Obiteljska Pedagogija ----.docx

UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA PEDAGOGIJU PREDMET: OSNOVI OBITELJSKE PEDAGOGIJE Semestar: I Akademska: 2017/2018. godina

POJMOVNIK

Nastavnik: Prof.dr. Lejla Kafedžić

Studentica: NerminaGološ Indeks: 48317

Sarajevo, decembar 2017.

ADAPTACIJA,PRILAGOĐAVANJE / adaptation - pojam kojim se,u najširem značenju, označava bilo koja strukturalna promena ili promena u ponašanju koja potpomaže opstanak organizma i uspješnije zadovoljavanje njegovih potreba (Potkonjak,Šimleše,1989:1).

Adaptacija - prilagodba, 1 (biol.) svaka promjena u organizmu, bilo u obliku bilo u funkciji, koja taj organizam čini pogodnijim za održavanje života ili za produženje vrste; 2 (psihol.) promjena u kvalitetu, intenzitetu ili jasnoćiosjeta do koje dolazi uz trajan, nepromjenjen podražaj ( npr. u vidnom,njušnom ili okusnom području, kod dodira ili kod osjete za bol) (Franković i sur. ,1963:14).

ADOLESENCIJA / adolesence - period prelaza iz doba djetinstva u zrelo životno doba. Većina istraživača smatra da period adolesencije počinje sa pubertetom ( oko 12. godine). Mišljenje o tome kada se adolesencija završava veoma su podeljena: jedi smatraju da se završava kada se postigne psihička i socijalna zrelost, drugi, kada prestanu da rastu kosti; može se, dakle, reći da se period adolesencije završava između 17. i 23. godine (Potkonjak,Šimleše,1989:2).

Adolesencija ili mladenaštvo - je razdoblje ljudskog života koje počinje → puberitetom a završava dostignućem tjelesne i psihičke zrelosti (oko 21. godine). Dijeli se na ranu adolesenciju, koja traje do 16. ili 17. godina, i na kasnu adolesenciju. U ranoj su adolesenciji tjelesne i psihičke promjene brže (doba ›› bure i oluje ‹‹) nego u kasnoj adolesenciji. Po nekim autorima adolesencija obuhvaća samo period → postpuberteta do zrelosti (Franković i sur. ,1963:15).

2

AKTIVNA ŠKOLA / active school - termin koji potiče iz 30- ih godina XX veka (u okviru → reformnog pedagoškog pokreta) od švajcarskog pedagoga → A. Ferijera (Ferrière) i označava školu zasnivanu na dječijim „ urođenim interesovanjima ″ koja se javljaju spontano u svakoj fazi razvoja deteta. Aktivna škola podešava i nastavne sadržaje i metode rada ovim interesovanjima i time omogućava nesmetanu, spontanu, individualnu i produktivnu (manuelnu, intelektualnu i socijalnu) aktivnost učenika. „ Interes deteta čini izbor ciljeva njegovih radnji i podstiče njegovu volju da bude gospodar tehnike i sredstva koja mu dozvoljavaju da postigne svoj cilj ″ (Ferijer). Pokret radne škole najviše se ispoljilo u → pedocentrizmu, → slobodnom vaspitanju i → individualnoj pedagogiji. (R.T) (Potkonjak,Šimleše,1989:10).

Aktivna škola - javlja se kao reformni nastavni pokret u trećem deceniju XX stoljeća u Švicarskoj. Glavni predstavnik je A. Ferrière (Ferijer), profesor pedagogije u Ženevi. Prema Ferrièru osnovni je ideal aktivne škole spontana, individualna i produktivna aktivnost učenika. Da bi se taj ideal postigao, potrebno je školski rad bazirati na dječijem prirođenim interesima. Prema tome aktivnost učenika svodi se na biološke faktore razvoja, pa odatle Ferrière izvodi geslo: Nemo pedagogus nisi biologus (Niko nije pedagog ako nije biolog) (Franković i sur. ,1963:26).

BESPLATNOST ŠKOLOVANJA / free education - demokratski zahtjev koji se pojavio u XVIII st. U vezi s idejom o javnoj školi i opčenito s naprednim idejama mlade buržoazije. U osnovi je bila ideja o jednakosti, pa onda i jednakim pravima na obrazovanje, što se, među ostalim, ispunjava i besplatnošću školovanja. Besplatnost školovanja odnosi se prije svega na neplaćanje → školarine, koja se i danas plaća u nekim državnim i svim privatnim školma. Nadalje, besplatni mogu bit udžbenici, školski pribor, prehrana (obično za neke kategorije učenika, kada se društvenom solidarnošću kompenziraju socijalne razlike). Ekonomske mogućnosti zajednice i stav prema obaveznom obrazovanju određuju širini ekonomske podrške djeci u obrazovanju (Potkonjak,Šimleše,1989:48).

Besplatna školovanja - demokratski zahtjev koji se pojavio u XVIII stoljeću u koncepcijama pristaša → javne škole i u pedagoškim projekima francuske buržoaske revolucije (→ Lepetetirov projekt). Sadržan je već imperativ no u zahtjev J. A Komenskog (XVII st.) da u osnovnu školu treba da idu sva djeca bez razlike imovinskog stanja roditelja, što se može postić samo tako da roditelji ne plaćaju za školovanje. Besplatno školovanje znači prije svega naplaćenje školarine sve do šireg uvođenja → obveznog školovanja školarina se plaća, a i danas se plaća u svim → privatnim školama. U obaveznim školama javnog karaktera školarina se više gotovo nigdje u svijetu ne plaća. Na srednjem stupnju još se ponegdje, u kapitalističkim zemljama, ubire. Za visoko školovanje školarina se plaća vrlo često (Franković i sur. ,1963:84).

3

BABIČKE ŠKOLE / PRIMALJSKE ŠKOLE / midwife schools - medicinske obrazovne ustanove za osposobljavanje babica (primalja). Primale su se na školovanje djevojke nakon završene → osnovne škole, a osposobljavanje jetrajalo tri godine. Danas ne postoje kao samostalne škole, već su samo jedna od smerova → centara odgoja i usmjerenog obrazovanja medicinske struke (Potkonjak,Šimleše,1989:43).

Babičke škole - škole namjenjene stručnom i općem osposobljavanju babičkog (primaljskog) kadra. Školovanje je dosada trajalo 3 godine. U te škole primaju se odrasle djevojke (počevši od 17 godina) sa završenom osnovnom školom (Franković i sur. ,1963:79).

CRVENI KRST / Red cross – svetski pokret humanitarnog karaktera, stvoren na Konferenciji održanoj u Ženevi od 26 – 29. oktobra 1863. Incijator je bio Ženevljanin Henry Dunant, koji je posle bitke kod Solferina u sjevernoj Italiji, 24. juna 1859. godine, organizovao dobrovoljnu akciju okolnog stanovništva na pružanju pomoći ranjenicima koji su ostali na bojištu. Svoje utiske iz te bitke i iz humanitarne akcije, kao i pregloge za stvaranje organizacije dobrovoljaca u svim zemljama sveta, izneo je u knjizi „ Uspomene iz Solferina ″ 1862. Frebruara 1863. stvoren je u Ženevi odbor sa zadatkom da sprovede u život ideje Henry Dunanta (Anri Dinan), i to je postignuto na navedenojkonferenciji. Poslije toga počelo je stvaranje nacionalnih društava dobrovoljaca u svim zemljama. Crveni krst teži univerzalnosti, 1987. godine postojalo je 145 proznatih nacionalnih društava, i oko dvadesetak u procesu formiranja (Potkonjak,Šimleše,1989:81).

Crveni križ - međunarodna organizcija koja djeluje na zdravstvenom prosvjećenju, odgoju i obrazovanju naroda, daje pomoć postradalima, ratnim zarobljenicima, ranjenicima, bolnicama, nepomoćnima idt. Njome rukovode zdravstveni stručnjaci, istaknuti društveni, kulturni i polotički radnici u svijetu. U našoj zemlji jugoslovenska organizacija Crvenog križa učinila je mnogo, naručito poslije oslobođenja u periodu obnove i izgradnje naše zemlje, u zdravstvenom prosvjećivanju, odgoju i obrazovanju naroda, na znanstvenoj sanaciji terena, na suzbijanju zaraznih bolesti, davanjem pomoći postradalima, invalidima, djeci žrtava fašizma, djeci bez roditelja, nemoćnima, oboljelima itd. Crven križ u našoj zemlji broji oko 1,411.000 odraslih članova (Franković i sur. ,1963:125).

4

CILJ ODGOJA / aim of education - Svaka ljudska zajednica, ranija i savremena, nastoji da vaspitanjem postigne cilj koji je unapred postavljen i formulisan. Vaspitanje je celishodna delatnost. Stepen, dubina i kvaliteta sagledavanja i formulisanja cilja vaspitanja različiti su u razvojnim periodima ljudnkog društva i u različitim ljudskim zajednicama. Svako društvo, odnosno njegova vladajuća klasa ( → klasnog vaspitanja), postavlja onaj cilj vaspitanju koji je u njenom interesu. Cilj vaspitanja, i pored nastojanja da se odredi kao univerzalni, vanvremenski, vanklasni, pa i vandruštveni, uvek je duštveno-istorijski i klasno uslovlje, kao što je to i vaspitanje (→ društveni karakter vaspitanja). Cilj vaspitanja je dialektički povezan sa prirodom vaspitanja. On u velikoj mjeri iz te prirode proizlazi, kao što je i ta priroda sadržana u cilju kome vaspitanje treba da služi (Potkonjak,Šimleše,1989:74).

Cilj odgoja. Odgoj kao svjesna, namjerna djeatnost odgajatelja i određenog društva (u klasnom društvu pojedinih klasa) uvijek ima neki određen, društveno uvjetovan cilj. Pristaše → pedocentrizma ipak negiraju ili otklanjaju porebu društvenog cilja odgoja stojeći na stajalištu da je odgojni cilj u samom odgajeniku i da se sastoji u spontanom razvoju njegovih individualnih, psihofizičkih dispozicija. Krajnja je konzekvencija ovog stajališta da konkretni cilj odgoja nije poznat – on se tek postepeno manifestira s razvojem djeteta. Prema tome, odgajatelejv bi rad imao samo ›› radni cilj ‹‹: pomaganje odgajanikova spontanog razvoja. Nsuprot tome sva historija odgoja i današnja stvarnost odgoja pokazuju da je odgoj uvijek imao i da ima društveno uvjetovanje ciljeve, koji se mijenjaju s razvitkom društva (Franković i sur. ,1963:115).

CENTAR ZA PROFESIONALNU ORIJENTACIJU / centre for professional orientation - ustanova koja omladini pruža stručnu pomoć pri izboru budućeg zanimanja, kao i odraslima kojima je potrebna profesionalna preorijentacija i druga zanimanja. Centri za profesionalnu orijentaciju ostvaruju naručito ove zadatke: u suradnji s profesionalnim ustanivama i organima upoznaju učenike u → osnovnim školama i → centrima usmjerenog obrazovanja s različitm zanimanjima, društvenim potrebama i s uvjetima koje kandidati treba da ispunjavaju za određeno zanimanje (Potkonjak,Šimleše,1989:70).

Cenrat za profesionalnu orijentaciju – ustanova koja treba da pomaže omladini da se pravilno orijentira opredjeli pri izboru budućeg zvanja, a zatim i odraslima ako im je potrebna profesionalna prekvalifikacija. U našoj zemlji bilo je krajem 1961. oko 40 centara za profesionalnu orijentaciju u pojedinim većim gradovima i industrijskim mjestima (Franković i sur. ,1963:108).

5

ĆORAVICA / ink - lines papaer - naziv koji se danas retko uporebljava, a njime je nazvana bela hartija na kojoj su bile izvučene deblje crne linije. Podmetala se ispod tabaka bele hartije da bi se obezbedilo pravolinijsko (vodoravno) pisanj. Ćoravica se obično primjenjivala pri prelazu sa pisanja na hartiji sa obeleženim linijama na hartiju bez njih (Potkonjak,Šimleše,1989:87).

Ćoravica - papir s debelim i intenzivno crno obojenim crtama, koji se podmeće pod papir bez crtovlja, da bi onaj koji piše mogao pisati u ravnim redovima. U staroj školi ćoravica se upotrebljavala u preriodu kada su učenici prelazili od pisanja u bilježnicama bez crtovlja (Franković i sur. ,1963:135).

ČITLJIVOST PISMA / writing readability - relativna lakoća → čitanja nekog teksta ili prepoznavanje nekog izoliranog znaka (slova,brojke i dr.), koja ovisi o veličini, obliku i konfiguraciji grafičkih elemenata. Npr. čitljivost nekog otisnutog teksta ovisi o tipu i veličini slova, o debljini linija, o razmaku među slovima i riječima, o općem rasporedu elemenata u retke i stupce, idt. (Potkonjak,Šimleše,1989:87).

Čitljivost i ljepota pisma. Uprkos uporebi pisećeg stroja, a i sve većoj primjeni stenografije u praktičnom životu, lijep a osobito čitljiv rukopis ostaje još uvijek poreba suvremenog čovjeka. Čitljivost i ljepota pisma ovisi o više faktora (Franković i sur. ,1963:133).

ČITANKA / reader - školska knjiga koja služi kao osnova obučavanju u → čitanju i ostalim zadacima jezičke nastave. Osnovnoškolsla čitanka je u isto vreme i čitanka i → udžbenik, odnosno osnovna knjiga i izvor → samoobrazovanja. Ona je literaturna antologija i sredstvo za razvijanje usmenog i pismenog → izražavanja (Potkonjak,Šimleše,1989:85).

Čitanka - posebna vrsta osnovnog udžbenika koji sadrži izbor naučno-popularnih, književnoumjetničkih i poučnih štiva, sastavljen premadobi i sposobnosti shvaćanja učenika. U toku razvitka škole mijenjala je čitanka oblik i sadržaj u zavisnosti od društvenih i kulturnih faktora (Franković i sur. ,1963:128).

6

DAN MLADOSTI / Youth day - je jedinstvena manifestacija omladine Jugoslavije povodom 25. maja, rođendan Josipa Broza Tita. To je smotra brojnih i raznovrsnih aktivnosti mladih poveznih Štafetom mladosti koja je nošena celom zemljom, 25. maja predavana drugu Titu, a nakon njegove smrsti Štafetna palica se predaje predsedniku Predsedništva Saveza socijalističke omladine Jugoslavije. Smotre mladosti (stelovi, sportska takmičenja, izložbe, razni konkursi za stvaralaštvo mladih i sl.) završavaju se svakog 25. maja na svečanosti koja se organizuje u Beogradu na stadionu JNA kada i poslednji nosilac Štafete predaje palicu i poruku omladine Jugoslavije (Potkonjak,Šimleše,1989:91).

Dan mladosti - slavi se svake godine, u povodu rođendana predsjednika Tita 25. maja, nizom kulturno-prosvjetnih i fiskulturnih priredba i radnih akcija. U vezi s tim danom kreće štafeta s pozdravima predsjedniku Titu iz svih krajeva naše zemlje. U toj štafeti sudjeluje više stotina hiljada omladine iz tvornica i sela, srednjoškolska i studentska omladina, pripadnici JNA i članovi društvenih organizacija. Pioniri organiziraju svoju posebnu → pionirsku štafetu. Ova masovna akcija, koja počinje znatno prije, završava se velikim fiskulturnim sletom omladine na stadionu u Beogadu. Tada se predsjedniku Titu predaju štafetne palice s pozdravima naših naroda za njegov rođendan (Franković i sur. ,1963:136).

DEKANAT - DEKAN / dean’s office,dean - služba u visokoškolskoj organizaciji koja obavlja opće, administrativne i tehničke poslove i osigurava uvjete za normalan znanstvani i nastavni rad, regulira studentska pitanja i ostvarivanje samoupravne organizacije. Dekan je sveučilišni nastavnik koji u izbornom mandatu vodi poslovanje znanstveno – nastavne organizacije (fakultet,akademije i dr.), organizaira i usklađuje proces rada, predlaže poslovnu politiku i mjere za njeno provođenje,organizira rad znanstveno – nastavnog vjeća, izvršava odluke samoupravnih tijela, predstavlja znanstveno – nastavnu organizaciju te obavlja druge poslove poslovodnog organa odrežene zakonom i statuom znanstveno – nastavne organizacije (Potkonjak,Šimleše,1989:106).

Dekan - izvorno naziv za predstojnika desetprice; naziv za osobu koja stoji na čelusveučilišnog fakulteta, zatim za predstojnika kaptola ili predstojnikacrkvenog kotara. Dekan seučilišnog fakulteta bira → fakultetsko vijeće, iz reda profesora fakulteta, na vrijeme od dvije godine, a može biti ponovo biran. Dekan predstavlja fakultet, predsjedava sjednicama fakultetskog vijeća i saziva ih, priprema sjednice → fakultetskog savjeta i fakultetskog vijeća, izvršava odluke fakultetskog savjeta i vijeća i stara se o primjeni fakultetskog statuta. Dekan vrši i ostale poslove neposrednog upravljanja fakultetom ako nisu stavljeni u djelokrug fakultetskog savjeta, odnosno vijeća. Dekan je odgovoran za organiziranje nastavnog procesa i za disciplinu u radu fakulteta (Franković i sur. ,1963:143).

7

DIDACTA - međunarodni sajam nastavnih sredstava koji se svake druge godine organizuje u nekon od zapadnoevropskih zemalja, članica Evropskog saveza za nastavna sredstva. Pored komercijalnog karaktera, ova smotra je i pedagoški značajna – ona je i svojevrsna prilika za različite susrete u kojima naučni radnici, nastavnici, izdacači i proizvđači razmjenjuju misljenja i iskustva. U okviru sajma organizuju se predavanja, demonstracije nastavnih sredstava, problemske konferencije i stručni seminari namjenjeni različitim grupama nastavnika i specijalista (Potkonjak,Šimleše,1989:117).

Didacta - sajam nastavnih sredstava koji se od 1949. priređuje svake druge godine u jednoj od evropskih zemalja. Sajam organizira Savez za nastavna sredstva. U njemu je učlanjeno 17 zemalja. Izlagači su većinom proizvođači nastavnih sredstava i trgovačke kuće. Mnogs učila se demonstriraju posjetiocima. Za vrijeme sajma održavaju se sastanci pedagoga (Franković i sur. ,1963:149).

ĐAČKA KNJIŽICA /pupl’s, student’s identity booklet - dokument o učeniku: ime i prezime, godina i mjesto rođenja, bpravak naziv škola i razred, ime i prezime roditelja, odnosno staratelja i dr. Jedna knjižica važi za ceo osnovno, odnosno srednje usmereno obrazovanje. Za svaki razred i svako polugodište u toku jednog razreda postoje posebne rubrike. U njih se unose ocene na polugodištu i na kraju godine, kao i eventualne disciplinske mjere (→ kazne). Na taj način se učeniku i roditelju (staratelju) omogućuje uvid u uspjeh ili vladanje učenika. Đačka knjižica može poslužiti i kao neka vrsta lične karte učenika (B.P.) (Potkonjak,Šimleše,1989:164).

Đačka knjižica - dokument u obliku knjižice koji u nekim zemljama imaju učenici da im služi za legitimiranje, za upisivanje ocjena i saopćenja roditeljima o vladanju učenika i sl. Ponekad sadrži i izvatke iz → disciplinskih pravila za učenike (Franković i sur. ,1963:206).

8

EMOCIJA,OSJEĆANJE,ČUVSTVO / emotion - (1) uzbuđenje koje se javlja kao pratilac tužnih, radosnih ili značajnih trenutaka, te uživljavanje koje sledi nakon tužnih ili radosnih zbivanja koja se odnose na neku blisku osobu. (2) U psihologiji se emocije najčešće određuju kao uzbuđena stanja organizma, pokrenuta situacijom koja je za osobu značajna a koja prati svojevrstan subjektivni doživljaj, karakteristične promene u ponašanju i određene fiziološke promene. Neki psiholozi ukazuju na to da je u osnovi emocionalnog doživljaja procena situacije u kojoj se neko lice nalazi i s njom povezana težnja da se produži ponašanje u situaciji koja je procenjena kao prijatna a prekine (pobegne iz situacije) ako je situacija procenjena kao neprijatna (Potkonjak,Šimleše,1989:181).

Emocija - čuvstvo, kompleksno stanje organizma, uključujući tu vrlo raznolike tjelesne promjene (u disanju, pulsu, lučenju žlijezda itd.) i promjene u psihičkom stanju (uzbuđenje, poremećaji psihičke ravnoteže i tendencija prema određenim oblicima ponašanja). Ako je emocija intenzivna, dolazi do poremećaja u intelektualnim funkcijama ( do disocijacije, → inhibicije itd.) (Franković i sur. ,1963:225).

EKSKURZIJA / excursion - oblik nastave na različitim mjestima udaljenima od školske zgrade radi neposrednog proučavanja nastavnih sadržaja na adekvatnim primrnim izvorima, a koji se inače ne bi mogli uspješno proučavati u učionici na sekundarnim izvorima (Potkonjak,Šimleše,1989:174).

Ekskurzija - poseban oblik nastave izvan školske učionice radi neposrednog proučavanja nastavne građe koja inače ne bi mogla uspješno proučavati u učionici, ili se u njoj ne može demonstrirati (Franković i sur. ,1963:214).

9

EDIPOV KOMPLEKS / Oedipus complex - Prema učenju Sigmunda Frojd (→ Freud), Edipov kompleks označava značajnu pojavu u ranom ličnom razvoju pojedinca (otprilike između 3. i 5. godine). U početku tog doba kod pojedinca se pojavljuje „ incestuozna ″ ljubav prema roditelju suprotnog pola (pa se kod dečaka govori o Edipovom a kod devjčica Elektrinom kompleksu, po odgovarajućim licima iz grčke mitologije), dok se istovremeno javlja i pojačava osjećaj rivaliteta i otpor prema roditelju istog pola. Zbog strahovanja od kazne dete međutim potisne incestne porive i agresivnost prems roditelju istog pola. Umesto ovoga, pojavljuju se normalno osjećanje naklonosti prema roditelju suprotnog pola (lišeno seksualne komponente) i proces indentifikacije s roditeljem istog pola. Ako postoje smetnje u razvoju, Edipov kompleks se ne razrešava u potpunosti te može bit izvor daljih poteškoća i neprilagođenosti. Dok je Frojd insistirao na univerzalnom značaju Edipovog kompleksa, drugi sumnjaju u to , povezujući se, između ostalog, i na antropološka istraživaja. (Jan.M.) (Potkonjak,Šimleše,1989:166).

Edipov kompleks - jedna od pojmova → psihoanalize. Njima se označava jača ljubav muškog djeteta prema majci nego prema ocu, odnosno suprništvo između sina i oca u odnosu na majku. Pojam je dobio ime po legendarnom grčkom kraju Edipu, koji je ubio svog oca i oženio se majkom pa se kasnije sam osljepio kad je saznao da je izvršo dva zločina. Prema Freudovu (Frojd) učenja o → libidu, seksualni nagon muškog djeteta na jednom određenom stupnju razvoja usmheren je prema majci. Iako je prožeta više emotivnim elementima nego čulnim prohtjevima, ova je ljubav, prema Freudu, u osnovi seksualna. T a prerušena sekusualnost održava se u naročitoj nježnosti sina prema majci i u nepokolebljivu osjećanju da majka pripada samo njemu. To se naručito pokazuje u nekim dječakovim postupcima. Zbog takva osjećanja prema majci muško dijete koje ima taj kompleks ne podnosi prisutnost oca, negoduje na očeve nježnosti prema majci, zadovoljno je kada je otac odsutan. Sve to dovodi do antagonostičkog odnosa dječaka prema ocu. On oca osjeća kao tiranina (Franković i sur. ,1963:208).

OPTIMIZAM PEDAGOŠKI / educational optimism - stanovište po kojem je → vaspitanje odlučujuće za razvoj → ličnosti, nasuprot pedagoškom pesimizmu koji negira značaj i ulogu vaspitanja u formiranju ličnosti (Potkonjak,Šimleše,1989:155).

Optimizam, pedagoški → moć i granice odgoja (Franković i sur. ,1963:617).

10

OSNOVNA ŠKOLA / elementary, primary school - ima posebno mjesto u odgojnoobrazovnom sistemu, postavlja se kao glavni nosilac dionice (djela) → općeg odgoja i obrazovanja nacije (Potkonjak,Šimleše,1989:156).

Osnovna škola - škola koja daje osnovno opće obrazovanje djeci čitavog naroda te je prema tome osnova cjelokupnog školskog sistema (Franković i sur. ,1963:629).

OTAC KAO FAKTOR VASPITANJA / father as an agent in education - Vaspitni utjecaj oca zavisi od: položaja porodice i žene u društvu, preovladavajučeg tipa → porodice u datom vremenu i sredini, modela braka roditelja, usklađenost njihovih bračnih odnosa i shvatanja o ulozi partnera u braku, strukture porodice, očevog viđenja sopstvene uloge u porodici i njegovog zadovoljstva očinstvom, vrste i stepena njegovog uključivanja u neposrednu nego deteta, očevih ličnih karakreristika, pola deteta (Potkonjak,Šimleše,1989:164).

Otac kao faktor odgoja. Ocu se obično u pedagoški neobrazovanoj sredini ne pridaje veliko značenje u odgoju djeteta. Smatra se da to i nije njegov posao, nego posao majke (Franković i sur. ,1963:632).

PEDAGOG / pedagog - ima različita značenja 1. svaki onaj koji se bavi vaspitanjem, 2. samo oni koji se profesionalno bave vaspitanjem, 3. samo oni koji predaju pedagogiju kao nastavni predmet, 4. svi oni koji su zavešili studije pedagogije, 5. samo oni koji se bave proučavanjem vaspitanja. Naziv potiče od grčkih reči: pais, paidos – dečak, ago, agein – voditi; paidagogos – rob koji je vodio dečaka na javna mesta kod nastavnika i brinuo o njegovoj sigurnosti ( Potkonjak,Šimleše,1989:174).

Pedagog - u najširem značenju osoba koja se bavi odgojem. Ovaj termin ima svoj korijen u staroj grčkoj rječi ›› paidagogos ‹‹ , što znači ›› onaj koji vodi dijete ‹‹ (pais, paidos – dijete, ago – vodim). Tako su u antičkoj Grčkoj nazivali one robove koji su djecu robovlasnika vodili u školu i bavili se djecom kod kuće (Franković i sur. ,1963:648).

11

PEDAGOGIJA / pedagogy , educational sciences - je nauka o vaspitanju. Predmet pedagogije je vaspitanje. Takva odredba pedagogije, iako izgleda veoma jasna i prihvatljiva, izaziva i danas mnoge sporove, pa i drugačije određivanje predmeta pedagogije (Potkonjak,Šimleše,1989:174). Pedagogija - nauka o odgoju kao specifičnoj, društvenoj uvjetovanoj pojavi i djelatnosti. Predmet pedagogije je → odgoj, u prvom redu odgoj djece i omladine (Franković i sur. ,1963:649).

PREODGOJ / reeducation - mjenjanje, prepravljanje ili korigiranje rezultata odgoja koji se smatra pogrešnim, krivo usmjerenim, društveno štetnim. U predodgoju se ostvaruju dva cilja: najprije se poništavaju rezultati nepoželjnog odgoja, a zatim se u odgojanika razvijaju kvalitete koje se smatraju poželjnim (Potkonjak,Šimleše,1989:243).

Predodgajanje - odgojni proces sa ciljem da se isprave posljedice lošeg ili zanemarenog odgoja. Svaki odgoj u izvjesnom je smislu predodgajanje, jer na razvitak odgajanika utječu i drugi, nekontrolirani faktori društvene sredine, koji mogu i negativno djelovati, pa je potrebno odgojem ukloniti učinke takvih faktora (Franković i sur. ,1963:737).

12

LITERATURA:

Potkonjak N. , Šimleša P. , (UR) , (1989). PEDAGOŠKA ENCIKLOPEDIJA. Novi Sad: Zavod za izdavanje udžbenika.

Franković D. i sur. , (1963). ENCIKLOPEDIJSKI RIJEČNIK PEDAGOGIJE. Zagreb: ŠTAMPARSKI ZAVOD ›› OGNJEN PRICA ‹‹ .

13