrazovanja nije upozorio {kole da treba u~enici prvo

NAJVE]E PO^ASTI: Manojlovi} je u Padovi do`ivio priznanja za ljudsko dr`anje u rodnoj Semberiji

da upoznaju svoj zavi~aj, potom otad`binu Bosnu i Hercegovinu, da odu u Mostar, Veliku Kladi{u i da upoznaju bogatstvo BiH. oT je jedan pogrom mladih za budu}nost. Kako iza}i iz ovog? Moramo se osloboditi oslobodilaca koji su nas oslobodili od slobode. I moramo se osloboditi osvaja~a koji su do{li iz pustinje i u Semberiji na{li oazu. eJ r osnovni cilj ove nesre}e koja nas je zadesila bio je promijeniti mjesto stanovanja i promijeniti vlasnike kapitala. Pa smo dobili ~ista naselja i ~iste tajkune. „ Va{a knjiga “U~itelju s ljubavlju“ je zabranjena u Republici Srpskoj, zbog ~ega? abranila je “Prosvjeta” i pop Ne|o Z Paji}, predsjednik C rkvene op{tine Bijeljina. Napisali su: “Z abranjuje se knjiga U ‘ ~itelju s ljubavlju’zbog {tetnog uticaja na srpsku djecu. t[o se autora ti~e azara Manojlovi}a, on je osoba bolesne L du{e, izbjegavajte ga“. uT odluku je Prosvjeta poslala svim institucijama i {kolama. aTko da je ta knjiga ~iji sam ja autor prva zabranjena knjiga pod ovim nebom bosanskim. ‹ 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

35

Petrovac.qxd

10/15/2008

5:46 PM

Page 36

IZBORNA SENZACIJA

Najve}e iznena|enje nedavno odr`anih lokalnih izbora u BiH bio je izbor ERMINA HAJDERA, kandidata Na{e stranke, za na~elnika Bosanskog Petrovca. Na{i reporteri posjetili su ovih dana Petrovac, po mnogo ~emu jednu od najzapu{tenijih i najsiroma{nijih op}ina u BiH, i razgovarali sa mladim, ambicioznim na~elnikom

Bosanski Hajder iz Petrovca

“Do|ite za pola godine i vidjet }ete da gra|an 36

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

i z

Petrovac.qxd

10/15/2008

5:47 PM

Page 37

“Danisov na~elnik” iz Krajine

Pi{e

Nermina [unj [email protected] Foto

Mario Ili~i}

FAVORIT GRA\ANA SVIH NACIONALNOSTI: Ermin Hajder na~elni~ku du`nost preuzet }e po~etkom narednog mjeseca

z ~estitke Erminu Hajderu, pristigle i od politi~kih oponenata, neki }e re}i i to da mu je bilo lako osvojiti simpatije glasa~a kada su njegovi protukandidati tokom predizborne kampanje veoma ozbiljno razmatrali mogu}nost da “strate{ki biznis” u Bosanskom Petrovcu bude pakovanje sijena za izvoz u Afriku!? Mo`da je ba{ jedno od ovakvih nevjerovatnih predizbornih obe}anja i za strpljenje stanovnika Bosanskog Petrovca bila kap vode koja je prelila ~a{u. Odlu~ili su i promijenili lokalnu vlast. Novi na~elnik tvrdi kako je izborna pobjeda utoliko zna~ajnija jer su je donijeli glasovi dugogodi{njih apstinenata na izborima. Nije obe}avao niti poklanjao junice, motokultivatore i pakete kobasica, glasa~ima je obe}ao da }e poku{ati “o`ivjeti” Bosanski Petrovac. Uz ovogodi{nji op}inski bud`et od samo 2,5miliona KM, {to je dvostruko manje nego {to vrijedi vila Milorada Dodika na Dedinju, da bi ne{to promijenio, trebat }e mu mnogo vi{e aduta od dugogodi{njeg iskustva u nevladinom sektoru. aZ po~etak, ima podr{ku gra|ana, u {to smo se li~no uvjerili tokom obilaska centra grada. “[okiran sam ~injenicom da u~enici iz Bjelaja, rodnog sela knji`evnog klasika Ahmeta Hromad`i}a,  

U

ra|ani nisu pogrije{ili {to su mi dali glasove!” 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

37

Petrovac.qxd

10/15/2008

5:48 PM

Page 38

IZBORNA SENZACIJA

kilometara udaljenog od centra  20 grada, nakon osnovne ne idu u

KO JE ERMIN HAJDER

srednju {kolu jer nemaju gradski prevoz! Istovremeno, roditelji osnovaca iz sela Bravsko, ukoliko ne `ele da im djeca nazebu, spakuju im u torbe i po nekoliko cjepanica, kako bi u {kolskoj pe}i mogli nalo`iti vatru”.

Nesu|eni arhitekta, borac Armije BiH

PROMIJENITI IMID@ BESPOMO]NOG GRADA Pokazao nam je Hajder i praznu zgradu Doma zdravlja u kojoj radi samo nekoliko ljekara, slomljen i zahr|ao ko{ na {kolskom igrali{tu, bazen koji danas predstavlja gradsko ruglo i potencijalnu ekolo{ku bombu. U na~elni~ku stolicu sjest }e po~etkom novembra u zgradi sa svje`e renoviranom fasadom ali u kancelariji u kojoj na stolu nema ra~unara. Bit }e mu potrebno mnogo sre}e i sa slu`benicima kojima je dugogodi{nji radni sta` bio dovoljan izgovor {to primaju pla}u. Situaciju u Bosanskom Petrovcu Hajder pripisuje “decenijskoj bespomo}nosti” i nestru~nosti svojih prethodnika, a ne njihovom neradu. “Mi smo nau~eni da budemo bespomo}ni. Bosanski Petrovac su vlasti uvijek prikazivale kao jadan i nemo}an grad. ^ak su tra`ili specijalni status za grad. Dugo sam u nevladinom sektoru bio anga`iran kao trener u oblasti medijskih odnosa i strate{kog planiranja. Ne}u dozvoliti da se ubudu}e tako govori o mom gradu”. Promijenit }e uvrije`enu praksu da su op}ine odgovorne samo za ono za {to su i nadle`ne, {to onda zna~i da nisu odgovorne za obrazovanje, zdravstvo... Prethodnoj vlasti, SNSD-u, ~iji je biv{i na~elnik Dragan Kecman na ovogodi{njim lokalnim izborima istupio iz stranke i natjecao se kao nezavisni kandidat, mandat u Bosanskom Petrovcu bio je razlog vi{e da Milorad Dodik mo`e likovati {to je njegova stranka osvojila vlast u nekoj op}ini u Federaciji BiH nego `elja da istinski ne{to promijene. Podsjetimo, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, najve}i dio prijeratne op}ine Bosanski Petrovac, smje{tene na zapadu BiH, pripao je Federaciji. Od nekoliko naselja koja su u{la u sastav Republike Srpske formirana je op}ina Petrovac. Nakon 1996. godine, dok jo{ nije po~eo masovniji povratak prijeratnih ve}inskih stanovnika Srba, vlast u Bosanskom Petrovcu imala je SDA. Me|utim, trajala je samo jedan dvogodi{nji mandat. S povratkom Srba, prevlast ima Socijalisti~ka partija Republike Srpske a od 2004. godine Dodikov SNSD. Vi{e od decenije u Bosanskom Petrovcu nije bilo zna~ajnijih pozitivnih

38

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

Ermin Hajder ro|en je 1971. godine u Bosanskom Petrovcu. Nakon zavr{etka osnovne i srednje {kole u rodnom gradu odlazi u Sarajevo, gdje ga je tokom tre}e godine studija arhitekture zatekao po~etak agresije na BiH. U aprilu 1992. godine vra}a se u Bosanski Petrovac, odakle je s porodicom protjeran. Odlaze u srednju Bosnu gdje ubrzo pristupa jedinicama 7. korpusa Armije Republike BiH. Po zavr{etku rata, ponovo se iz Zenice, gdje je `ivio tokom rata, vra}a u grad a nakon osnivanja Radija Bosanski Petrovac postavljen je na ~elo ove medijske ku}e. Uspje{no je radio kao dopisnik Radija BiH, Slobodne Evrope, Dnevnog avaza. Godine 2002. napu{ta Radio. Nakon toga anga`iran je u UNDP-u, u OSCE-u, a potom u nevladinom sektoru. Jedan je od prvih prolaznika druge generacije Politi~ke {kole Vije}a Evrope u sklopu Centra za promociju civilnog dru{tva BiH. Nakon osnivanja Na{e stranke, 5. aprila 2008. godine, Ermin Hajder postao je ~lan Izvr{nog odbora a nakon lokalnih izbora i prvi op}inski

na~elnik ove stranke u nekoj op}ini u Bosni i Hercegovini.

IZBJEGLI[TVO U ZENICI: Hajder se me|u prvima vratio u Bosanski Petrovac

PROMJENA IMID@A: Mi smo nau~eni da budemo bespomo}ni. Bosanski Petrovac su vlasti uvijek prikazivale kao jadan i nemo}an grad. ^ak su tra`ili specijalni status za grad. Dugo sam u nevladinom sektoru bio anga`iran kao trener u oblasti medijskih odnosa i strate{kog planiranja. Ne}u dozvoliti da se ubudu}e tako govori o mom gradu”

OMILJENI LIK U PETROVCU: Na~elnik Hajder tvrdi da }e mu prioritet biti dostojanstveno {kolovanje djece

Petrovac.qxd

10/15/2008

5:48 PM

Page 39

“Danisov na~elnik” iz Krajine

Foto: Milutin Stoj~evi}

NEO^EKIVANI NEO^EKIVANI TRIJUMF: TRIJUMF: Najmla|a Najmla|a stranka stranka uu BiH BiH ohrabrena ohrabrena je je uspjehom uspjehom uu Petrovcu Petrovcu

PODR[KA PODR[KA PRIJATELJA: PRIJATELJA: Hajdar Hajdar va`i va`i za za nekonvencionalnog nekonvencionalnog ii omiljenog omiljenog politi~ara politi~ara

promjena. Za razliku od prethodnih izbora, na koje je iza{lo tek 30-ak posto gra|ana, ove je godine na lokalne izbore u Bosanskom Petrovcu iza{lo vi{e od 70 posto glasa~a.

NE IDEM GRLOM U JAGODE Drvna i tekstilna industrija, nekada okosnice privrednog razvoja Bosanskog Petrovca, danas ne postoje. Propalo je {umsko preduze}e [IP, “lo{e” privatizirana fabrika tekstilne konfekcije Novitet . Hajder je, dodu{e, dobio obe}anje jednog lokalnog biznismena da bi najkasnije za pola godine trebala o`ivjeti proizvodnja u dijelu ove fabrike. Brojni medijski napisi o njegovom izbornom uspjehu Hajderu su dobar “vjetar u le|a” i signal eventualnim investitorima koji bi imali gdje da ula`u

POKRETANJE PROIZVODNJE: Zapu{tena tvronica Novitet uskoro bi trebala dobiti novog vlasnika

jer prostranstvo na oko 750 kvadratnih kilometara bogato je {umom. Nadmorska visina od 700 metara u~inila

DANISOVA JET SET ESKADRILA

Oskarovac Tanovi} gradi golf terene na Medenom polju Medeno polje kod Bosanskog Petrovca, gdje je tokom Drugog svjetskog rata bila stacionirana Prva partizanska eskadrila, osniva~ Na{e stranke Danis Tanovi} `eli pretvoriti u terene za golf. Zvu~i dosta nerealno, ali oskarovac Tanovi} obe}ao je i da }e na tim terenima golf igrati svjetski poznati umjetnici. Na prostranom Medenom polju, s kojeg su prije nekoliko decenija uzlijetali prvi partizanski avioni, opri~ani u jednom od najboljih jugoslovenskih filmova “Partizanskoj eskadrili” reditelja Hajrudina [ibe Krvavca, odranije postoji i interes za gradnju vjetroelektrana.

PLANOVI U PETROVCU: Danis Tanovi} `eli ovoj op}ini dati dah holivudskog glamura

je Bosanski Petrovac, posebno planinski prevoj O{trelj, svojevrsnom zra~nom banjom {to otvara mogu}nosti za razvoj turizma. Cijela regija ima potencijale za lovni, seoski i zimski turizam. “Nisam ba{ naivno u{ao u ovaj projekat. Itekako nam je u interesu da poka`emo kako radi prvi na~elnik iz najmla|e stranke u BiH. Prethodno sam izgradio i ‘vanjsku administraciju’“. Pod vanjskom administracijom podrazumijeva svoje brojne kontakte u zemlji i inostranstvu koje je stekao tokom anga`mana u nevladinom sektoru. Lokalnom stanovni{tvu prvu }e {ansu da ne{to zarade pru`iti otvaranjem poljoprivrednih zadruga. “Osim zadruga koje }e stimulirati poljoprivrednu proizvodnju, pokrenut }u proizvodnju ~aja. Za{to ne? Od ‘Dana base’ (rijetka vrsta sira) i krompira, koji se po~etkom oktobra odr`avaju u selu Smoljani, napravit }u festival poznat i izvan lokalnih okvira”. Popravit }e, obe}ao je, i jedini dom kulture, danas ruinu, u kojoj je tokom Drugog svjetskog rata odr`an Prvi kongres antifa{isti~kog fronta `ena (AF@). U Bosanskom Petrovcu bilo {ta da uradi bit }e itekako vidljivo, ali je budu}i na~elnik svjestan i mogu}eg otpora u Op}inskom vije}u gdje su ve}inu mjesta dobili SNSD i SDA. “Novi talas politi~ara unutar SDA i SNSD-aa, a mislim na ljude s kojima imam sli~ne stavove, daje mi nadu da }u uspjeti. Zbog njihove otvorenosti vjerujem da }e dobre odluke imati zeleno svjetlo”. Bez podr{ke Op}inskog vije}a sve Hajderove vizije padaju u vodu, ipak budu}i na~elnik Bosanskog Petrovca obe}ao je prve rezultate za pola godine. Samouvjereno je insistirao i na dogovoru s reporterskom ekipom Slobodne Bosne da za {est mjeseci budemo prvi revizori ura|enog. Sastanak je na istom mjestu, u aprilu 2009. godine. ‹ 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

39

Oglasi.qxd

10/14/2008

3:26 PM

Page 40

Oglasi.qxd

10/14/2008

3:26 PM

Page 41

Evropa.qxd

10/14/2008

4:35 PM

Page 42

EVROPA, ODMAH

PLAN ZA SPAS FINANSIJSKOG SEKTORA U ZEMLJAMA EU Plan zemalja eurozone koji predvi|a garancije za me|ubankarske kredite do 2009. godine trebao bi povratiti povjerenje u financijska tr`i{ta njenih ~lanica. Zemlje Eurogrupe dogovorile su se o zajedni~koj strukturi, ali sredstva za pokrivanje bankarskog sistema bit }e odre|ena na nacionalnim razinama. Jedinstven akcijski plan zemalja eurozone, kojoj se priklju~ila i Velika Britanija, mogao bi prerasti u neku vrstu ekonomske vlade Unije. Britanija je, podsjetimo, svojim bankama dala financijsku injekciju od 37 milijardi funti, ili 47 milijardi eura. Njema~ka je najavila izdvajanje 470 milijardi eura za plan spa{avanja financijskog sektora, a sli~an plan o fondu od 40 milijardi eura za otkup akcija ugro`enih banaka ima i Francuska.

RUSIJA, GRUZIJA, EU Rusija je pro{le sedmice predala promatra~koj misiji EU-a kontrolu nad tampon zonama oko gruzijskih pokrajina Ju`ne Osetije i Abhazije. Promatra~i EU-a i lokalni mediji u ~etvrtak su saop}ili da su ruske snage napustile

kontrolne to~ke oko Abhazije i Ju`ne Osetije, ali su zadr`ale polo`aje u nekim spornim pograni~nim selima. EU je nakon ruske intervencije u Gruziji odlu~ila odgoditi pregovore s Rusijom o novom sporazumu o partnerstvu i suradnji dok se Rusija ne povu~e na polo`aje koje je zauzimala prije sukoba. Vi{e zemalja ~lanica EU-a zauzima se za nastavak pregovora, ali postoji neusagla{enost oko toga da li je Moskva ispunila u potpunosti dogovor o prekidu vatre u Gruziji.

42 SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

U rodnom selu francuskog generala Charlesa De Gaullea C smatra mjestom ra|anja francusko-njema~kog pomirenja, pr u sklopu obilje`avanja pedesetogodi{njice prvog susreta De

Susret Charlesa de Gaullea i Konrad rodnom selu uspostavio je temelje z Pi{e

Danka Savi} [email protected]

jesen 1958. godine, prvi poslijeratni njema~ki kancelar Konrad Adenauer i Charles de Gaulle, predsjednik Francuske, po prvi put se susre}u u rodnom mjestu francuskog generala Colombey-les-deux-É glises u njegovoj rezidenciji. Ovaj sastanak, koji se dogodio trinaest godina nakon zavr{etka Drugog svjetskog rata, ozna~ava po~etak francusko-njema~kog pomirenja i uspostavu odnosa koji }e i}i mnogo dalje od samo diplomatskih. Tada su, naime, dvojica {efova dr`ava uspostavili temelje koji }e uveliko olak{ati gradnju Evropske zajednice i pribli`avanje dviju dr`ava koje su od 1870. ratovale ~ak tri puta. Poslijeratne vlade u Francuskoj i Njema~koj su od ranih pedesetih pro{log stolje}a bile vrlo posve}ene obnovi me|usobnog povjerenja, a ~uveni sporazum izme|u Charlesa de Gaullea i Konrada Adenauera iz 1963. godine, poznat kao Jelisijski sporazum, na simboli~an na~in je potvrdio francusko-njema~ko pomirenje. Sporazumom su dogovoreni redovni susreti na svim nivoima, ali po~etni impuls za gradnju novih odnosa Francuske i Njema~ke koja se potom {irila na ostatak dru{tva dat je najprije sa samog dr`avnog vrha. U vrijeme obilje`avanja pedesetogodi{njice prvog susreta francuskog generala Charlesa de Gaullea i Adenauera, tvorca moderne Njema~ke, pro{le je sedmice u De Gaulleovom rodnom selu Colombey-les-Deux-É glises, koje se tradicionalno smatra mjestom gdje se rodilo francusko-njema~ko pomirenje, otvoren memorijalni centar. Memorijal su pro{log vikenda otvorili francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njema~ka kancelarka Angela Merkel, uz prisustvo biv{eg francuskog predsjednika Jac-

U

FRANCUSKO-NJEMA^KO POMIRENJE: Memorijalni centar su pro{log vikenda otvorili francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njema~ka kancelarka Angela Merkel

ques Chiraca, a podignut je nedaleko od imanja gdje je general proveo najve}i dio `ivota u selu Colombeyles-Deux-É glises, gdje je i sahranjen. Nedavno otvoreni Memorijal u spomen De Gaulleu smje{ten je na tri nivoa, na 1.600 kvadratnih metara izlo`benog prostora, podijeljenog u {est soba, na kojem je postavljeno pedesetak audio-vizuelnih instalacija, interaktivni ekrani, hiljadu fotografija, mape, panoi, koji govore o burnoj evropskoj povijesti 20. stolje}a obilje`enog ratovima i pomirenjem.

Evropa.qxd

10/14/2008

4:37 PM

Page 43

EVROPA, ODMAH

Gaullea Colombey-les-Deux-Églises, koje se tradicionalno mirenja, pro{le je sedmice otvoren veliki memorijalni centar susreta De Gaullea i Adenauera, tvorca moderne Njema~ke

HIMNA, ZASTAVA I SLOGAN EU

Konrada Adenauera u De Gaulleovom melje za gradnju Evropske zajednice Foto: REUTERS

Prema novom poslovniku, koji su zastupnici Evropskog parlamenta izglasali pro{le sedmice, zastava EU-a bit }e istaknuta na svim sastancima u Evropskom parlamentu, evropska himna, Beethovenova Oda radosti, izvodit }e se na sve~anim sjednicama i tokom dolaska {efova stranih dr`ava, a na svim dokumentima bit }e istaknut sloga Ujedinjeni u raznolikosti. Parlamentarci su tako|er 9. maj (dan na koji je 1950. tada{nji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman odr`ao svoj poznati govor, u kojem se zauzeo za ujedinjenje Evrope) proglasili Danom Evrope i pozvali zemlje ~lanice da taj dan proglase pravim praznikom. Simboli EU-a bili su predvi|eni u propalom Ustavu, a u Lisabonskom ugovoru koji je preuzeo ve}inu odredbi neuspjelog Ustava simboli su izba~eni jer su neke euroskepti~ne zemlje ~lanice to tra`ile. Ipak, puno zemalja ~lanica EU koriste te simbole zajedno sa nacionalnim simbolima.

UKIDANJE ZABRANE ZA LUKA[ENKA Aleksandar Luka{enko

NJE: enda olas

Izgradnju ovog memorijalnog centra koji je ko{tao oko devetnaest miliona eura finansirale su Evropska unija, francuska vlada, fondacija Charles de Gaulle, departman Haute-Marne. Njegovom izgradnjom, kako se vjeruje, vi{e nego duplo }e se pove}ati broj posjetilaca (godi{nje ih ima oko pedeset hiljada) koji obilaze rodno selo Charlesa de Gaullea. Ina~e, jedan od memorijalnih centara koji su mu u Francuskoj posve}eni je otvoren u Parizu pod nazivom L’Historial Charles de

Gaulle , koji je izvana potpuno nevidljiv. Dvanaest metara ispod povr{ine zemlje arhitekti su u sredi{njem dijelu smjestili veliku kino dvoranu u kojoj se prikazuje 25minutni film o De Gaulleu. Kino dvorana okru`ena je hodnikom u kojem su prikazana tri najva`nija trenutka u De Gaulleovom javnom `ivotu - povijesni govor odr`an na BBC-u 1940, oslobo|enje Pariza 1944. i utemeljenje Pete Republike 1958. godine, ~iji je De Gaulle bio prvi predsjednik. ‹

Evropska unija je na {est mjeseci ukinula zabranu putovanja u dr`ave ~lanice za bjeloruskog predsjednika Aleksandra Luka{enka, “posljednjeg evropskog diktatora”. EU je izme|u 2004. i 2006. godine uvela zabranu ulaska na svoj teritorij za oko 40 bjeloruskih du`nosnika, a zabrana i dalje ostaje za one du`nosnike koji su izravno sudjelovali u likvidacijama politi~kih zatvorenika, a za sve i dalje ostaje na snazi zamrzavanje imovine u EU.

16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

43

Biznis.qxd

10/14/2008

4:55 PM

Page 44

Priredio: Asim Metiljevi}

Business

„ Za{to se povukao premijer Sarajevskog kantona Samir Si

PAD VLADE UPRKOS PRIVREDNOM USPONU Prema izvje{taju Privredne komore Kantona Sarajevo za period januar-august ove godine, fizi~ki obim industrijske proizvodnje Kantona porastao je za ,92 posto, {to je dva puta vi{e od rasta industrijske proizvodnje Federacije BiH. Najve}i rast zabilje`en je u metalnoj industriji 8( 0 posto), proizvodnji preciznih opti~kih instrumenata 4( 2 posto), proizvodnji odje}e 3( 0 posto), proizvodnji ma{ina (28 posto) i tako dalje. Preciznije, u 12 grana industrijske proizvodnje zabilje`en je zna~ajan rast dok je u osam industrijskih grana registriran minimalni pad od 3 do 5posto. U privredi Kantona Sarajevo uposleno je ne{to vi{e od 70.000 radnika, a van privrede blizu 05.000 radnika, a za samo godinu dana broj uposlenih radnika pove}an je za 18 posto!U istom razdoblju prosje~ne neto pla}e porasle su 12 posto i upravo su prema{ile prosje~ni iznos od 1.000 KM, {to je za oko 200 KM vi{e od prosje~nih pla}a u Federaciji BiH. Najve}i i najvidljiviji uspon registriran je u gra|evinskoj industriji koja je doslovno procvjetala: od svih kranova u Federaciji BiH, skoro 40 posto podignuto ih je u Kantonu Sarajevo, ~ija gra|evinska industrija trenutno upo{ljava blizu 9.000 radnika, s investicionim ulaganjima od preko dvije milijarde KM! Uprkos izvanrednim rezultatima ostvarenim u ekonomiji Kantona, jedini politi~ar u BiH koji se nakon lokalnih izbora dobrovoljno povukao s funkcije jeste premijer Kantonalne vlade Samir Silajd`i}. Zvani~no, Silajd`i} se povukao zbog lo{ih izbornih rezultata njegove partije na lokalnim izborima, no Slobodna Bosna doznaje da su stvarni razlozi ne{to druk~iji: Silajd`i} se povukao zbog kontinuiranih, ~esto krajnje neumjesnih prozivki i pritisaka dokonog nevladinog sektora i pojedinih medija koji su ga mjesecima dr`ali na ni{anu, optu`uju}i ga i za ono {to jeste, ali jo{ ~e{}e i za ono {to nije skirivo i za {ta objektivno nije odgovoran. “O povla~enju sam po~eo razmi{ljati prije lokalnih izbora, a rezultati su samo ubrzali i u~vrstili moju odluku. Vi{e nisam mogao podnositi ulogu javne mete za pljuvanje koju POZITIVAN TREND su mi dodijelile nevladine SARAJEVSKE PRIVREDE: U organizacije i neki mediji mandatu premijera u ostavci vo|eni privatnim poslovnim Samira Silajd`i}a zabilje`en interesima svojih gazda”, sna`an rast industrijske izjavio je za Slobodnu Bosnu proizvodnje kantonalni premijer u ostavci Samir Silajd`i}.

44

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

Biznis.qxd

10/14/2008

4:55 PM

Page 45

ona Samir Silajd`i} „ Prekodrinski sporazum o energetici „ Nobelova nagrada za ekonomiju „ Nastavljen pad cijena nafte

SRBIJA I RS NA DRINI GRADE OSAM ELEKTRANA E lektroprivreda Republike Srpske i lEektroprivreda Srbije namjeravaju formirati zajedni~ku projektnu kompaniju za izgradnju hidrocentrala na rijeci Drni. Detalje tog aran`mana upravo su dogovorili ministri energetike i rudarstva Srbije i Republike Srpske Petar [kundri} i Slobodan Puhalac, i prema dostupnim informacijama, zajedni~ka projektna kompanija bit }e formirana do kraja godine. U nadle`nosti ove kompanije bit }e ukupno osam novih hidrocentrala u gornjem i donjem toku Drine, uzvodno od Vi{egrada. Drina se ina~e ubraja me|u rijeke s najve}im hidroenergetskim potencijalom na Balkanu, ne toliko zbog koli~ine vode koliko zbog uravnote`enog vodostaja preko cijele godine. Jo{ iz vremena zajedni~ke dr`ave, E lektroprivreda BiH i E lekroprivreda Srbije planirale su zajedni~ku izgradnju nekoliko velikih hidrocentrala na Drini, od kojih je najve}a bila projektovana u gornjem toku, pod nazivom “Buk Bijela” kapaciteta 450 megavata. U izgradnju ove centrale bila je uklju~ena i E lekroprivreda Crne G ore, no pod pritiskom ekolo{kih udru`enja koja su ustala u za{titu jedinstvenog kanjona aTre Crna G ora se povukla iz projekta, pa }e Srbija i Republika Srpska zajedni~ki graditi “Buk Bijelu”, ali u reduciranom obliku, skoro tri puta manjeg kapaciteta od prvobitno planiranog. Na federalnom dijelu rijeke Drine, kod Ustikoline, tako|er je planirana izgradnja jedne hidrocentrale srednje snage tzv. proto~nog tipa, {to zna~i da se ne bi gradila klasi~na akumulacija s pregradnom branom. Pa ipak, i tako minimalni zahvat na rijeci Drini podigao je na noge lokalne ribare i ekologe koji su se obru{ili na projekat, mada se s njegovim detaljima nisu ni upoznali. Istovremeno, najava izgradnje ~ak osam hidroelektrana na Drini akumulacijskog tipa s( pregradama)u aran`manu Srbije i RS-a ostala je bez ikakvih reakcija lokalnih udru`enja koja su o~ito instrumentalizirana u politikantskoj akciji opstruiranja elektroenergetskih projekata u F ederaciji BiH vrijednih preko sedam milijardi konvertibilnih maraka.

BUSHOV KRITI^AR DOBIO NOBELA vedska akademija nauka i [ umjetnosti nije imala puno dilema pri izboru ekonomista za Nobelovu nagradu:golemom ve}inom glasova nagrada je pripala ameri~kom profesoru Paulu Krugmanu, {iroj javnosti poznatom po kolumnama u NewoYrk imesu . Unutar akademskih T ekonomskih krugova Krugman slovi za predvodnika mla|e generacije ameri~kih ekonomista osobito zaokupljenih problemima globalizma i me|unarodne trgovine, Paul Krugman dok je u {iroj javnosti poznat kao `estoki kriti~ar predsjednika Georgea Busha ~iju administraciju Krugman optu`uje za golemi doprinos aktuelnoj finansijskoj krizi. Krugmanov teorijski pristup temelji se na tzv. ekomiji obima e( conomyof size)koja podrazumijeva smanjivanje fiksnih tro{kova proizvodnje i njihovu raspodjelu na {to ve}i broj proizvoda. Na toj osnovi zasniva se ekonomski uspon kineske ekonomije. Iako spada u `estoke kriti~are Bushove administracije, Krugman je pohvalio “vatrogasne mjere” ameri~kog predsjednika izglasane u Kongresu. “Danas sam manje pesimisti~an nego ju~er”, rekao je Krugman nakon usvajanja finansijakog paketa te{kog 700 milijardi dolara, koje }e ameri~ka administracija usmjeriti na stabiliziranje poljuljanog bankarskog tr`i{ta, i dodao kako vjeruje u oporavak finansijskog tr`i{ta. “Ljudi koji su nas uvjeravali da tr`i{te funkcionira i da privatne te`nje za sticanjem profita uvijek vode dobrim rezultatima nisu bili u pravu”, rekao je Krugman, aludiraju}i na berzanske me{etare i bankarske menad`ere ~ija je nezaja`ljiva pohlepa za profitom dovela svijet na sami rub finansijskog sloma. DO KRAJA GODINE NAFTA 50 DOLARA

U posljednja tri mjeseca cijena sirove nafte strmoglavila se sa 145 na dana{nju razinu od oko 80 dolara za barel, a prema prili~no pouzdanim predvi|anjima ekonomista, u narednih nekoliko mjeseci jo{ }e padati. Ekonomisti predvi|aju da }e do kraja godine barel nafte biti tri puta jeftiniji nego po~etkom godine, odnosno da }e cijena pasti sa 145 na 50 dolara!

16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

45

Oglasi.qxd

10/15/2008

4:47 PM

Page 46

Oglasi.qxd

10/15/2008

4:48 PM

Page 47

Knjiga.qxd

10/16/2008

2:16 AM

Page 48

SVJETSKI EKSKLUZIV

KRVAVI ZARA]ENIH U SARA Britanski profesor PETER ANDREAS, koji je tokom rata boravio u Sarajevu, ovih je dana u Londonu objavio intrigantnu knjigu pod naslovom “Plave kacige i crna tr`i{ta: biznis opstanka u opsadi Sarajeva”, u kojoj analizira kako je barbarska opsada glavnog grada u BiH formirala ekonomsku i poslovnu elitu sa obje zara}ene strane vojnog prstena, a uz podr{ku i blagoslov me|unarodnih “mirovnjaka”; na{a novinarka izdvojila je najzanimljivije dijelove iz ovog uzbudljivog i provokativnog bestselera

Sarajevo su izvana terorizirali Karad`i}evi zlo~inci, a izn 48

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

Knjiga.qxd

10/16/2008

2:16 AM

Page 49

Dvostruka opsada Sarajeva

I BIZNIS IH STRANA RAJEVU SENZACIONALNO SVJEDO^ENJE IZ PRVE RUKE: Britanski profesor Peter Andreas u svojoj novoj knjizi analizira kako je Sarajevo u ratnom periodu postalo “ratni plijen” agresora, branitelja i me|unarodnih mirovnjaka

, a iznutra Izetbegovi}evi podobni “narodni komandanti” 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

49

Knjiga.qxd

10/16/2008

2:17 AM

Page 50

SVJETSKI EKSKLUZIV

Priredila

Danka Savi} [email protected]

eter Andreas, stru~njak za me|unarodnu politiku, ina~e bosanski zet, autor je knjige Plave kacige i crna tr`i{ta: biznis opstanka u opsadi Sarajeva, koja govori o najdu`oj vojnoj opsadi u skorijoj povijesti. Knjiga se bavi fenomenom opsade u svim njenim oblicima i posljedicama, ona pokazuje kako je, osim te{kih ratnih zlo~ina, opsada Sarajeva dovela do organiziranog kriminalnog poduzetni{tva, gdje su pasivno, ali i aktivno sudjelovali UN i zapadne sile. Radovana Karad`i}a (~ija nova optu`nica dosta pa`nje posve}uje Sarajevu) spomenuta knjiga ne promatra samo kao glavnog arhitektu opsade nego i kao plja~ka{kog mafija{kog bossa, koji je zara|ivao na nesre}i stanovni{tva, prikupljaju}i naplate od preuzete humanitarne pomo}i. UN, bez ~ije se dozvole nije moglo iza}i i u}i u grad, i glavne zapadne sile su sudjelovale u ovom iznu|iva~kom poduhvatu, u velikoj mjeri toleriraju}i opsadu koju su istovremeno osu|ivale. Dalje u tekstu prenosimo nekoliko odlomaka iz ~etvrtog dijela knjige koja govori o situaciji u Sarajevu tokom opsade grada.

P

DANAS SE NIKO NE BI BORIO ZA SARAJEVO Opsada Sarajeva bila je u stvari dvostruka opsada: jedna vanjska, druga unutarnja. Unutarnja opsada je bila mogu}a zahvaljuju}i vanjskoj i poma`e da se objasni kako je poslu`ila interesima nekih od sudionika unutar grada iako je ve}ina stanovni{tva zbog nje patila. Opsada je omogu}ila otvorenu i zakulisnu zloupotrebu mo}i, i iracionalnu podlogu da se takve zloupotrebe toleriraju. Ona je kreirala pogodno okru`enje za SDA strana~ke vo|e da ra{ire i konsolidiraju svoju politi~ku mo}, i marginaliziraju svoje oponente i druge politi~ke sudionike. To je kreiralo ogromne ekonomske mogu}nosti za lopovluk, ratno profiterstvo i preraspodjelu bogatstva dok se ve}ina ljudi u gradu borila da pre`ivi. I kao {to se jedan bosanski vladin zvani~nik jada: “Da su ljudi u to vrijeme znali u koju vrstu kriminalnih radnji i profiterstva su uklju~eni tokom opsade ne bi odlu~ili da se bore.” Fokusiraju}i se na vanjsku stranu opsade, UN, vode}a humanitarna misija u Sarajevu, opse`no je nadgledala onu manje vidljivu, unutra{nju stranu. Strani mediji, tako|er boja`ljivi prema takvim

50

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

UNOSAN BJELOSVJETSKI BIZNIS: UN-ovi vojnici u Sarajevu su ~esto posredovali izme|u zara}enih ratnih profitera

DOGOVORENA TRAGEDIJA: Stoga dok su otpor vanjskoj opsadi i dramati~ni prizori poja~ali globalnu sliku Sarajeva kao `rtve ({to je grad zaista i bio), na udarnoj strani, manje je nagla{avano da je grad tako|er bio `rtva i iskori{tavan iz unutra{njosti od nekih svojih za{titnika i vo|a

PLJA^KA U CILJU “JA^ANJA ODBRANE”: Jusuf Juka Prazina

istra`ivanjima, ve}inu vremena su preferirali da se dr`e jednostavnijih i za ispri~ati na udarnim stranama ugodnijih tema o vanjskom agresoru nasuprot unutarnjim braniteljima. Rieff je opisao ovo kao “grijeh izostavljanja”. “Oni od nas (stranih novinara) koji su bili posve}eni ispravnosti bosanskog pitanja su nastojali da gurnu pod tepih korupciju bosanskih politi~kih elita koje su se u ratu ~ak i u Sarajevu obogatile od sukoba prave}i privatne dealove sa Srbima i namje{taju}i ~lanovima svojih porodica, prijateljima, ljubavnicama… lagodne poslove u inostranstvu. Predsjednik Izetbegovi} je poslao ~lanove svoje porodice u Hrvatsku i Tursku, a novodno je i jedan dio njegove porodice ~ak uspio da ostane na okupiranoj Grbavici, a da pri tome nisu bili zlostavljani. Lokalnoj {tampi je bilo zabranjeno da se suvi{e fokusira na pitanja opsade, npr. Oslobo|enje je jednom prilikom prekinulo planove da objavi na dvije strane pri~u o zlo~inima i javnoj sigurnosti. Stoga dok su otpor vanjskoj opsadi i dramati~ni prizori poja~ali globalnu sliku Sarajeva kao `rtve ({to je grad zaista i bio), na udarnoj strani, manje je nagla{avano da je grad tako|er bio `rtva i iskori{tavan iz unutra{njosti od nekih svojih za{titnika i vo|a. Ovo se de{avalo na vi{e na~ina i na vi{e nivoa a ~esto mimo o~iju javnosti.”

KRIMINALCI PROTIV ZLO^INACA Gradski zlo~inci, koji su na po~etku bili slavljeni kao patrioti i heroji, u sve

Knjiga.qxd

10/16/2008

2:17 AM

Page 51

Dvostruka opsada Sarajeva

PREDSJEDNIK I NJEGOVI “NESTA[NI, ODMETNUTI” KOMANDANTI: Alija Izetbegovi} nagra|uje Ramiza Delali}a ]elu, Muju Zuli}a i Mu{ana Topalovi}a Cacu

PATRIOTSKI REKET: Vojnici Ramiza Delali}a ]ele tako|er su prijetili kopanjem rovova koriste}i to kao sredstvo iznu|ivanja novca od ciljanih bogatih pojedinaca. Vojnici su rutinski prikupljali “donacije” od gra|ana, obi~no izme|u 2.000 i 5.000 maraka POBUNA SEFERA HALILOVI]A

Komandant Armije BiH je ovisio o dobroj volji logisti~ara Hasana ^engi}a Biv{i bosanski general Sefer Halilovi}, kao i drugi, navodi da je naro~ito {irok spektar organiziranog lopovluka bila sistematska zloupotreba finansijskih donacija iz inostranstva koja su bila namijenjena odbrani. Stotinama miliona dolara me|unarodne pomo}i od bosanske dijaspore i prijateljskih islamskih zemalja, kao {to su Iran i Saudijska Arabija, raspolagala je mala grupa lojalnih vladi Alije Izetbegovi}a, {to im je dalo nevjerovatnu finansijsku mo} bez kontrole ili odgovornosti. Halilovi} tvrdi da je ve}ina stranih donacija ostala na privatnim re~unima i da nikada nisu iskori{tene za njihovu stvarnu namjenu, {to je bila odbrana. Oni koji su odr`avali tajnim izvore vanjskih donacija kao {to je biv{i zamjenik ministra odbrane Hasan ^engi} (koga je Izetbegovi} imenovao za {efa zadu`enog za strane donacije i kupovinu oru`ja) u`ivali su neprikosnoveni privilegirani status.

IZME\U DVIJE VATRE: Sefer Halilovi}, prvi komandant ABiH

ve}oj mjeri su krali i terorizirali one koje su trebali braniti. Kao dodatak odbrani grada, Juka Prazina i njegovi momc i su p lja~ kali, iznu| ivali, zloup otrebljavali i silovali c ivile te p lja~ kali skladi{ ta i p rodavnic e. Kriminalc i kao { to je Juka su koristili akreditac ije koje su dobijali od svoje vlade kako bi p lja~ kali skladi{ ta i radnje. Kada bi p olic ija p oku{ ala da ih zaustavi, oni bi jednostavno pokazali svoje akreditacije i tvrdili da uzimaju zalihe za potrebe vojske. Kako se situacija p ogor{ avala, generalStjepan [iber ` alio se Juki p okazuju}i mu debeo f ajl u kojem je dokumentiran kriminal njegovih “junaka” i govore}i mu da je to lo{ e za imid` Armije BiH. Jo{ jedan vi{i vladin slu` benik je rekao Juki da su f ranc uski of ic iri UNP ROF OR- a rekli kako ne p ostoji bosanska vojska nego samo bande koje krijum~ are. ^ini se da su takve ` albe djelovale barem u jednom slu~ aju - biv{ i ministar se sukobio sa Jukom oko kra| e benzina p osramljuju}i ga i op tu` uju}i ga da p oma` e nep rijatelju, i p ozivao se na njegov p atriotizam tra` e}i od njega da p omogne za{ titi i da umjereno tro{ i zalih e. S lu` bene { p ekulac ije su bile da se Juka p ovinovao zato { to op tu` be i ` albe nisu dolazile od vojnog of ic ira budu}i da Juka nije priznavao nikakav vojni autoritet osim samog sebe. Juka je p osebno gledao na bosanskog generala Sefera Halilovi}a kao rivala i jednom p rilikom je p rekinuo p ress konf erenc iju koju je dr` ao Halilovi} i drugi najvi{i oficiri deru}i se iz sale: “Vi, gadovi, za{to i mene niste pozvali?!” Nastavak na 54. stranici

16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

51

Oglasi.qxd

10/15/2008

4:53 PM

Page 52

Oglasi.qxd

10/15/2008

4:51 PM

Page 53

Knjiga.qxd

10/16/2008

2:18 AM

Page 54

SVJETSKI EKSKLUZIV

Nastavak s 51. stranice

Halilovi} je najzad izdao nare|enje da se Juka uhapsi u oktobru 1992. godine nakon ~ega su Juka i mnogi od njegovih ljudi iza{li iz Sarajeva kako bi zauzeli pozicije na obli`njoj planini Igman gdje je mogao kontrolirati najva`niji putni pristup u i izvan grada. Juka je uspostavio nove kontrolne ta~ke {to mu je omogu}ilo da uzme veliki dio pomo}i i drugih sredstava namijenenih gradu. Prkosno sjede}i na Igmanu okru`en svojim najlojalnijim borcima i dobermanima, Juka obe}ava da }e u}i na bijelom konju u grad, probiti opsadu i osloboditi ga. Sarajevske kriminalne armijske vo|e nisu samo ignorirale lanac komande nego su se ~esto {epurili i nadmeno pona{ali jedan vojnik naprimjer je ispri~ao kako je, nakon {to je general Jovan Divjak izdao papire za njegov transfer iz jedinice pod komandom Muje Zuli}a, nakon {to je dobio naredbu za transfer, Zuli} jednostavno iskoristio taj papir koji je potpisao Divjak kao toalet papir. Formalni lanac komande bio je samo fikcija, posebno nakon prvih godinu i po opsade, npr. komandant Prvog korpusa imao je samo formalni autoritet nad jedinicom Mu{ana Topalovi}a Cace. Vo|a lokalnog voda je jednom prilikom tra`io od njega da zapovijedi Caci da oslobodi jednog starca Hrvata, izbjeglicu, od kopanja rovova. Komandant je jednostavno odgovorio da je to nemogu} zahtjev budu}i da on nema stvarni uticaj ili kontrolu nad Cacom. Vo|a voda se zatim okrenuo neformalnim kanalima tra`e}i kontakte u sarajevskom podzemlju kako bi se ipak dogovorio sa Cacom.

CACO I ]ELO, ODBRANA I TEROR Cacini vojnici su rutinski nasilno odvodili ljude sa ulica i vodili ih na linije fronta kako bi kopali rovove. Odvodio je i ~lanove porodica vi{ih vladinih zvani~nika i armijskih generala. Jedne ve~eri krajem 1992. godine vojnik iz Cacine jedinice je bio upu}en da ~uva “zatvorenike” u podrum smje{ten nedaleko od linije fronta, ali potom je shvatio je da su oni koji su bili zarobljeni zapravo lokalni stanovnici koji su bili prisiljeni kopati rovove. Neki od njih se nisu nikada vratili, navodno zbog toga {to su Cacini ljudi `eljeli useliti u njihove stanove. Njihova tijela navodno su u Kazanima me|u stotinama drugih `rtava Cacinih ljudi, mnogi od njih su bili gra|ani srpske nacionalnosti. Vojnici Ramiza Delali}a ]ele tako|er su prijetili kopanjem rovova koriste}i to kao sredstvo iznu|ivanja novca od ciljanih bogatih

54

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

DVA POLA ISTE POLICIJE: Munir Alibabi} postao je `rtva Izetbegovi}evog re`ima nakon {to je upozorio na dr`avni kriminal pod patronatom njegovog {efa i miljenika SDA, ministra policije Bakira Alispahi}a

OPSADA PREDSJEDNI[TVA: Tenzije izme|u sarajevskih kriminalnih vojnih vo|a i vladinih funkcionera su eskalirale u ljeto 1993. Jednom prilikom su uzeli stotine talaca i okru`ili zgradu Predsjedni{tva BiH kako bi tako protestovali protiv hap{enja Senada Pecara, jednog od Cacinih poru~nika

pojedinaca. Vojnici su rutinski prikupljali “donacije” od gra|ana, obi~no izme|u 2.000 i 5.000 maraka. Oni koji su odbijali ili nisu mogli platiti bili bi poslani na kopanje rovova. Sve krhkije i te`e veze vlasti sa braniteljima grada sa kriminalnom pozadinom bile su tako|er testirane kasnog septembra 1993. godine kada je Ismet Bajramovi} ]elo pogo|en malokalibarskim metkom u jednom od lokalnih kafi}a. Metak je zavr{io u sr~anom zalisku. Sarajevska vlast, o~ajna {to ]elo nije umro u lokalnoj bolnici, zbog prijetnje osvetom njegovih ljudi (koji su preuzeli jedan bolni~ki odjel i preobrazili ga u naoru`ani objekat), molila je UNHCR da pregovara sa Srbima da omogu}e ]eli da bude evakuiran radi hitne operacije na srcu u Italiju. Radovan Karad`i} je, navodno, potpisao pismo kojim je dozvolio ]elinu evakuaciju (nakon {to se oporavio u bolnici u Anconi, ]elo je navodno poku{ao da se vrati avionom, ali UN zvani~nici su primijetili njegovo ime na listi putnika u zadnjem trenutku i obavijestili su vlasti da ga ne puste u avion. Ipak, on se sam vratio u Sarajevo kasnije). Tenzije izme|u sarajevskih kriminalnih vojnih vo|a i

STROGO KONTROLIRANI RATNI KOMANDANTI I PROFITERI: Ramiz Delali} i Ismet Bajramovi}

Knjiga.qxd

10/16/2008

2:19 AM

Page 55

Dvostruka opsada Sarajeva

IZETBEGOVI]EVE SIMPATIJE ZA POSLU[NE KRIMINALCE

[ahinpa{i}, Delimustafi}, Nuhanovi}… bili su dio vladaju}e bo{nja~ke elite U ne{to {irem kontekstu, uvjeti pod opsadom omogu}ili su novoj eliti povezanoj sa SDA da izbije na povr{inu njihova mo} i da se konsolidira elita izgra|ena oko Izetbegovi}eve porodice i njenog unutarnjeg kruga ljudi lojalnih stranci. Prema Sudeticu, ovo se odnosi na Senada [ahinpa{i}a (koji je pomogao Aliji Izetbegovi}u da oformi SDA i imao je bliske odnose sa predsjednikovim sinom Bakirom Izetbegovi}em), zatim na porodicu Alije Delimustafi}a (biv{eg bosanskog ministra unutarnjih poslova) i Alemka Nuhanovi}a

(prodava~a mesa iz Vi{egrada). U februaru 1994. godine na sastanku SDA Izetbegovi} je pojasnio da }e lojalnost i poslu{nost SDA-u imati prednost u odnosu na stru~nost i obrazovanje. Nestrana~ki ~lanovi u ministarstvima i dr`avnim kompanijama su sve vi{e bili potisnuti i zamijenjeni omiljenim SDA ~lanovima. Kao {to je jedan vi{i bosanski vladin zvani~nik objasnio: ”Otarasili su se svakoga ko nije bio poslu{an. Umjesto da organiziraju narod, oni su se samo nadali pomo}i iz inostranstva”.

RATNI LIDERI IZ POZADINE: Senad [ahinpa{i} i Hasan ^engi}

vladinih funkcionera su eskalirale u ljeto 1993. Jednom prilikom su uzeli stotine talaca i okru`ili zgradu Predsjedni{tva BiH kako bi tako protestovali protiv hap{enja Senada Pecara, jednog od Cacinih poru~nika. Me|u taocima je bio i sin generala Rasima Deli}a. Kada je on poku{ao da pobjegne, Caci su ga vratili vojnici egipatskog UNPROFOR-a koji su o~igledno mislili da je on jedan od srpskih zatvorenika u bijegu. Sarajevska vlada se najzad pokrenula kako bi razbila jednu od najpoznatijih sarajevskih bandi krajem 1993. godine… Slamanje bandi sada je bilo ograni~enije i selektivnije nego {to se to na po~etku ~inilo, ve}ina uhap{enih vojnika ubrzo bi bila oslobo|ena, a mnogi od njih koji su ostali u pritvoru su imali

“optu`nice” koje su bile promijenjene od onih za vojni pu~ samo na nepokoravanje. Cacin poru~nik Senad Pecar koji je uhap{en, promoviran je u brigadnog komandira nakon Cacine smrti, a jedan od Cacinih li~nih oficira Timur Numi} je ~ak postao prvi operativac centrale vladaju}e SDA stranke.

IZETBEGOVI]EVI SENTIMENTI PREMA “PODOBNIM” MAFIJA[IMA Unutarnja opsada se nije de{avala u otpadni~kim vojnim jedinicama nego je ~ak i dublje pro{irena unutar dr`avnog aparata. Munir Alibabi} tvrdi da je Sarajevo tokom ve}eg dijela opsade

plja~kala njegova vlastita vlast zaklanjaju}i se iza patriotizma. Alibabi} i ostali tvrde kako je Caco eliminiran ne zato {to je bio odmetnuti komandant nego zato {to je postao politi~ka odgovornost za predsjednika Izetbegovi}a i njegov unutarnji krug: Caco je isuvi{e znao i mogao je prozvati politi~ke vo|e kao sau~esnike u svom prljavom poslu. Dok je sitna riba pometena u antikriminalnoj akciji, ve}i zlo~ini nikada nisu bili do kraja istra`eni ili rije{eni. Prema Alibabi}u, standardni izgovor za nedostatak istraga je uvijek bio isti: odbrana grada je bila trajni prioritet dok su oni funkcioneri koji su koristili ovaj izgovor bili naj~e{}e oni koji su nagomilavali vozila, kompanije, restorane, radnje, kafi}e... Alibabi} navodi da je postojala mala grupa profitera kojima je upravljala SDA i vi{i funkcioneri koji su sve vi{e djelovali kao biznismeni nego policajci. Posebno je ~uven slu~aj bio, navodno, Bakir Alispahi}, koji nije bio samo lojalni saveznik Izetbegovi}a i ~lan Izvr{nog odbora SDA nego je tako|er koristio svoju slu`benu funkciju da za{titi i zapo~ne {irok spektar mutnih poslovnih radnji, a neke od njih su bile dobro poznate vlastima i prije nego {to su ga imenovali za ministra unutarnjih poslova u junu 1993. godine. Prema jednoj tvrdnji, to navodno uklju~uje i poku{aj da se prokrijum~ari roba u vrijednosti od 550 hiljada njema~kih maraka u kamionima ofarbanim u bijelo sa UN oznakama i uz policijsku pratnju tokom njihovog ulaska u grad. U drugom incidentu i sam Alispahi} je navodno uhap{en sa zalihama alkohola, ali je ubrzo oslobo|en nakon intervencije “odozgo”. Istrage i optu`be protiv ~lanova SDA su navodno obeshrabrivane zbog njihove pripadnosti stranci. Npr. istrage o Cacinom kriminalnom pona{anju, uklju~uju}i i ubistva mnogih srpskih civila, u gradu su zaustavljene uz izgovor da bi stranka mogla biti kompromitirana. U tom pogledu politi~ko vodstvo je ostalo nijemo i toleriralo je Cacino kriminalno pona{anje i pona{anje mnogih drugih sve dok oni nisu zastarjeli. Na ranije optu`be i upozorenja o zlo~inima i zloupotrebama, uklju~uju}i i pismo od ~etiri strane generala Divjaka Izetbegovi}u u maju 1993. godine, niko, navodno, nije reagirao. Zapravo, ubrzo nakon {to je Alibabi} poslao predsjedniku Izetbegovi}u izvje{taj od osam strana u kojem je obrazlo`io nezakonite aktivnosti unutar Ministarstva unutarnjiih poslova, uklju~uju}i i Alispahi}eve poslove, Alibabi} je bio optu{ten iz slu`be bez obrazlo`enja, degradiran i preba~en u drugi odjel sa malom odgovorno{}u. ‹ 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

55

Oglasi.qxd

10/16/2008

12:15 AM

Page 56

Oglasi.qxd

10/15/2008

4:43 PM

Page 57

Rim.qxd

10/15/2008

9:34 PM

Page 58

SKELANI, NA DRINI

ARHITEKTONSKI OSTACI RIMSKE IMPERIJE: Istra`ivanja u Skelanima prvi je zapo~eo ~uveni sarajevski arheolog Karlo Pa~

Staro se carstvo prostire...

Skelani politi~ki centar Isto~n 58

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

Rim.qxd

..

10/15/2008

9:35 PM

Page 59

Jedinstveni arheolo{ki ostaci Rimske Imperije

Pi{e

Dino Bajramovi} [email protected] Foto

Mario Ili~i} jesna zajednica Skelani ~etrdesetak je kilometara udaljena od Srebrenice, ali pripada toj op{tini. I pod hitno bi trebala proglasiti “samostalnost”. Jer, nekada su Skelani, u vrijeme Rimskog Carstva, bili politi~ko sredi{te Isto~ne regije Provincije Dalmacija. Pokazala su to i nova, prvi put nakon 112 godina, provedena istra`ivanja na tom podru~ju. U posljednjih pet sedmica, istra`iva~ki tim na ~elu sa mr. Mirkom Babi}em, direktorom Muzeja Semberija u Bijeljini, otkrio je jedinstvene arheolo{ke ostatke iz perioda Rimskog Carstva.

M

ZAOSTAV[TINA KARLA PA^A “Pro{lo je 112 godina otkako su austrougarski arheolozi, na ~elu sa ~uvenim Karlom Pa~om, vr{ili istra`ivanja na podru~ju Skelana. A, Skelani su i tada, kao i danas, bili na kraju svijeta. Da nema rije~ne granice, ne bi bili kraj svijeta, nego transferzala kroz ovu regiju. U ovom slu~aju ~ak ni makadamski put nije vodio do Skelana. Ipak, Karlo Pa~ i njegova ekipa otkrili su 1896. na ovom lokalitetu osamdeset

rimskih spomenika iz prvog, drugog i tre}eg vijeka, deponovali ih u prostoriju jedne bazilike i pripremili za transport u Sarajevo. Ili, u Be~. Me|utim, zbog velike poplave koja je u to vrijeme zadesila ovo podru~je reljef je promijenjen, a spomenici su zatrpani. A Karlo Pa~ i njegova ekipa vi{e nisu imali ni snage ni volje da ponovo iskopavaju te spomenike. I od tada pa sve donedavno nijednom od mojih kolega nije palo na pamet da ponovo vr{i istra`ivanja na ovom podru~ju”, govori Mirko Babi} za Slobodnu Bosnu. Mirko Babi} studij arheologije zavr{io je u Beogradu, a u tom gradu je i magistrirao. Prije rata radio je kao kustos u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu. ^itao je pisane materijale Karla Pa~a i `elio je da se nekada vrati u Skelane i nastavi davno zapo~eta istra`ivanja. “Imao sam podatak da je bazilika u koju su bili deponovani rimski spomenici bila udaljena 750 kora~aja od `andarmerijske stanice. Ali, nisam imao podatak na koju stranu. Niko, apsolutno niko, od stanovnika Skelana nije se mogao sjetiti da su na tom podru~ju ikada vr{ena bilo kakva arheolo{ka iskopavanja. Ipak, koriste}i kompas i dan koji je bio bez sunca, do{ao sam direktno pred ku}u starije gospo|e Anke Ivanovi}. Sa njenim starateljem, sestri}em Vidojem, dogovorio sam da po~nem otkopavati dio izme|u ku}e i {tale. Budu}i da je prostor bio {irok ~etiri metra, morao sam iskopati  sondu {irine najvi{e do jedan i po 

U periodu od prvog do petog vijeka pro{log milenija Skelani, na samoj granici na{e dr`ave sa Srbijom na rijeci Drini, bili su politi~ko sredi{te Isto~ne regije Provincije Dalmacija Rimskog Carstva; Mirko Babi}, direktor “Muzeja Semberija“ u Bijeljini, odlu~io je obnoviti istra`ivanja i u prvih pet sedmica do{ao je do fascinantnih otkri}a

to~ne regije Rimskog Carstva 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

59

Rim.qxd

10/15/2008

9:36 PM

Page 60

SKELANI, NA DRINI

MIRKO BABI]: “Skelani su bili izuzetno zna~ajan, razvijen i bogat centar”

metar. Uglavnom, prva dva dana

 iskopavanja ni{ta nisam prona{ao, osim nekoliko tragova {ute i bio sam ubije|en da se tu ne{to nalazi. I jedino mi je preostalo da sru{im ku}u! Ali, kako }u im sru{iti ku}u?! I, tre}i dan iskopavanja do{ao sam do prostorije F nekada{nje bazilike. Ba{ one prostorije u koju je

Karlo Pa~ deponovao spomenike”, obja{njava Mirko Babi}. Na{ sagovornik tvrdi i da je, na osnovu novih nalaza, razrije{en problem politi~kog centra tog dijela ove Rimske provincije. Skelani su bili taj centar! Gotovo hiljadu godina Rim je bio politi~ki najzna~ajniji, najbogatiji i

RIMSKI SPOMENICI: Do sada je iskopano trideset spomenika sa natpisima posve}enim bo`anstvima - Jupiteru, Trijadi, Marsu, Silvanu i Mitrasu

BiH U ANTIÈKO DOBA

Februarska izlo`ba u Zemaljskom muzeju u Sarajevu Od 1. februara do 1. marta ove godine u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu bila je postavljena izlo`ba Umjetnost anti~kih mozaika na tlu Bosne i Hercegovine. Svi eksponati predstavljeni na toj izlo`bi su iz

kolekcije Zemaljskog muzeja, a za ovu priliku odabrani su oni najvredniji. Odre|eni broj tih eksponata dio je stalne postavke BiH u anti~ko doba, a dio je vra}en u depoe ove dr`avne institucije.

najve}i grad zapadnog svijeta, a to je ostao i nakon propasti i podjele Carstva; Rimljani su ovim podru~jima vladali gotovo pet vijekova, od .9 pa do propasti Rimskog Carstva, 476. godine. Ekipa Mirka Babi}a do sada je iskopala trideset spomenika sa natpisima posve}enim bo`anstvima: Jupiteru, Trijadi, Marsu, Silvanu i Mitrasu. DIO DIO STALNE STALNE POSTAVKE: POSTAVKE: Sa Sa izlo`be izlo`be Umjetnost Umjetnost anti~kih anti~kih mozaika mozaika na na tlu tlu BiH BiH uu Zemaljskom Zemaljskom muzeju muzeju uu Sarajevu Sarajevu

60

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

STE]AK NA DRINI Ostaci spomenika sada se nalaze u nekada{njem, danas zapu{tenom Domu kulture u Skelanima, koji je ve} dobio naziv: Muzejska zbirka Isto~ni Osat. Sredstvima Vlade Republike Srpske Dom kulture bi, kada istra`ivanja budu

Rim.qxd

10/15/2008

9:37 PM

Page 61

Jedinstveni arheolo{ki ostaci Rimske Imperije

KOD BABE ANKE

Istra`ivanja u Skelanima bi}e obnovljena sljede}e godine

MOZAIK MOZAIK U U SKELANIMA: SKELANIMA: Jedinstveni Jedinstveni arheolo{ki arheolo{ki ostaci ostaci iz iz perioda perioda Rimskog Rimskog Carstva Carstva

zavr{ena, trebao biti obnovljen, a eksponati dati na uvid javnosti. Ispred i iza Doma kulture otkriveni su, prvih dana istra`ivanja, ostaci rimske arhitekture sa 40 kvadratnih metara unikatnih podnih mozaika, jedinstvenih na Balkanu. “Pretpostavio sam da je glavna sonda iza, u dvori{tu Doma kulture. Krenuo sam sa sondom i pratio mozaike kroz cijelu prostoriju. Ali, to je jedna od sporednih prostorija. A, glavna se nalazi tik do Doma kulture. Mi }emo poru{iti neke objekte, ako dobijemo saglasnost, koji nam smetaju da bismo do{li do te, glavne prostorije. Za ovo {to smo otkrili kod Doma kulture mislim da je centralna vije}nica rimskog municipijuma, iz prvog vijeka. A profesor \or|e Jankovi} iz Beograda za ovo nalazi{te pretpostavlja da je carska palata. Uvjeren sam da se konture rimskog grada, koji je bio du`ine 1.500 metara i {irine dvije do tri stotine metara, nalaze u zemlji ispod dana{njih Skelana. Prona{li smo, dakle, neke od najvrednijih dokaza evropske civilizacije na ovim prostorima, ali i dokaze da su Skelani bili izuzetno zna~ajan, razvijen i bogat centar”, veli Mirko Babi}. Rimska naselja imala su razli~it pravni status {to se ti~e prava gra|ana, a neka od njih zvala su se municipijumi. Pored mozaika, u Skelanima

Projekat Arheolo{ko istra`ivanje rimskog Municipijuma u Skelanima kod Srebrenice do sada je finansirala Vlada Republike Srpske. Na samom po~etku istra`ivanja ~lanovima tima uplatili su 79.000 KM. Ostaci rimske arhitekture }e u ~etvrtak, 16. oktobra, biti zatrpani kako ne bi do{lo do daljih o{te}enja, a istra`ivanja }e biti obnovljena na prolje}e naredne godine. Za to }e biti potrebno dodatnih 200.000 KM. Planirano je i ru{enje ku}e

Anke Ivanovi} kako bi istra`ivanja mogla biti nastavljena, a za nju i njenog sestri}a bi}e izgra|en novi stambeni objekat. Dolazak na ovo podru~je najavili su i arheolozi iz Sarajeva, Beograda, Ljubljane, a pomo} bi timu Mirka Babi}a trebali pru`iti i nau~nici iz Njema~ke. O ovom projektu }e u novembru biti organizovano stru~no savjetovanje na kojem }e sudjelovati vi{e od ~etrdeset nau~nika i eminentnih li~nosti iz ove oblasti. U U SVRHU SVRHU ISTRA@IVANJA: ISTRA@IVANJA: Planirano Planirano je je ru{enje ru{enje ku}e ku}e Anke Anke Ivanovi} Ivanovi} kako kako bi bi istra`ivanja istra`ivanja mogla mogla biti biti nastavljena, nastavljena, aa za za nju nju ii njenog njenog sestri}a sestri}a bi}e bi}e izgra|en izgra|en novi novi stambeni stambeni objekat objekat

su prona|eni i ostaci prostorija i zidova zdanja za koje Mirko Babi} vjeruje da su u rimsko doba bila dijelovi centralne vije}nice. “Tre}i pronalazak u samo pet sedmica istra`ivanja i iskopavanja je i ste}ak prizmastog oblika, promjera 205 puta 100 centimetara, iz srednjeg vijeka, na zelenom {kriljcu sa prikazom ratni~kog luka i strijele, {to govori da je podignut nekom srednjovjekovnom vojvodi. U po~etku sam mislio da je to rimski sarkofag. Ste}ak na ~etiri vode koji sam

prona{ao nalazi se u neposrednoj blizini ku}e Anke Ivanovi}”, ka`e Babi}. Skelani su, re~e na samom po~etku na{eg razgovora Mirko Babi}, na kraju svijeta. I nekad i sad. Na samoj granici sa Srbijom, na rijeci Drini. Danas se na ovom podru~ju ne mo`e ~uti nijedna radio stanica niti vidjeti bilo koji od televizijskih kanala osim prvog programa RTS-a, a u ovu mjesnu zajednicu ne sti`e ni dnevna {tampa. Me|utim, turisti su ve} po~eli pristizati. Prvi registrovani turista bio je... Pa, iz Japana, naravno! ‹

16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

61

Charlie.qxd

10/15/2008

5:02 PM

Page 62

ODBRANA SLOBODE MEDIJA

U okviru “Devetih knji`evnih susreta” u Sarajevu krajem pro{le sedmice prikazan je film Daniela Lecontea “Te{ko je kad te glupani vole”, koji se bavi sudskim procesom protiv francuskog satiri~nog magazina “Charlie Hebdo” optu`enog za “javno vrije|anje grupe ljudi zbog njihove religije”

Treba pokriti Charile Hebdo

Pi{e

Danka Savi} [email protected]

okle se`u granice izra`avanja u medijima u sekularnim dr`avama u kojima je religija odvojena od dr`ave, ovo je pitanje koje sjajno problematizira film Te{ko je kada te glupani vole (C’est dur d’etre aime par des cons), u re`iji Daniela Lecontea, francuskog novinara i direktora producentske ku}e Doc en Stock et Films en Stock, prikazan krajem pro{le sedmice u CDA, u okviru Devetih knji`evnih susreta u Sarajevu. Spomenuti film ovu temu otvara bave}i se sudskim procesom koji je pro{le godine vo|en u Francuskoj protiv satiri~nog magazina Charlie Hebdo, poznatog po svojim provokativnim karikaturama na naslovnoj strani, ~iji je urednik Philippe Val tako|er boravio u Sarajevu, na poziv francuskog kulturnog centra Andre Malraux.

D

SLOBODA IZRA@AVANJA NA UDARU Novine Charlie Hebdo i Philippe Val optu`eni su za “javno vrije|anje grupe ljudi zbog njihove religije”, zbog ~ega je Valu prijetila kazna {estomjese~nog zatvora i globa do 9.2520dolara. Su|enje pokrenuto u februaru pro{le godine izazvalo je veliku pa`nju u Francuskoj, zemlji s najve}om evropskom muslimanskom zajednicom, vrlo ponosnu na dostignutu slobodu izra`avanja i sekularizam. “U zemlji Voltairea imamo pravo kritizirati religiju”, pisao je francuski dnevnik Liberation izra`avaju}i solidarnost s kolegama iz Charliea Hebdoa, a otvorenim

PHILI satiri Hebd Blasf

Kritika religije k su se pismom oglasili i vode}i francuski intelektualci. Dr`avni tu`itelj, ~ija je uloga na sudovima da brani francuske zakone, iznosio je argumentaciju u korist magazina koji je u svom izdanju (od .8 februara .602) od{tampao tri karikature - dvije koje su bile reprint onih objavljenih u danskim novinama .502, a karikatura koja je bila originalno Charlieva prikazivala je poslanika Muhameda kako se hvata za glavu i govori: Te{ko je kada te glupani vole. Francuski sud oslobodio je optu`bi satiri~ni sedmi~nik u slu~aju koji su

pokrenule dvije uticajne francuske muslimanske organizacije, Paris Grand Mosque i Union of Islamic Organisations of France, koje su tvrdile da je objavljivanje karikatura “dio plana provokacija usmjerenih prema islamskoj zajednici” te da je crte`ima napravljena agresivna veza izme|u islama i terorizma.

ODBACIVANJE TU@BE Tu`ba je odba~ena otprilike mjesec dana nakon odr`avanja dvodnevnog su|enja koje je pratilo stotine novinara iz cijelog svijeta, i na kojem su svjedo~ili politi~ari i novi-

Philippe Val, urednik satiri~nog magazina “Charlie Hebdo”: 62

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

Charlie.qxd

10/15/2008

5:02 PM

Page 63

Film “Te{ko je kada te glupani vole”

@ESTOKE @ESTOKE REAKCIJE: REAKCIJE: Provokativni Provokativni crte`i crte`i za{titni za{titni su su znak znak satiri~nog satiri~nog magazina magazina Charlie Charlie Hebdo Hebdo Sarkozy predstavlja svoj program

PHILIPPE VAL: Urednik redakcije satiri~nog sedmi~nika Charlie Hebdo nedavno je objavio knjigu Blasfemija kao prijestup

DANIEL DANIEL LECONTE: LECONTE: Autor Autor je je knjige knjige Camus, Camus, si si tu tu savais. savais. Dobitnik Dobitnik je je nagrade nagrade Albert Albert Londres, Londres, koja koja se se svake svake godine godine dodjeljuje dodjeljuje jednom jednom novinaru novinaru za za najbolji najbolji audio-vizuelni audio-vizuelni uradak uradak

e kao ideologije nari (tada{nji ministar unutra{njih poslova Nicolas Sarkozy koji je, ina~e, i sam bezbroj puta ismijavan u ovom magazinu, uputio je pismo podr{ke Charlieu). Argumentacija se svodila na slijede}e: “S obzirom na to da je Charlie Hebdo satiri~ni magazin koji objavljuje brojne karikature i koji niko nije primoran da kupuje ili ~ita i s obzirom na to da svaka karikatura predstavlja neki portret koji izra`ava dobar ukus i kako bi bila u slu`bi parodije, i zbog toga {to knji`evni rod karikature, iako je prili~no provokativan, doprinosi slobodi izraza i saop}avanja misli i mi{ljenja.”

U trenutku kada su Charlie Habdou prijetili zabranom zbog objavljivanja karikatura, francuski novinar Daniel Leconte napisao je za rubriku Rebonc iz Liberationa tekst nazvan Hvala Charlie, u kojem je objasnio za{to je va`no da je taj sedmi~nik objavio naslovnicu u tom kontekstu. Leconte, koji je re`irao film Te{ko je kada te glupani vole, prikazan ove godine na Festivalu u Cannesu, govori o autocenzuri velikog dijela {tampe jer, kako je objasnio “kao da se sada pla{imo svojih uvjerenja, svojih vlastitih vrijednosti o kojima propovijedamo svaki dan,

ali koji se zanemaruju kada treba pre}i na djelo”. Upravo zbog toga on vjeruje da nam trebaju nezavisni novinari kao {to su oni iz Charliea Hebdoa. ”Kada se ma{ina zaustavi i kada mi novinari pobjegnemo u konformizam ideja ili borbi protiv vjetrenja~a `ele}i da povjerujemo u suprotno, mi zaboravljamo ono {to jeste interes ovoga posla - re}i stvari, naro~ito ako su provokativne i igrati na granici ako treba... Kada francusko pravosu|e oslobodi Charlie Hebdo, ono tada legitimira svoju borbu, to je su{tinski bitno jer time se dobija `elja za borbom sa njema~kim, engleskim ili danskim medijima”, objasnio je on ranije u medijima. Na tvrdnje dvije francuske muslimanske organizacije, Paris Grand Mosque i Union of Islamic Organisations of France, za koje je objavljivanjem karikatura napravljena agresivna veza izme|u islama i terorizma, Val je na po~etku su|enja uzvratio: “Ako se ne mo`emo smijati teroristima, {to nam ostaje? Ako im se ne mo`emo smijati, gotovi smo.” Val je izjavio da se objavljivanjem danskih karikatura i crte`a francuskog karikaturista Cabua namjeravalo “kritizirati religiju kao ideologiju” te da karikature nisu bile “usmjerene protiv vjernika bilo koje religije”. Da je Charlie Hebdo bio osu|en, upozorio je urednik ovog magazina Val, naprosto bi bilo zabranjeno baviti se bilo kojim stvarima koje osu|uje religija, kao {to su recimo, geneti~ka istra`ivanja. Zato je za Charlie ovaj proces bio prilika da objasne kako objavljivanjem karikatura ne pokazuje da oni imaju bilo {ta protiv vjernika, sve dok su njihova religiozna uvjerenja privatna stvar, te da je pouka koji svi moraju izvu}i u tome da religija ne bi smjela imati utjecaja na zajedni~ka pitanja. ‹

ebdo”: “Ako se ne mo`emo smijati teroristima - gotovi smo!” 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

63

Oglasi.qxd

10/15/2008

4:45 PM

Page 64

Laka.qxd

10/15/2008

5:04 PM

Page 65

NOVA EVROPSKA ZVIJEZDA

Lakin trijumfalni pohod

ELVIR LAKOVI] LAKA progla{en je za najboljeg izvo|a~a MTV ADRIA za 2008. godinu; nagrada }e mu biti uru~ena u Liverpoolu, 6. novembra, kada }e se takmi~iti i u kategoriji EUROPE’S FAVOURITE ACT Foto: Milutin Stoj~evi}

BALKANSKI TRIJUMF: Elvir Lakovi} Laka }e u Liverpoolu poku{ati osvojiti i nagradu Europe’s Favourite Act

SVE JE LAKA KAD SI MLAD

on je tvrdoglavo odgovarao da mu je plan svake godine snimiti samo po jednu pjesmu. Tako je i bilo: snimio je jo{ tri pjesme i oti{ao u New York. Kada smo ga prvog januara ove godine upitali po ~emu }e pamtiti 2007. kazao je: “Po tome {to sam razgulio iz Amerike. Dakle, utekao sam iz robovlasni{tva i do{ao u demokratiju. Ovdje ne moram da radim, a tamo sam morao.” Ne}e ba{ tako biti. Njegov prvi studijski album Zec, a pogotovo nastup na ovogodi{njoj Evroviziji u Beogradu kada je izveo pjesmu Poku{aj, natjerali su menad`ere i koncertne promotore sa podru~ja biv{e Jugoslavije da anga`uju Laku kad god im se za to uka`e prilika. Pa sada mora raditi, a ba{ i ne vjerujemo da }e se u narednom periodu imati priliku odmarati. Prvi naredni veliki nastup Laka }e imati u zagreba~koj Tvornici kulture, u ~etvrtak, 23. oktobra. U kategoriji Europe’s Favourite Act u Liverpoolu }e se takmi~iti predstavnici dvadeset i jedne zemlje ili regije, ~lanice MTV porodice. Lakini direktni konkurenti su, najavljuju iz njegovog {taba, “Leona Lewis kao predstavnica MTV-aa Velike Britanije i Irske, Emre Aydin ispred turskog MTV-aa, Nightwhish kao predstavnici MTV Finske i Dima Bilan kao predstavnik MTV Rusije”. Nastupi regionalnih kandidata bi}e snimljeni tri dana ranije u Liverpoolu i emitovani tokom `ivih prenosa na regionalnim MTV programima 6. novembra. Laka }e u prenosu na MTV Adria, koji po~inje u 21 sat, zajedno sa svojom sestrom Mirelom Lakovi} izvesti pjesmu Poku{aj na engleskom jeziku. Na sceni Liverpool Echo Arene u`ivo }e nastupiti Pink, The Killers, Kid Rock i Duffy, a me|u prezenterima }e biti Beyonce, Tokyo Hotel, Grace Jones, Sugababes. Po{tovaoci Lakinog lika i djela i dalje mogu glasati kako bi se pred-

Elvir Lakovi} Laka ubjedljivo je savladao konkurenciju sa Balkana Pi{e

Dino Bajramovi} [email protected]

lvir Lakovi} Laka ubjedljivo je savladao konkurenciju: hrvatske grupe Jinx i T.B.F., slovena~ki bend Leeloojamais i srbijanskog hip hopera Marchela, pa je progla{en za najboljeg izvo|a~a MTV

E

Adria za 2008. godinu. Na dodjeli MTV evropske nagrade u Liverpoolu, 6. novembra, Laka }e se takmi~iti i u kategoriji Europe’s Favourite Act. Laka se bosanskohercegova~koj javnosti prvi put predstavio prije deset godina, kada je sa svojom grupom Deformacija proreza iz Gora`da snimio prvu pjesmu Malo sam se razo~ar’o. Ve} tada su ga ovda{nji novinari ~esto zapitkivali kada }e snimiti prvi album, a

stavnik na{e dr`ave {to bolje plasirao u konkurenciji za Eurpoe’s Favourite Act. Glasanje se vr{i putem web stranice: http://ema.mtvadria.com/vote . Ako dobije jo{ i ovu nagradu... Novinari su ga na konferenciji za {tampu koja je 14. oktobra odr`ana u sarajevskom Coloseumu upitali da li }e u tom slu~aju zaboraviti na prijatelje iz Bosne i Hecegovine. “Normalno da ho}u”, odgovorio je Laka. ‹ 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

65

Andrej.qxd

10/16/2008

12:02 AM

Page 66

Balkanska rapsodija

SPONTANI POBA^AJ Divljanje srpskog nacionalizma na ulicama Podgorice ediji su danima javljali o “spontanim protestima”u “vi{e crnogorskih gradova”. “Spontani protesti” uslijedili su nakon {to je C rna Gora, kako sam najavio u o sne , priznala pro{lom broju Slobodne B Kosovo. Onda je Srbija protjerala crnogorsku ambasadoricu u B eogradu Anku Vojvodi} i nalo`ila svojim politi~kim partijama u C rnoj Gori da organizuju proteste. Ti su protesti bili ambiciozno zami{ljeni: trebalo je uzdrmati i sru{iti V ladu, na vlast dovesti Srpsku listu, C rnu Goru ponovo pretvoriti u, kako bi rekao Toma Nikoli}, “srpsku zemlju”, pa krenuti u novo pribli`avanje dva oka u glavi. Plan je, o~ito, imao nekoliko manjkavosti. Niti je danas vrijeme kada se, kao onda, vlast mo`e, kao lopta koja se kotrlja asfaltom, dizati sa ulice. Niti je Srbija danas jaka kao onda kada je izvozila antibirokratske revolucije a Milo{evi} instalirao lojalna rukovodstva lako}om sa kojom se danas instalira video igrica. Niti je C rna Gora danas slaba kao onda: naprotiv, u ovom odmjeravanju snaga bila je daleko ja~a od Srbije. Trik je u tome da je, uprkos bahatom tonu i prijetnjama B eograda, uprkos tihim i smirenim rije~ima Podgorice, mo} ~itavo vrijeme bila u \ukanovi}evim rukama. C rna Gora je smjela da prizna Kosovo, dok B eograd nije smio destabilizovati Podgoricu. Na koncu, crnogorska opozicija nije ni pribli`no tako sna`na kao onda kada je Momir Bulatovi}, nakon {to je izgubio na predsjedni~kim izborima, predvodio bezuspje{ni juri{ na zgradu V lade. Ali vratimo se na “spontane proteste”. Koji su, sasvim spontano, po~injali na unaprijed spontano odre|enom mjestu i u spontano odre|eno vrijeme, i koje su spontano predvodili lideri srpskih nacionalnih stranaka iz C rne Gore. Njihovi mediji spontano su lo`ili demonstrante. Retorika je spontano dignuta bukvalno u nebo, do samoga dobroga gospoda Amfilohije Radovi} je spontano B o ga. saop{tio da izdati Kosovo i Metohiju zna~i izdati Isusa Hrista, {to zna~i da su za njega H rist i Kosovo i Metohija - spontano jedno. B eograd je potpirivao koliko je mogao, a da ga ne uhvate u nepo~instvu. Neboj{a Medojevi} je tr~ao od jednog do drugog beogradskog medija i obja{njavao da su protesti spontani i gra|anski, a ne organizovani i nagla{eno srpski. Na Medojevi}evom

M

66

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

Lider opozicije u Crnoj Gori Andrija Mandi} upustio se u {trajk gla|u koji }e, najavio je, trajati sve dok Milo \ukanovi} ne ispuni nau~nofantasti~nokomi~ne zahtjeve koje mu je opozicija postavila; budu}i da \ukanovi} nikada ne}e ispuniti te zahtjeve, za dva mjeseca Andrija Mandi} }e biti ili dehidriran i mrtav ili dokazani la`ov

Pi{e

Andrej Nikolaidis

gra|anskom mitingu vijorile su se srpske zastave, ljudi sa bradama i {ubarama iz publike vikali su: Idemo na V ladu , a pjevale su se ~etni~ke pjesme. Medojevi} se pridru`io protestantima na mitingu pod trobojkom od mr`nje, primitivizma i nacionalizma, i tako izvr{io politi~ko samoubistvo. Nekada{nji suverenista je, kako se ka`e, ‘46. oti{‘o u ~etnike. B udu}i da su organizatori i njihovi mediji u stvar ulo`ili tone govora mr`nje, miting je na kraju postao nasilan. Policija je pobijedila. Nakon mitinga postalo je jasno da }e C rna Gora brzo, ve} na prolje}e naredne godine, u}i u NATO, te da }e Milo \ ukanovi} i njegov D PS bez problema pobijediti i na narednim izborima. Ako se neko i dvoumio ho}e li glasati za njega, nakon jo{ jednog divljanja srpskog nacionalizma na ulicama Podgorice - ho}e sigurno. Tako je “spontano doga|anje naroda” iz kojega se trebala roditi C r na Gora pod kontrolom B eograda, zavr{ilo kao - spontani poba~aj. Tadi}u, Jeremi}u, jebi ga: bi}e bolje drugi put. Glavu gore: va`no je u~estvovati! ahoo New s C ut to: Ohio, USA. Javlja Y da se nekakav ko{arka{ sa nekog od tamo{njih univerziteta zabavljao tako {to se gradom vozikao u svojim sportskim kolima i glasno, vrlo glasno slu{ao rep. Rije~ “glasno” klju~ je na{e male pri~e. Kao i svaki [aban, ni ameri~ki ko{arka{ nije mogao u`ivati a da i svi ostali ne primijete da on u`iva. Kad god se rulja veseli, neko pla~e. Stoga je najbolje uraditi onako kako je policija uradila u Podgorici: baciti suzavac na njih, pa neka rulja pla~e. ozikao V se ameri~ki [aban tako gradom, a muzika iz njegovih kola budila djecu u obdani{tima kraj kojih je prolazio, uznemiravala stare ljude, na nerve i{la obi~nom ameri~kom svijetu koji je odlu~an da brani svoju intimu i mir svojih domova. Pa oni ko{arka{a, u odbranu svoga mira, tu`ili i poslali na sud. Sutkinja ga osudila na 150dolara... ili, alternativno, na 35 dolara ili dvadeseto~asovno slu{anje Bacha. Mladi ko{arka{ procijenio je da je mudro u{tedjeti koju paru, pa pristao na 20sati klasi~ne muzike. Poslije petnaest minuta onoga {to je o~ito do`ivio kao najgoru mogu}u torturu, [aban je citirao Boru De`ulovi}a: Jebo sad 150 dolara, iske{irao kaznu i `urno napustio strati{te.

Andrej.qxd

10/16/2008

12:02 AM

Page 67

Ilustracija: BRANCAGLIONI

Balkanska

KRST SA TRI PRSTA

“Desetine hiljada protestanata” u Podgorici Na mitingu je bilo nekih 7-8 hiljada ljudi. Beogradski mediji su, ipak, javljali o desetinama hiljada protestanata. Kako su do{li do te brojke? Zapravo: jednostavno. Okupljeni su pozdravljali sa podignuta tri prsta, pa su izvje{ta~i beogradskih medi-

ja broj protestanata (da ne bi bilo zabune: ovi protestanti bili su pravoslavni) pomno`io sa tri (prsta). 8 000 puta tri, pa ako su digli i drugu ruku, jo{ puta tri, jednako: desetine hiljada protestanata (prsta) o kojima su javili u Beogradu.

[ta ho}u re}i? Kako je crnogorska policija uhapsila ~etrdeset i kusur Kosovskih junaka koji su htjeli da ru{e V ladu i Podgoricu, ne bi li bilo uputno, kada im se bude odre|ivala kazna, da sud svakog od njih osudi na, recimo, 20sati slu{anja B acha?D a nisam svjestan da bi to prakti~no bila smrtna kazna, predlo`io bih da one koji su najvi{e ru{ili kazne sa 20 sati slu{anja u komadu. [ta bi se time postiglo?Mnogo toga. Najva`nije, mladim bi se i bijesnim ljudima stavilo do znanja da postoje ljudi kojima glasno pjevanje ~etni~kih pjesama te{ko pada - barem onoliko koliko njima te{ko pada B ach. Kona~no, bila bi im pru`ena {ansa da se `rtvuju za Kosovo. Lider opozicije u C rnoj Gori Andrija Mandi} upustio se u {trajk gla|u koji }e, najavio je, trajati sve dok Milo \ ukanovi} ne ispuni nau~no-fantasti~no-komi~ne zahtjeve koje mu je opozicija postavila. B udu}i da \ ukanovi} nikada ne}e ispuniti te zahtjeve, za dva mjeseca od danas Andrija Mandi} }e biti ili dehidriran i mrtav ili dokazani la`ov. Mandi} je, kako je rekao, rije{io da svojim primjerom poka`e “da su spremni da se `rtvuju za Kosovo”. Po{to su neki od pohap{enih momaka mladi, takore}i jo{ u razvoju, i zato je va`no da jedu redovno i uzimaju dosta vitamina i kalcija, nije dobro da se `rtvuju gladovanjem. Ali da li su u odbrani Kosova spremni i}i tako daleko: da li su spremni `rtvovati tako mnogo, pa zarad Kosova slu{ati i B acha? ‹ 16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

67

10/14/2008

7:25 PM

Page 68

KULT MARKET

”

KULTmarket1.qxd

VRIJEME KNJIGE CHANTAL THOMAS Posljednje zbogom kraljici

Francuska spisateljica Chantal Thomas u svom historijskom romanu Posljednje zbogom kraljici (Buybook, Sarajevo, 2008.) govori o posljednjim danima Marie Antoinette, ekscentri~ne francuske kraljice giljotinirane u Francuskoj revoluciji. O ovoj historijskoj li~nosti Chantal Thomas je svojedobno napisala i studiju u kojoj obja{njava kako je javnost tokom stolje}a stvorila o Marie iskrivljenu sliku kao o opscenoj, pohlepnoj i vrlo sebi~noj `eni. Cijena je 19 KM. MIRSAD SIJARI] Jo{ jedna pjesma o ljubavi i ratu

Magistar arheologije iz Sarajeva Mirsad Sijari} objavio je ovih dana svoj prvi roman Jo{ jedna pjesma o ljubavi i ratu (Connectum, Sarajevo, 2008.) ~iji je glavni lik ratni zlo~inac Radovan Karad`i}! Pjesnik Faruk [ehi} za Sijari}ev prvijenac je napisao: “Ovaj roman je li{en samosa`aljevaju}e patetike i kompleksa pisanja iz pozicije `rtve, {to je odlika nacionalisti~ke knji`evnosti. Koliko god se ovdje radilo o kritici jednog fa{izma, o njegovoj dekonstrukciji, toliko je ovo i tekst sufijskog razumijevanja zla i poku{aja da se prevazi|e trauma rata”. Cijena je 22 KM. LEONARDO DA VINCI Zabilje{ke/ Dai taccuini

Iz desetak razli~itih izvora sabrane su basne, bajke, legende, {ale i kra}e rasprave renesansnog genija Leonarda da Vincija i objavljena u dvojezi~noj knjizi Zabilje{ke/ Dai taccuini (Izvori, Zagreb, 2008.). U knjizi {tampanoj fontom koji je imitacija Leonardovog rukopisa nalazi se i op{irniji predgovor o njegovom `ivotu, kao i komentari uz tekstove te ilustracije - Leonardovi crte`i i skice. Cijena je 20 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon): z 1. William P. Young: The Shack z 2. Stephenie Meyer: Twilight z 3. Stephen Kendrick: The Love Dare z 4. John le Carre: A Most Wanted Man z 5. George Soros: The Credit Crisis of 2008

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Mabela): z 1. Paulo Coelho: Brida z 2. Rhonda Byrne: Tajna z 3. D`evad Karahasan: Izvje{taji iz tamnog vilajeta z 4. John Fowles: @enska francuskog poru~nika z 5. Alasdair Gray: Lanark

68

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

U Americi su htjeli da me o`ene nekom brkatom djevojkom DEJAN MILI^EVI], reditelj TV spotova

”

KNJI@EVNA KRITIKA: Monografija grupe autora “Privremeno pozori{te Mostar: Album“ (samizdat, Mostar, 2008.)

ALBUM USPOMENA Pi{e:

Adisa ^e~o

“Kulturu treba o~istiti od neznalica, karijerista, samozadovoljnih sveznalica koji ve} godinama mirno plove po jalovoj kulturnoj bari na koju se uhvatio prevelik sloj `abokre~ine. U kulturi preovladavaju ljudi koji su zadovoljni samo sobom i podvrgavaju se rado zahtjevima sredine i brane to nekvalitetno stanje jer je dru{tveno prihvatljivo i kao takvo idealno: ono se nu`no pretvara u totalni malogra|anski konformizam {to je sa mostarskom kulturom slu~aj. Takvo pona{anje i razmi{ljanje je za kulturu pogibeljno, i mnogo mi je bli`e nekonformisti~ko pona{anje koje ima formu konstruktivne i progresivne pobune protiv postoje}eg reda stvari u kulturnoj sredini. Isuvi{e se provincijski kod nas razmi{lja o kulturi“, govorio je u interPROTIV MALOGRA\ANSKOG vjuima jo{ prije KONFORMIZMA: dvadeset i vi{e Monografija Privremeno pozori{te godina Salko podsje}anje je na pozori{nu trupu koja [ari}, jedan od se svojedobno borila protiv `abokre~ine utemeljitelja na bh. kulturnoj sceni mostarskog Privremenog pozori{ta i op}enito off teatra u biv{oj Jugoslaviji. Monografija Privremeno pozori{te: Album do~arava vrijeme i atmosferu u kojem je nastala jedna nekonvencionalna, moderna pozori{na trupa. Ona je svojim predstavama uznemiravala duhove, izazivala razli~ite reakcije i kritike, bila pozivana na gostovanja {irom Evrope i svijeta, donosila na doma}e pozornice ne{to druga~ije i neo~ekivano. Stare fotografije, isje~ci iz novina, pozori{ne kritike i intervjui sa ~lanovima Privremenog pozori{ta (Salko [ari}, Ned`ad Maksumi}, Miroslav Arapovi}, Aida ]emalovi}, Goran Lozo, Amela Rebac...) sabrani su u vrlo privla~no dizajniranu knjigu velikog formata (rad Nikice Mjehovi} Medi) za koju autori ka`u da tra`i prostor, vrijeme i atmosferu za listanje, kao i svaki album koji budi sje}anja. Ova knjiga, me|utim, nije samo album koji bi ne{to zna~io sudionicima tog projekta ili njegovim svjedocima. Mla|i ~itaoci zainteresovani za teatar, naprimjer, iz nje mogu saznati mnogo o ljudima koji su se neko} odupirali kulturnoj `abokre~ini, te`ili evropskim standardima i pravili pozori{te iz du{e i neodoljive umjetni~ke potrebe. Ona je podsjetnik na Mostar kakav bi `ivo blato one iste malogra|an{tine (oja~ano nacionalisti~kom histerijom) `eljelo kona~no progutati do kraja. ‹

”

KULTmarket1.qxd

10/15/2008

12:31 PM

Page 69

Bio sam ~est gost na Stojinim nastupima, pa tako i u restoranu “Cigo” u Vogo{}i NASER ORI], ratni komandant Srebrenice

KINO KRITIKA: Film “Huddersfield” (Srbija, 2007.), u re`iji Ivana @ivkovi}a; uloge: Goran [u{ljik, Neboj{a Glogovac,Vojin ]etkovi}, Josif Tati}, Jelisaveta Sabli}

”KU]NO KINO DESTINO Salvador Dali i Walt Disney

POSLJEDICE RATA Pi{e:

Damir Nemir Jane~ek

“Te`e su mi od granata posljedice rata” (Mili} Vuka{inovi}). Da bi jedan kazali{ni tekst sa scene bio preto~en na filmsko platno, kao i, uostalom, da bi se odre|ena pri~a ispri~ala kroz neki medij, mora postojati valjan razlog i su{tinska potreba koliko za pri~om toliko i za radom u odre|enom mediju. Dramski tekst Huddersfield je do`ivio svoju pisanu formu, koja je tra`ila da bude preto~ena u scensku izvedbu. I to jako uspje{nu. Radi se o tekstu koji je prvo izveden u Engleskoj, a tek potom u Srbiji. Nakon jako uspje{ne kazali{ne predstave, veoma mi je drago {to je ovaj tekst do`ivio i svoju filmsku adaptaciju. Radi se o zna~ajnom tekstu, o sjajnoj gluma~koj izvedbi te tome da }e putem filma kao medija ova storija doprijeti do puno {ire publike nego {to to zbog prirode medija uspijeva kazali{tem.

Veliki genije, mo`da najve}i slikar ikada, davne 1945. po~eo je raditi animirani film s Waltom Disneyjem. Govori se da su zbog financijskih razloga odustali. Godine 2003. napokon je u javnost pu{ten film u trajanju pet minuta kroz ~iju radnju prepoznajemo mnoge radove slavnog Dalija. Premijera je bila u Tate Galery u Londonu. Prema{tovito, divno, nadrealno... “Jer, dosadno je stalno aterirat u stvarno...” - Aleksandar Anti} T.B.F. ››››› J’AIME LES BELGES France Brel

Pro{lo je trideset godina otkako je najslavniji belgijski {ansonjer Jacques Brel preminuo. France Brel, njegova k}erka, napravila je povodom toga dokumentarni film J’aime les Belges. Film je jako interesantan zato {to prikazuje sukobe koje je Brel imao s Belgijancima. A pjevao je sve najbolje o njima i o Belgiji. Ipak, nije mogao biti neiskren, pa je cini~no pjevao o Belgijancima kao grubim, nepristojnim ljudima. Zbog toga je bio omra`en. Hm. ^udan je taj umjetni~ki poriv za istinom. ›››› THE ESCAPIST The Streets

SA POZORI[NE SCENE NA FILMSKO PLATNO: Ulogu Ivana fantasti~no je odigrao Neboj{a Glogovac

Pri~a ide ovim tokom. Ra{a je tridesetogodi{njak i `ivi s ocem koji je alkoholi~ar. Daje privatne satove knji`evnosti tinejd`ericama i vodi emisiju na lokalnom radiju. Njegov susjed Ivan (briljantni Neboj{a Glogovac), perspektivni d`udist u mladosti, pro{ao je niz psihoti~nih epizoda i lije~enja u mentalnim institucijama prije nego {to se kona~no krstio u pravoslavnoj crkvi. Dule vodi skladi{te slatki{a i umi{lja da je uspje{an. Monotoniju njihovih `ivota prekida dolazak Igora, koji ve} jedanaest godina `ivi u Huddersfieldu, u Engleskoj. Svi se okupljaju kod Ra{e. Naizgled ugodna ve~er starog dru{tva prerasta u mu~nu dramu punu emocija i nemogu}nosti pronalaska smisla. Re`iser filma je Ivan @ivkovi}, poznat po re`iji hit serije Pozori{te u ku}i, kao i Mile protiv tranzicije. Nakon ove pri~e ne}emo znati mnogo o Huddersfieldu, ali }emo o sebi saznati {to{ta. Ovo je film o posljedicama rata. Posljedicama koje ne opra{taju nikome, bio on ili ne dio, nadajmo se, zavr{enih ratova na krvavom i brdovitom Balkanu. Dugoro~ne su to posljedice, koje se poput epidemije te{ke bolesti {ire na generacije i generacije, a manifestiraju kroz neostvarenost, nazadovanje, komplekse, gor~inu... Dok se bolest ne prizna i ne osvijesti, dok ne bude vi{e empatije prema boli drugoga, ali iskrene, ne one kojom se kalkulira i zamazuje o~i, vrijedit }e replika iz Sje}a{ li se Dolly Bell, a ona glasi: Ne brinite, dobro biti ne}e. ‹

Rijetko koji glazbeni video, poput ovog, ima toliko jednostavnosti i kreativnosti u sebi da bi se mogao tretirati kao kratki film. Stvoren za vrijeme miksanja albuma grupe The Streets, nepretenciozno i iskreno. Napravljen kroz totale, u kojima je usamljeni karakter koji le|ima okrenut odlazi u daljinu, ovaj film svojom atmosferom podsje}a na najsjajnijeg Antonionija, a kroz svoju ideju i storiju te kraj na obali oceana kao da radi hommage velikom i divnom Francoisu Truffautu i njegovom filmu o slobodi i djetetu - 400 udaraca. Predivno. ›››››

AMERI^KI BOX OFFICE z 1. Beverly Hills Chihuahua (Raja Gosnell) z 2. Eagle Eye (D.J. Caruso) z 3. Nick and Norah’s Infinite Playlist (Peter Sollett) z 4. Nights in Rodanthe (George C. Wolfe) z 5. Appaloosa (Ed Harris)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA z 1. Vitez tame (Christopher Nolan, Warner Bros. Pictures) z 2. WALL*E (Andrew Stanton, Disney/Pixar) z 3. Kung fu Panda (John Stevenson, Mark Osborne, DreamWorks Animation) z 4. Hellboy II: Zlatna vojska (Guillermo del Toro, Universal Pictures) z 5. Vicky Cristina Barcelona (Woody Allen, The Weinstein Company)

16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

69

10/15/2008

9:27 PM

Page 70

KULT MARKET

”

KULTmarket2.qxd

MUZI^KI IZLOG MACHINE HEAD The Blackening Special Edition

Odradila je grupa Machine Head, nakon promocije albuma The Blackening, svjetsku turneju. Rezultat je audio i video zapis sa te turneje. The Blackening Special Edition naziv je CD/DVD izdanja sa bonus obradama Iron Maidena i Metallice, live izvedbama novijeg datuma, slavljeni~kim Burn My Eyes koncertom... LINKIN PARK Road To Revolution: Live At Milton Keynes

I Linkin Park }e uskoro promovisati “`ivo” CD/DVD izdanje. Oni su, pak, nakon albuma Minutes To Midnight odsvirali koncerte u okviru turneje Project Revolution. Road To Revolution: Live At Milton Keynes zapis je sa njihovog jedinog koncerta na otvorenom u ovoj godini.

Srbijanska pjeva~ica Maja Marijana ima osje}aj da je u pro{lom `ivotu ro|ena u Bosni Podnaslov u EXPRESSU

MUZIKA: “Live In Gdansk”, koncertni album Davida Gilmoura

”

DAVIDOVA SOLIDARNOST Pi{e:

Dino Bajramovi}

Slobodarski Gdanjsk ugostio je prije dvije godine Davida Gilmoura, gitaristu i pjeva~a grupe Pink Floyd. Povod je bilo obilje`avanje dvadeset i {este godi{njice pokreta Solidarnost, legendarnog Lecha Walese. Poljska je danas za Bosnu i Hercegovinu nedosti`na. Kao {to je i SFRJ bila za Poljsku tada, kada je nastao pokret Solidarnost. Zamislite, Gdanjsku u goste dolazi David Gilmour! Dobro, to je, jednostavno, tako. Uglavnom, David Gilmour je pozvao, izme|u ostalih, svog suigra~a iz Floyda, nedavno preminulog klavijaturistu Richarda Wrighta, potom gitaristu Phila Manzaneru iz grupe Roxy Music, a onda i kompozitora Zbignewa Preisnera i Balti~ku filharmoniju, da mu pomognu na

FRANZ FERDINAND Tonight: Franz Ferdinand

Tre}i studijski album grupe Franz Ferdinand iz Glasgowa bi}e objavljen 26. januara sljede}e godine u Evropi, a dan kasnije i na tr`i{tu SAD-a. Njegov je naziv Tonight: Franz Ferdinand. Na ovaj CD ~lanovi grupe Franz Ferdinand uvrstili su dvanaest pjesama, a producent je Dan Carey.

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) z 1. Snoop Dogg: My Medicine z 2. Bloc Party: Mercury z 3. Kid Loco: The Specialist z 4. Roots Manuva: Let the spirit z 5. David Byrne & Brian Eno: Strange Overtones z 6. Kings of Leon: Sex on Fire z 7. The Music: Strength in numbers z 8. Clinic: The Witch (Made to measure) z 9. Metallica: The day that never comes z 10. Poni Hoax: Pretty Tall Girls

70

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

JO[ JEDAN SOLO ALBUM: David Gilmour odsvirao je briljantan koncert u Gdanjsku

koncertu koji je u Gdanjsku odsvirao 26. augusta 2006. godine. I to u - brodogradili{tu, u kojem je i po~ela Walesina revolucija. Live In Gdansk objavila je diskografska ku}a EMI, kao dupli CD i dupli DVD, a album otvaraju tri pjesme sa albuma The Dark Side of the Moon: Speak to Me, Breathe i Time. Disk broj dva otvara... Nikad manje tonova, a jedan je od najboljih muzi~kih uvoda u istoriji ~ovje~anstva. Naravno, Shine on You Crazy Diamond. I, ve} je David Gilmour ispunio o~ekivanja 50.000 gra|ana Gdanjska. Ipak, nije trebao Gilmour na repertoar ovog koncerta uvrstiti ba{ svaku pjesmu sa svog tre}eg samostalnog albuma On an Island. Posjetioci tog koncerta o~ekivali su Floyde, i samo Floyde, ali sigurno na kraju koncerta nisu bili razo~arani. Echoes sa albuma Meddle traje ~ak dvadeset i pet minuta, a Astronomy Domine “hommage” je Sydu Barrettu, koji ju je i napisao za plo~u Ummagumma. Ma, samo zapjevajte onu Johnnyijevu: “Poljska nije nikad dala kvislinga” i po~nite slu{ati Live In Gdansk. ‹

”

KULTmarket2.qxd

10/15/2008

9:28 PM

Page 71

Da ponovo sretnem Fifi, izbio bih ga k’o konja! Zapravo nju! Ma, to je stvorenje srednjeg roda BOBAN RAJOVI], folk pjeva~, reaguje na poljubac makedonskog pjeva~a - transvestita Fifija

NAUKA: Pogled u nebo

TRKA NEBODERA Priredio:

Nedim Hasi}

Finansijska kriza u svijetu nije uticala na ambiciozne projekte sve vi{ih nebodera koji }e u narednoj deceniji dominirati evropskim metropolama. Evropski investitori i gra|evinari krenuli su u “trku nebodera“ koja je nekoliko posljednjih godina postala trend u svijetu, a u kojoj prednja~e bogate arapske zemlje. Jedan od ljep{ih projekata djelo je francuskih arhitekata Jacquesa Herzoga i Pierra de Morona, koji su izradili Projekat trougao, ogromni toranj piramidalnog oblika, visok 180 metara, koji bi do 2014.

”

NOVA OTKRI]A FINSKA SAZNANJA Pu{enje i starost

Istra`ivanje kojim je bilo obuhva}eno vi{e od 1.600 Finaca, koji su pra}eni tokom 25 godina, pokazalo je da oni koji su pu{ili u srednjim godinama u prosjeku umiru ranije i imaju slabiji kvalitet `ivota u kasnijim godinama. Probleme sa fizi~kim funkcionisanjem u starosti imaju naro~ito mu{karci koji su mnogo pu{ili u srednjim godinama. Njima je te`e da pre|u i kratke razdaljine, da se popnu uz stepenice ili se okupaju. BRITANSKA SAZNANJA @ene i tra~

godine trebalo da bude izgra|en u Parizu. Predvi|eno je da se u tornju na|u kongresni centar, prodavnice i hotel. U Parizu bi do tada ve} trebalo da bude ZGRADE BUDU]NOSTI: Pariz, London, izgra|en i Sankt Petersburg i Milano u narednim trista metara godinama dobit }e nebodere visoke visoki stotine metara neboder Toranj svjetionik u finansijskoj zoni grada. Prema planu Toma Mainea, ameri~kog arhitekte, ovaj neboder bi trebalo da bude gotov 2012. godine i bit }e samo 20 metara ni`i od Ajfelove kule. Toranj svjetionik bit }e asimetri~an i imat }e 68 spratova. U ruskom gradu Sankt Petersburgu 2012. godine trebalo bi da bude zavr{en Okta centar, neboder koji }e sa svojih 400 metara nadvisiti sve ostale zgrade u sjevernoj ruskoj prijestolnici. Uskoro bi u Londonu trebalo da po~ne gradnja 300 metara visokog nebodera Charde, ~ije bi otvaranje trebalo da bude obavljeno 2012. godine, kada se u glavnom gradu Velike Britanije odr`avaju Ljetnje olimpijske igre. U italijanskom gradu Milanu do 2015. godine trebalo bi da bude zavr{en projekat Gradski `ivot, na kojem rade arhitekti Daniel Libeskind, Zaha Hadid, Arata Isozaki i Pierr Paolo Magiora. U okviru novog gradskog jezgra nalazit }e se park povr{ine 160.000 kvadratnih metara i u njemu stambeni kompleks sa 1.300 stanova. U centru kompleksa trebalo bi da budu tri tornja - Pravi (visok 220 metara i 50 spratova), Krivi (190 metara i 40 spratova) i Povijeni (170 metara i 34 sprata). ‹

@ene vi{e zanimaju tra~evi o poznatima i slavnima nego vlastito zdravlje. Informacije koje bi im mogle spasiti `ivot u novinama ~esto previde, ali zato znaju sve najnovije tra~eve, potvrdilo je britansko istra`ivanje koje je provela Breast Cancer Campaign. Istra`ivanje provedeno me|u 1.000 `ena otkrilo je da `ene znaju vi{e informacija o odabranici Waynea Rooneyja, Coleen McLoughlin nego onih o samopregledu dojki. AMERI^KA SAZNANJA Crno vino

Crno vino, ali ne i bijelo, mo`e smanjiti opasnost od bolesti raka plu}a u biv{ih i sada{njih pu{a~a. Vjerovatnost da pu{a~i koji su pili najmanje jednu ~a{u crnog vina na dan obole od raka plu}a bila je 60 posto manja nego za biv{e ili sada{nje pu{a~e koji nisu pili alkohol, utvrdili su doktori u Pasadeni. Bijelo vino, me|utim, ne smanjuje rizik {to zna~i da organizam {tite sastojci crnog vina poput resveratrola i flavonoida. NOVI ZELAND Lije~enje medom

Lije~enje opekotina medom iz vlastite kuhinje moglo bi omogu}iti br`e zacjeljivanje u odnosu na otopine koje se u takvim slu~ajevima koriste u zdravstvenim ustanovama, zaklju~ila je skupina nau~nika sa Novog Zelanda. Oni su, naime, otkrili da je zahvaljuju}i kori{tenju meda skra}eno vrijeme oporavka za pacijente s blagim povredama u pore|enju s kori{tenjem popularnih gaza i konvencionalnih krema.

16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

71

10/15/2008

9:29 PM

Page 72

KULT MARKET

”

KULTmarket3.qxd

”

NAJJA^A LIGA SVIJETA

AUTOMOBILI Suzuki Grand Vitara

Grand Vitara }e do`ivjeti blagu restilizaciju, dobi}e sna`niji benzinski agregat, bolje sigurnosne sisteme i dosta bogatiju serijsku opremu. Suzuki }e gamu motora pro{iriti novim 2,4 litarskim benzinskim agregatom, koji }e ponuditi bolje performanse i daleko manju buku i vibracije nego postoje}i 2,0 litarski benzinac. Suzuki }e izmijeniti izgled prednjeg dijela automobila (branik, hauba i krila) kako bi se pove}ala sigurnost pje{aka prilikom udesa. MOTOCIKLI Honda XL700V Transalp

Sad ve} legendarna enduro ma{ina sljede}e godine dobija nove boje i ABS. Kao i kod VFR-a Honda je odlu~ila da pomalo razo~ara kupce izostavljanjem novog agregata, ali je to nadokna|eno ~injenicom da je V2 od 680ccm i ovako odli~an i izdr`ljiv agregat. V2 je unaprije|en za sljede}u godinu, tako da upotpunosti zadovoljava Euro3 standarde i isporu~uje 60 KS pri 7750 o/min i 60Nm pri 5500 o/min, {to je dovoljno da bez problema pokre}e 214 kg, koliko je te{ka ma{ina. DESIGN Renault Scenic

Evropski patentni ured postaje prava meka za sve znati`eljnike koji `ele vidjeti kako }e izgledati novi automobili prije nego {to ih njihovi proizvo|a~i i slu`beno predstave. Nizu ovako otkrivenih modela pridru`io se i novi Scenic, koji bi slu`beno trebao biti predstavljen sljede}e godine. Patentne fotografije otkrivaju i jedno iznena|enje. Umjesto Meganea, za tre}u generaciju Scenica Francuzi su inspiraciju odlu~ili vu}i iz aktualne Lagune. FAN SHOP Arash AF10

Dvije godine nakon predstavljanja prvog prototipa, britanska kompanija Arash predstavila je svoj prvi super automobil, ~ija je proizvodnja najavljena za po~etak 2009. Arash AF10 je konstruisan sa namjerom da bude pristupa~an super automobil, a to pristupa~no je po kompaniji Arash oko 215.000 eura. Arash se nada da }e privu}i uglavnom kupce drugih malih proizvo|a~a, poput Koenigsegga i Paganija. SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

[ABAN SA@I], folk pjeva~ iz Vi{njeva kod Travnika

RUKOMET: Njema~ka na vrhu

PETA BRZINA

72

Najbolji sam pjeva~ u Srednjobosanskom kantonu

Priredio:

Nedim Hasi}

“Njema~ka Bundesliga je najja~a rukometna liga na svijetu”, tvrdi Stephan Schröder iz agencije SportMarkt, koja se bavi “prodajom” rukometa na tr`i{tu - trgovinom pravima prijenosa utakmica, sklapanjem sponzorskih ugovora i sli~no. Uspjesi njema~kih prvoliga{a na me|unarodnoj sceni samo su utvrdili primat Bundeslige ispred {panske lige, najve}eg njema~kog konkurenta. Situacija u kojoj se njema~ki rukomet nalazi u ovom trenutku je “kao iz snova”, ka`e Piet Krebs iz HSV-a. Vi{e TV stanica producira specijalizirane emisije, na DSF-u se prenosi u`ivo barem jedna utakmica kola, a prilozi o rukometu emitiraju se i u sportskim magazinima na ARD i ZDF. U protekloj sezoni s rukometom je preko malih ekrana u Njema~koj do{lo oko 300 miliona ljudi. Promoviranju rukometa u Njema~koj doprinosi i platforma sportdigital.tv, koja na nekoliko distribucijskih kanala mu{terijama nudi prenose pojedina~nih ili svih utakmica kola na principu po kojem funkcionira ZVIJEZDE BUNDESLIGE: Najbolji klasi~ni Pay TV. rukometa{i svijeta, poput Nikole Ta platforma ne Karabati}a, igraju u njema~kim klubovima objavljuje brojke o tome koliko se Nijemaca do sada odlu~ilo na pretplatu, no i podaci koji su dostupni javnosti upu}uju na zaklju~ak kako je rukomet vrlo gledan sport u zemlji: samo sedmi~ni tv magazin Liga 1 prati 600.000 ljudi. Glavni problem njema~ke lige je program nacionalnih i internacionalnih nadmetanja. Vrhunski klubovi (Kiel, Flensburg, Rhein Neckar ili HSV) preko sedmice su aktivni u me|unarodnim utakmicama, pa svoje liga{ke utakmice igraju uglavnom nedjeljom. A nedjeljom je jaka sportska konkurencija: od nogometa, Formule 1 pa do zimskim sportova. DSF stoga prenos u`ivo jedne utakmice iz Bundeslige realizira utorkom ili srijedom. Njema~ki rukomet o~ito ima jo{ dosta potencijala za tr`i{no unov~enje svoje popularnosti: nedavno je poznata agencija IMG “u{la” u Bundesligu i preuzela je brigu oko prodaje tr`i{nih prava za Gummersbach i Berlin. IMG je, po navodima uprave te firme, siguran da se s rukometom u Njema~koj mo`e zaraditi novac. Bundesliga polako akumulira sve vi{e novca: prosje~ni bud`et prvoliga{kih klubova u ovoj sezoni iznosi 4,1 milion eura, {to je za ~ak 700.000 vi{e nego sezonu ranije. “Vrhunskim klubovima sponzori na ra~un bez problema prebace i milionske svote”, ka`e Krebs. Sve ~e{}e se u reklamnim blokovima na televiziji mo`e vidjeti kako i velike marke njema~ke privrede otkrivaju popularnost rukometa za prezentaciju svojih proizvoda {iroj publici. Glavni sponzor Bundeslige je Toyota, od koje svaki klub godi{nje dobija 100 hiljada eura. ‹

”

KULTmarket3.qxd

10/15/2008

5:51 PM

Page 73

Volim silikonke iako ih nikad ne bih odveo majci GORAN GLUHAKOVI], pjeva~ “OK Banda”

MADE IN BiH: Dani Matice hrvatske u Sarajevu

SHAKESPEARE, DALMATINSKI NAPJEVI, IZLO@BE... Pi{e:

Adisa ^e~o

Dani Matice hrvatske u Sarajevu, koji se ove godine odr`avaju po osmi put, traja}e dvije sedmice, a po~eli su petnaestog oktobra otvaranjem izlo`be crte`a Gabrijela Jurki}a (1886.1974.) u Maloj galeriji svetog Ante na Bistriku. O ovoj DJELA BH. izlo`bi MAJSTORA: JurkiIzlo`bom malo }evih poznatih i u malo javnosti rijetko poznatih predstavljanih crte`a crte`a Gabrijela koji Jurki}a otvoreni se tek su Dani Matice odnehrvatske u davno Sarajevu izla`u u javnosti Slobodna Bosna je op{irnije pisala proljetos kada su crte`i bili izlo`eni u franjeva~kom samostanu Gorica u Livnu, gdje je slavni bh. slikar na{ao uto~i{te i proveo posljednje godine svog `ivota. Matica hrvatska Sarajevo podsjeti}e i na stotu godi{njicu smrti pjesnika Silvija Strahimira Kranj~evi}a: 29. oktobra bi}e promovisane njegove knjige objavljene u ediciji Hrvatska knji`evnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga. Bh. publika ima}e priliku prisustvovati i promociji kapitalnog prevodila~koizdava~kog projekta: Sabranih djela Williama Shakespearea u prijevodu Mate Marasa. Posebno je zanimljivo {to }e u okviru Dana Matice hrvatske u vi{e navrata biti predstavljen rad mladih umjetnika, od osnovaca, preko gimnazijalaca, do studenata. U Muzeju knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti MAK 17. oktobra bi}e izlo`eni likovni radovi dje~aka i djevoj~ica, u~enika osnovnih {kola u Sarajevu. Za 21. oktobar je najavljen zanimljiv koncert - Glazbena ve~er sarajevskih gimnazija, a dva dana kasnije bi}e odr`an koncert Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj. U Franjeva~kom me|unarodnom studentskom centru (Zagreba~ka 18), 18. oktobra gostuju izvo|a~i dalmatinskih gradskih plesova i pjesama koji }e u bosansku jesenju ve~er donijeti atmosferu toplog juga. Dani Matice hrvatske traja}e do 29. oktobra i ulaz na sve programe je besplatan. ‹

” BH. INFO

Bh. premijera filma Snijeg odr`ana je 15. oktobra u Gora`du jer je film i snimljen u okolini ovog grada, u selu @igovi. Dan kasnije po~inje prikazivanje ovog filma u Sarajevu, projekcijom u dvorani Op}ine Novi Grad. Nakon Sarajeva film }e biti prikazivan Snijeg i u drugim bh. gradovima, a ovogodi{nji bh. kandidat za Oscara bi}e prikazan i u takmi~arskom programu Zagreb film festivala koji se odr`ava od 19. do 25. oktobra. U BiH je pokrenut servis za online kupovinu ulaznica za kulturna, sportska i zabavna de{avanja. Na stranici kupikartu.ba mogu}e je kupiti i kreditnom karticom platiti svoje ulaznice koje se zatim uz dobivenu {ifru podi`u na ulazu objekta gdje se manifestacija de{ava. Na stranici se nudi i pla}anje gotovinom uz dostavu ulaznice na adresu. Servis dodu{e jo{ nije sasvim dobro proradio (ve}ina linkova ne radi) ali }e ti nedostaci vjerovatno biti otklonjeni. Izdava~ke ku}e Rabic i Zalihica najavile su za dvadeseti oktobar otvaranje Prvog oktobarskog salona knjige u Sarajevu objasniv{i da je oktobar, vrijeme sajmova u Frankfurtu i Beogradu, tradicionalno mjesec knjige. Iako je u toku godine prodaja knjiga u knji`arama vrlo slaba, broj raznih manifestacija - sajama, salona, bijenala, prodajnih izlo`bi i festivala knjige sve je ve}i. Nakon premijere odr`ane devetog oktobra, Skapino, komedija o ljudskoj pohlepi, tvrdi~luku i ljubavi kojoj ni{ta ne mo`e stati na put (re`ija: Ka}a Dori}, adaptacija Moliereovog teksta: Nenad Veli~kovi}), ponovo }e biti izvedena u Pozori{tu mladih 17. oktobra u 20.00 sati. U predstavi igraju Admir Glamo~ak, Mario Drma}, Aldin Omerovi}, Damir Kustura, Ajla Cabrera, Alma Merunka, Sanin Milavi}, Mirza Tanovi}, Suada Ahmeta{evi} i Mirza Dervi{i}. Od 24. do 26. oktobra u olimpijskoj dvorani Zetra bi}e odr`ana manifestacija Dani muzike pod pokroviteljstvom ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a. U ta tri oktobarska dana bi}e odr`ani koncerti Josipe Lisac, grupa Van Gogh, TBF, No Josipa Lisac Rules, Hladno pivo, Pro arte i dodijeljene nagrade za doprinos muzici Kemalu Montenu i Sr|anu Jev|evi}u (Kultur Shock). Iz direkcije Jazz Festa Sarajevo koji }e ove godine biti odr`an od petog do devetog novembra podsje}aju jo{ jednom na neka od najve}ih jazz imena dana{njice koja }e odr`ati koncerte pred bh. publikom: Dianne Reeves, Django Bates, Manu Katche, Omar Sosa... Vi{e informacija o ulaznicama i terminima koncerata na www.jazzfest.ba.

16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

73

oko NOVI.qxd

10/15/2008

10:36 PM

Page 74

BORIS T. MATI], direktor “Zagreb Film Festivala”

U ^ETIR

NA OVOGODI[NJEM “ZAGREB FILM FE

BORIS T. MATI]: Pored filmova Te{ko je biti fin, kao i Snijeg Aide Begi}, od bh. filmova prikazat }emo i Ne sanjam na njema~kom, Sarajke Ivane Lalovi}, koji je premijerno prikazan na ovogodi{njoj Mostri

U Zagrebu }e od 19. do 25. oktobra biti odr`an 6. Film Festival. Filmovi }e biti prikazani u okviru sedam programa. “Neki od na{ih programa, koje osvje`avamo svake godine, poka`u se kao dobri, pa ih onda ostavljamo. Imamo nacionalni program Kockice, potom kategoriju Moj prvi film, ove godine izdajemo i drugi dio istoimene knjige, a zatim i program Velikih pet. Prikazat }emo filmove iz dr`ava velike petorke, kao u nogometu: Engleske, Njema~ke, Italije, Francuske i [panjolske. U programu Matineje bit }e, izme|u ostalih, prikazan film Te{ko je biti fin, redatelja Sr|ana Vuleti}a. Novi program je Film@Cro, a to je retrospektiva sedam filmova velikih re`isera koji su snimljeni na teritoriju Hrvatske. Zagreb Film Festival otvaramo ostvarenjem Oktavijana Mileti}a, koji do sada nikada nije prikazan u Hrvatskoj; kratkometra`ni igrani film Agram snimljen je 1942. u Zagrebu, u vrijeme NDH. A objavit }emo i DVD velikog njema~kog redatelja Friedricha Wilhelma Murnaua, koji je 1923. u Dubrovniku, na Rabu i na Kor~uli snimio film Financije velikog vojvode. I to je najstariji sa~uvan film koji je ikada snimljen u Hrvatskoj”, najavljuje Boris T. Mati}, direktor Zagreb Film Festivala. Filmovi }e u sedam dana trajanja ZFF-a biti prikazani u dvorani Studentskog centra, kinu Europa, te u Teatru ITD. “U programu Kockice prikazat }emo i tri filma koja su snimana u projektu Sarajevo, grad filma, sarajevskog Filmskog festivala. Pored filmova

Fra MARKO KARAMATI], profesor na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu

SVE TEME NA[EG NAU^NOG SKUPA VEZANE SU ZA “FRANJEVA^KI SAMOSTAN” U KRALJEVOJ SUTJESCI „ Kada }e biti odr`an nau~ni skup Stolje}a Kraljeve Sutjeske? Franjeva~ki samostan iz Kraljeve Sutjeske i Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene - Sarajevo, dakle, prire|uju dvodnevni znanstveni skup Stolje}a Kraljeve Sutjeske. Skup }e se odr`ati 17. i 18. listopada 2008. u dvorani Franjeva~kog samostana u Kraljevoj Sutjesci. „ Na nau~nom skupu sudjelova}e trideset i jedan izlaga~. U svakom slu~aju, tu su imena stru~njaka iz razli~itih podru~ja: za stariju povijest, potom }emo imati nekoliko tema koje su vezane za osmanski period, zatim sudjeluju i stru~njaci iz podru~ja knji`evnosti, jezika, umjetnosti. Teme su heterogene, ali sve se vezuju za Franjeva~ki samostan iz Kraljeve Sutjeske. Sudjeluju, me|u ostalim, Lidija Feke`a, Dubravko Lovrenovi}, potom stru~njak za diplomatiku Milko Brkovi} iz Zadra. Tu si i Esad Kurtovi} i Emir Filipovi}, zatim iz Zagreba sti`e stru~njak za noviju povijest Mario Strecha, a u Kraljevoj Sutjesci }e biti i Petar Jele~, Ivo Pranjkovi}, Pavao Knezovi}, knji`evnici @eljko Ivankovi} i Ivan Lovrenovi}, a dolazi nam i povjesni~arka umjetnosti iz Splita Ivana Prijatelj - Pavi~i}. Na{a ideja u startu je bila obilje`avanje stotinu godina gradnje crkve u Kraljevoj Sutjesci. Me|utim, kada se prije godinu dana sastao Inicijativni odbor, odlu~ili smo to i pro{iriti. Pa se mo`e re}i i da }e se nau~ni skup Stolje}a Kraljeve Sutjeske odr`ati u sklopu obilje`avanja 800 godina osnivanja franjeva~kog reda.

74

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

oko NOVI.qxd

10/15/2008

10:37 PM

Page 75

IRI OKA Razgovarao: Dino

Bajramovi}

ILM FESTIVALU” PUN KUFER BOSNE

Te{ko je biti fin, kao i Snijeg Aide Begi}, prikazat }emo i film Ne sanjam na njema~kom, Sarajke Ivane Lalovi}, koji je premijerno prikazan na ovogodi{njoj Mostri. Na otvaranju ZFF-a svirat }e Dobitnici me|unarodnih priznanja, bend redatelja Pjera @alice. Dakle, pun kufer Bosne”, veli Boris T. Mati}. ^lanica `irija Glavnog programa je [ejla Kameri}, korediteljica filma [ta ja znam, koji je pro{le godine na ZFF-u osvojio Zlatna kolica, glavnu nagradu ove filmske smotre. SAMIR FAZLI], direktor izdava~ke ku}e “Zoro”

SJE]ANJE NA DANILA KI[A „ Iz {tampe je u nedjelju, 12. oktobra, iza{la knjiga Izabrana djela Danila Ki{a... Da, a u Izabrana djela uvr{tene su knjige Danila Ki{a: Pe{~anik, Enciklopedija mrtvih, Homo poetikus, Grobnica za Borisa Davidovi}a, Ba{ta pepeo, Rani jadi i ^as anatomije. Izdava~i su Me|unarodni centar za mir Sarajevo, Nova knjiga iz Podgorice i izdava~ka ku}a Zoro. Predgovor za izabrana djela Danila Ki{a napisala je Mirjana Mio~inovi}.

NEKAD I SAD DAVOR [UKER nogometni as

Godina 1988. i dvadeset godina poslije Davor [uker, nekada{nji nogometa{ Osijeka, zagreba~kog Dinama, Seville, madridskog Reala, te Arsenala, West Hama i Münchena 1860, ro|en je 1. januara 1968. u Osijeku. Porodica mu vu~e korijene iz Hercegovine. Njegov je otac rodom iz sela Li{tani kod Livna, gdje je ro|en i Ivan [uker, aktuelni hrvatski ministar financija. Davor je svoju karijeru po~eo 1984. u Osijeku, a okon~ao 18 godina kasnije u Njema~koj. Na SP-u 1998. u Francuskoj, sa {est golova, odveo je svoju zemlju do tre}eg mjesta na svijetu, dok je on dobio nagradu Zlatna kopa~ka, koja se dodjeljuje najboljim strijelcima SP-a, Srebrnu loptu za drugog najboljeg igra~a SP-a i Bronzani trofej FIFA-e za tre}e mjesto u izboru igra~a sezone. U reprezentaciji Hrvatske je u 69 utakmica postigao 45 pogodaka. Nastupao je i za reprezentaciju SFRJ, debi u dresu biv{e dr`ave imao je 1991. protiv Rumunije. Bio je i ~lan reprezentacije biv{e dr`ave koja je osvojila prvo mjesto na SP-u za juniore, 1987. u ^ileu. @ivi i radi u Zagrebu i u Münchenu, neo`enjen je i vlasnik je Davor [uker Soccer Academy. Legendardni Pele uvrstio ga je u svoj popis 125 najboljih nogometa{a svih vremena. Na poziv selektora fudbalske reprezentacije na{e dr`ave Miroslava Bla`evi}a, bio je gost utakmice koju je BiH 15. oktobra igrala protiv Armenije.

„ Gdje }e Izabrana djela Danila Ki{a biti promovisana? Redom, na sajmovima u Frankfurtu, Beogradu, Zagrebu. A one, da tako ka`em, klasi~ne promocije, vjerujem da }e se desiti i u Sarajevu, do kraja godine, a vjerovatno i u Beogradu.

16. 10. 2008. SLOBODNA BOSNA

75

Sead.qxd

10/14/2008

3:00 PM

Page 76

Zapisi iz mrtvog doma

JA KAPITALISTA Pi{e

Sead Fetahagi}

Odem na najvi{e mjesto, kod Harisa Silajd`i}a, pa ga priupitam ho}e li me primiti u te kapitaliste. Idi gdje god ho}e{, odgovara meni Hari, jedino pomozi da ove Srbe sikteri{emo, vidi{ li kako su uzeli maha 76

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

e znam kako }u se pona{ati u ovoj na{oj dr`avi, jer nisam upu}en kakav joj je karakter. Raspitivao sam se okolo, kod poznatih i nepoznatih, kod pametnih i glupih da mi je razabrati je li u ovoj na{oj zemlji diktatura? Jedni su potvrdno klimali glavom, ali ve}ina misli da ovdje nema diktatora. To s Miloradom Dodikom nije ba{ sasvim jasno, jer kakav je to diktator {to vlada samo jednim dijelom. Mnogi su mi govorili da ovdje vlada robovlasni~ki sistem. Na{i radnici i zaposlenici su robovi, kojima ne daju redovne plate, a ve}ina ne mo`e ni u penziju, ni u bolnicu. Pa ipak, ja jo{ nisam vidio robovlasnika da ma{e bi~em, raja dobrovoljno glasa za njih. [to se ti~e socijalizma, to je pro{lo vrijeme, a i samoupravljanje je bilo birvaktile. Nisam siguran da je u nas ustoli~ena monarhija, mada ima nekih koji se pona{aju kao kraljevi. Dosta mi ih je govorilo da je ovdje zavedena teisti~ka dr`ava, pod komandom tri vjerske poglavice. Me|utim, dobar broj na{ih sugra|ana izjasnio se kako je ovdje stanje anarhije. To sam ubrzo odbacio, jer ako je anarhija, kako me s precizno{}u plja~kaju svim mogu}im porezima! Nabasam na neke ljude iz na{e Akademije nauka i umjetnosti. Pod vodstvom Bo`idara Mati}a svi mi u horu ka`u da je ovdje na snazi kapitalisti~ki neoliberalizam, od koga se ovih dana tresu ga}e cijelom svijetu. Samo kukaju akademici kako kod nas jo{ nije sasvim zavladao ovaj sistem, pa su odlu~ili da {to vi{e neoliberala okupe, pa su u tom cilju izabrali u svoj sastav i Murisa ^i~i}a, poznatog po zagovaranju beskompromisnog kapitalizma, {to su ga nau~ili dok je bio u inostranstvu. Neka tr`i{te sve odlu~uje, pa ko pre`ivi - pre`ivi, samo jaki }e opstati, a ostali neka crknu. Ova grupacija zagovara totalnu privatizaciju, prodaju svih op{tih dobara, od zraka, vode i magle.

N

ou~en od ovih mudrih ljudi da kod nas vlada najbolji od svih sistema, neoliberalizam, samo jo{ nije sasvim formiran, zamislim se duboko. Kad mudraci tako ka`u, jesam li ja takav? Onda odem na najvi{e mjesto, kod Harisa Silajd`i}a, pa ga priupitam ho}e li me primiti u te kapitaliste. Idi gdje god ho}e{, odgovara meni Hari, jedino pomozi da ove Srbe sikteri{emo, vidi{ li kako su uzeli maha. Onda ja odem kod svog premijera, Ned`ada Brankovi}a, te mu postavim isto pitanje. Mogu li ja u}i u kapitaliste, gdje je upisno mjesto? Odgovara meni Ne}ko da sam mnogo okasnio, jo{ prije rata smo se dogovo-

P

rili, zajedno na ~elu sa Alijom Izetbegovi}em, koje familije }e ~opati lovu, koji na{i ro|aci mogu stvarati kapital, kako znaju i umiju. U tu halku smo pripustili i ponekog prijatelja, kao {to je Fahrudin Radon~i} i nismo se prevarili, ~ovjek nam puno svima nama valja. Ti ne mo`e{ u taj krug, jedino eno ti Kruga 99. Ne{to sam skontao o tom kapitalizmu, znam da tu veliku ulogu igra potro{a~ko dru{tvo. Pa nije to ni lo{e, mislim se, da mi je kako u}i u to dru{tvo. Du{u sam dao za potro{nju. U|em u samoposlugu i spiskam svih deset maraka koliko imam. Ali to pravo potro{a~ko dru{tvo ima pune d`epove, pa bi im se valjalo priku~iti. Odem kod Vahida He}e, on se razumije u trgovinu, neka me pou~i kako da u|em u liberalne kapitaliste, koji punih d`epova tro{e lovu kako im se svidi. Da bi stekao kapital mora{ trgovati, prodati kurentnu robu. Ako ima{ kod ku}e struju - prodaj je, savjetuje mene He}o. Isto tako i vodu, a mogao bi i smetlje, to se negdje na zapadu tra`i. Odlomi komad zemlje, samo pazi da je dobra za gradnju, te je tutni strancu, sve tako ~ini, pa }e{ stvoriti kapital za jedno pedesetak godina. A pitam ga: kako su mogli ovi na brzaka postati kapitalisti? Ka`e He}o: to su sve age i begovi. a`ivio je taj kapitalizam kod nas, svi ne{to muljaju, kupuju i prodaju, uzimaju kamate, grade kule do oblaka. Ne znam {ta je zapelo s Bosmalom bra}e [abanovi}, negdje su zasrali. A htjeli su da grade i autoput Vc. Bi}e da im je reis okrenuo le|a, {to zna~i ako ho}e{ u solidne kapitaliste gledaj da ti reis bude uzdanica. Ma treba na svakom koraku uvesti taj kapital odnos. Nema vi{e d`abe ni potkivanja `abe. Tr`i{te ocjenjuje svaku vrijednost. Ne znam koliki procenat dobija direktor GSP-a [a}ir Bo{kailo od prosjaka {to svakodnevno zara|uju po tramvajima? Ne mo`e biti da ih pu{ta d`abe, jo{ ne pla}aju ni tramvajsku kartu. ^uo sam da neki prosjaci dobar kapital sti~u. A {to su neke banke i osiguravaju}a dru{tva u Americi i u Evropi tropnuli, nema veze. Kod nas to ne}e do}i, jer je na braniku otad`bine Kemal Kozari}. On prati da ne bude nekih turbulencija. ^im se ne{to uzdrma, lako je pokupiti lovu iz banaka, kao {to je bio slu~aj predratni s Ljubljanskom bankom, pa {tedi{ama pokazati od {ake do lakta. Uostalom, sve su na{e banke stranske, kao i {to cijeli na{ `ivot zavisi od strend`era. Od neoliberalnog kapitalizma. ‹

Z

gl O as .qxd i

10/15 /2008

3:15PM

Page 77

Oglasi.qxd

78

10/15/2008

3:12 PM

SLOBODNA BOSNA 16. 10. 2008.

Page 78

Oglas.qxd

10/14/2008

12:20 PM

Page 79

U[TEDITE NOVAC!

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 68501600000168 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR Polugodi{nja: 80 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: [email protected] www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari! Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je SBK 5 ——————————————————(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja. Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

4 Om .qxd t o

10/15 /2008

2:5 1 PM

Page 80