Organizacija Meris Ispravak.docx

Organizacija preduzeća iz oblasti prijevoza putnika Na slijedećem dijagramu prikazan je primjer organizacione structure preduzeća za prevoz putnika čija je djelatnost saobraćaj I turizam. Turizam je u manjoj mjeri zastupljen dok je osnovna djelatnost organizovani prevoz putnika I prtljaga u linijskom I vanlinijskom saobraćaju. Linijski prevoz putnika obavlja se kao: gradski, prigradski I međugradski prevoz. Vanlinijski prevoz putnika i stvari obavlja se na osnovu pismenog ugovora zaključenog između prevoznika i korisnika prevoza kojim se utvrđuje: relacija, vrijeme obavljanja prijevoza, cijena, mjesto ukrcavanja i iskrcavanja itd. Osim organizavanog prevoza putnika, nalazi se I sector turizma koj se bavi organizovanjem ljetovanja, zimovanja, ekskurzija, seminara, prodajom karata i iznajmljivanjem autobusa trećim licima.

Funkcija generalnog direktora u organizaciji preduzeća iz oblasti prijevoza putnika Generalni direktor je osnovni nosilac i realizator menadžmenta u savremenom poslovanju. Od njega u velikoj mjeri zavisi efektivnost I efikasnost upravljanja preduzećem, a samim tim i uspješno poslovanje i razvoj preduzeća. Zato je generalni direktor i najodgovorniji za funkcionisanje preduzeća. Da bi svoju funkciju efikasno obavio on treba da poznaje sve zahtjeve koje treba zadovoljavati optimalnim funkcionisanjem preduzeća. Osim toga, mora da prati promjene u okruženju svog preduzeća i da tim promjenama usmjerava funkcionisanje preduzeća u budućem poslovanju. Zamjenici i pomoćnici generalnog direktora pojavljuju se u dvojnoj ulozi. Prvo, sa generalnim direktorima čine vrhovni menadžment preduzeća. Drugo, oni su I prvi nivo funkcionalnih menadžera. Zamjenici i pomoćnici generalnog direktora specijalizuju se za određene oblasti poslovanja koje i operativno koordiniraju u svojim preduzećima.

Najčešće se u preduzećima pojavljuju kao pomoćnik za proizvodnju (pomoćnik za saobraćajno tehničke poslove), pomoćnik za razvoj, pomoćnim za marketing, pomoćnik za financije I ekonomiku, pomoćnik za kadrovske poslove i dr. Obrazovni profil je u zavisnosti od oblasti područja rada koje koordinira. Funkcije ostalih organizacionih poslova po sektorima u preduzeću U sektoru saobraćaja izvršavaju se poslovi vezani za eksploataciju voznog parka, rasporeda rada saobraćajnih radnika i vozila, kontrole i načina rukovanja vozilima i svi drugi stručni i administr ativno‐ tehnički poslovi vezani za rad vozila i radnika. Potrebno je rasporedom rada vozila postići tačno i uredno održavanje svih polazaka na linijama i odgovarajuću rezervu vozila za eventualne int ervencije. Funkcionisanje sektora saobraćaja podijeljeno je na garažnu i dispečersku službu. Garažna služba ima zadatak da sposobna vozila obezbjedi izvršnim osobljem i da ih stavi na ra spolaganje dispečerskoj službi. Prema tome, rad garažne službe obuhvata:

•operativnu evidenciju vozila sa pregledom ispravnih i neispravnih vozila i popisom uzroka neis pravnosti; • dnevnu operativnu evidenciju vozača i raspored vozača; • planiranje potrebnog broja vozača s obzirom na bolovanja, plaćena odsustva, godišnje od more; • periodične provjere zdravstvenog stanja vozača; •prijem novih vozača; •pravovremeno obavljanje tehničkog pregleda vozila i produženje važnosti registracije vozil a. Dispečerska služba je organizator izvršenja transportnih procesa i stara se da ugovorene tran sportne zadatke vozni park obavi na vrijeme i kvalitetno. Rad dispečerske službe obuhvata: •izbor vozila i njihov raspored na prevozne zadatke; •pripremu dokumentacije za izvršenje prevoza; • izbor prevoznog puta i njegovo unošenje u putni nalog; • operativno praćenje kretanja vozila;

•prijem dokumenata po izvršenom prevozu uz kontrolu putnih naloga i tahografskih podataka; • kontrolu računa za utrošak goriva i maziva i provjeru potrošnje goriva; • dnevne izvještaje o sposobnim vozilima koja nisu zaposlena. Ova služba mora raspolagati i podacima o iskorištenju kapaciteta vozila, broju prevezenih putni ka, ostvarenom transportnom radu u PKM, ostvarenom prihodu od putnika i prihodu od prtljag e. Sektor tehničkog održavanja i opravki ima za zadatak postizanje optimalnog nivoa tehničke is pravnosti vozila u voznom parku uz minimalne troškove održavanja i opravki a čine ga najčešće službe tekućeg i investicionog održavanja. U okviru službe tekućeg održavanja vrši se kontrola te hničke ispravnosti pred izlazak vozila na rad i ovjerava u putnom nalogu sposobnost vozila za ra d. Po povratku sa posla vrši se dnevna njega vozila. Tekuće održavanje vozila obuhvata i male‐ tekuće opravke na osnovu prijava izvršnog osoblja i uočenih nedostataka pri kontroli tehničke is pravnosti. Ova služba takođe, pomoću pokretnih radionica interveniše na otklanjanju neispravn osti vozila van garaže. U okviru tekućeg održavanja, u posebnom odjeljenju, vrši se montaža‐ demontaža guma za zamjenu na vozilima. Nakon obavljenih radova tekućeg održavanja ispravn a vozila snabdijevaju se pogonskim materijalom i parkiraju na određenom mjestu parking prost ora. U službi tekućeg održavanja vodi se pogonska evidencija o izvršenim radovima na vozilima, vrši se normiranje poslova i radnih zadataka i praćenje radnog učinka izvršioca. Služba investicionog održavanja planira godišnji obim radova i troškova investicionog održavanj a vozila i ostalih osnovnih sredstava. Planira potreban broj agregata za zamjenu po markama i ti povima vozila u voznom parku. Utvrđuje za zalihe rezervnih dijelova, maksimum i minimum poj edinih dijelova na osnovu praćenja utroška istih. Određuje potreban broj auto guma na zaliha ma. Vrši zamjenu neispravnih agregata i sklopova na vozilima. Normira rad i prati izvršenje nor mi na investicionim opravkama. Priprema analize ponašanja vozila u eksploataciji radi eventualn ih reklamacija kod proizvođača vozila. Vrši opravke vozila oštećenih u saobraćajnim nezgodama u okviru službe održavanja i opravki. Nabavna služba nabavlja zalihe rezervnog i drugog materij ala za vozila. Alatnica obezbjeđuje specijalne alate i fabričke alate za sve radnike radionice. U ok viru tehničkog sektora nalazi se najčešće magacin rezervnih dijelova. U okviru „općeg“ sektora obavljaju se svi prateći poslovi potrebni za funkcionisanje preduzeća, kao što su: pravni, kadrovs ki, administrativni, poslovi zaštite i kontrole, sigurnosti i drugi prateći poslovi. Pravna služba radi na zastupanju interesa preduzeća u sporovima sa drugim pravnim licima, na pripremi normativ nih akata. Njen djelokrug takođe obuhvata i vođenje postupka za naknadu štete koju je prouzro kovao zaposleni izvršilac nesavjesnim postupkom. Služba zaštite na radu stara se da svi radnici budu obučeni i da imaju položen ispit iz mjera zašite na radu za svoje radno mjesto. Ona se tako đer stara da se na svim opasnim mjestima rada obezbjede preventivna zaštitna sredstva protiv povreda na radu.

Služba osiguranja i imovine ima zadatak da sva vozila i ostalu opremu preduzeća osigura od uniš tenja ili oštećenja.U okviru sektora ekonomskih poslova obavljaju se poslovi: planiranja, financij a, računovodstva, obračuna plaća i pri tome se stara da se poslovanje odvija u skladu sa zakonsk im propisima. Prate se važeći propisi i izmjene i dopune istih i primjenjuju se pri sastavljanju obr ačuna. Knjigovodstvo je podijeljeno po funkcijama na financijsko i materijalno. financijsko kn jigovodstvo vodi evidenciju kupaca i dobavljača, blagajnu, obračun dnevnica izvršnog i ostalog osoblja, obračun putnih i ostalih troškova, kao i obračun i likvidaturu plaća uposlenih. Materijalno knjigovodstvo vodi evidenciju i obračun za osnovna sredstva, sitan inventar i alat, te hnički materijal, gorivo i mazivo, auto‐ gume i opremu. Sve rezultate poslovanja knjigovodstvo iskazuje jedinstveno za cijelo preduzeć. Ova služba brine se i za uredno izvršenje kreditnih obaveza, ispravan obračun poreza i doprinos a, pravovremenu isplatu dugovanja i naplatu potraživanja. Služba analize plana i razvoja osnovu statističkih podataka o radu i učinku vozila i vozača, i na osnovu praćenja financijski rezultata po slovanja utvrđuje ostvarene rezultate rada, analizira uspješnost u poslovanju i predlaže mjere za otklanjanje uzroka nezadovoljavajućih rezultata, odnosno mjere da dobro poslovanje bude još uspješnije. Na osnovu ostvarenih rezultata, poslovanja i praćenja transportnog tržišta priprema planove rada voznog parka. Ovdje se svako vozilo posmatra kao obračunska jedinica privređivan ja. U ovoj službi vodi se: •statistika rada vozila; • statistika rada vozača; •analitički po vozilima utrošak goriva, maziva autoguma,dijelova za tekuće održavanje i ostali promjenjivi troškovi; •ostvarena realizacija – prihod od prevoza po vozilima; •obračun pojedinih vrsta stalnih troškova eksploatacije po vozilima; •utvrđivanje iznosa i raspoređivanje indirektnih režijskih troškova na vozila. Na osnovu praćenja neutralnih financijskih rezultata poslovanja sastavljaju se mjesečni, tromjes ečni, polugodišnji, devetomjesečni i godišnji izvještaji rezultata rada vozila sa sistemom izmjer itelja i pokazatelja kako za neutralne, tako i za financijske rezultate rada vozila. U okviru sektora turizma obavljaju se: komercijalni poslovi, pružanje svih vrsta turističkih usluga, organizovanje putovanja u zemlji i inostranstvu, prodaja avio karata i zakup autobusa.

3.9. Organizacija rada autobaze u putničkom prijevozu 3.9.1. Funkcija i elementi autobaze Transportni proces, neovisno od primijenjenoj tehnologiji u prijevoznom procesu, često uvjetuje potrebu za prekidom saobraćajnog toka. To je uvjetovalo nastanak i razvoj 73

operativnog prostora na kojem je moguće osigurati potrebne uvjete za kraći ili duži prekid kret anja prijevoznih sredstava kao i uvjete za prihvat, smještaj, servisiranje i otpremu prijevo znih sredstava. Takav je operativni prostor dobio naziv terminal. Specijalna vrsta terminala u ko jima se zadovoljavaju transportno – tehnološki zahtjevi vozila koja se nalaze u sastavu voznih parkova preduzeća koja se bave trans portom putnika ili tereta naziva se autobaza. Radi osposobljavanja prijevoznih sredstava za pon ovnu upotrebu i sigurno korištenje potrebno je prijevozno sredstvo u toku njegove eksploatacij e u određenim periodima održavati, pregledati i popravljati. Autobaze posjeduju potrebnu ope rativnu površinu, specijalni alat i mašine, te i kvalifikovanu radnu snagu radi obavljanja navedeni h poslova vezanih za prijevozno sredstvo. Autobaze i pored dnevne njege, održavanja i oprav ki prijevoznog sredstva, imaju i funkciju smještaja prijevoznih sredstava u periodima kada ona n e rade. Osnovni zahtjevi prijevoznog sredstva koji se mogu realizovati u autobazi mogu se svrsta ti u slijedeće grupe: •prijem: predaja dokumentacije vezane za radni zadatak, predaja prijevoznog sredstva,od stra ne vozača, po obavljenom radnom zadatku; •smještaj: čuvanje prijevoznog sredstva između dva radna zadatka,čuvanje između dvije opslug e; •snadbjevanje: snadbjevanje pogonskim materijalom; •tehničko opsluživanje: njega i kontrola, održavanje, obavljanje ostalih potrebnih tehničkih inte rvencija; •otprema: prijem dokumentacije vezane za radni zadatak, prijem prijevoznog sredstva od stran e vozača, pri odlasku na radni zadatak. Pored toga radi evidencije prisutnosti prijevoznog sredst va u autobazi postoje zahtjevi za: •registraciju ulaska; •registracije izlaska prijevoznog sredstva iz autobaze.

Mnoge velike autobaze imaju površine za parkiranje prijevoznih sredstava, radionice za održava nje, servis, stanice za snadbjevanjem gorivom, uređaje za pranje, kao i prostorije za administrati vne poslove, osoblje i dispečera. U zavisnosti od stepena složenosti autobaza može imati sve ili neke od funkcija kojom će realizovati pripadajuće tehnološke zahtjeve prijevoznog sredstva, od nosno sve ili neke od elemenata sadržaja a može obuhvati slijedeće elemente: •ulaz; •primopredajni punkt; •stanica za snadbjevanje gorivom; •objekat dnevne njege vozila; •objekat tehničkog opsluživanja i opravki prijevoznog sredstva; • smještaj prijevoznog sredstva (garaže); • izlaz.

Pored navedenog, sadržajem je obuhvaćena upravna zgrada, te ostali elementi sadržaja autoba ze prema specifičnosti preduzeća. Kapacitet autobaze određuje se na bazi veličine voznog parka , metoda održavanja prijevoznih sredstava, raspoloživog zemljišta i različitih lokalnih faktora. Lo kacija za smještaj autobaze zavisi od vrste prijevoznog sredstva, te se može biti u gradu ili u nep osrednoj blizini grada. Ako je riječ o prijevoznim sredstvima javnog gradskog prijevoza koja ugla vnom saobraćaju po gradu važno je da nulta kilometraža bude što manja, a zatim i što kraće vrij eme za izlazak na posao, autobaze treba da se smjeste na pogodnim mjestima u široj gradskoj z oni kod ostalih prijevoznika.

3.10. Organizacija rada autobaze javnog prijevoza putnika u gradu Da bi transportno preduzeće moglo da obezbjedi proces prijevoza potrebno je obezbjediti adek vatnu organizaciju rada autobaze sa svim svojim elementima. Na slici 16 je prikazana opšta šem a organizacije rada autobaze javnog gradskog preduzeća u Sarajevu.

Realizaciju provođenja projektovanog procesa rada transportnog preduzeća sprovodi dispečers ki centar koji ima upravljačkovodstvenu funkciju. Sektor eksploatacije na osnovu projektovanih prijevoznih zahtjeva su obav ezni da obezbjede: • adekvatan vozni park i tehnički ispravan; • optimalan broj vozača; •raspored voznog osoblja i prijevoznih sredstava. Tehničku ispravnost prijevoznog sredstva rješavaju odgovarajuće tehničke službe. Izlaskom prije voznog sredstva van autobaze započinje rad vozača i prijevoznog vozila koji se prati, u novije vrij eme preko telematskih i navigacionih uređaja. 3.11. Organizacija rada autobaze u prevozu putni ka u unutrašnjem i međunarodnom prijevozu.Organizacija rada autobaze u prevozu putnika u u nutrašnjem i međunarodnom prijevozu ima za cilj opsluživanja smještaja i održavanja voznog pa rka preduzeća kao i ostale prateće službe neophodno za adekvatno funkcionisanje prijevozničke funkcije. Proces održavanja voznog parka se sastoji od: • sistema samoodržavanja; • preventivnog održavanja; • korektivnog održavanja.

U planskom održavanju bitan segment predstavlja: •tehnička oprema (koja predstavlja sponu između saobraćajnog dijela i dijela održavanja); • radionice; • osoblje (edukacija, obuka i usavršavanje); • oprema (visoke tehnologije dijagnosticiranja); •uprava i službe koje se brinu o administrativnim procesima. Tehnološki proces autobaze predu zeća za prijevoz putnika u unutrašnjem i međunarodnom prijevozu u preduzeću Centrotrans iz S arajeva koji se obavlja unutar autobaze prikazan je na slici 13. 3.12. Organizacija rada autobusne stanice autobusne stanice su organizovane površine gdje p utovanja autobusom počinju ili se završavaju. Takođe, to su mjesta gdje se obavlja kontakt iz među putnika, sa jedne strane, i transportnih sredstava, sa druge strane, odnosno, mjesta gdje se zadovoljavaju različite potrebe korisnika autobusne stanice. autobusne stanice spadaju u putničke terminale. Uloga autobusne stanice je da opslužuje putnike i prevoznike u pojedini m fazama putovanja. Cilj izgradnje autobusne stanice je da se na jednom mjestu ponudi organi zovana i kvalitetna usluga korisnicima autobusne stanice. U tu svrhu autobusna stanica mora da ima niz funkcija, kojima ć e moći da zadovolji zahtjeve, koji se pred nju postavljaju. Terminusi su početne ili završne stani ce prijevoza putnika na kojima se realizuju sve tehnološke potrebe vezane za tu liniju: • dispečerski centar; • pripremni parking; • prostorija za odmor vozača, toalet i sl. 78

Autobusna stanica je mjesto gdje se sukobljavaju različiti interesi sa svojim specifičnim ciljevim. Zainteresovanih za uspješan rad autobusne stanice ima više, a to su: društvo, grad,preduzeća ko ja koriste stanicu i putnici kao direktni korisnici autobusne stanice. Društvo, kao najviši sistem, je zainteresovano da cijeli transportni sistem, a time i autobusna stanica, rade pouzdano, racio nalno i da maksimalno zadovoljavaju postavljene ciljeve. Zahtjevi koje grad ima u odnosu na au tobusnu stanicu su da se pruži kvalitetan prijem i otprema putnika i autobusa. Ovo se odnosi k ako na autobuse i putnike na redovnim linijama, tako i na autobuse u vanrednim linijama (eksk urzije, izleti, prevoz djece i sl).

Grad, kao viši sistem, ima i specifične zahtjeve i to: u odnosu na lokaciju autobusne stanice, da preko nje bude priključen na javni saobraćaj, da ima veze sa ostalim im dijelovima grada, kao i zahtjeve u pogledu arhitektonske i građevinske obrade i dr.Preduzeće koje u svom sastavu ima autobusnu stanicu i kroz nuđenje usluga na autobusnoj stanici pokuša va ostvariti odgovarajuću zaradu, što podrazumijeva i odgovarajući cjenovnik svih usluga stanic. Sa druge strane, cilj putnika, direktnih korisnika, jeste da autobusna stanica obavlja prihvat i otp remu putnika uz najveći mogući komfor, a da pri tome usluga u njoj bude što prihvatljivija. 3.12.1. Osnovne tehnološke cjeline autobusne stanice. Za zadovoljavanje zahtjeva koje korisnici autobusne stanice imaju formiraju se tri prostorne cjeline koje, zajedno, čine autobusnu stanic: •stanični predprostor je prostor ispred autobusne stanice koji mora da obezbjedi prihvat i otpre mu korisnika autobusne stanice, koji dolaze ili odlaze u grad; •putnička zgrada je prostor u kome su smješteni sadržaji koji obezbjeđuju prijem putnika i ostal ih korisnika autobusne stanice sa staničnog pretprostora i otpremu putnika ka autobusnom pro storu. Stanični predprostor: Korisnici autobusne stanice za svoje kretanje iz grada prema autobusnoj stanici ili od stanice ka gradu mogu koristiti: vozila javnog gradskog prevoza, taksi vo zila ili putničke automobile. Takođe, jedan broj korisnika dolazi i odlazi sa stanice pješke. Ukolik o postoji linija javnog gradskog prevoza do autobusne stanice, potrebno je obezbjediti prostor z a pristajanje, tj. stajalište javnog gradskog prevoza. Za taksi vozila potrebno je obezbjediti stajali šte, a za putnička vozila prostor za pristajanje ispred putničke zgrade, parkiralište za kratkotrajn o i dugotrajno zadržavanje vozila. Putnička zgrada: Elemente osnovnog sadržaja putničke zgrade čine tehnološki neophodni elementi koje autobusna stanica mora da ima da bi mogla normalno da funkcioniše. U elemente osnovnog sadržaja spadaju: šalteri za informacije, šalteri za prodaju karata, hol, toalet i garderoba. Elementi pratećeg sadržaja putničke zgrade pružaju dodatni niv o usluge korisnicima autobusne stanice. Ljudi se zadržavaju na elementima pratećeg sadržaja i n a taj način koriste svoje raspoloživo vrijeme, koje im je preostalo do polaska i dolaska autobusa. Elementi pratećeg sadržaja u izvjesnoj mjeri preuzimaju funkciju čekanja na stanici.Razlikujem o pet grupa pratećeg sadržaja na autobusnoj stanici i to su: ugostiteljstvo, trgovina,usluge,zabav a i higijena. Informacije: Postoji stalna potreba obavještavanja korisnika autobusne stanice o au tobusnom prijevozu, ostalim vidovima prijevoza, o samoj autobusnoj stanici, zatim o mjestu poj edinog staničnog elementa, obavještenju o polascima ili dolascima autobusa i sl. Za pružanje na brojanih informacija korisnicima autobusne stanice na raspolaganju stoje različiti sistemi, počev od neposrednog kontakta (šalter informacija), pa do, obavještavanja zvučnim i vizualnim putem. Za zvučne i vizualne informacije nije potrebno izračunavati kapacitet. Zbog toga su predmet raz matranja informacije koje se dobivaju preko šaltera informacija.

Šalter informacija pruža korisnicima obavještenja o autobusnom prevozu kao što su: vrijeme pol aska, veza sa pojedinim mjestima, cijena prevoza, broj perona sa kojeg autobus polazi ili dolazi i sl. Na ovom šalteru moguće je dobiti obavještenja o ostalim vidovima prevoza, o samoj autobus noj stanici, kao i turističke informacije. Prodaja karata: Prodaja karata se može obavljati na različ ite načine u zavisnosti od tipa stanice i broja putnika. U prigradskom saobraćaju, gdje nije potre bno rezervisati sjedište u autobusu, može se koristiti jednostavnija prijevozna isprava ‐ karta, ko ja se može kupiti preko automata. Na ovaj način smanjuje se potreban broj ljudi za prodaju kara ta, ubrzava se i pojednostavljuje izdavanje karata i omogućuje kupovina karata za više vožnji. Ka rte u prigradskom saobraćaju se mogu izdavati i putem šaltera. U međugradskom saobraćaju, pr ilikom prodaje karata, biletar je dužan da rezerviše sjedište u autobusu, da na karti naznači putn iku vrijeme polaska autobusa, broj perona sa kog autobus polazi i cijenu karte. Iz tog razloga, pr odaja karata u međugradskom saobraćaju organizuje se preko šalterske službe. Hol autobusne s tanice: Pod holom se podrazumijeva mjesto u putničkoj zgradi gdje se obavljaju gotovo sve akti vnosti u stanici. U hol se ulazi sa staničnog pretprostora, a iz hola se odlazi ka peronima. Hol se s astoji iz prostora u kojem je moguće formirati red ispred pojedinih elemenata putničke zgrade ( šaltera za prodaju karata, šaltera za davanje informacija, prodavnica i sl.), prostora za kretanje i prostora za čekanje. U ranije izgrađenim autobusnim stanicama čekaonica je projektovana kao posebna cjelina, dok se danas ona projektuje u slobodnom prostoru hola. Time se čekanje čini z animljivijim, a na taj način se i inicira korištenje ostalih elemenata zgrade koji se obično nalaze n a obodu hola. 80

Toalet: Korištenje toaleta kod autobusnih stanica je veće nego u drugim objektima i zgradama. Ovo je razumljivo kada se zna da putnicima predstoji kraće ili duže putovanje u zatvorenom pro storu ‐ autobusu. Garderoba: Garderoba služi za čuvanje prtljaga putnika i ostalih korisnika auto busne stanice. Postoje garderobe sa kasetama i šalterski tip garderobe. Ugostiteljstvo: Osnovna svrha organizovanja nekog tipa ugostiteljskih objekata u stanici je zadovoljavanje određenih zah tjeva korisnika autobusne stanice za hranom i pićima. Nivo ugostiteljstva koji treba uvesti, prije svega zavisi od: tipa autobusne stanice, broja korisnika, dužine boravka korisnika na stanici, itd. Prodavnice: Putnici često žele da kupe razne artikle prije putovanja. Zbog toga se na autobusno j stanici predviđaju najrazličitije prodavnice kao što su: prodavnice novina, duhana, bižuterije, k olonijalne robe, hrane, slatkiša i si. Od broja korisnika i stepena interesovanja zavisi koju vrstu p rodavnice treba organizovati na stanici. Usluge: U ovu grupu spadaju elementi koji pružaju razn e usluge korisnicima autobusne stanice, kao što su: čišćenje cipela, fotografisanje, ekspres hemi jsko čišćenje, telefoniranje, poštanske, bankarske i turističke usluge i sl. Raznolikost i broj uslug a zavisi od broja i stepena interesovanja korisnika.

Zabava:Tehnološki elementi sadržaja zabavnog karaktera su razne vrste automata za zabavu, fl iperi, non/stop bioskop i sl. Uvode se da bi čekanje na polazak ili dolazak autobusa učinili zaniml jivim, a time i prividno kraćim. Higijena: Tehnološki elementi sadržaja higijene organizuju se radi zadovoljenja potrebe za ličnom higijenom ljudi i u obzir dolaze kupatila, tuševi, saune, pedikiri, frizeri i sl. Autobusni prostor: Autobusima se obavlja prevoz putnika u dolasku i odlasku sa stani ce. Da bi taj prevoz mogao neometano da se obavlja potrebno je obezbjediti prostor za iskrcava nje i ukrcavanje putnika i prtljaga, pa se formiraju peroni. Razlikuju se perone za dolazak i peron e za odlazak. Peroni se sastoje iz dva dijela: autobusnog i pješačkog.Autobusni dio perona se sas toji od prostora za manevrisanje autobusa prilikom ulaska i izlaska i mjesta gdje se zaustavlja au tobus. U odnosu na autobusni dio perona, pješački dio je uzdignut i služi za sakupljanje, ukrcava nje i iskrcavanje putnika iz autobusa. Između dolaska autobusa na autobusnu stanicu i ponovno g polaska protekne izvjestan period. Za to vrijeme autobusi moraju biti smješteni na posebnoj p ovršini za parkiranje ‐ smještaju. Za ponovni polazak autobusa potrebna je određena priprema. Autobuse treba očistiti kako iznutra, tako i spolja, a zatim izvršiti pregled ispravnosti vitalnih ure đaja na vozilu za sigurno dalje kretanje. U tu svrhu potrebno je obezbjediti prostor za čišćenje i pranje, kao i prostor gdje bi mogle da se obavljaju sitne intervencije na vozilu. Da bi ovaj dio aut obusne stanice mogao neometano da funkcioniše potrebno je sve njegove dijelove povezati sao braćajnicama. U ovom dijelu autobusne stanice nalazi se i ulaz i izlaz za autobuse, čime se ostva ruje veza sa spoljnim saobraćajem. 3.12.2. Korisnici autobusne stanice. Ljudi dolaze na autobusnu stanicu u raz1ičitom broju, raz1ičitoj koncentraciji tokom vremena i sa različitim ciljevima i zahtjevima. Korisnici autobusne stanice se svrstavaju u nekoliko kategorij a, pa razlikujemo: putnike u dolasku, odlasku i tranzitu; zatim pratioce, posjetioce, zaposlene na autobusnoj stanici i osoblje autobusa. Definisanje korisnika autobusne stanice važno je sa gledi šta utvrđivanja strukture i kapaciteta. Da bismo utvrdili odnose između zahtjeva, vrste usluga i k apaciteta potrebno je bliže poznavati karakteristike svake kategorije korisnika pojedinačno, kao i uzajamne odnose između različitih kategorija korisnika i funkcija na stanici. Prethodno nabroja ni korisnici imaju svoje specifične zahtjeve prema autobusnoj stanici. Zadovoljenjem zahtjeva ko risnika definiše se autobusna stanica, kako po strukturi tako i po kapacitetu. Kroz analizu zahtjev a svake grupe korisnika utvrđuje se veza između zahtjeva i funkcija autobusne stanice.Ti zahtjev i korisnika autobusne stanice dijele se na: 1) Zahtjevi putnika, pratilaca i posjetilaca: Zahtjevi put nika, pratilaca i posjetilaca autobusne stanice su gotovo identični i dijele se na: osnovne i prateć e. Osnovni zahtjevi uslovljavaju osnovne, neophodne elemente autobusne stanice, dok obezbije đenje pratećih zahtjeva daje viši nivo usluga na autobusnoj stanici. Osnovni zahtjevi putnika, pr atilaca i posjetilaca su: •prijem i otprema putnika, pratilaca i posjetilaca koji dolaze odnosno odlaze sa staničnog pretpr ostora pješke, vozilima javnog masovnog prijevoza, putničkim vozilima i taksijem;

•kupovina karata, rezervacija karata, informacije, čuvanje prtljaga, kratkotrajno i dugotrajno za državanje i korištenje toaleta; •ukrcavanje i iskrcavanje putnika i prtljaga u autobus i iz autobusa.Prateći zahtjevi putnika, prati laca i posjetilaca su: •ugostiteljske usluge; • usluge u prodavnicama; •ostale usluge; •zabava; •higijena.

2) Zahtjevi osoblja zaposlenog na autobusnoj stanici: Osoblje zaposleno na autobusnoj stanici i ma svoje zahtjeve, koji moraju da se zadovolje, kako bi se obezbjedilo besprijekorno funkcionisa nje stanice. Ti zahtjevi se odnose na obezbijeđenje: parkirališta za vozila zaposlenih, ugodnog ra dnog prostora, toplog obroka, toaleta i drugo. 3) Zahtjevi vozačkog osoblja: Preduzeća koje svojim vozilima obavljaju prevoz putnika i prtljaga sa određene autobusne stanice svoje zahtjeve realizuju indirektno, preko vozačkog osoblja. Voz ačko osoblje autobusa, koje obavlja prevoz putnika, ima sljedeće zahtjeve u odnosu na autobus nu stanicu: za prijem i otpremu autobusa, parkiranje autobusa, organizovano predstavništvo sv ojeg preduzeća, potrebu za kraćim i duljim odmorom i toaletom. U specifičnim slučajevima mog uće je da se pojave zahtjevi za čišćenjem i pranjem autobusa. 4) Specifični zahtjevi u odnosu na autobusnu stanicu: Postoje sadržaji na autobusnoj stanici koji zahtijevaju stalno snadbjevanje i manipulaciju i konekciju sa ostalim sadržajima stanice. Zbog to ga se pojavljuju zahtjevi za prilazom i smještajem vozila za snadbjevanje i komunalnih vozila, za htjevi za stanicom policije, za zdravstvenom stanicom i sl. 3.12.3. Tehnološki postupak rada aut obusne stanice .Tehnološki postupak rada autobusne stanice predstavlja veoma važan faktor u cjelokupnom funkcionisanju autobusne stanice. Tehnološki postupak rada autobusne stanice sa drži sljedeće korake: • dolazak autobusa na dolazni peron; • prijava dolaska autobusa i ovjera putnog naloga; • najava dolaska autobusa putem razglasa ili na neki drugi način;

•odlazak autobusa na parking prostor; •vizualni pregled vozila i čišćenje autobusa; •dolazak autobusa na odlazni peron (15min prije polaska linije); •prijava putnog naloga pri odlasku; •najava odlaska autobusa na određenu liniju putem razglasa ili na neki drugi način. Na dolaznom peronu dolazi do izlaska putnika iz autobusa, a samim tim i do iskrcavanja prtljaga. Prijava dolaska autobusa i ovjera putnog naloga vrši se kod otpravnika. Zadatak otpravnika je da upiše dolazak autobusa sa određene linije, tako što upisuje šifru linije,broj putnog naloga,prevo zničku firmu, ime vozača i dr.Poslije toga otpravnik vrši putem razglasa najavu dolaska autobus. Treba istaći da pored ovih otpravnika postoje i vanjski otpravnici, njihova je uloga je usmjeravan je putnika na odlaznim peronima, odnosno oni su veza između vozača i putnika. Dolazak autobu sa na dolazni peron vrši se 15 (min) prije polaska na liniju, ukoliko se radi o međunarodnoj liniji autobus je dužan doći 30 (min) prije polaska linije. Ovdje se vrši ukrcavanje putnika, kao i prijem prtljaga.