Licnost Zene Muslimanke

LI^NOST @ENE MUSLIMANKE ONAKO KAKO JE PRIKAZUJU KUR’AN I SUNNET Dr. Muhammed Ali el - Ha{imi

Sarajevo, 2001 - 1422. H.G.

Naslov originala

[AHSIJJETUL - MER’ETIL - MUSLIME

Naslov prijevoda

LI^NOST @ENE MUSLIMANKE

Autor

dr. Muhammed Ali el - Ha{imi

S arapskog prevela

Sabaheta ]eman

[erijatski recenzent

Enes Ljevakovi}

Likovno - tehni~ki urednik

Ned`ad Kazi}, Fatih Farhat

Lektor i korektor

Sabina Deljkovi},, Omer Resulovi}

DTP

Kavazovi} D & T, Sarajevo,, Mersad Mujagi}

[tampa

“OKO” - Sarajevo

Tira`:

30 000 KNJIGA BROJ 19

Tre}e izdanje

BESPLATNI PRIMJERAK

Izdava~

Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj Fahd” u Sarajevu [TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA” KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo UDK 297.17 - 055.2 el - HA[IMI, Muhammed Ali Li~nost `ene muslimanke - onako kako je prikazuju Kur’an i sunnet Muhammed Ali el - Ha{imi; (s arapskog prevela Sabaheta ]eman). - 3. izd. Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 19) Prijevod djela: [ahsijetul - mer’etil - muslime. Bilje{ke: str. 337 - 370 ISBN 9958 - 880 - 13 - 7 COBIS - ID 593670

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah, tako|er, veli: “Reci: ‘Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni, tako|er, veli: “Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.” (Et - Tegabun, 8) Neka je Allahov blagoslov na u~itelja, koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je, doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme. Najuzvi{enija znanost jeste spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije. U hadisu se spominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka jeste kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm [erijatom. A cilj i svrha egzistencije jeste ~injenje ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56) Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku te uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa, povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, `ivot s onim

{to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo? U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, `ivimo s ovom odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom i malom, mu{ku i `ensku. Svako od njih mo`e uzeti iz njih ono {to `eli u skladu s obimom znanja koje mu je Allah dao, oboru`avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla. “Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se budete pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s., tako|er. Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom nagradom. On ~uje dove i odaziva se.

Direktor Regionalnog ureda Visokog saudijskog komiteta za Evropu Naser b. Abdurrahman es - Saeed

@ENA MUSLIMANKA PREMA SVOME GOSPODARU

BUDNA VJERNICA Najvrednija je odlika `ene muslimanke njeno duboko vjerovanje u Allaha, d`.{., njeno jasno ubje|enje da sve {to se doga|a u svemiru, da sve ono {to se de{ava ljudima, de{ava se po Allahovoj volji i odre|enju, da sve {to zadesi ~ovjeka nije moglo da ga mimoi|e, a sve {to ga mimoi|e nije moglo da ga zadesi. ^ovjeku u ovom `ivotu ne preostaje ni{ta drugo do da slijedi put dobra, da ~ini dobra djela u svojoj vjeri, a i u `ivotu, da se istinski oslanja na Allaha, d`.{., da prihvata Njegova nare|enja, da bude uvjeren da mu je neophodna Njegova pomo}, potpora, da je pod Njegovom upravom i Njegovim zadovoljstvom. Pri~a o Had`eri - nakon {to ju je Ibrahim, a.s., ostavio pored Ka’be ispod drveta iznad Zemzema, u Meki El - Mukerremi u kojoj nije bilo nikoga, niti je bilo vode - a Had`era je uza se imala samo svoje dojen~e Ismaila, a.s. - predstavlja za `enu muslimanku najupe~atljiviji primjer dubine imana (vjerovanja u Allaha, d`.{.), iskrenog oslanjanja na Allaha, d`.{., kada je stalo`eno, mirno, samouvjereno i smireno rekla Ibrahimu, a.s.: “O Ibrahime, da li ti je Allah, d`.{., ovo naredio?” Odgovorio joj je: “Da.” Njen odgovor bio je pun pomirljivosti, pokornosti, radosne vijesti i smiraja: “Onda, ne}e{ nas zanemariti.”1 Ovo je bila najkriti~nija situacija - ~ovjek ostavlja svoju `enu i njeno dojen~e u pustoj zemlji u kojoj nema ni bilja, ni vode, a ni ljudi, uputiv{i se prema dalekim zemljama [ama, ne ostavljaju}i im ni{ta drugo do torbu datula i mje{inu vode! Da nije bilo dubokog imana u du{i Had`ere, da nije bilo iskrenog oslanjanja na Allaha, d`.{., koje je ispunilo sva njena ~ula i osjetila, ne bi mogla podnijeti ovako te{ku situaciju, nego bi bila shrvana od prvog trenutka i ne bi to bila ona sna`na `ena koju spominju had`ije i oni koji obavljaju ‘umru - danju i no}u - koji je spominju svaki put kada se napiju Zemzem - vode, svaki put kada obavljaju s’aj izme|u Saffe i Merve, poput njenog s‘aja - tr~anja toga kobnog dana. Ova budnost imana urodila je ~udnim plodovima u `ivotu vjernika i vjernica, jer je probudila osje}aje, istanjila njihova ~ula i upozorila srca na to da jedino Allah, d`.{., zna tajne

10

Li~nost `ene muslimanke

i da je On s ~ovjekom gdje god on bio. Ni{ta bolje ne ukazuje na budnost osje}aja i prisutnost bogobojaznosti, u tajnosti i na javi, od doga|aja koji je vezan za djevojku muslimanku, a koji se navodi u djelu “Sifetus - safveti vel - e’ajan”, a koji prenosi Ibn el - D`evzi u svojoj knjizi “Ahkamun - Nisa”.2 On navodi: “Prenosi se od Abdullaha bin Zijada bin Eslema, a on od svoga oca, a on od svoga djeda da je rekao: ‘Bio sam s Omerom bin el - Hattabom kada je usred no}i obilazio grad, te se umorio i naslonio na zid. Utom je neka `ena rekla svojoj k}eri: ‘K}eri moja, ustani do tog mlijeka pa ga pomije{aj s vodom.’ Na to je (djevojka) rekla: ‘Maj~ice, zar ne zna{ kakvu je odluku danas donio emirul - mu’minin (vladar pravovjernih)?’ ‘A kakvu je to odluku donio, k}eri?’ - zapitala je. Odgovorila joj je: ‘Naredio je da se obznani da se ne smije mije{ati mlijeko s vodom.’ Na to joj je majka rekla: ‘K}eri moja, ustani do mlijeka i pomije{aj ga s vodom. Ti si u situaciji u kojoj te ne mo`e vidjeti Omer.’ Na to je djevojka odgovorila majci: ‘Ne}u mu se pokoravati kada me vidi , a biti mu nepokorna kada sam sama.’ Omer je to ~uo, pa je rekao: ‘O Esleme, pri|i im pa vidi ko to govori i kome govori i da li imaju mu{karca staratelja?”’ Pri~ao je Eslem: “Te sam oti{ao do njih, kad to bi neudata djevojka i njena majka koje nisu imale staratelja mu{karca. Do{ao sam kod Omera i obavijestio ga o tome, pa je sakupio i pozvao svoje sinove. Rekao im je: ‘Da li nekom od vas treba `ena, da ga o`enim? Da va{ otac ima potrebe za `enama niko ga od vas ne bi pretekao da se o`eni ovom djevojkom.’ Na to je rekao Abdullah: ‘Ja imam `enu.’ I Abdurrahman je rekao: ‘Ja imam `enu.’ A Asim je rekao: ‘Ja nemam `enu, pa o`eni me.’ Nakon toga poslao je po djevojku i udao je za Asima, te je ona Asimu rodila k}erku, a ta k}erka je rodila Omera bin Abdul Aziza.” Doista je to budnost osje}aja koje je islam u~vrstio u du{i ove djevojke muslimanke, koja je bogobojazna i ustrajna u tajnosti i na javi, u svojoj samo}i i me|u ljudima, a njen dokaz za to jeste da je Allah, d`.{., stalno s njome, da On ~uje i vidi. Ovo je istinski iman i ovo je njegov du{evni plod, koji je njegovu vlasnicu uzdigao do stupnja ihsana - dobro~instva, a njena brza nagrada od Allaha, d`.{., bila je u tome da ju je po~astio sretnim i blagoslovljenim brakom, iz ~ijeg potomstva je peti Hulefaur - ra{idin Omer bin Abdul - Aziz, r.a. Akidu (vjerovanje) `ene muslimanke koja je svjesna, ~estita i ~ista, ne mo`e pomutiti ni najmanje neznanje, niti njenu ~istotu mo`e pomutiti trun iskrivljenosti, kao {to ni njeno blje{tavilo ne mo`e ugasiti nikakav obris sumnje. To je, doista, akida koja se temelji na vjerovanju u Allaha Jednog, Jedinog, Uzvi{enog Gospodara, Onoga Koji je Svemogu}i, Onoga u ^ijoj ruci je Vlast i Onoga Kome se sve vra}a: “Upitaj: ‘U ~ijoj je ruci vlast nad svim, ko uzima u za{titu, od koga niko ne mo`e za{ti}en biti, znate li?’ ‘ Od Allaha!’ - odgovorit }e, a ti reci: ‘Pa za{to onda dopu{tate da budete zavedeni?’”3 Ovaj duboki, jasni i ~isti iman pove}ava snagu, svjesnost i zrelost li~nosti `ene

Li~nost `ene muslimanke

11

muslimanke, te ona vidi ovaj `ivot onakav kakav on i jeste u biti - ku}a isku{enja i ispita, ~iji rezultati }e se pokazati onog dana u koji nema sumnje: “Reci: ‘Allah vam daje `ivot, zatim }e u~initi da poumirete, a poslije }e vas na Sudnjem danu sabrati, u to nema nikakve sumnje, ali ve}ina ljudi ne zna.’”4 “Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se ne}ete povratiti?”5 “Uzvi{en je Onaj u ^ijoj je ruci vlast - On sve mo`e! Onaj Koji je dao smrt i `ivot da bi isku{ao koji od vas }e bolje postupati; On je Silni, Onaj Koji pra{ta.”6 Toga }e dana ~ovjek biti nagra|en prema svojim djelima. Ako bude ~inio dobro, bit }e mu dobro, a ako bude ~inio zlo, bit }e mu zlo i ne}e osjetiti nikakav trag nepravde: “Svaki ~ovjek }e toga Dana prema zasluzi ka`njen ili nagra|en biti; toga Dana ne}e biti nepravde! Allah }e, zaista, brzo obra~unati.”7 Polaganje ra~una bit }e precizno, da ne mo`e biti preciznije, i bit }e u ~ovjekovu korist ili protiv njega: “Onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjet }e ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla - vidjet }e ga.”8 Toga dana, Gospodaru mo}i i veli~ine ne}e proma}i ni{ta, makar bilo koliko zrno goru{ice: “Mi }emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti, pa se nikome krivo ne}e u~initi; ako ne{to bude te{ko koliko zrno goru{ice, Mi }emo za to kazniti ili nagraditi. A dosta je {to }emo Mi ra~une ispitivati.”9 Nema sumnje da `ena muslimanka, koja je svjesna i mudra, nakon {to pro`ivi neko vrijeme sa zna~enjima ovih jasnih ajeta i nakon {to dobro razmisli o tom kobnom Danu, usmjerit }e se ka svome Gospodara poput onih koje su pokorne, koje se kaju i koje su zahvalne, pripremaju}i se za ahiret i ~ine}i dobra djela u svakom danu koliko je to mogu}e.

OBO@A VA SVOGA GOSPODARA OBO@AV Nema sumnje da }e iskrena muslimanka prihvatiti obo`avanje Allaha, d`.{., s najve}om va`no{}u, jer ona zna da je zadu`ena odre|enim {erijatskim djelima, koje je Allah, d`.{., naredio svakom muslimanu i muslimanki. Stoga, ona obavlja islamske farzove i njegove ruknove na najbolji mogu}i na~in, ne dopu{taju}i sebi bilo kakve olak{ice, olak{anja, niti propuste.

OBA VLJA PET NAMAZA OBAVLJA Ona obavlja pet namaza u njihovo odre|eno vrijeme, ne odga|a njihovo obavljanje radi ku}nih poslova, niti radi maj~inskih ili bra~nih odgovornosti, jer namaz je temelj vjere; - onaj

12

Li~nost `ene muslimanke

ko ga obavlja uspostavlja vjeru, a onaj ko ga ostavlja ru{i vjeru.10 To je jedno od najboljih i najuzvi{enijih djela, kao {to je to obznanio Allahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu koji prenosi Abdullah bin Mes’ud, r.a., koji je rekao: “Pitao sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: ‘Koje je najbolje djelo?’ Odgovorio mi je: ‘Namaz u njegovo vrijeme.’ Upitao sam: ‘A {ta je iza toga?’ Rekao je: ‘Poslu{nost roditeljima.’ Upitao sam: ‘A {ta je iza toga?’ Rekao je: ‘Borba na Allahovu putu.’”11 Namaz je veza izme|u roba i Gospodara. On je bogatstvo iz kojeg ~ovjek izvla~i snagu, ~vrstinu, milost i zadovoljstvo, ~ime spira svoju prljav{tinu, svoje grijehe i svoje pogre{ke. Prenosi se od Ebu - Hurejrea, r.a., da je rekao: “^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kad ka`e: ‘[ta mislite, kada bi rijeka proticala pored va{ih vrata u kojoj biste se svakodnevno prali pet puta, da li bi {ta ostalo od va{e ne~isto}e?’ Odgovorili su: ‘Ne bi ni{ta ostalo od ne~isto}e.’ Na to je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘Tako je i sa pet dnevnih namaza. Njima Allah, d`.{., bri{e grijehe.’”12 Prenosi se od D`abira, r.a., da je rekao: “Allahov je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Primjer pet dnevnih namaza jeste kao primjer nabujale teku}e rijeke koja proti~e pored va{ih vrata, u kojoj se svakodnevno pet puta perete.”13 Namaz je Allahova milost prema Njegovim robovima u kojem oni tra`e uto~i{te pet puta dnevno, zahvaljuju svome Gospodaru, slave Ga, tra`e od Njega pomo}, milost, uputu i oprost. Potom, namaz zna~i i ~istotu za ljude i `ene koji klanjaju, putem ~ega se bri{u pogre{ke i iskupljuju grijesi i zablude. Prenosi se od Osmana bin Affana, r.a., da je rekao: “^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: ‘Nema ni jednog muslimana, kojem se pribli`i propisani namaz, pa se lijepo abdesti, skru{eno i ponizno obavi namaz, a da mu taj namaz ne}e biti keffaret (oprost, iskup) za grijehe koje je prethodno po~inio - osim velikih grijeha - i tako }e biti u svim vremenima.’”14 Hadisi, predanja i vijesti koji govore o vrijednosti namaza, njegovoj va`nosti, dobru i blagodati za klanja~e, mnogobrojni su i korisni. Sve je to potvrda sveop}eg bogatstva koje sakupljaju klanja~i svaki put kada stanu pred Allaha, d`.{., pokorni i skru{eni.

Li~nost `ene muslimanke

13

POVREMENO PRISUSTVUJE D@EMA TU U D@AMIJI D@EMATU Islam je oslobodio `enu od obaveznog prisustvovanja namazu u d`ematu u d`amiji, ali u isto vrijeme joj je dozvolio da iza|e u d`amiju kako bi obavila namaz u d`ematu. Uistnu je to ona i u~inila i klanjala namaz za Poslanikom, s.a.v.s. Prenosi se od Ai{e, majke vjernika, r.a., da je rekla: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao bi sabah, a prisustvovale bi i `ene - vjernice, koje su bile umotane u svoje hid`abe.15 Potom bi se vratile svojim ku}ama a da ih niko ne bi prepoznao.”16 Od nje se tako|er prenosi: “Vjernice bi, umotane u svoje hid`abe, prisustvovale sabah - namazu sa Poslanikom s.a.v.s., te bi se nakon obavljena namaza uputile svojim ku}ama, a niko ih zbog mraka ne bi prepoznao.”17 Allahov Poslanik, s.a.v.s., skra}ivao bi namaz kada bi ~uo pla~ djeteta, pretpostavljaju}i da je to zabavilo njegovu majku. On u hadisu, za koji se sla`u da je vjerodostojan, ka`e: “Ja, doista, pristupim namazu i `elim da ga oduljim kada za~ujem pla~ djeteta, pa skratim svoj namaz, jer znam kolika je ljubav majke naspram djeteta kada pla~e.”18 Allahova, d`.{., milost velika je prema `eni kada je nije obavezao da prisustvuje d`ematu u d`amiji pri obavljanju pet dnevnih namaza, a da ju je obavezao time, to bi joj zadalo pote{ko}e i predstavljalo bi teret za njena ple}a. @ena nije u stanju obavljati namaz u d`amiji, kao {to u dana{nje vrijeme ni mnogi mu{karci nisu u stanju da obavljaju namaze u d`ematu u d`amiji, nego su prisiljeni da obavljaju namaz tamo gdje se nalaze - na svojim radnim mjestima, pa ~ak mnogo puta i u svojim ku}ama. Tako, `enina odgovornost za doma}instvo i njene mnogobrojne obaveze vezane za njenu ku}u, mu`a i njenu djecu, ne omogu}avaju joj da pet puta dnevno napusti ku}u, nego joj, naprotiv, sve to postaje nemogu}e. Ovako nam biva jasnija mudrost uskra}ivanja obaveze prisustvovanja `ene d`ematu u d`amiji, ali ne i za mu{karce. Ovako nam je jasnije za{to je namaz `ene bolji u njenoj ku}i nego u d`amji i za{to joj je ostavljeno da izabere ono {to je bolje za nju. Ako ho}e, klanja u svojoj ku}i, a ako ho}e, mo`e i iza}i da obavi namaz u d`ematu. Njen mu` joj ne mo`e zabraniti da izlazi u d`amiju, ako je ve} tra`ila od njega dozvolu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., o tome govori u mnogobrojnim hadisima, a izme|u ostalog on ka`e:

14

Li~nost `ene muslimanke

“Ne zabranjujte svojim `enama d`amije, a njihove ku}e su im bolje.”19 “Kada nekom od vas `ena tra`i dozvolu da ide u d`amiju, neka joj to ne zabranjuje.”20 Mu{karci su poslu{ali Poslanikovu, s.a.v.s., naredbu, pa su dozvolili svojim `enama da izlaze u d`amiju, makar taj izlazak bio suprotan njihovom mi{ljenju i poimanju. Najbolji dokaz tome se nalazi u hadisu Abdullaha bin Omera u kojem se ka`e: “Omerova `ena prisustvovala je sabahskom i jacijskom namazu u d`ematu u d`amiji, pa joj je re~eno: ‘Za{to izlazi{ kada zna{ da Omer to ne voli i da je ljubomoran?’ Odgovorila je: ‘A {ta ga to spre~ava da mi zabrani?’ Odgovoreno joj je: ‘Spre~avaju ga rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: ‘Ne zabranjujte Allahovim robinjama Allahove d`amije.’”21 U skladu s ovom Poslanikovom s.a.v.s., dozvolom `eni da posje}uje d`amiju i zabranom da joj se to spre~ava, `ena je u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i poslije njega, navra}ala u d`amije kad god joj je to bilo mogu}e. Obavljala je namaz, prisustvovala hairli prigodama, slu{anju predavanja i aktivno u~estvovala u javnom `ivotu vjernika. Tako je to bilo otkako je propisan namaz u d`ematu. Muslimani su obavljali namaz prema Bejtul - Makdisu prije nego {to je kibla bila okrenuta prema Ka’bi. Kada je do{la objava o upravljanju prema Ka’bi, lica vjernika i vjernica bila su okrenuta prema zemljama [ama, pa su se okrenuli prema Ka’bi i ovo je okretanje zahtijevalo da `ene pre|u na mjesto ljudi, a ljudi na mjesto `ena.22 D`amija je jo{ uvijek centar zra~enja, svjetlosti i upute za vjernike i vjernice. Tako se u prostranstvu ~istote vr{i ibadet, s njenih minbera {ire se predavanja, upute i smjernice, a `ena muslimanka je od samog po~etka islama bila u~esnica u svemu tome. Vjerodostojni tekstovi potvr|uju to mnogobrojno i uzastopno u~e{}e i prisustvo. Oni govore o `eninom prisustvu na d`uma - namazu, namazu kod pomra~enja, bajram namazima, kao {to govore i o odazivu na mujezinov poziv: “Namaz je u d`ema’atu.” U “Sahih Muslimu” nalazi se da je Ummu - Hi{am bint Harise bin en - Nu’man rekla: “Kaf vel - Kur’anil - med`id uzela sam (nau~ila) s jezika Allahovog Poslanika, s.a.v.s., (tj. slu{aju}i ga), po{to bi to u~io svakog petka s minbera, dr`e}i hutbu ljudima.”23 U ovoj knjizi tako|er se nalazi da je sestra Amre bint Abdurrahmana pri~ala: “Petkom sam uzela (nau~ila) Kaf vel - Kur’anil - med`id s usta Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a u~io bi to s minbera svakog petka.”24 Poslanik, s.a.v.s., preporu~uje da se treba lijepo pripremiti za d`uma - namaz, vode}i ra~una o ~isto}i, a i ljudima i `enama je mustehab (lijepo) okupati se: “Ko do|e na d`umu, bilo od ljudi ili `ena, neka se okupa.”25 Ovi tekstovi govore nam o tome da je Esma bint Ebi - Bekr, r.a., prisustvovala namazu nakon pomra~enja Sunca, zajedno s Poslanikom, s.a.v.s., i nije joj bio jasan Poslanikov, s.a.v.s., govor, te je zapitkivala nekog ~ovjeka koji joj je bio blizu, a to se navodi u hadisu koji od nje bilje`i El - Buhari. Ona ka`e: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao je da odr`i hutbu

Li~nost `ene muslimanke

15

(nakon obavljenog namaza - salatul - kusuf), te je spomenuo isku{enje u kaburu u kojem }e ~ovjek biti pitan. Kada je to spomenuo, ljudi su se uznemirili i razgalamili. Nisam razumjela {ta je posljednje rekao Allahov Poslanik, s.a.v.s. Po{to se umirila njihova galama, rekla sam ~ovjeku koji je bio pored mene: ‘Allah te blagoslovio, {ta je Allahov Poslanik, s.a.v.s., na kraju svog govora rekao?’ ‘Rekao je: ‘Objavljeno mi je da }ete biti isku{ani u kaburovima, sli~no kao {to }ete biti isku{ani Ded`alom...’” 26 Kod Buharije i Muslima nalazi se drugo predanje od Esme, u kojem se ka`e: “U vrijeme Poslanika, s.a.v.s., do{lo je do pomra~enja Sunca... Obavila sam svoj posao, a zatim do{la u d`amiju i vidjela Allahovog Poslanika, kako klanja, pa sam pristala uz njega. Oduljio je stajanje pa sam mislila da }u sjesti. Okrenula sam se i vidjela jednu slabunjavu `enu, pa sam rekla: ‘Ova je slabija od mene’, te sam nastavila stajati. U~inio je ruku’, pa je i s ruku’om oduljio. Nakon toga podigao je svoju glavu i oduljio sa stajanjem, da bi se nekom ~ovjeku, kada bi tek do{ao, u~inilo da nije ni u~inio ruku’. Nakon toga se udaljio i Sunce je iza{lo, pa je odr`ao hutbu ljudima, zahvalio Allahu, d`.{., veli~ao Ga, a zatim rekao:...” 27 U zlatno doba poslanstva `ena je muslimanka strogo vodila ra~una o pitanjima svoje vjere. Nastojala je shvatiti sve ono {to se de{ava, vezano za op}e stvari koje su muslimanima va`ne u njihovom ovom i budu}em `ivotu. Kada bi za~ula poziv: “Namaz je u d`ematu”, uputila bi se u d`amiju da ~uje koje upute dolaze s minbera Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Tako se prenosi od Fatime bint Kajs, jedne od prvih muhad`irki, da je rekla: “Pozvani su ljudi na zajedni~ki namaz, pa sam se uputila zajedno s drugim ljudima prema d`amiji. Klanjala sam s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., i bila sam u prvom redu `ena, a on je bio u posljednjem redu mu{karaca.”28 Iz prethodnih vjerodostojnih tekstova vidi se da je `ena posje}ivala d`amiju u svim prilikama i ova posjeta u vrijeme Poslanika, s.a.v.s., postala je uobi~ajenom i obaveznom. Tako se desio i slu~aj napada na `enu dok je i{la prema d`amiji, ali ovaj doga|aj nije uticao na Poslanika, s.a.v.s., da obrati pa`nju na dozvoljenost `eninog izlaska u d`amiju. Njegova naredba o dozvoli posje}ivanja, a zabrani spre~avanja odlaska u d`amiju ostala je va`e}a, jer njeno prisustvo u d`amiji, s vremena na vrijeme od velike je koristi i ima veliki utjecaj na njenu du{u, razum i li~nost op}enito. Prenosi se od Vaila el - Kendija da je u rano jutro jednu `enu kada se vra}ala iz d`amije, napao neki ~ovjek. Tra`ila je pomo} od ~ovjeka koji je pro{ao pored nje, a pobjegao je onaj {to ju je napao. U to je pored nje pro{ao odre|en broj ljudi pa je i od njih tra`ila pomo} i oni su uhvatili onoga od kojeg je prethodno tra`ila pomo}, a onaj drugi je pobjegao. Do{li su s njime vode}i ga, pa je rekao: “Ja sam, doista, onaj koji ti je pomogao, a drugi je pobjegao.” S njime su oti{li kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i obavijestili ga o onome {to joj se desilo. Ljudi su ga obavijestili da su ga uhvatili dok je bje`ao, a on je rekao: “Naprotiv, ja sam joj

16

Li~nost `ene muslimanke

pomagao protiv onoga koji ju je napao, a ovi ljudi su me vidjeli i uhvatili.” Ona je na to rekla: “La`e! On me je napao!” Na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Idite i kamenujte ga.” Utom je ustao neki ~ovjek i rekao: “Ne kamenujte ga! Kamenujte mene. Ja sam taj koji ju je napao.” Priznao je {ta je u~inio, nakon ~ega su njih troje dovedeni kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: onaj koji ju je napao, onaj {to je odgovorio na njen poziv i `ena. Rekao je: “[to se tebe ti~e, Allah, d`.{., ti je oprostio”, a onom {to ju je spasio, uputio je lijepe rije~i. Na to je Omer rekao: “Kamenuj onoga {to je priznao da je po~inio zinaluk!” Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: “Ne. On je u~inio tevbu Allahu, d`.{.”, a prenosilac ka`e: “Mislim da je rekao: ‘U~inio je takvu tevbu, da kada bi je u~inili stanovnici Medine, bila bi im primljena.’”29 Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzimao je u obzir okolnosti u kojim `ena prisustvuje d`ematu i bio je milostiv prema njoj, te je skra}ivao namaz ako bi ~uo dje~iji pla~, kao {to smo to i vidjeli u jednom od prethodnih hadisa.30 Jednom je zakasnio s klanjanjem jacija - namaza, pa ga je pozvao Omer, r.a., govore}i: “Zaspale su `ene i djeca.” Tada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Niko na Zemlji ih ne ~eka osim vas.”31 Mnogobrojni su vjerodostojni hadisi koji govore o Poslanikovom, s.a.v.s., uspostavljanju safova za `ene prilikom zajedni~kog klanjanja. Jednog od njih navodi Muslim: “Najbolji safovi za mu{karce su prvi, a najbolji safovi za `ene su zadnji, a najgori prvi.”32 El - Buhari bilje`i hadis o pravljenju mjesta za `ene, kako bi nakon obavljenog namaza iza{le iz d`amije prije ljudi. Prenosi se od Hinde bint el - Haris da ju je Ummu Seleme, Poslanikova, s.a.v.s., `ena, obavijestila o tome da su `ene u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kada bi predale selam ustajale, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., ostao bi zajedno s onim ljudima koji su klanjali za njim. Kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao, ustali bi i ljudi.33 El - Buhari i Muslim bilje`e hadis u kojem se govori o tome da `ene upozoravaju imama pljeskanjem ruku. Prenosi se od Sehla bin Sa’da es - Sa’idijja da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘[ta ja to vidim? Ve}ina vas plje{}e rukama. Kada nekog od vas ne{to zadesi u namazu, neka ka`e: ‘Subhanallah.’ Kada neko ka`e ‘Subhanallah’, okrenut }u se prema njemu, a pljeskanje rukama je za `ene.’”34 Broj `ena koje su posje}ivale d`amiju iz dana u dan se pove}avao, sve dok nisu u vrijeme Abasida ispunile d`amijsko dvori{te. Ljudi su bili prisiljeni da klanjaju iza njih. Imam Malik u vezi s tim pitanjem izdao je fetvu koja se navodi u djelu “El - Mudevvenetul - kubra” u kojoj stoji: “Ibn - Kasim je rekao: ‘Pitao sam Malika o ljudima koji su do{li u d`amiju i zatekli d`amijsko dvori{te ispunjeno `enama, a d`amija je ve} bila ispunjena ljudima, te su ljudi klanjali iza `ena, a za imamom?’ Malik je odgovorio: ‘Njihov namaz je potpun i ne}e ga ponavljati.’”35 Izlazak `ene muslimanke na namaz u d`amiju ne smije ostavljati prostora za fitneluk,

Li~nost `ene muslimanke

17

nego mora biti vo|en uzvi{enim islamskim principima ~istote, lijepog pona{anja kao i obi~ajima muslimanskog dru{tva. A ako bi se iz nekog razloga bojala fitneluka zbog izlaska u d`amiju, onda joj je bolje i obaveznije da namaz obavi u svojoj ku}i. To je ono na {ta ukazuje prethodni hadis koji prenosi Ibn - Omer od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji ka`e: “Ne zabranjujte svojim `enama d`amije, a njihove ku}e su im bolje.” 36 Izgleda da su se neki ljudi bojali fitneluka i hodanja njihovih `ena po no}i, pa su ovaj strah uzimali za ispriku, kako bi zabranili svojim `enama da izlaze u d`amiju. Otud je i do{la zabrana o spre~avanju `ena da s vremena na vrijeme izlaze u d`amiju i prisustvuju zajedni~kom namazu. Ovo i jeste sr` prethodnog hadisa. Navode se i drugi hadisi koji potvr|uju prisustvo `ene u d`amijama i u drugim situacijama. Me|u njima spadaju i rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koje bilje`i Mud`ahid od Ibn - Omera: “Ne zabranjujte svojim `enama da no}u izlaze u d`amiju.” Na to je rekao sin Abdullaha bin Omera: “Ne dozvolimo im da izlaze, pa, izazvat }e fesad i sumnju.” Mud`ahid je rekao: “Prekorio ga je Ibn - Omer govore}i: ‘Ja ka`em: ‘Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.’, a ti ka`e{: ‘Ne dozvolimo im!!’” 37 Prenosi se od Bilala bin Abdullaha bin Omera, a on od svoga oca da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ne zabranjujte `enama njihovu radost da idu u d`amiju, ako su od vas ve} tra`ile dozvolu.” Bilal je rekao: “Tako mi Allaha, ne}emo im zabranjivati.” Na to mu je Abdullah rekao: “Ja ka`em: ‘Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.’, a ti ka`e{: ‘Sprije~it }emo im to!‘”38 Rekao je Poslanik, s.a.v.s.: “Ne zabranjujte svojim `enama d`amije, ako za njih tra`e dozvolu od vas.”39 “Ne zabranjujte Allahovim robinjama Allahove d`amije.”40 “Ako od vas va{e `ene tra`e dozvolu da idu u d`amiju, dozvolite im.”41 @eni muslimanki je mubah - dozvoljeno da obavlja namaz u d`ematu. U tome je svako dobro, ali je ono ograni~eno odre|enim uvjetima, a najva`niji me|u njima jeste da `ena ne smije biti namirisana i da ne smije isticati svoje ukrase. Zejneba es - Sekafijje kazuje od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: “Ako neka od vas `eli prisustvovati jacija - namazu, neka se te no}i ne miri{e.”42 Mnogobrojni su hadisi koji govore o zabrani da se `ena namiri{e kada `eli iza}i u d`amiju. Neki od njih su sljede}i hadisi u kojim Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: “Kada neka od vas `eli prisustvovati namazu u d`amiji, neka ne doti~e miris (tj. neka se ne miri{e).”43 “Bilo koja `ena na kojoj se osje}a miris neka s nama ne prisustvuje sljede}oj jacija namazu.”44

18

Li~nost `ene muslimanke

PRISUSTVUJE BAJRAM - NAMAZIMA Islam je po~astio `enu i u~inio je odgovornom kao i mu{karce u ibadetu svome Gospodaru. Islam, tako|er, zagovara da `ena prisustvuje i bajramima: ramazanskom i had`ijskom bajramu, kako bi prisustvovala dobru i pozivu upu}enom vjernicima. Potvrdu toga nalazimo u mnogim hadisima koje bilje`e El - Buhari i Muslim. Izme|u ostalih, u hadisu stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio da sve `ene iza|u kako bi prisustvovale tim proslavama: djevoj~urci, punoljetne djevojke i one koje nisu punoljetne. ^ak i onim koje imaju menstruaciju naredio je da iza|u. One ne}e klanjati, ali }e prisustvovati sve~anosti. Koliko je vodio ra~una o tome da sve iza|u na namaz u ova dva bajrama, o~ituje se u njegovoj naredbi da ona koja ima vi{e haljina dadne svojoj sestri ne{to da obu~e na taj dan. U ovome se o~ituje pa`nja da sve `ene prisustvuju bajram - namazu, a sve to u okviru me|usobnog potpomaganja, razumijevanja, jedinstva, dobro~instva i bogobojaznosti. Prenosi se od Ummu ‘Atijje da je rekla: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio nam je da iza|emo na bajram - namaze, djevoj~icama i djevojkama, a onima koje imaju menstruaciju naredio je da se udalje s mjesta gdje }e se klanjati namaz.”45 Od nje se, tako|er, prenosi da je rekla: “Bilo nam je nare|eno da iza|emo na dan bajrama, punoljetne djevojke i one koje to nisu.” Rekla je: ‘Iza{le bi i one koje imaju menstruaciju, ali su bile iza svih ljudi i donosile su tekbire zajedno s ostalim svijetom.’”46 Od nje se prenosi i da je rekla: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., nam je naredio da izvedemo na bajrame djevoj~ice, one koje imaju menstruaciju kao i punoljetne djevojke i one koje to nisu. [to se ti~e onih koje su imale menstruaciju, one nisu pristupale namazu, ali su prisustvovale dobru i pozivu upu}enom muslimanima. Rekla sam: ‘O Allahov poslani~e, jedna od nas nema haljine.’ Odgovorio je: ‘Neka je odjene njena sestra svojom haljinom.’”47 U Buharijinom “Sahihu” navodi se: “Pri~ao nam je Muhammed bin Selam, pa je rekao: “Obavijestio nas je Abdul-Vehhab, a on prenosi od Ejjuba, a on od Hafse bint Sirrin da je rekla: ‘Zabranjivali smo na{im djevojkama da izlaze za bajrame. Stigla je jedna `ena i odsjela u dvorcu Beni-Halef i pri~ala o svojoj sestri ~iji je mu` bio u borbi s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., u dvanaest pohoda, a i njena sestra je {est puta bila s njim u tim pohodima. Ona je kazivala: ‘Brinule smo se o ranjenima, a i o bolesnima, pa je moja sestra upitala Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: ‘Ne}e li {koditi ako neka od nas ne bude imala haljinu pa ne iza|e?’’ Odgovorio je: ‘Neka je odjene njena prijateljica svojom haljinom i neka prisustvuje dobru i pozivu upu}enom vjernicima.’ Hafsa je rekla: ‘Kada je stigla Ummu Atijje, oti{la sam kod nje

Li~nost `ene muslimanke

19

i pitala je: ‘Jesi li ~ula Allahovog Poslanika, s.a.v.s.?’ Odgovorila je: ‘@rtvovala bih oca za njega, jesam’ - nikad ga (Poslanika, s.a.v.s.) ne bi spomenula, a da nije rekla ‘`rtvovala bih oca za njega.’ ‘^ula sam ga kad ka`e: ‘Neka iza|u djevojke i one koje su punoljetne’ - ili je rekao: ‘Neka iza|u one koje su punoljetne i djevojke - i one koje imaju menstruaciju. Neka prisustvuju dobru i pozivu upu}enom mu’minima, a one koje imaju menstruaciju neka se udalje od mjesta gdje }e se klanjati.’ Hafsa je rekla: ‘Upitala sam je: - Zar i one koje imaju menstruaciju?’ - Odgovorila je: ‘Da. Zar one koje imaju menstruaciju ne borave na Arefatu? I zar ne prisustvuju tome?’”48 U Buharijinom “Sahihu”, tako|er, navodi se drugo predanje od Ummu Atijje koja ka`e: “Bilo nam je nare|eno da iza|emo na dan bajrama, pa ~ak da iza|u i djevojke koje nisu punoljetne, pa ~ak i one koje imaju menstruaciju, ali da budu iza svijeta, da donose tekbire zajedno s njima, da ~ine dove kad i oni ~ine dove, da tra`e od Allaha, d`.{., da prospe Svoj blagoslov i ~istotu toga dana.”49 U ovim vjerodostojnim hadisima nalazi se o~iti dokaz da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., obra}ao ogromnu pozornost na svijest osje}ajne i intelektualne `ene muslimanke. Stoga je naredio da sve iza|u, pa ~ak i one koje su imale menstruaciju, s tim da su one oslobo|ene namaza i nije im dozvoljeno da prisustvuju mjestu na kojem se klanja. On je svojim pozivom obuhvatio sve `ene, vode}i ra~una da one u~estvuju u ovakvim velikim sve~anostima, da prisustvuju pozivu upu}enom vjernicima, da u~e tekbire zajedno s drugima, da ~ine dove zajedno s drugima i da pro`ivljavaju probleme islamskog ummeta o kojima se govori s minbera nakon Bajram - namaza. Allahov Poslanik, s.a.v.s., poklanjao je pa`nju podu~avanju, usmjeravanju `ene i njenom uklju~ivanju u izgradnju islamskog dru{tva, pa je odredio vrijeme u kojem }e se samo njima obra}ati. Upu}ivao bi se na mjesto gdje su se one sakupljale, govorio bi im i podsje}ao ih na njihove obaveze, pa je ovaj njegov govor i podsje}anje pre{lo u obavezu da to ~ine i imami. U to }emo se uvjeriti na osnovu hadisa kojeg bilje`e El - Buhari i Muslim od Ibn - D`urejd`a koji je rekao: “Obavijestio me je ‘Ata’ od D`abira bin Abdullaha da je rekao: ‘^uo sam ga da ka`e: ‘Allahov Poslanik, s.a.v.s., je na Bajram ustao i klanjao, pa je po~eo s namazom prije hutbe, a zatim se obratio ljudima. Po{to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zavr{io, si{ao je, do{ao do `ena i podsjetio ih na njihove obaveze - a oslanjao se na Bilalovu ruku dok je Bilal prostirao svoj ogrta~ kako bi `ene bacale na njega sadaku. Upitao sam ‘Ataa: ‘Je li to bio sadekatul - fitr?’ Odgovorio je: ‘Ne. Ovo je sadaka kojom `ene udjeljuju svoje prstenje, pa one to i ~ine.’ Upitao sam ‘Ataa: ‘Da li sada imam ima pravo da do|e kod `ena upozoravaju}i ih na njihove obaveze?’ Odgovorio je: ‘Dakako! Naravno da je to njihova obaveza. Ne znam {ta im je pa to oni ne ~ine?’”50 U ovom hadisu navodi se da se Allahov Poslanik, s.a.v.s., obratio `enama, da ih je podsjetio na njihove du`nosti i da je uzeo od njih ono {to im je bilo vrijedno, kao sadaku. U drugom hadisu kojeg bilje`e El - Buhari i Muslim od Ibn - Tavusa, a on od Ibn - ‘Abbasa, r.a.,

20

Li~nost `ene muslimanke

dodaje da ih je podsjetio na prisegu (bej’at) i da se uvjerio u njihovu postojanost u toj prisegi. Ibn - ‘Abbas je pri~ao: “Prisustvovao sam ramazanskom Bajram - namazu i s Poslanikom, s.a.v.s., i s Ebu - Bekrom, i s Omerom i s Osmanom. Svi su ga klanjali prije hutbe, a onda bi se obratili prisutnima.” Pri~ao je: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., si{ao je s minbera - kao da sad gledam kako rukom ljudima govori da sjednu - zatim se uputio prema `enama, a s njim je bio i Bilal. Govorio je: ‘O Vjerovjesni~e, kada ti do|u vjernice da ti polo`e prisegu: da ne}e Allahu nikoga ravnim smatrati,...‘ (60:12), pa je prou~io ovaj ajet do kraja, a onda je rekao: ‘Jeste li i vi tako u~inile?’ Rekla je jedna `ena - a ni jedna mu osim nje nije odgovorila: ‘Da Allahov Poslani~e’ - a tada nije znao ko je ona.51 Rekao je: ‘Dijelite sadaku.’ Bilal je prostro svoj ogrta~, a zatim je rekao: ‘Do|ite ovamo. Neka su vam otkupnina moj otac i majka’, te su bacale svoj nakit i prstenje u Bilalov ogrta~.” 52 Nema sumnje da ovo Poslanikovo, s.a.v.s., obra}anje `enama, njegovo predavanje njima, uzimanje sadake od njih, kao i potvrda njihove prisege, predstavlja obavezu za njih da obavljaju obrede ove vjere. Ovo predstavlja i poticaj na njihovo ~injenje dobrih djela. Sve ovo odigralo se zahvaljuju}i pozivu na zajedni~ko klanjanje Bajrama. U ovome se nalazi i dokaz va`nosti zajedni~kog namaza u `ivotu pojedinca i zajednice u islamskom dru{tvu. Po{to islam ne obavezuje `enu da prisustvuje namazu u d`ema’atu u d`amiji, on je u~inio mustehabom - dozvoljenim da `ene mogu klanjati namaz zajedno u d`ema’atu, ako se sakupe na jednom mjestu. Ona koja }e im biti imam staje na sredinu, izme|u njih, ne izlaze}i ispred njih. One ne}e u~iti ni ezan a niti ikamet. Ovako je ~inila majka vjernika Ummu Seleme kada bi predvodila d`emat `ena.53

KLANJA POTVR\ENE SUNNETE I NAFILE @ena muslimanka, koja je na pravom putu, ne}e ograni~avati obavljanje pet obaveznih dnevnih namaza, nego }e klanjati i potvr|ene sunnete. A {to se ti~e nafila, obavljat }e onoliko koliko bude imala volje i slobodnog vremena, kao {to su duha - namaz, namaz poslije ak{am - namaza i no}ni namaz. Nafile pribli`avaju ~ovjeka njegovom Gospodaru i on ih voli koliko voli i koliko je zadovoljan svojim Gospodarem, {to ga ~ini jednim od klanja~a koji su pokorni i koji }e pobijediti (ulaskom u D`ennet). Nema boljeg dokaza za veli~anstvenost stupnja, do kojeg do|e vjernik koji se ~esto pribli`ava Gospodaru svojim nafilama od rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji prenosi od Allaha, d`. {., u hadisi - kudsijju: “Moj mi se rob pribli`ava nafilama sve dok ga Ja ne zavolim, a kada ga Ja zavolim, Ja postajem njegov sluh kojim ~uje, njegov vid kojim vidi, njegova ruka kojom uzima, njegova noga kojom ide. Kada bi ne{to tra`io od Mene, dao bih mu. Kada bi tra`io od Mene uto~i{te, pru`io bih mu ga.” 54

Li~nost `ene muslimanke

21

Na Allahovu ljubav prema Njegovom robu nadovezuje se i to da ga vole i stanovnici nebesa i Zemlje. Potvrda za to nalazi se u hadisu koji prenosi Ebu - Hurejre od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Doista, Allah kada zavoli roba, pozove D`ibrila i ka`e: ‘Doista volim tog i tog ~ovjeka, pa i ti ga voli.‘” Rekao je: “Pa ga zavoli D`ibril, a potom uputi poziv prema nebesima govore}i: ‘Doista Allah voli tog i tog ~ovjeka, pa i vi ga volite.’ Tako ga zavole i stanovnici nebesa. Rekao je: ‘Zatim, to prihvatanje prema njemu biva spu{teno na Zemlju. A ako zamrzi roba, pozove D`ibrila i ka`e: ‘Doista Ja mrzim tog i tog ~ovjeka, pa i ti ga mrzi.‘” Rekao je: “Zamrzi ga i D`ibril, a zatim uputi poziv stanovnicima nebesa: ‘Doista Allah mrzi tog i tog ~ovjeka, pa mrzite ga i vi.’” Rekao je: “Zamrze ga i oni, a zatim, ta mr`nja prema njemu biva spu{tena na Zemlju.”55 Stoga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao no}u, sve dok mu noge ne bi natekle, pa bi ga majka vjernika Ai{a, r.a., upitala: “Za{to to ~ini{, o Allahov Poslani~e, kada ti je Allah oprostio sve grijehe? “ Odgovorio bi joj: “Zar da ne budem zahvalni rob? “56 Majka vjernika Zejneba klanjala je nafile i zadugo bi klanjala namaz. Razapela bi konopac izme|u dva stupa, pa kad bi se umorila ili malaksala, prihvatila bi se za njega kako bi povratila snagu. Jednom prilikom je Poslanik, s.a.v.s., u{ao u d`amiju i vidio taj konopac, pa je upitao: “[ta je ovo?” Odgovorili su: “Zejnebino. Klanja, pa kad se umori ili kad malaksa, prihvati ga.” Rekao je: “Odve`ite ga. Bilo ko od vas da bi povratio snagu, kada se umori ili malaksa, sjedne - ili neka sjedne”57 Jedna `ena iz plemena Esd, po imenu Havla’ bint Tuvejt, klanjala bi cijelu no} i ne bi spavala. Jednog dana je pro{la pored majke vjernika Ai{e, r.a., a kod nje je bio Allahov Poslanik, s.a.v.s., pa mu je rekla: “Ovo je Havla’ bint Tuvejt. Tvrde da no}u ne spava.” Na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ne spava no}u!!? Radite onoliko koliko mo`ete. Tako mi Allaha, Allahu ne}e dojaditi i kada vama dojadi “58 Poslanikov, s.a.v.s., nauk pobu|ivala je ljubav prema obavljanju nafila i podsticala ga na njihovo ~injenje. On je istovremeno pozivao na umjerenost u ibadetu, a mrzio je pretjerivanja, sukladno savr{enoj ravnote`i li~nosti vjernika. To je garancija neprestane pokornosti koju ~ovjek obavlja s lahko}om, `ivo{}u i slobodnom voljom, kako to u isto vrijeme ne bi predstavljalo pote{ko}u i teret i kako ga ne bi odvelo od njegova izvr{avanja i redovitosti. Poslanikova, s.a.v.s., uputa u sebi sadr`i i to da su Allahu, d`.{., najdra`a djela koja su stalna, redovita, pa makar bila i minimalna. Potvrdu toga nalazimo u hadisu koji se prenosi od Ai{e, r.a., koja je rekla: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Uzvi{enom Allahu najdra`a su djela koja su redovita, pa makar bila i minimalna.” Prenosilac je rekao: “Kada bi Ai{a ne{to uradila, u~inila bi to obaveznim ( tj. neprestano bi ~inila)”59 Ova uzastopnost i redovitost ~injenja dobrih djela nije bila prisutna samo kod Ai{e, r.a., nego je bila prisutna kod svih bliskih ~lanova Poslanikove, s.a.v.s., porodice: njegovih `ena,

22

Li~nost `ene muslimanke

rodbine i bli`njih. O tome svjedo~i hadis koji bilje`i Muslim, tako|er od Ai{e, r.a., koja je rekla: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., imao je hasuru koju je no}u uzimao samo za sebe da bi na njoj klanjao, pa su drugi ljudi klanjali kako je i on klanjao, a danju bi je u~inio dostupnom drugima. Jedne no}i su se sabrali, pa je rekao: ‘O ljudi, na vama je da ~inite onoliko djela koliko ste u mogu}nosti, jer Allahu ne}e dojaditi sve dok vama ne dojadi. A Allahu su, doista, najdra`a djela koja su redovita, pa makar bila i mala.’ ^lanovi porodice Muhammeda, s.a.v.s., kada bi u~inili neko djelo, ne bi ga napu{tali.”60

LIJEPO OBA VLJA NAMAZ OBAVLJA Pobo`na i svjesna `ena muslimanka vodi ra~una o tome da svoj namaz lijepo obavi, da srcem bude prisutna u namazu, da joj dijelovi tjela budu skru{eni, da u toku namaza bude svjesna zna~enja ajeta koje u~i, da se poistovje}uje sa zna~enjem tesbiha i dova koje izgovara u namazu kako bi joj du{a bila ispunjena skru{eno{}u i ponizno{}u prema Allahu, d`.{., i kako bi njeno srce treperilo i bilo ispunjeno uputom, zahvalom i pobo`no{}u prema Allahu, d`.{. Kada je u njenom namazu napadne neka {ejtanska misao, kako bi je odvratila od prisutnosti njenog srca u namazu i od ~istote njenih misli, ona se predaje odbacivanju tih misli i udubljivanju u u~enje Kur’ana, a.{., i predaje se slavljenju, zahvali i veli~anju Allaha, d`.{. Muslimanka ne}e, ~im zavr{i svoj namaz, okrenuti se istog ~asa ku}nim poslovima ili `ivotnim problemima. Ona }e, naprotiv, tra`iti oprosta od Allaha, d`.{., tri puta, kao {to je to ~inio Allahov Poslanik, s.a.v.s. Ona }e, tako|er, prou~iti: “Allahumme entes - selamu ve minkes - selamu tebarekte ja zel - d`elali vel - ikram - Allahu moj, Ti si spas i od Tebe dolazi spas. Slavljen si, Veli~anstveni i Plemeniti.”61 Nakon toga }e ponavljati tesbih i zikr koji se navodi u sunnetu, a koji je Poslanik, s.a.v.s., ponavljao kada bi zavr{io s namazom. Taj tesbih i zikr je mnogobrojan i raznovrstan,62 a u najva`nije spada: slavljenje Allaha 33 puta (Subhanallah - Slava Allahu), zahvala Allahu 33 puta ( El - hamdu lillah - Hvala Allahu ), veli~anje Allaha 33 puta (Allahu ekber - Allah je najve}i), a stoti put se ka`e: “La ilahe illallahu vahdehu la {erike leh, lehul - mulku ve lehul hamdu ve huve ‘ala kulli {ej’in kadir - Nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema sau~esnika. Njemu pripada vlast i zahvala. On je mo}an nad svim stvarima.” U vjerodostojnom predanju od Poslanika, s.a.v.s., stoji da je rekao: “Ko na kraju svakog namaza prou~i 33 puta Subhanallah, 33 puta El - hamdu lillah, 33 puta Allahu ekber i to je 99 puta i stoti put ka`e: ‘La ilahe illallahu vahdehu la {erike leh, lehul - mulku ve lehul - hamdu ve huve ‘ala kulli {ej’in kadir’, oprostit }e mu se njegovi grijesi, pa makar bili kao morska pjena.”63 Nakon toga `ena }e se obratiti Allahu, skru{eno mole}i da joj pobolj{a njeno stanje na

Li~nost `ene muslimanke

23

dunjaluku, a i na ahiretu, da je obilno obaspe Svojim vidljivim i nevidljivim blagodatima i da joj podari prisebnost u njenim postupcima. Tako `ena napu{ta svoj namaz o~i{}ene du{e, skru{enog srca i produhovljena. Njeno cijelo bi}e biva pro`eto duhovnom snagom koja joj poma`e pri sukobljavanju sa `ivotnim problemima i pote{ko}ama ku}anstva i maj~instva, bje`e}i u sigurno okrilje svoga Gospodara. Ona se ne `alosti ako je pogodi zlo i ne odbacuje dobro koje je obaspe. Ovo je stanje onih `ena koje klanjaju, koje su pokorne i skru{ene: “^ovjek je, uistinu, stvoren malodu{an: kada ga nevolja sna|e - bri`an je, a kada mu je dobro - nepristupa~an je, osim vjernika koji molitve svoje budu na vrijeme obavljali i oni u ~ijim imecima bude odre|en dio za onoga koji prosi i za onoga koji ne prosi.”64

UDJELJUJE ZEKA T ZA SVOJ IMET AK ZEKAT IMETAK @ena izdvaja zekat na svoj imetak, ako je imu}na i ako spada u obveznike zekata. Ona }e svake godine ta~no na vrijeme odrediti koliko posjeduje i sa sigurno{}u, precizno{}u i pa`njom izdvojit }e onoliko koliko je du`na platiti. Zekat je jedan od islamskih ruknova i nije dozvoljeno nipoda{tavanje ili tra`enje olak{ica pri njegovom godi{njem izdvajanju, makar to bilo u hiljadama ili milionima. U mislima bogobojazne i svjesne muslimanke nikako ne kru`i misao o tome da pobjegne pred zekatom, koji je obavezna da izdvoji. Jer, zekat je odre|ena imovinsko - obredna obaveza koju je Allah, d`.{., propisao svakom muslimanu koji posjeduje nisab, bez obzira da li to bila `ena ili mu{karac. Allah, d`.{., u~inio je uskra}ivanje zekata i njegove legitimnosti ru`nim otpadni{tvom i otvorenim kufrom, a protiv onoga ko ga uskrati dopu{tena je borba i prolijevanje njegove krvi, sve dok u potpunosti ne izdvoji zekat onako kako su to pojasnili vjerski propisi. Stav Ebu - Bekra es - Siddika, r.a., naspram ehlur - riddeti (odmetnika) koji nisu htjeli dati zekat, kao i njegove besmrtne rije~i koje im je uputio, jo{ uvjek se ponavljaju kroz sva vremena: “Tako mi Allaha, borit }u se protiv onih koji razdvajaju namaz i zekat.”65 Ovo su, doista, besmrtne rije~i koje obznanjuju veli~anstvenost ove vjere, povezuju vjeru i ovaj `ivot, koje putem Ebu - Bekrovog dubokog razumijevanja otkrivaju prirodu ove potpune i savr{ene vjere. Ove rije~i otkrivaju njegovo povezivanje izme|u intuitivnog vjerovanja i djelotvornog sprovo|enja zahtjeva tog vjerovanja. Do{li su kur’anski uzastopni, obavezuju}i i me|usobno isprepleteni ajeti koji u du{ama vjernika povezuju namaz i zekat pri izgradnji imana - vjerovanja u ovu vjeru:

24

Li~nost `ene muslimanke

“... koji ponizno molitvu obavljaju i zekat daju.” 66; “ Molitvu obavljajte i zekat dajite...” 67; “... i molitvu obavljaju i zekat daju...” 68 Pred bogobojaznom i svjesnom muslimankom nije skriveno da je islam taj koji daje `eni pravo samostalnosti u raspolaganju njenim imetkom. Islam je nije obavezao da izdvaja za opskrbu, nego je opskrbu propisao mu{karcu. On joj je propisao zekat na imetak i u~inio ga pravom siroma{noga. Muslimanka ne oklijeva u njegovom izdvajanju i tro{enju na njene zakonite tro{kove, pod izgovorom da je ona `ena i da u osnovi nije obavezna izdvajati za opskrbu, osim ako u njenom razumijevanju vjere postoji manjkavost, ako je njeno vjerovanje iskrivljeno ili ako njena li~nost sadr`i neke nedostatke. Ili, pak, `ena koja je nazigled pobo`na, ali zalutala, koja je po prirodi sklona ~uvanju i ljubavi prema imetku, te joj nije ni na kraj pameti da izdvoji zekat,iako posti, klanja i had` obavlja, koja samo ponekad udijeli sadaku mrvicama iz njenog velikog imetka. Ove dvije vrste `ena ni po ~emu ne odgovaraju muslimanki koju islam `eli.

POSTI MJESEC RAMAZAN I NO]U KLANJA Bogobojazna muslimanka posti mjesec ramazan. U njenoj je du{i nastanjeno uvjerenje da }e onome ko isposti ramazan, potpuno vjeruju}i i preispituju}i se, biti opro{teni prethodni grijesi.”69 Ona }e se naoru`ati ahlakom vjernica koje poste, koje ~uvaju svoje jezike, svoje poglede i svoja ~ula od svake iskrivljenosti koja bi pokvarila post, ili umanjila nagradu za njega. Ako bi bila izlo`ena fitneluku prepirke, netrepeljivosti ili galame, uradit }e po poslani~koj praksi vezanoj za posta~e: “Kada neko od vas posti, neka bestidno (sramotno) ne govori, a ako ga neko bude psovao, ili ga napadne, neka ka`e: ‘Ja postim!’”70 “Ko se ne pro|e la`nog govora i postupka u vezi s njim, Allahu nije potrebno da on ostavlja jelo i pi}e.”71 Svjesna muslimanka osje}a u ramazanu da se nalazi u okrilju jednog posebnog, a ne bilo kojeg mjeseca. To je mjesec u kojem se umno`avaju dobra djela, otvaraju vrata dobra, u kojem je post radi Allaha, d`.{., i samo On za njega nagra|uje. Nagrada Allaha, Onoga Koji je bogat, Koji blagodati daje, Koji je najbolji, Koji sve daje, najve}a je, najpotpunija, i ona obuhvata vi{e nego {to se mo`e opisati ili zamisliti: “Svaki ~ovjekov posao se vi{estruko nagra|uje; dobro djelo se nagra|uje deseterostruko, do sedam stotina puta, a Uzvi{eni je Allah rekao: ‘Osim posta, on je Moj i Ja za njega

Li~nost `ene muslimanke

25

nagra|ujem. Posta~ ostavlja svoje strasti i hranu radi Mene. Posta~ ima dvije radosti: radost kod iftara i radost kod susreta svoga Gospodara. Zadah iz njegovih usta je bolji kod Allaha od mirisa mo{usa.’”72 Na razboritoj i budnoj muslimanki je da uskladi svoje ku}ne poslove u ramazanu i da iskoristi njegovo mubarek (odabrano) vrijeme. Ne smije dozvoliti da je ku}ni poslovi odvrate od klanjanja obaveznih namaza u njihovo odre|eno vrijeme, kao ni od u~enja Kur’ana, a.{., i klanjanja nafila. Porodi~na sijela ne smiju je odvratiti od no}nog namaza i dove, jer ona zna da je Allah, d`.{., onima koji u ramazanu no}u klanjaju, obe}ao ogromnu nagradu i oprost: “Ko klanja uz ramazan (teravija - namaz), vjeruju}i i nadaju}i se (nagradi), bit }e mu opro{teni (mali) grijesi koje je po~inio.” 73 Allahov Poslanik, s.a.v.s., u ramazanu je bio izrazito marljiv u ~injenju dobrih djela, a posebno u posljednjih deset dana ramazana.Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi se posebno trudio u posljednjih deset dana ramazana.”74 Od nje se, tako|er, prenosi da je rekla: “Kada bi nastupila zadnja desetina mjeseca ramazana, Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi no} provodio u ibadetu, probudio bi svoju obitelj i trudio se da ibadet bude {to bolji.”75 Nare|ivao je da se tra`i Lejletul - kadr, kao {to je tra`io da se ona provede u namazu: “Tra`ite Lejletul - kadr u zadnjih deset dana ramazana.”76 “Ko provede Lejletul - kadr na kijamu (u namazu), vjeruju}i i nadaju}i se (nagradi), bit }e mu opro{teni (mali) grijesi koje je po~inio.” 77 Ovaj plemeniti mjesec jeste mjesec iskrenog ibadeta i ne pristaje marljivoj muslimanki da njegove no}i provodi u igri i zabavi i dugom besposlenom sijeljenju sve dok se ne pribli`i izlazak sunca i dok san ne do|e na o~i svih ~lanova obitelji, te im iznese ono {to }e jesti pa se nakon toga upute u svoje odaje `ure}i da utonu u duboki san, a da niko od njih nije pomislio na obavljanje sabah-namaza. Naprotiv, svjesna muslimanka }e u ramazanu voditi ra~una o tome da ona i ~lanovi njene porodice `ive islamskim na~inom `ivota. Radit }e na tome da organizuje `ivot u no}ima ramazana, pa kada se svi ~lanovi porodice vrate s teravih-namaza, ne}e dugo sjediti, jer moraju ustati nakon kratkog vremena kako bi klanjali no}ni namaz i sehurili se. Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio je da se ustaje na sehur jer se u njemu nalazi mnogobrojno dobro. On je rekao: “Ustajte na sehur, jer je u sehuru zaista beri}et.”78 Muslimanka koja je na pravom putu poma`e svim ~lanovima svoje obitelji da ustaju na sehur, povode}i se za primjerom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i ostvaruju}i beri}et koji se nalazi u sehuru. U to spada: podsje}anje na obavljanje no}nog namaza, podsticanje na odlazak u d`amiju radi obavljanja sabah-namaza u d`ema’atu, a sve to pove}ava tjelesnu

26

Li~nost `ene muslimanke

snagu za post. Ovo je ~inio Allahov Poslanik, s.a.v.s., a njegovi ashabi su ga slijedili. Prenosi se od Zejda bin Sabita, r.a., da je rekao: “Sehurli smo se s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., zatim smo klanjali namaz.” Re~eno je: “Koliko je bilo (pro{lo vremena) izme|u?” Odgovorio je: “Pedeset ajeta.”79 Nema sumnje da }e muslimanku koja bude uzrokom ostvarenja tog sveg dobra njene porodice u ramazanu Allah obilno darovati i pove}ati njenu nagradu: “One koji budu vjerovali i dobra djela ~inili - Mi doista ne}emo dopustiti da propadne nagrada onome koji je dobra djela ~inio.”80

POSTI NAFILE Bogobojazna muslimanka, tako|er, posti nafile pored ramazana, ako joj taj post ne stvara pote{ko}e: posti Dan Arefata, dan ‘a{ure, deveti dan muharema. Postiti ove dane kao i druge, spada u dobra djela koja bri{u (male) grijehe. O tome nas je obavijestio Plemeniti Poslanik, s.a.v.s.: Prenosi se od Ebu - Katade, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitan je o postu na Dan Arefata, pa je rekao: ‘On iskupljuje grijehe prethodne godine, te ostatak teku}e godine.’”81 Prenosi se od Ibn - Abbasa, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., postio dan a{ure i da je naredio da se posti.”82 Prenosi se od Ebu - Katade da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitan o postu a{ure, pa je rekao: “Iskupljuje grijehe prethodne godine.”83 Prenosi se od Ibn - Abbasa, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Kada bih ostao do sljede}e godine, postio bi i deveti dan.”84 Isto tako je i s postom {est dana mjeseca {evala. O vrijednosti njihovog posta Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: “Ko isposti ramazan, zatim posti {est dana {evala, kao da je postio ~itavu godinu.”85 Mustehabb (lijepo) je postiti tri dana svakog mjeseca. O tome Ebu - Hurejre ka`e: “Moj prijatelj mi je preporu~io tri stvari: post tri dana svakog mjeseca, dva rekata duha-namaza i da prije spavanja klanjam vitr-namaz.”86 Prenosi se od Ebu - Derda’a, r.a., da je rekao: “Moj dragi prijatelj mi je preporu~io tri stvari koje ne}u napustiti dok god sam `iv: post tri dana svakog mjeseca, duha - namaz i da ne zaspem dok ne klanjam vitr - namaz.”87 Prenosi se od Abdullaha bin ‘Amr el - ‘Asa, r.a., da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.:

Li~nost `ene muslimanke

27

“Post tri dana svakog mjeseca je post ~itavu godinu.”88 Navode se tekstovi koji preciziraju ova tri dana kao 13.,14. i 15. dan, a ovi dani se nazivaju - bijeli dani. Drugi, pak, tekstovi govore o tome da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., postio bilo koja tri dana svakog mjeseca. Prenosi se od Mu’aze el - ‘Adevijje da je pitala Ai{u, r.a., o tome da li je Allahov Poslanik, s.a.v.s., postio tri dana svakog mjeseca? Odgovorila je: “Da.” Na to sam upitala: “U kojim je mjesecima postio?” Odgovorila je: “Nije vodio ra~una u kojem je mjesecu postio.”89

HAD@ OBA VLJA OBAVLJA Svjesna muslimanka pred sobom ima i prakti~no obavljanje njene vjere, koje se o~ituje i u tome da obavi had`, kada za to bude imala mogu}nosti. Kada joj se uka`u uvjeti za propisano putovanje na had`, posvetit }e se razboritom, savjesnom i dubokom prou~avanju propisa had`a, kako bi obavljanju propisa had`a pristupila s razumijevanjem, savjesno{}u i mudro{}u, kako bi njen had` bio ispravan, potpunih zakonskih uvjeta i kako bi bio na stupnju d`ihada kod mu{karaca, kao {to nas je o tome obavijestio Plemeniti Poslanik, s.a.v.s. Prenosi se od Ai{e, r.a., da je rekla: “Rekla sam: ‘O Allahov Poslani~e! Zar se mi ne mo`emo boriti i vojevati s vama?’ Odgovorio je: ‘Ali, najljep{i i najbolji d`ihad jeste had`, had` mebrur (primljen had`).’” Rekla je Ai{a: “Nakon {to sam ovo ~ula od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ne propu{tam had`.”90

OBA VLJA UMRU OBAVLJA Kao {to je `eni muslimanki propisan had`, propisana joj je, tako|er, i umra - ako je u prilici. A umra u ramazanu jeste posebna, jer je nagrada za nju kao nagrada za had` obavljen s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s. To se navodi u hadisu koji bilje`i imam El - Buhari od Ibn - Abbasa, r.a., koji je rekao: “Nakon {to se Vjerovjesnik, s.a.v.s., vratio s had`a, upitao je Ummu Sinan el - Ensarijje: “[ta te je sprije~ilo da obavi{ had`?” Odgovorila je: “Otac tog i tog” - {to zna~i njen mu`. “On ima dvije deve. Na jednoj je i{ao na had`, a druga nam napaja zemlju.” Rekao je: “Kada do|e ramazan, obavi umru, jer je umra u ramazanu kao had`.” U drugom predanju, tako|er od Ibn - Abbasa, stoji: “Doista umra u ramazanu ima vrijednost had`a (obavljenog) sa mnom.”91

28

Li~nost `ene muslimanke

POKORNA JE NAREDBI SVOGA GOSPODARA Svjesna `ena muslimanka ne zaboravlja da je ona obavezna izvr{avati odre|ene {erijatske propise, koje joj je Allah, d`.{., naredio. Zadu`ena je onoliko koliko je zadu`en i mu{karac i me|u njima nema razlike, osim u propisima koji su vezani samo za `enu i ne ti~u se mu{karaca, kao i u propisima koji su vezani za mu{karce i ne ti~u se `ena. Osim toga ona i mu{karac imaju iste obaveze pred Allahom, d`.{. Uzvi{eni Allah je rekao: “Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslu{nim mu{karcima i poslu{nim `enama, i iskrenim mu{karcima i iskrenim `enama, i strpljivim mu{karcima i strpljivim `enama, i poniznim mu{karcima i poniznim `enama, i mu{karcima koji dijele zekat i `enama koje dijele zekat, i mu{karcima koji poste i `enama koje poste, i mu{karcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i `enama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i mu{karcima koji ~esto spominju Allaha i `enama koje ~esto spominju Allaha, Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio.”92 “Onome ko ~ini dobro, bio mu{karac ili `ena, a vjernik je, Mi }emo dati da pro`ivi lijep `ivot, i doista, }emo ih nagraditi boljom nagradom nego {to su zaslu`ili.”93 “I Gospodar njihov im se odazva: ‘Nijednom trudbeniku izme|u vas trud njegov ne}u poni{titi, ni mu{karcu ni `eni - vi ste jedni od drugih. Onima koji se isele, i koji budu iz zavi~aja svoga prognani, i koji budu na putu Mome mu~eni i koji se budu borili i poginuli, sigurno }u preko hr|avih djela njihovih pre}i i sigurno }u ih u d`enetske ba{~e, kroz koje }e rijeke te}i, uvesti; nagrada }e to od Allaha biti.‘- A u Allaha je nagrada najljep{a.”94 Kada se u Kur’anu ili sunnetu ka`e: “...o ljudi”, onda to obuhvata i mu{karce i `ene. O ovome svjedo~i hadis koji bilje`i imam Muslim od majke vjernika Ummu Seleme, r.a., da je rekla: “Slu{ala sam ljude kako spominju vrelo, ali to nisam ~ula od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Ubrzo nakon toga, slu{kinja me je ~e{ljala kada sam ~ula Allahovog Poslanika, s.a.v.s., gdje ka`e: ‘O ljudi.’ Rekla sam slu{kinji: ‘Ostavi me.’ Ona je na to kazala: ‘Pozvao je ljude, a nije pozvao i `ene.’ Odgovorila sam joj: ‘Ja sam od ljudi.’ Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ‘Ja }u vas prete}i do vrela. Pridru`ite mi se. Neka niko od vas (na Sudnjem danu) ne do|e

Li~nost `ene muslimanke

29

i ne bude otrgnut od mene kao {to se otrgne zalutala deva.’ Ja }u re}i: ‘Za{to ovo?’ Tada }e mi se re}i: ‘Ti ne zna{ {ta su oni radili poslije tebe.’ Ja }u tada re}i: ‘Daleko bilo!’”95 U predanju koje bilje`i Muslim stoji: “Ja }u re}i: ‘Daleko bilo, daleko bilo onome ko bude mijenjao poslije mene.’”96 ^ovjek i `ena jednaki su pred Allahom, d`.{., u slije|enju Njegovih naredbi i izbjegavanju Njegovih zabrana. Otud `ena i ~ini ono {to joj je Allah, d`.{., naredio, a kloni se onoga {to je zabranio. Ona vjeruje da }e biti pitana za ono {to je u~inila u `ivotu. Pa, ako bude ~inila dobro, i bit }e joj dobro, a ako bude ~inila zlo, i bit }e joj zlo. Ona zastaje kod granice koju je Allah, d`.{., odredio i ne prelazi je, niti zalazi u haram, nego se stalno pridr`ava Allahovih, d`.{., propisa i propisa Njegovog Poslanika, s.a.v.s., u svemu {to joj se isprije~i u `ivotu. U historiji `ene muslimanke postoje svijetli istupi `ena koje su ispred sebe postavile Allahov, d`.{., zakon, ne odvajaju}i se od njega i ne `ele}i da bude zamijenjen nekim drugim zakonom. Jedan od tih istupa bilje`i Imam Ahmed i Ebu - Davud, a Ibn - Kesir ga navodi na po~etku sure El - Mud`adela, koji govori o Havli bint Sa’lebe i njenom mu`u Evsu bin es - Samitu. Havla je pri~ala: “Tako mi Allaha, o meni i o Evsu bin es - Samitu objavljen je prvi dio sure El - Mud`adela.” Pri~ala je: “Bila sam s njime, a on je bio starac ru`ne naravi i ahlaka.” Pri~ala je: “Jednog dana mi je do{ao, pa sam ga ne{to upitala, a on se rasrdio i rekao: ‘Ti si mi kao le|a moje majke.’” Nastavila je: “Potom je iza{ao i jedno vrijeme sjedio sa svojim narodom na zbori{tu, pa se vratio meni. Htio je da spava sa mnom.” Nastavila je: “Rekla sam: ‘Ne. Tako mi Onoga u ^ijoj je ruci Havlina du{a, ne pribli`avaj mi se. Ve} si rekao {ta si imao re}i i tako }e biti sve dok o nama ne do|e propis od Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s.’” Kazivala je: “Navalio je na mene. Odbranila sam se onako kako `ena mo`e savladati slabog starca, te sam ga odbacila od sebe.” Nastavila je: “Nakon toga sam iza{la kod svoje kom{inice i od nje posudila odje}u, i potom sam se zaputila Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. Sjela sam pred njega i ispri~ala mu {ta sam od njega do`ivjela. Tako sam mu se po`alila na njega zbog lo{eg pona{anja prema meni.” Rekla je: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ‘O Havla, tvoj amid`i} je starac, boj se Allaha u vezi s njim.’”97 Pri~ala je: “Tako mi Allaha, nisam se rasteretila sve dok u vezi s mojim doga|ajem nije objavljen dio Kur’ana. Poslanika, s.a.v.s., sna{lo je ono {to bi ga sna{lo (prilikom primanja objave), zatim se zaputio prema meni i rekao mi: ‘O Havla, Allah je objavio dio Kur’ana o tebi i tvome saputniku.’ Onda mi je prou~io: ‘Allah je ~uo rije~i one koja se s tobom o mu`u svome raspravljala i Allahu se jadala - a Allah ~uje razgovor va{ me|usobni, jer, Allah, uistinu, sve ~uje i sve vidi‘ - sve do rije~i Uzvi{enoga: ‘...A nevjernike ~eka patnja nesnosna.‘” Pri~ala je: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Naredi mu da oslobodi roba.’ Rekla sam:

30

Li~nost `ene muslimanke

‘O Allahov Poslani~e, nema ga ~ime osloboditi.’ Rekao je: ‘Neka posti dva uzastopna mjeseca.’ Rekla sam: ‘Tako mi Allaha, on je starac i ne mo`e postiti.’ Rekao je: ‘Neka nahrani 60 siromaha daju}i im po vesek (te`ina od 60 sa’a).’ Rekla sam: ‘Tako mi Allaha, Allahov Poslani~e, on ni to ne posjeduje.’” Nastavila je: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Mi }emo ga pomo}i s ferekom (posuda od 60 kg.)datula.’” Pri~ala je: “Rekla sam: ‘O Allahov Poslani~e, i ja }u ga pomo}i s drugim ferekom.’ Rekao je: ‘Zaradila si sevab i ispravno si postupila. Idi i podijeli sadaku za njega, a nakon toga svome amid`i}u preporu~i svako dobro.’ Rekla je: ‘Tako sam i u~inila.’”98 Havla bint Sa’lebe nije mogla ni jednog sahata `ivjeti sa svojim mu`em, nakon {to je izgovorio rije~i zihara ( vrsta rastave braka) koje su bile na~in rastave braka u d`ahilijetu, sve dok se nije obratila Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., kako bi saznala Allahov, d`.{., propis vezan za nju i njenog mu`a. Nije imala podesnu odje}u koju bi obukla za izlazak i pojavljivanje pred Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., pa je pozajmila odje}u od jedne svoje kom{inice i odmah se uputila prema med`lisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako bi ~ula Allahov propis vezan za nju i kako treba da mu se pokori. Nema sumnje da je ova veli~anstvena `ena imala posebno mjesto u srcima ashaba koji su `ivjeli u njeno vrijeme i koji su poznavali njenu vrijednost, a predvodio ih je Omer bin el Hattab, r.a. Jednog dana ga je srela kad je izlazio iz d`amije, a u njegovoj pratnji je bio El D`arud el - Abdi. Omer ju je poselamio, a bio je vladar pravovjernih, na {to mu je rekla: “Omere, poznavala sam te kad si bio na pijaci Ukkaz, kad su te zvali Umejr i kad si tjerao stoku svojim {tapom. Boj se Allaha za svoje stado. I znaj da onaj ko strahuje od Allahove prijetnje pribli`i mu se ono {to je daleko, a ko strepi od smrti boji se propusta (gubitka).” Na to je El - D`arud rekao: “@eno, mnogo si govorila vladaru pravovjernih.” Omer je rekao: “Pusti je. Zar ne zna{? Ovo je Havla ~ije je rije~i Allah, d`.{., ~uo iznad sedam nebesa, a Omer je, tako mi Allaha, najpre~i da je saslu{a.” U Tefsiru Ibn - Kesira navodi se da je neki ~ovjek, nakon {to je vidio njegovu predusretljivost i pa`nju prema njoj, rekao: “Zadr`ava{ Kurej{ije zbog ove starice!?” Rekao je: “Te{ko tebi! Zar ne zna{ ko je ona?” Odgovorio je: “Ne znam.” Rekao je: “Ovo je `ena ~iju `albu je Allah, d`.{., ~uo iznad sedam nebesa. Ovo je Havla bint Sa’lebe. Tako mi Allaha, kada ne bi do no}i od mene oti{la, ja je ne bih napustio sve dok ne ka`e {ta ima da ka`e, osim ako bi nastupilo vrijeme namaza. Namaz bih klanjao, zatim bih se vratio do nje sve dok ne bi zavr{ila s onim {ta ima da ka`e.” Svjesna i mudra `ena muslimanka }e pred sebe postaviti rije~i Uzvi{enog Allaha: “Kada Allah i Poslanik Njegov ne{to odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom naho|enju postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslu{a, taj je sigurno skrenuo s pravog puta.” 99

Li~nost `ene muslimanke

31

Pokornost Allahu i Njegovom Poslaniku, je iznad du{evnih strasti, bezbri`nog i{~ekivanja, rasko{nog `ivota i ljudskog izbora. Majka vjernika Zejneb bint D`ah{ predstavlja najbolji primjer poistovje}ivanja s naredbama Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika, s.a.v.s., prije nego {to se o`enio njom Allahov Poslanik, s.a.v.s. Jednog dana je tra`io od nje da se uda za njegovog slugu i njegovog posinka Zejda bin Harise, zbog dvije {erijatske (zakonske) odredbe: prvo: ostvarenje apsolutne jednakosti me|u ljudima, tako {to }e lijepu Kurej{ijku, prvakinju Abdu{ - [emsovih sinova i Poslanikovu amid`i}nu, udati za slugu. A sluge su bili najni`i sloj gospode. Naime, postojale su duboke i jake slojevne razlike me|u slugama i gospodom, tako da ih nije ni{ta moglo slomiti osim stvarnog Poslanikovog, s.a.v.s., djela koje }e svima obznaniti i koje }e vjernici uzimati za primjer. Tako }e se ukloniti razlike, a vjernici se razlikuju samo po bogobojaznosti; drugo: ukidanje obi~aja posvajanja koje je bilo ra{ireno u d`ahilijetu, tako {to je Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., o`enio Zejnebu, koja je prethodno bila `ena njegovog posinka Zejda. Ovo je predstavljalo prakti~ni dokaz. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ne bi se mogao o`eniti na osnovu Allahove, d`.{., naredbe u Kur’anu, a.{., da je on njegov stvarni sin. Izbor je pao na Zejnebu, Poslanikovu, s.a.v.s., amid`i}nu, kako bi se prakti~no sprovela ova dva {erijatska propisa, unutar Poslanikove, s.a.v.s., ku}e i kako bi ih ljudi prihvatili zadovoljnih i pokornih du{a, pokornih zapovjedima Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Po{to ju je Allahov Poslanik izabrao da bude `ena Zejda bin Harise, nije pristajala na taj brak, nego je rekla: “O Allahov poslani~e, ja ne pristajem na brak s njime. Nikad se ne}u udati za njega. Pa ja sam prvakinja Abdu{ - [emsovih sinova.” Na to joj je Poslanik, s.a.v.s., smireno, s pouzdanjem i istrajno{}u odgovorio: “Naprotiv, udat }e{ se za njega.” I dok su tako njih dvoje razgovarali, Allah, d`.{., spustio je ovaj ajet Svome Poslaniku, s.a.v.s.: “Kada Allah i Poslanik Njegov ne{to odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom naho|enju postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanika, ne poslu{a, taj je sigurno skrenuo s pravog puta.”100 Tada je Zejneb prihvatila zapovijed Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s., i rekla: “Onda, ne}u se protiviti Allahu i Njegovom Poslaniku. Udat }u se za njega.” Zatim se desilo ono {to se desilo izme|u nje i Zejda, {to je dovelo do njihove rastave. Nakon {to je istekao njen iddet, objavljene su rije~i Uzvi{enog Allaha: “A kad ti re~e onome kome je Allah milost darovao, a kome si i ti dobro u~inio: ‘Zadr`i `enu svoju i boj se Allaha!‘ - u sebi si skrivao ono {to }e Allah objelodaniti i ljudi si se bojao, a pre~e je da se Allaha boji{. I po{to je Zejd s njom `ivio i od nje se razveo, Mi smo je za tebe udali kako se vjernici ne bi ustru~avali vi{e da se `ene `enama posinaka svojih kad se oni od njih razvedu kako Allah odredi, onako treba da bude.”101

32

Li~nost `ene muslimanke

Allahov Poslanik, s.a.v.s., prou~io je ovaj ajet smije{e}i se, a zatim rekao: “Ko }e oti}i kod Zejnebe i obradovati je da ju je Allah s nebesa udao za mene!!” Kao da ju je Allah, d`.{., ovim nagradio za njenu potpunu i izvanrednu pokornost Allahu i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s., kada je pristala da se uda za Zejda. A poslije toga ona se udaje za Allahovog Poslanika, s.a.v.s., po Allahovoj naredbi, na osnovu ajeta iz Njegove Knjige, koje }e muslimani u~iti sve do Sudnjeg dana. Ovo je posebna ~ast koju je Allah, d`.{., ukazao samo Zejnebi od svih ummehatul - mu’minin. Zejneb je bila poznata po ovoj ~asti kojom ju je Allah, d`.{., obasuo, pa se hvalila me|u Vjerovjesnikovim, s.a.v.s., `enama, govore}i: “Vas su va{e porodice udale, a mene je Uzvi{eni Allah udao iznad sedam nebesa.”102

NE OSAMLJUJE SE SA ONIM KO JOJ NIJE MAHREM Pokornost prema Allahu i Njegovom Poslaniku o~ituje se u pot~injavanju njihovim zapovijedima i udaljavanju od njihovih zabrana. U pokornost `ene muslimanke prema Allahu i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s., spada i to da se ne osamljuje sa stranim mu{karcem, jer je osamljivanje sa strancem haram (zabranjeno), po mi{ljenju svih u~enjaka, na osnovu Poslanikovih, s.a.v.s., rije~i: “Neka se mu{karac ne osamljuje sa `enom, osim ako je s njom mahrem, i neka `ena ne putuje, osim s mahremom.” Na to je jedan ~ovjek ustao i upitao: “O Allahov poslani~e, moja `ena je krenula na had`, a ja sam se upisao (prijavio) za tu i tu bitku.” Rekao je: “Idi i ti obavi had` sa svojom `enom.”103 Mahrem je svako kome je zauvijek zabranjeno da se o`eni njome, kao {to je otac, brat, amid`a, daid`a, itd... Stranac je svako kome je u osnovi dozvoljeno da se njome o`eni, pa makar bio i ro|ak, bilo da se radi o djeveru ili nekom sli~nom iz njegove porodice. Svi oni su joj zabranjeni da se osamljuje s njima, na osnovu Poslanikovih s.a.v.s., rije~i: “^uvajte se bespotrebnog mije{anja i osamljivanja sa `enama.” Jedan ensarija je upitao: “Allahov poslani~e, {ta misli{ za djevera?” Odgovorio je: “Djever je smrt.”104 Rije~ “hamv” (djever) podrazumijeva mu`evog brata ili neko drugog mu{karca iz mu`eve porodice. Poslanikove, s.a.v.s., rije~i: “Djever je smrt”, zna~e da se naj~e{}e s njegove strane desi zlo, zbog lahko}e ulaska u bratovljevu ku}u. Stoga je i opisan da je kao smrt, kako bi to bilo prijetnja, zastra{ivanje i pla{enje i opisan je tako kao da osamljivanje s djeverovima vodi u fesad, fitneluk, skretanje i propast u vjeri, kao {to to smrt ~ini. Svjesna i bogobojazna `ena muslimanka ne}e zapasti u ovakva i sli~na {erijatska odstupanja u koja, u dana{nje vrijeme, zapadaju mnogi popustljivi ljudi.

Li~nost `ene muslimanke

33

PRIDR@A VA SE [ERIJA TSKOG PRIDR@AV [ERIJATSKOG HID@ABA-POKRIV ANJA HID@ABA-POKRIVANJA Ona se pridr`ava {erijatskog hid`aba kada izlazi iz ku}e, a to je specifi~na islamska odje}a koju odre|uju nepobitni tekstovi iz Allahove Knjige i sunneta Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Ona ne}e izlaziti iz ku}e niti se pojavljivati namirisana ili otkrivenih ukrasa pred ljudima koji joj nisu mahremi, jer ona zna da je to haram na osnovu kur’anskog teksta: “A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi i{ta osim onoga {to je ionako spolja{nje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje; neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo mu`evima svojim, ili o~evima svojim, ili o~evima mu`eva svojih, ili sinovima svojim, ili sinovima mu`eva svojih, ili bra}i svojoj, ili sinovima bra}e svoje, ili sinovima sestara svojih, ili prijateljicama svojim, ili robinjama svojim, ili mu{karcima kojima nisu potrebne `ene, ili djeci koja jo{ ne znaju koja su stidna mjesta `ena; i neka ne udaraju nogama svojim da bi se ~uo zveket nakita njihova koji pokrivaju. I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono {to `elite.”105 @ena muslimanka nije od onih koje nose prozirnu odje}u kao da su gole, koje okre}u lice svoje od Allahovih, d`.{., zapovijedi, a kojim su preplavljena savremena dru{tva koja su udaljena od Allahove, d`.{., upute i pokornosti prema Njemu. Naprotiv, `ena muslimanka podrhtava od straha zbog stravi~ne slike koju je oslikao Allahov Poslanik, s.a.v.s., o tim razgoli}enim, zavedenim, zalutalim i nemoralnim `enama: “Dvije vrste ljudi bit }e stanovnici D`ehennema i ja ih na ovozemaljskom `ivotu, nisam vidio: silnici u ~ijim su rukama bi~evi debljine kravljih repova kojima tuku svijet i `ene koje nose prozirnu odje}u kao da su gole, koje okre}u lice od Allahovih zapovijedi i sklone su zlim djelima, a glave njihove su im kao grbe deva. Takve `ene ne}e u}i u D`ennet, niti }e osjetiti njegov miris. A miris njegov {iri se na sve strane veoma daleko.”106 Mudra `ena muslimanka, koja se napaja s vrela ~istog islama, koja je odrasla u njegovom prostranom i osebujnom okru`enju, ne pridr`ava se {erijatskog hid`aba samo zbog tradicije i obi~aja koji su na nju prenijele njena majka i nena, te ih je naslijedila od njih. Ovome te`e neki besposli~ari kada opisuju hid`ab, ne nalaze}i za to potporu u nauci niti bilo koji racionalni dokaz ili uputu iz Svijetle Knjige. Naprotiv, ona ga se pridr`ava jer je njeno srce ispunjeno

34

Li~nost `ene muslimanke

imanom - vjerovanjem da je to Allahova, d`.{., naredba. Njena du{a je ispunjena uvjerenjem da je vjera (islam), vjera koju je Allah, d`.{., objavio radi izgradnje `ene muslimanke, ~ija li~nost }e biti specifi~na, i kako bi je udaljio od opasnosti nemorala, ni{tavne degeneracije i ponora zablude. Otud ona i prihvata islam zadovoljne du{e, smirena srca i ~vrstog uvjerenja, kao {to su ga prihvatile muhad`irke i ensarijke onoga dana u kojem je Allah, d`.{., objavio Svoj propis i Svoju naredbu. El - Buhari bilje`i od Ai{e, r.a., da je rekla: “Allah se smilovao prvim `enama muhad`irkama. Kada je objavljeno: ‘Neka vela svoja spuste na grudi svoje...‘, pocijepale su svoje haljine i njima prekrile svoja lica.”107 U drugom predanju, koje isto tako bilje`i El - Buhari, stoji: “Uzele su svoje ogrta~e, pocijepale ih s krajeva kojim su pokrile lica svoja.” U predanju od Safijje bint [ejbe stoji da je rekla: “Bile smo kod Ai{e, r.a. Spomenule smo `ene Kurej{ijke i njihovu krepost, na {to je Ai{a o njima rekla: ‘Doista, `ene Kurej{ijke imaju posebno mjesto, a ja, tako mi Allaha, nisam vidjela boljih `ena od `ena ensarijki, niti sam kod bilo koga vidjela ~vr{}e vjerovanje u istinitost Allahove Knjige niti ~vr{}i iman u ono {to je objavljeno!’ Objavljena je sura En - Nur: ‘Neka vela svoja spuste na grudi svoje...‘, pa su se njihovi ljudi uputili prema njima, u~e}i im ono {to im je Allah, d`.{., objavio. Tako je ~ovjek u~io svojoj `eni, k}eri, sestri i svim `enama koje su mu u rodu. Ni jedna od njih nije ostala, a da nije uzela svoju haljinu, koja je bila oslikana crte`ima sedala, pa se njome ogrnula, iskreno prihvataju}i i vjeruju}i u ono {to je objavio Allah, d`.{., u Svojoj Knjizi. Tako su one bile umotane iza Allahovog Poslanika, s.a.v.s., (klanjaju}i za njim sabah-namaz), kao da na svojim glavama imaju crne gavrane (tj. njihove glave su bile izrazito crne).”108 Allah se smilovao `enama muhad`irkama i ensarijkama. [ta ima ja~e od njihovog imana!! [ta ima iskrenije od njihovog islama! [ta ima ljep{e od njihove predanosti istini, prilikom objave islama! Svaka vjernica koja vjeruje u Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s., doista te`i tome da se ugleda u ove ugledne i kreposne `ene. Ona }e, tako, samu sebe natjerati da se pridr`ava specifi~ne islamske odje}e, ne obra}aju}i pa`nju na golotinju, otkrivenost i razgoli}enost koje je okru`uju. Ja }u navesti primjer jedne pokrivene djevojke muslimanke koja studira na univerzitetu. Njen primjer nije nimalo slabiji od primjera `ena muhad`irki i ensarijki, r.a. Prilikom posjete Univerzitetu u Damasku, novinski izvje{ta~ ju je upitao o njenom hid`abu i kako ga podnosi na `estokoj ljetnoj vru}ini, na {to je odgovorila (kur’anskim ajetom): “...Recite: ‘D`ehenemska vatra je jo{ vru}a!...‘”109 Pomo}u ovakvih svjesnih i ~istih djevojaka muslimanki, odr`avaju se muslimanske ku}e i odgajaju generacije na kreposti i dobroti, a dru{tva obiluju radnim ljudima, ~vrstim junacima i one su danas, hvala Allahu, mnogobrojne. [erijatski hid`ab za `enu nije bio novotarija u [erijatu. Naprotiv, on je postojao jo{ prije islama u svim Allahovim zakonima. O tome svjedo~e ostaci tih zakona koje nalazimo u iskrivljenim knjigama, a koje vidimo u ~ednoj odje}i ~asnih sestara koje `ive i u islamskim

Li~nost `ene muslimanke

35

zemljama, a i u ostalim zapadnim zemljama. Ostatke ovog propisa nalazimo i kod pokrivanja glava kod `ena kr{}anki prilikom njihova ulaska u crkvu. Dana{nje bestidno odbacivanje pokrivanja `ene, kao i odbacivanje njene ~ednosti, doista, predstavlja nasrtaj na sveukupne nebeske zakone po~ev od Ibrahimovog, Musaovog i Isaovog, a.s., milleta (naroda), pa sve do nebeske ~istote s kojom je do{ao islam. To je odbacivanje Allahove jedine vjere, koju je Allah, d`.{., slao kroz vremena, a koju su donosili poslanici kroz generacije, kako bi se izgradila ljudska li~nost na istini, kreposti i dobroti i kako bi ~ovje~anstvo koje je na pravom putu, putu nebeske upute, postalo jedan ummet, pokoran Gospodaru, Koji je jedino dostojan da se obo`ava: “Ljudi su jednu zajednicu sa~injavali, a onda su se jedan drugome suprotstavili. A da nije rije~i ranije izre~ene od Gospodara tvoga, ovima bi ve} bilo presu|eno o onome oko ~ega se razilaze.”110 “O poslanici, dozvoljenim i lijepim jelima se hranite i dobra djela ~inite, jer Ja dobro znam {to vi radite! Ova va{a vjera jedina je prava vjera, a Ja sam Gospodar va{, pa Me se pri~uvajte!”111 “A i u onu koja je sa~uvala djevi~anstvo svoje, u njoj `ivot udahnusmo, i nju i sina njezina znamenjem svjetovima u~inismo. Ova va{a vjera - jedina je prava vjera, a Ja sam va{ Gospodar, zato se samo Meni klanjajte!”112 Mnoga savremena ljudska dru{tva insistiraju na otkrivanju `ene i njenom razgoli}avanju. Njihova su nastojanja samo dokaz devijacije, iskvarenosti i udaljavanja od Allahove, d`.{., upute. To nije slu~aj samo s islamskim zemljama, nego op}enito i u svim zemljama svijeta. Ako zapadnjaci ne obra}aju pa`nju na ovu devijaciju i nastavljaju u kreiranju sredstava za razgoli}avanje, zabludu i dekadencu, ne tra`e}i za to zapreku u svojim iskrivljenim knjigama, onda muslimani koji se danono}no mole u~enjem savr{ene i sa~uvane Knjige njihovog Gospodara nikako ne mogu biti zadovoljni ovom devijacijom, bez obzira koliko ih prikrivalo neznanje, slabost ili nemo} u njihovoj pravoj vjeri. Jer, njegovi (islamski) sveobuhvatni tekstovi iz Allahove Knjige i sunneta Njegovog Poslanika, s.a.v.s., neprestano dopiru do njihovih u{iju, upozoravaju one koji zastranjuju od naredbe Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika, s.a.v.s., obe}avaju}i im na ovome svijetu ku{nju a na onome svijetu bolnu patnju: “...Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nare|enju Njegovu, da ih isku{enje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne sna|e.”113 Otud pozivi malodu{nih da se `ena otkrije, da skine svoj hid`ab - dovode do brzog neuspjeha pred nepokolebljivo{}u vjernika i vjernica - djece islamske svijesti, rasprostranjenih {irom svijeta. Tako se u mnogim islamskim krajevima koji svjedo~e o pozivima na evropeizaciju `ene muslimanke, skidanjem njenog hid`aba i osloba|anjem od njene ~ednosti, kreposti i pokrivenosti, svjesna, obrazovana i mudra `ena muslimanka vra}a svojoj islamskoj specifi~noj odje}i, svome ~ednom, {erijatskom hid`abu i svojoj

36

Li~nost `ene muslimanke

omiljenoj ~ednosti i pored svih zagovornika evropeizacije, zla i nemorala, po~ev{i od sljedbenika Ataturka u Turskoj, Reze Pahlavija u Iranu, Muhammeda Emana u Afganistanu, Ahmeda Zogoa i Envera Hod`e u Albaniji, Markosa Fehmija, Kasima Emina i Hude [a’ravi u Egiptu. Jedan broj pristalica emancipacije `ene i njenog osloba|anja od hid`aba i ~ednosti odustao je od svojih prethodnih stavova o nastojanju da se `ena otkrije i da se lahkomisleno mije{a s mu{karcima. Imamo dr. Neval es - Sa’davi koja je dugo vremena napadala hid`ab i one koje ga nose, pozivaju}i na opako, nasilno i prisilno skidanje hid`aba. Danas ona kritizira stremljenja `ene na zapadu i njeno skandalozno razgoli}avanje, pa ka`e: “Nalazim se na ulicama Londona... Vidim `ene polugole, koje izla`u svoje tijelo kao da je roba. Odje}a ima svoju svrhu. Ona ~uva tijelo od svih prirodnih nepogoda i ne treba predstavljati zavodni~ke poruke. Kad bi `ena gledala na samu sebe kao ljudsko bi}e, a ne kao na robu, ne bi imala potrebu da otkriva svoje tijelo.”114 Od tada Neval es - Sa’davi obja{njava da podizanje zastora treba biti s umova, posebno kod obrazovanih ljudi i `ena. Koliko samo pokrivenih `ena, srednjeg obrazovanja posjeduje otvoren i razborit um, koji vrijedi koliko deset umova nekih obrazovanih, glupih, razgoli}enih `ena koje otkrivaju svoja lica i tijela, a njihovi umovi, instinkti i poimanja su pokriveni. Stoga, ona o svom sljede}em potezu ka`e da je to podizanje hid`aba (zastora) kojim su prekriveni umovi obrazovanih ljudi i `ena.115 Ona, tako|er, ka`e: “Ja poznajem profesorice, doktorice, `ene in`injere koje pate od politi~ke, socijalne i kulturne nepismenosti.”116 Ovo je poznati pisac pripovijedaka Ihsan Abdul - Kuddus koji je preplavio knji`evne krugove svojim pripovijetkama koje pozivaju na izlazak `ene iz ku}e i mije{anje s mu{karcima, koje pozivaju na ples s njima na proslavama, skupovima i sijelima. On u intervjuu koji je dao za kuvajtske novine “El - Enba’”, u broju koji je iza{ao 18.01. 1989. god., ka`e: “Smatram da je osnova odgovornosti bilo koje `ene: ku}a i djeca. Ovo je po meni na prvom mjestu. Da nije bilo moje `ene, ne bih mogao ostvariti porodicu, postojanost, a ni uspjeh, jer se ona bavi ku}om i djecom...” U tom intervjuu on, tako|er, ka`e: “Nikad u `ivotu nisam se `elio o`eniti `enom koja radi. I ja sam poznat po tome, jer sam od samog po~etka spoznao zna~aj `enine odgovornosti za doma}instvo!!”

Li~nost `ene muslimanke

37

IZBJEGA VA APSOLUTNO IZBJEGAV MIJE[ANJE S MU[KARCIMA Mudra `ena muslimanka izbjegava mije{anje s mu{karcima koliko je to u njenoj mo}i, ne te`i tome, niti to podsti~e, ugledaju}i se na Fatimu, Poslanikovu, s.a.v.s., k}erku, i ugledaju}i se na majke vjernika, `ene prvih generacija vjernika (selef), ashaba, tabi’ina, kao i onih koji su ih slijedili u dobro~instvu i koji su bili na pravom putu. Razboritoj `eni muslimanki nije skriveno koliku opasnu {tetu nanosi apsolutno mije{anje s mu{karcima, kao i kontakt koji upra`njavaju zapadnjaci u naj{irim razmjerima kako bi upropastili ispravnu naobrazbu. Stoga, oni (zapadnjaci) i namjeravaju odvojiti djevojke od mladi}a na mnogim univerzitetima i obrazovnim institucijama. Jedan broj muslimanskih pedago{kih uglednika je bio svjedokom ovog odvajanja prilikom njihove posjete Evropi, Americi i Rusiji. Jedan od njih je i pedagog prof. Ahmed, koga je sirijsko ministarstvo odgoja poslovno poslalo u Belgiju, prilikom ~ega je posjetio belgijske {kole. Prilikom jedne njegove posjete osnovnoj {koli za djevoj~ice, upitao je direktoricu: “Za{to ne mije{ate dje~ake sa djevoj~icama na ovom stupnju obrazovanja?” Odgovorila je: “Uo~ili smo veliku {tetu prilikom mije{anja djece, ~ak i na stupnju osnovnog obrazovanja.” Do nas dolaze vijesti da je i Rusija do{la do ovih saznanja, pa je osnovala odvojene univerzitetske odsjeke u kojim se ne mije{aju studenti sa studenticama. U Americi broj ovih odsjeka prelazi cifru od 170. odsjeka u kojim se ne mije{aju studenti sa studenticama, nakon {to su pedagozi i mentori s ovih univerziteta osjetili {tetu koju nanosi mije{anje u dru{tvu koje je naviklo na mije{anje u svim aspektima dru{tvenog `ivota. Svjedo~enja o {tetnosti mije{anja u cijelom svijetu ne mogu se ni zamisliti, a svako od njih predstavlja o~it dokaz mudrosti islama koji zabranjuje mije{anje. Islam odvaja islamska dru{tava, koja su na pravom putu uz pomo} upute njihovog Gospodara, od te opasne i ubita~ne nevolje, kojom se rasipa energija i koja potresa ljudska srca, osje}aje i svijest.

38

Li~nost `ene muslimanke

NE RUKUJE SE S MU[KARCIMA OSIM S MAHREMIMA Neosporno je da `ena muslimanka nema potrebe da se mije{a s mu{karcima ili da se rukuje s nekim od njih, osim sa svojim mahremima, ugledaju}i se na rije~i i djela Allahovog Poslanika, s.a.v.s. El - Buhari bilje`i od Ai{e, majke vjernika, r.a., da je rekla: “Kada bi vjernice, ~ine}i hid`ru, do{le Vjerovjesniku, s.a.v.s., bile bi ispitane, na osnovu rije~i Uzvi{enog Allaha: ‘O vjernici, kada vam vjernice kao muhad`irke do|u, ispitajte ih‘,... do kraja ajeta”117 Ai{a, r.a., rekla je: “One vjernice koje bi priznale ovaj uvjet, pristale bi i na ispit.”118 Kada bi pristale na taj uvjet, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao bi im: “Idite, u~inile ste prisegu.” “Ne, tako mi Allaha, ruka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nije nikada dotakla ruku neke `ene, nego je tu prisegu ~inio rije~ima. Tako mi Allaha, Allahov Poslanik, s.a.v.s., postupao je prema `enama samo onako kako mu je Allah, d`.{., naredio, govore}i im pri tom: ‘Prisegnuo sam vam rije~ima.’”119

PUTUJE SAMO S MAHREMOM Islamska je praksa da `ena putuje samo s ~ovjekom koji joj je mahrem, jer put nije bez pote{ko}a, naprotiv, biva popra}en raznim opasnostima, neda}ama i pote{ko}ama. Nije dobro, a ni ispravno, da se `ena sama izla`e bilo ~emu od ovoga, a da s njom nije mahrem, koji }e od nje odstraniti neda}e i otkloniti od nje opasnost. Otud i dolaze mnogobrojne, uzastopne i raznovrsne poslani~ke zabrane da `ena bez mahrema sama putuje: U Buharijinom “Sahihu” stoji: “@ena ne}e putovati ni tri dana osim s mahremom.”120 U Muslimovom “Sahihu” stoji: “@eni koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan nije dozvoljeno da putuje ni koliko je razdaljina od tri no}i, osim sa svojim mahremom.”121 Postoje mnogobrojni hadisi o ovom poglavlju (vjere), a nama je dovoljno ovo {to smo naveli. Svi ovi hadisi potvr|uju uvjetovanost mahrema za `enino putovanje, osim u iznimnim slu~ajevima koje su u~enjaci pojasnili i prezentirali svoja mi{ljenja o njima.122 Ovako se `ena muslimanka s pravom pokorava svome Gospodaru, biva poslu{na Njegovoj naredbi, kloni se onoga {to je On zabranio, zadovoljna je Njegovom presudom i ustrajna je u izu~avanju svoje vjere, vjerskih obreda i vjerskog pona{anja. Ona podnosi

Li~nost `ene muslimanke

39

pote{ko}e kako bi bila pokorna prema Uzvi{enom Allahu, pa makar to bilo u suprotnosti s mnogim preovladavaju}im dru{tvenim shvatanjima. Sve ovo nam sa sigurno{}u dokazuje da je ona spa{ena, da je ona ta koja ima koristi i ona koja }e u}i u D`ennet, kao {to je to ^asni i Plemeniti Kur’an potvrdio: “Tako mi vremena, ~ovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela ~ine, i koji jedni drugima istinu preporu~uju i koji jedni drugima preporu~uju strpljenje.”123

ZADOVOLJNA JE S ALLAHOVIM KADA’OM I KADEROM Nema sumnje da je `ena muslimanka, koja je pokorna odredbama svoga Gospodara, zadovoljna s Njegovim kada’om i kaderom. Stoga, zadovoljstvo s kada’om i kaderom spada u jedno od najve}ih znakova imana, pokornosti, bogobojaznosti i pobo`nosti koji se nalaze u ~ovjeku. Otud je svjesna muslimanka, koja praktikuje svoju vjeru, stalno zadovoljna s onim {to je zadesi u njenom `ivotu, bilo da se radi o dobru ili zlu, jer se u ovom njenom zadovoljstvu, u svakom slu~aju, nalazi dobro, kao {to je to obznanio Allahov Poslanik, s.a.v.s., u svojim rije~ima: “^udno je ~ovjekovo stanje. U svakom je njegovom stanju hajr, a to je samo kod pravih vjernika. Ako ga zadesi radost, zahvalan je i to mu bude hajr, a ko ga zadesi nevolja, strpljiv je i to mu bude hajr.”124 Muslimanka, doista, duboko u sebi vjeruje da sve ono {to je zadesi u ovom `ivotu nije bilo zato da bi pogrije{ila, a ono u ~emu pogrije{i nije zato da bi je to pogodilo. Sve je to kada’ i kader (odre|enje), stoga i jeste hajr u svakom njenom stanju. Ako je zadesi dobro, svojim jezikom }e mnogo zahvaljivati Bogu, Onome Koji blagodat daje, Onome Koji sve daje. Bit }e me|u onima koje zahvaljuju, koje su pokorne i koje su postigle uspjeh, a ako je zadesi nevolja, strpit }e se i bit }e od onih koje su strpljive, koje su spa{ene i koje }e u}i u D`ennet. Pomo}u ovog ~vrstog i dubokog imana, `ena muslimanka podnosi sve neda}e, iznena|enja i katastrofe. Podnosi ih smireno, zadovoljna s Allahovim kada’om i kaderom, poma`u}i se strpljenjem, namazom i zadovoljstvom s onim {to je zadesi. Njen jezik }e se zabaviti zahvalom na Allahovom odre|enju, kao {to je to u~inila El - Hansa po{to su joj javili o pogibiji sva ~etiri sina, kada je rekla: “Hvala Allahu, Koji me je po~astio njihovom pogibijom (time {to su pali kao {ehidi). Molim Allaha da me sastavi s njima u okrilju Svoje milosti.”125 Ili }e , pak, tra`iti uto~i{te na mjestu na kojem klanja, tra`e}i pomo} u strpljivosti i namazu, kao {to je to ~inila Esma bint Umejs, nakon {to su je pogodile neda}e, katastrofe

40

Li~nost `ene muslimanke

i nevolje, kada je izgubila svog prvog mu`a D`a’fera bin Ebi - Taliba, r.a., zatim je pretrpjela gubitak drugog mu`a Ebu - Bekra es - Siddika, r.a., a nakon toga je izgubila i svoga sina Muhammeda bin Ebu - Bekra, r.a. Mnogobrojni su primjeri slu~ajeva Esme i El - Hanse u historiji `ene muslimanke, vjernice, koja strpljivo podnosi sve neda}e. Njih }e Allah bez ra~una nagraditi: “... Samo oni koji budu strpljivi bit }e bez ra~una nagra|eni.” 126

ONA JE TTA A KOJA SE KAJE Du{a `ene muslimanke ponekad je prekrivena gafletom (nemarom, neoprezno{}u i bezbri`no{}u), zbog ~ega se pokliznula ili je zadesio neki propust, koji ne dolikuje budnoj i svjesnoj `eni muslimanki, pa je zaglibila prilikom izvr{enja naredbi svoga Gospodara. Ali, ona ne ostaje ravnodu{na u tom svom gafletu, nego `uri ka onome {to }e je probuditi iz sna i trgnuti iz njenog gafleta. Tra`it }e oprosta za svoju pogre{ku ili svoj nemar i vratit }e se punom sjaju svoga imana, pro~istit }e svoju du{u i toplotu svoje pobo`nosti, tra`e}i oprosta, kaju}i se i vra}aju}i se u okrilje svoga Gospodara, Koji daje smiraj i sigurnost: “Oni koji se Allaha boje, ~im ih sablazan {ejtanska dodirne, sjete se, i odjednom do|u sebi.”127 Gaflet ne obuzima srce u kojem se nalazi radost imana, nego obuzima srca koja su zahr|ala od gafleta, nereda, smutnji i nepokornosti. A srce bogobojazne i budne `ene muslimanke neprestano je otvoreno za prihvatanje upute, pokornosti i udisanja povjetarca tevbe, milosti i oprosta.

OSJE]A ODGOVORNOST ZA ^LANOVE SVOJE PORODICE Odgovornost `ene muslimanke za ~lanove njene porodice nije ni{ta manja pred Allahom, d`.{., od odgovornosti mu{karca. Naprotiv, odgovornost je `ene ~ak i ve}a od odgovornosti mu{karca, zbog njenog poznavanja skrivenih stvari iz `ivota njene djece koja s njome `ive du`i period vremena. Oni je upoznaju sa stvarima s kojim ne upoznaju oca. Svjesna `ena muslimanka osje}a ovu odgovornost, svaki put kada do njenog sluha dopru rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Svi ste vi pastiri i svi }ete biti odgovorni za svoje stado. Narodne straje{ine i poglavari su pastiri, pa }e i oni biti odgovorni za svoje stado. ^ovjek je pastir u svojoj porodici i bit }e

Li~nost `ene muslimanke

41

odgovoran za svoje stado. @ena je pastir u ku}i svoga mu`a, pa }e i ona biti odgovorna za svoje stado. Sluga je pastir u imetku svoga gospodara pa }e i on biti odgovoran za svoje stado. Ukratko, svi ste vi pastiri i svi }ete biti odgovorni za svoje stado.”128 Njeni osje}aji odgovornosti neprestano je tjeraju na suprotstavljanje devijacijama, ako se na|u u pona{anju nekih ~lanova njene porodice te ih odstranjuje ako bi zadesile nekog od njih. @ena ne}e {utjeti ni na kakvu vrstu devijacije ili slabosti, nipoda{tavanja ili nedostatka koji na|e u svojoj ku}i i u svojoj porodici. Ako se to ne desi, onda je njena vjera tanka, u njenoj li~nost se nalazi slabost, a u njenoj svijesti je nedostatak.

NJEN CILJ JE ZADOVOLJSTVO ALLAHA, D@.[. Iskrena muslimanka neprestano te`i, u ~injenju svojih djela, ka Allahovom, d`.{., zadovoljstvu, vagaju}i ih ovom preciznom vagom: ono ~ime je Allah, d`.{., zadovoljan, ~init }e, a ono ~ime Allah, d`.{., nije zadovoljan, odre}i }e toga se i klonit }e ga se.129 Kada do|e do konflikta izme|u onoga ~ime je Allah, d`.{., zadovoljan i onog s ~ime su ljudi zadovoljni, ona }e izabrati ono ~ime je Allah, d`.{., zadovoljan, bez ikakvog kolebanja ili kajanja, pa makar to i ne odgovaralo ljudima. To je zato jer ona svojom dubokom islamskom svje{}u i svojom suptilno{}u, saznaje da je zadovoljstvo ljudi cilj do kojeg se ne mo`e do}i, cilj koji svojom aspiracijom vodi do Allahove, d`.{., srd`be. Ona o svemu ovome tra`i uputu u praksi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji ka`e: “Ko te`i Allahovom zadovoljstvu time {to }e rasrditi ljude, Allah }e mu biti dovoljan i ne}e ovisiti od pomo}i ljudi, a ko bude te`io zadovoljstvu ljudi time {to }e rasrditi Allaha, Allah }e ga prepustiti ljudima (da od njih tra`i pomo}).”130 Ovim preciznim mizanom i savr{enim mjerilom, pred `enom muslimankom se poja{njavaju saznanja o pravom i autenti~nom putu. Tako ona zna {ta odabire, a {ta ostavlja, a njeno vje~ito mjerilo, koje ne grije{i, jeste zadovoljstvo Allaha, d`.{. Time iz `ivota `ene muslimanke i{~ezavaju sve tragikomi~ne suprotnosti u koje zapadaju mnoge `ene koje su zalutale od upute Allaha, d`.{. Ima i onih koje vidimo na namazu skru{ene, ali su u mnogim slu~ajevima potpale pod uticaj svojih strasti. Udaljile su se od istine, a na sijelima njihovi jezici bivaju zabavljeni gibetom, nemimetom (ogovaranjem) i klevetanjem ljudi. Spletkare protiv onih koje ne vole i izmi{ljaju protiv njih izmi{ljotine, kako bi im nanijele zlo i kako bi im na{tetile. One imaju nedostatak u svojoj vjeri, slabost u svom vjerovanju i nedostatak u svom poimanju istinitosti

42

Li~nost `ene muslimanke

ove savr{ene i potpune vjere, koju je Allah, d`.{., objavio kako bi se u potpunosti formirao ~ovjek u svim oblicima svoje li~nosti. Sve ovo je zbog toga kako bi ~ovjekovi javni i tajni postupci bili u skladu s Allahovim, d`.{., zadovoljstvom, kako bi bili u skladu s Njegovom uputom, ostvaruju}i autenti~no pona{anje koje je islam zacrtao za ~ovjeka u ovom `ivotu. [to se ti~e onih `ena koje se u nekim stvarima pokoravaju Allahu, d`.{., a u drugim ne, svoje postupke ili neke od njih proizvoljno mjere, one su polovi~ne muslimanke i ovo je dvojnost kojom bivaju pogo|ene `ene koje su se odvojile od upute svoje vjere i vjerovanja. Ovo je jedna od najopasnijih moralnih i eti~kih bolesti koje poga|aju savremenog ~ovjeka.

POKORNA JE SVIM ASPEKTIMA ROBOV ANJA ALLAHU, D@.[. ROBOVANJA @ena muslimanka koja je svjesna svoje vjere, vjeruje dubokim imanom da je na ovom svijetu stvorena radi jednog velikog cilja, koji je Uzvi{eni Gospodar odredio: “D`ine i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju.” 131 Po mi{ljenju mudre `ene muslimanke, `ivot nije samo zato da bi se vrijeme provelo u uobi~ajenim svakodnevnim poslovima niti da bi se u`ivalo u ugodnostima `ivota i njegovih ukrasa. @ivot je poruka upu}ena svakom muslimanu da se uzdigne do razine na kojoj }e se ostvariti njegov ibadet prema Allahu, d`.{. Ova razina se sastoji u tome da svim svojim djelima priklju~i nijet - odluku, da te`i ka Allahovom zadovoljstvu i da se trudi da zadobije Njegovo zadovoljstvo. To je stoga {to su djela u islamu ograni~ena nijetom, kao {to je to potvrdio Allahov Poslanik, s.a.v.s., rije~ima: “Zaista se djela cijene prema namjerama i zaista }e svaki ~ovjek dobiti ono {to je naumio svojim djelom, pa ko bude hid`ru u~inio u ime Allaha i Njegova Poslanika, njegova hid`ra je hid`ra Allahu i Poslaniku; a ko bude u~inio hid`ru zbog materijalne koristi, ili zbog `ene - da bi se njom o`enio, njegova hid`ra je za ono za {ta je naumio.”132 Otud `ena muslimanka mo`e i biti u neprestanom ibadetu dok obavlja sve svoje poslove, kao da je u neprestanoj pokretnoj bogomolji, sve dok je svjesna da obavlja svoju misiju u ovom `ivotu, onako kako joj je to Allah, d`.{., odredio. Ona se nalazi u ibadetu dok ~ini dobro~instvo prema svojim roditeljima, dok je poslu{na prema svome mu`u, dok se posve}uje odgoju svoje djece, dok obavlja svoje ku}ne poslove, odr`ava rodbinske veze itd. Sve dok to ~ini s nijjetom, povode}i se za Allahovom, d`.{., naredbom, njen ibadet pripada samo Njemu.

Li~nost `ene muslimanke

43

RADI NA POTPOMAGANJU ALLAHOVE, D@.[., VJERE U najuzvi{enija djela koja `ena muslimanka obavlja, spada potpomaganje Allahove, d`.{., vjere u stvarnom `ivotu kao i djelovanje na primjeni njenog programa u `ivotu pojedinca i porodice, a tako i dru{tva i dr`ave. Iskrena `ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, u svojoj dubini osje}a da njen ibadet ostaje nepotpun, ukoliko ona podbaci u ovom dinami~nom dijelu svoga `ivota, kao i `ivota svih muslimana. Jer, njime se ostvaruje veliki cilj radi kojeg je Allah, d`.{., stvorio ljude i d`ine, a to je isticanje Allahove Rije~i na Zemlji, putem ~ega se jedino ostvaruje ljudski ibadet prema Allahu, d`.{.: “D`ine i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju.” 133 Time se jedino u stvarnom `ivotu ostvaruje zna~enje rije~i” La ilahe illallah Muhammed resulullah” - Nema boga osim Allaha, Muhammed je Allahov Poslanik. Prva `ena muslimanka je duboko spoznala zna~enje ovih rije~i dubokom spoznajom koja ovladava njenim bi}em, da ona nimalo ne zaostaje za mu{karcem u odbrani, po`rtvovanju i smjelosti na Allahovom putu. Naprotiv, neke `ene selefijke ovog ummeta, prednja~e pred mnogim mu{karcima na tim poljima. Esma bint Umejs, supruga D`afera bin Ebi - Taliba, brzo je, zajedno sa svojim mu`em, prihvatila islam u prvim danima, danima `estine, `alosti, sku~enosti i ku{nji. Zajedno s njim je radosno pozdravila i hid`ru u Abesiniju. Taj put su okru`ivale razne pote{ko}e, neda}e i opasnosti, a ona je sve to ~inila u ime Allaha i radi pomaganja Njegove vjere. A kada joj je Omer bin el - Hattab, {ale}i se s njome, rekao: “O Abesinko! Pretekli smo te u hid`ri”, odgovorila je: “Moj `ivote! Istinu si rekao! Bili ste s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., hranio je va{e gladne, podu~avao je va{e neuke, a mi smo bili daleko, odba~eni. Tako mi Allaha, idem Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., da mu to ka`em.” Do{la je kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i obratila mu se: “O Allahov poslani~e! Neki ljudi nas kleve}u i smatraju da mi nismo prvi muhad`iri.” Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Naprotiv, vi imate dvije hid`re. U~inili ste hid`ru u Abesiniju, a mi smo bili vezani za Meku, a zatim ste, nakon toga, u~inili hid`ru meni.”134 Dobro je Esma bint ‘Umejs u~inila time {to je iznijela argument o vrijednosti prvih muhad`ira u Abesiniji. Iznudila je od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., spominjanje da ova plemenita skupina ima pri sebi vrijednost dvije hid`re. Doista, veli~anstvena je ~ast imati takvu vrijednost u te`nji da pomognu plemenitog Poslanika, s.a.v.s., napu{taju}i porodicu i svoju domovinu na Allahovom putu.

44

Li~nost `ene muslimanke

@ena muslimanka bila je prisutna i prilikom prve prisege na Akabi, koja se tajno odvijala u okrilju no}i i koja je ostavila veliki trag u potpomaganju Poslanika, s.a.v.s. U delegaciji ensarija bile su i dvije `ene ~ije se mi{ljenje po{tovalo i koje su u`ivale odre|eni ugled. To su Nesiba bint Ka’b el - Mazinijje i Ummu Meni’ Esma bint ‘Amr es - Sulemijje - tj. majka Mu’aza bin D`ebela, r.a., koja je u Bici na Hajberu u~estvovala zajedno s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., u kojoj je imala lijepu ku{nju i pohvaljeno mjesto. Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., po~eo javno pozivati u vjeru, u iskreni tevhid, kada je po~eo pozivati na ostavljanje obo`avanja kipova, mu{rici su osjetili tjeskobu i nelagodu, pa su skovali urotu da ga no}u u njegovoj ku}i ubiju. Zavjerenici su se sakrili i kovali zavjeru dogovaraju}i se da njihova zavjera o ubistvu Vjerovjesnika bude tajna koja }e ostati me|u njima. Vijest o ovoj zavjeri nije otkrio niko drugi do `ena muslimanka koja je bila prema{ila stotu godinu, a to je Rukajja bint Sajfijj. Duboka starost i iznemoglost nisu je sprije~ili da po`uri spasiti Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Skupila je snagu i do{la mu pri~aju}i ono {to je ~ula, te se on istog trena zaputio na hid`ru, ostavljaju}i Allahu najdra`i grad, ostavljaju}i svoga amid`i}a Aliju da spava na njegovoj postelji, kako bi zavarao zavjerenike, one koji su postavili zamku okru`uju}i njegovu ku}u, misle}i da je on u njoj. Sve je to bilo kako bi ih odvratio od toga da ga slijede i ubiju na putu.135 Koju je samo uslugu u~inila ova veli~anstvena `ena za islam i muslimane!? Koji napor je u~inila kako bi spasila Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u najte`im uvjetima koji su je zadesili i u najopasnijim situacijama kroz koje je prolazio njegov znameniti poziv. Po{to su Allahov Poslanik, s.a.v.s., i njegov prijatelj napustili Meku, skrivaju}i se u pe}ini koja se nalazila na vrhu planine Sevr, njima je jedan djevoj~urak donosio hranu, vodu i vijesti o zavjerenicima, a to je bila Esma bint Ebi - Bekr es - Siddik r.a. Ova izuzetna djevojka muslimanka usred no}i prelazila je dugu razdaljinu izme|u Meke i planine Sevr. Od njene zada}e je nije odvra}ala ni sumornost puta, rijetkost prolaznika, a ni pravljenje zasjeda od neprijatelja, jer je znala da je izbavljenje Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i njegovog prijatelja, kao i uspjeh u ostvarenju njihovog cilja i njihovog dolaska u Medinu, zapravo pomaganje Allahove, d`.{., vjere, uzdizanje Njegove Rije~i i objelodanjivanje istine i njenih pobornika. Ovaj svoj te{ki zadatak obavljala je svakog dana, oprezno odlaze}i i skrivaju}i se. Penjala bi se na planinu kako bi Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i njegovom prijatelju donijela hranu i vijesti, a zatim bi se vratila u Meku pod okriljem crne i mra~ne no}i.136 Mnogo sna`niji mu{karci se ne bi posvetili ovom zadatku, kao {to je to Esma uradila kako bi potpomogla svoju vjeru i svoga Poslanika. Naprotiv, izlo`ila se surovoj zada}i, u ~ijem ispunjenju je bila ~vrsta poput stamenih planina, onog dana kada su je mu{rici pitali o njenom ocu. Zanijekala je i rekla da ne zna ni{ta o njemu, pa su upotrijebili i silu protiv nje, ~ak ju je i Ebu - D`ehl udario, prilikom ~ega joj je ispala min|u{a iz uha. Sve to nije nimalo umanjilo njenu veli~anstvenost, kao {to nije podlegla ni njihovom navaljivanju, nego je sa~uvala

Li~nost `ene muslimanke

45

svoju skrivenu tajnu. Taj njen zadatak je potrajao sve dok nije do{ao dan kada }e Poslanik, i njegov prijatelj, napustiti pe}inu i zaputiti se prema Medini, kada im je donijela hranu za putovanje. Po{to je do{lo vrijeme da krenu, ustala je da pripremi njihove uzlove. Nije mogla na}i ni{ta ~ime bi se poslu`ila osim svoga pojasa (koji je omotavala oko svoga struka). O tome je obavijestila svoga oca, na {to je on rekao: “Pocijepaj ga na dva dijela i njima pove`i. Jednim sve`i pi}e, a drugim hranu.” To je i u~inila, te je zbog toga nazvana “Vlasnica dvaju pojaseva.”137 Potpomaganje Allahove, d`.{., vjere i pristupanje pozivu u Njegovu vjeru bio je dug `ene muslimanke u po~etku islama. Iman je o`ivljavao srca `ena muslimanki, prekrivaju}i ih i silovito izbijaju}i iz njih. Nisu mogle ostati u ku}ama nevjerstva, daleko od svjetlosti islama, njegove velikodu{nosti i sjaja. ^inile su hid`ru u pratnji svojih mu`eva, ako su ih imale, a njihova hid`ra je kao i hid`ra mu{karaca, ~ine}i to iz pokornosti prema Allahu, d`.{., i radi potpomaganja Njegove vjere. Postoje stvari koje su povjerene `enama kao {to su povjerene i mu{karcima. One su se `rtvovale na Allahovom putu, kao {to su se `rtvovali i mu{karci. Vjerovanje u odredbu bilo je povodom da Ummu - Kulsum bint Ukbe bin Ebi - Mu’ajt sama u~ini hid`ru u Medinu u periodu primirja koje je sklopljeno na Hudejbiji. To je period u kojem je va`io dogovor izme|u Poslanika, s.a.v.s., i mu{rika, da ako neko do|e Poslaniku, s.a.v.s., kao musliman, mora biti vra}en njima. Allahov Poslanik, s.a.v.s., im je po dogovoru vratio dva ~ovjeka. Kada je Ummu Kulsum stigla u Medinu, rekla je Poslaniku, s.a.v.s.: “Ja sam, doista, svojom vjerom pobjegla tebi, pa nemoj me vratiti njima. Oni }e mi nasilje u~initi i mu~it }e me, a ja nemam sabura da podnesem mu~enje. Ja sam `ena, a ti zna{ kolika je slabost `ena, a vidjela sam i da si vratio dva ~ovjeka.” Rekao je: “Allah, d`.{., poni{tio je ugovor u slu~aju `ena.”138 Allah, d`.{., znao je da je iman Ummu Kulsum bint Ukbe bin Ebi - Mu’ajt iskren, kao i iman drugih `ena koje su u~inile Hid`ru samo iz ljubavi prema Allahu, d`.{., Njegovom Poslaniku, i islamu. Stoga je objavio o njima dio Kur’ana koji se u~i, a u kojem se poni{tava ugovor, koji je bio izme|u Poslanika i mu{rika samo u slu~aju `ena i kojim se zabranjuje njihovo vra}anje mu{ricima, nakon {to se ispitaju i nakon {to se utvrdi da su u~inile Hid`ru, ne radi mu`a, niti radi imetka ili dunjaluka, nego da su je u~inile iz ljubavi prema Allahu i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s.: “O vjernici, kada vam vjernice kao muhad`irke do|u, ispitajte ih, - a Allah dobro zna kakvo je vjerovanje njihovo - pa ako se uvjerite da su vjernice, onda ih ne vra}ajte nevjernicima: one njima nisu dopu{tene, niti su oni njima dopu{teni...”139 U odabrane `ene, prethodnice, koje su pomagale islam i njegovog Poslanika, s.a.v.s., spada i Ummul - Fadl bint el - Haris. Ime joj je Lubabe i ona je ro|ena sestra (i po ocu i po majci) od Mejmune - majke vjernika. Ona je bila druga `ena u islamu jer je primila islam odmah nakon Hatid`e bint Huvejlid, r.a. Ona je bila potpora, pomo} i prijatelj Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

46

Li~nost `ene muslimanke

Bila je supruga njegovog amid`e El - Abbasa bin Abdul - Muttaliba. Stajala je na protivni~koj strani supruge njegovog drugog amid`e Ebu - Leheba, a to je Ummu - D`emil bint Harb i ona je nosila granje, kao {to ju je Kur’an ^asni i opisao, govore}i da }e “ o vratu njenu biti u`e od usukane li~ine”, zbog ja~ine njenog zlostavljanaja Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Lubabe je bila jedan od njegovih najbr`ih pomaga~a, od onih koji su mu potporu davali i koji su se `rtvovali na putu potpomaganja njegove vjere u naj`e{}im danima isku{enja i tegobe kroz koju su pro{li prvi muslimani. Ona, njen mu` El - Abbas i njihovi snovi skrivali su svoj islam, po nare|enju Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i po mudrom i prora~unatom planu, kako bi saznali tajne mu{rika i dostavili ih Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. Kada se odigravala Bitka na Bedru izme|u muslimana i mu{rika, stigla je vijest da su Kurej{ije izgubili, pa je Ummul - Fadl savjetovala svoje sinove i svog slugu Ebu - Rafi’a da sakriju svoju radost zbog tog poraza i kako bi izbjegli svako zlo koje bi ih moglo zadesiti od mu{rika, a posebno od Ebu - Leheba koji je jako mrzio Muhammeda, s.a.v.s., njegove ashabe i njegovo pozivanje u islam. Ali, Ebu - Rafi’ nije se spasio od Ebu - Lehebovog ugnjetavanja, jer je pokazao svoju radost zbog pobjede muslimana. Planuo je Ebu - Leheb srdito ispoljavaju}i svoj bijes na sirotog slugu, pa ga je udario pred o~ima njegove gospodarice Ummul - Fadl. Ummul - Fadl je ustala kao lavica, napadaju}i na Ebu - Leheba vi~u}i: “Oholo se pona{a{ prema njemu, jer nema svog Gospodara”, te ga je udarila jednim od stupova u ku}i, razbiv{i mu glavu, nakon ~ega je `ivio samo sedam no}i. Ummul - Fadl bila je strpljiva zbog rastanka sa svojim mu`em koji se borio na Allahovom putu i pomagao Njegovu vjeru od onog dana kada je Plemeniti Poslanik naredio da ostane u Meki, a da ona u~ini hid`ru u Medinu. Oduljio se ovaj rastanak, a bio je srceparaju}i, bolan i strahovit. Ummul - Fadl je strpljivo provodila dane i no}i, tra`e}i pomo} u postu i namazu, o~ekuju}i dolazak svog dragog mu`a u Medinu, po zavr{etku njegovog zadatka u Meki. Njegovo odsustvo oduljilo se do te mjere da je bio posljednji koji je u~ino hid`ru u Medinu. Ni{ta nije moglo umanjiti bol koju je osje}ala zbog rastanka sa svojim mu`em, osim kada bi vidjela svoga najstarijeg sina da je stalno uz Vjerovjesnika, s.a.v.s., napajaju}i se s izvora njegove blistave upute, svakodnevno uzimaju}i iskrice njegove blistave svjetlosti. Nije mogla ni zamisliti da je time historija priprema za to da }e u nju u}i, na najbolji na~in, da }e biti veli~anstvena majka “Hibrul - ummetil - islamijjeti” (u~enjak islamskog ummeta) i tuma~a Kur’ana, a.{., majka Abdullaha bin Abbasa, r.a. U prethodnice islama i one koje su se `rtvovale i bile poni`ene onim {to ih je sna{lo na njegovom putu od zlostavljanja, mu~enja i nano{enja boli, spada i Sumejja, majka Ammara bin Jasir. Pripadnici plemena Benu - Mahzum su, kada je bila naj`e{}a podnevna `ega i kada se ugrijao pustinjski pijesak, iza{li s njom, njenim sinom i mu`em u pustinju. Nagomilali

Li~nost `ene muslimanke

47

su na njih vreli pijesak, obukli im oklope i ga|ali ih jakim kamenicama, sve dok se nisu oslobodili njen sin i mu` od jakog azaba, izgovaraju}i rije~i koje su odgovarale mu{ricima, a koje su izgovorili pod prisilom. Allah, d`.{., objavio je ajet vezan za njih i njima sli~ne: “...osim ako na to bude primoran, a srce mu ostane ~vrsto u vjeri...”140 A {to se ti~e Sumejje, ona je ustrajala u svom saburu i odbila da zadovolji mu{rike izgovaranjem tih rije~i. Ebu - D`ehl nije mogao ni{ta podlije uraditi do da je kopljem probode i usmrti. Historija je bilje`i kao prvog {ehida u islamu. Historija islama bilje`i mnoge `ene poput Sumejje koje su iznad svojih mogu}nosti podnijele mu~enja na putu pomaganja islama. Njihova veli~anstvenost nije nimalo umanjena niti je mu~enje umanjilo njihov sabur. Naprotiv, prihvatale su mu~enje koje bi ih sna{lo sa strpljenjem i zadovoljstvom, ne ostavljaju}i iza sebe bilo kakvu ru`nu stvar u svojoj vjeri, niti su tra`ile za sebe nje`nost ili milost. Biografi ~ak bilje`e da su slabi}i bili, zapravo, mu{karci, osim Bilala, neka mu se Allah smiluje - koji su pribjegli samoodr`anju i opstanku u `ivotu izgovaranjem rije~i koje su zadovoljavale zalutale silnike, a ne bilje`e ni jednu strpljivu `enu muslimanku koja je podlegla toj slabosti. Naprotiv, ovo je jedinstvena skupina `ena muslimanki, kojima je odgovarao azab na Allahovom putu i pri iskazivanju ljubavi prema Njegovoj vjeri. One nisu prestajale pozivati u islam ne osvr}u}i se na ono {to bi ih sna{lo na putu njihovog poziva, bilo da se radi o trnju, boli ili ku{njama. U hadisu koji se prenosi od Ummu [erik el - Kure{ijje el - Amirijje, a koji bilje`i Ibn Abbas, nalazi se `ivo svjedo~anstvo o blje{tavilu `eravice imana koja se nalazila u njihovim du{ama. On svjedo~i o elanu koji su posjedovale na putu pozivanja Allahu, d`.{., kao {to svjedo~i i o saburu koji su podnosile na ovom putu, putu punom muka, te{ko}a i napora. Ibn - Abbas kazuje: “Ummu - [erik primila je islam dok je bila u Meki. Nakon toga, tajno je odlazila kod Kurej{ijki pozivaju}i ih i navode}i u islam, sve dok za to stanovnici Meke nisu saznali. Uzeli su je i rekli joj: ‘Da nije tvog naroda, sva{ta bi ti uradili, ali mi }emo te njima vratiti.’ Pri~ala je: ‘Odveli su me na devi a ispod mene nije bilo ni{ta. Onda su me ostavili tri dana, ne daju}i mi ni hranu ni vodu.’ Pri~ala je: ‘Do mene nije niko dolazio puna tri dana, pa ~ak nisam ni{ta ~ula na ovoj zemlji. A kada su do{li, svezali su me na suncu, a oni su se sklonili u hladovinu i nisu mi dali ni da jedem niti da se napijem, i sve tako dok nisu oti{li.... itd.’” @ena muslimanka nije se zadovoljila ovim iskrenim u~estvovanjem u pomaganju islama, niti `rtvovanjem na njegovom putu, nego je u mnogim bitkama pristupila da se bori zajedno s Poslanikom, s.a.v.s., i njegovim ashabima. Nakon {to je otpo~eo oru`ani sukob izme|u vojske imana i vojske kufra, obavljala je zahvalne i znamenite poslove, kao {to je priprema mje{ina, njihovo punjenje vodom, zatim no{enje i pojenje mud`ahida, zbrinjavanje ranjenika

48

Li~nost `ene muslimanke

i no{enje poginulih izvan mjesta na kojima su se vodile bitke. Nije oklijevala u najte`im trenucima da nosi i oru`je u vrtlogu rata, zajedno uz rame Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i njegovih ashaba. Buharija i Muslim bilje`e mnogobrojne hadise koji razotkrivaju blistavu sliku o `eni muslimanki u najboljem pokoljenju, u danima kada je islam `ivio u njenom srcu s nje`no{}u, blago{}u, izri~u}i ljubav prema Allahu, d`.{., i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s., kao i o veli~anstvenosti ove vjere. Jedan od tih hadisa jeste i hadis koji bilje`i Imam Muslim od Ummu Atijje el - Ensarijje, koja je rekla: “Sedam puta sam s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., u~estvovala u bitkama. Ostajala sam kod njihovog prtljaga, pa sam im pravila hranu, zbrinjavala ranjenike i bolesnike.”141 Od Enesa bin Malika prenosi se da je rekao: “U jednoj od bitaka s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., bila je i Ummu - Sulejm. Ensarijke su bile s njim kada god bi i{ao u bitku, pa bi pojile `edne i brinule se o ranjenima.”142 Imam El - Buhari bilje`i rije~i Er - Rubejje bint Mu’avviz: “Bile smo s Vjerovjesnikom s.a.v.s., pojile smo i brinule se o ranjenima, a mrtve smo vra}ale u Medinu.”143 El - Buhari i Muslim bilje`e od Enesa, r.a., da je rekao: “Kada je bila Bitka na Uhudu, neki ljudi su pobjegli (napustili) od Vjerovjesnika, s.a.v.s., a Ebu - Talha bio je pored Vjerovjesnika, s.a.v.s., i {titio ga je od nevjernika.” Pri~ao je: “Ebu - Talha bio je `estok strijelac i tog dana je slomio dva ili tri luka” Nastavio je: “Neki ~ovjek pro{ao je s tobolcem punim strijela, pa mu je rekao: “Baci ih Ebu - Talhi.” Pri~ao je dalje: “Allahov Vjerovjesnik, s.a.v.s., nadgledao je i pratio narod, pa je Ebu - Talha rekao: ‘O Allahov vjerovjesni~e! Kao otac i majka si mi. Nemoj nadgledati, kako te ne bi pogodila neka strijela. @rtvovat }u se za tebe.’” Nastavio je: “A vidio sam i Ai{u bint Ebi - Bekr i Ummu - Sulejm. One su, doista, bile brze, jer vidio sam njihove halhale. Na svojim le|ima su nosile mje{ine koje su praznile poje}i narod, zatim bi se vra}ale i punile ih, pa bi ponovo dolazile i praznile ih poje}i narod. A Ebu - Talhi je zbog pospanosti ispala sablja iz ruku dva ili tri puta.”144 Kako je samo veli~anstven ovaj posao koji su obavljale ove dvije plemenite `ene koje su se borile na Allahovu putu, koje su se borile da ugase `e| mud`ahidima, da napoje njihove `edne du{e dok se nalaze na polju `estoke i krvolo~ne bitke, na vrelom vazduhu od kojeg se izgara od `e|i, a koji je nadaleko poznat u podru~ju Hid`aza. One su se zapu}ivale ka `estokom boji{tu, ne strahuju}i od strijela koje su padale oko njih, a niti od ukr{tanja sablji! Zbog toga je pravovjerni halifa Omer bin el - Hattab dao prednost Ummu Selit el- Ensarijje nad svojom `enom Ummu Kulsum bint Alijj prilikom podjele vunenih haljina me|u `enama Medine, jer je Ummu - Selit {ivala mje{ine na dan Uhuda i jer je taj va`ni posao ostavio velikog traga prilikom napajanja `ednih mud`ahida i obnavljanja njihovih snaga i

Li~nost `ene muslimanke

49

aktivnosti. El - Buhari bilje`i od Sa’lebe bin Ebi - Malika da je Omer bin el - Hattab, r.a., dijelio vunene haljine me|u `enama Medine, pa je ostala jedna nova haljina. Neki njegovi bli`nji su mu rekli: “O vladaru pravovjernih! Ovu podaj k}eri Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koja je kod tebe” , misle}i time na Ummu - Kulsum bint Alijj.145 Na to je Omer rekao: “Ummu - Selit je pre~a. Ummu Selit je jedna od `ena ensarijki koje su se zavjetovale Poslaniku, s.a.v.s.” Nastavio je Omer: “I ona nam je, doista, na dan Uhuda {ivala mje{ine.”146 U Bici na Uhudu ranjeno je lice Plemenitog Poslanika, s.a.v.s., slomljen mu je sjekuti} i ozlije|en mu je obraz i gornja usna. Njegova k}i Fatima ispirala mu je ranu, a Alija joj je polijevao. Po{to je Fatima vidjela da voda uveliko poja~ava isticanje krvi, uzela je komad hasure, spalila je, te ju je stavila na ranu, {to je zaustavilo krv.147 Me|u `ene koje su bile postojane u presudnim trenucima u Bici na Uhudu, ubraja se i Safijja bint Abdul - Muttaliib, Vjerovjesnikova, s.a.v.s., tetka po ocu. S kopljem u ruci ustala je udaraju}i ljude i govore}i: “Pobjegli ste od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. !” Po{to ju je vidio, Poslanik, s.a.v.s., pokazao je na nju njenom sinu Ez - Zubejru bin el - Avvamu da je vrati kako ne bi vidjela {ta se desilo s njenim ro|enim bratom Hamzom, r.a. Rekla je: “A za{to? Do mene je do{la vijest da mi je brat raskomadan, a to je mala `rtva u ime Allaha. Ni{ta vi{e od toga nas ne bi moglo zadovoljiti, a mi }emo biti strpljivi i osaburit }emo, ako Bog da.” Safija je u~estvovala i u Bici na Hendeku. Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada se iz Medine borio protiv svojih neprijatelja, izveo je svoje `ene u tvr|avu Hassana bin Sabita, a to je bio jedan od najutvr|enijih bre`uljaka u Medini. Jedan `idov pro{ao je pored tvr|ave pa je kru`io oko nje, na {to je ona rekla: “O Hassan! Ovaj ~ovjek, doista, kru`i oko tvr|ave. Ja mu, tako mi Allaha, ne vjerujem. Mogao bi drugim `idovima ukazati na nas, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., i njegovi ashabi ne misle o nama. Idi do njega i ubij ga.” Na to je on rekao: “Neka ti Allah oprosti, o k}eri Abdul - Muttalibova! Tako mi Allaha, ja to ne}u uraditi.” Po{to je Safijja ~ula njegove rije~i, uzela je jednu motku, a zatim iza{la iz tvr|ave, udarila ga tom motkom i ubila ga. Potom se vratila u tvr|avu i rekla: “O Hassane! Si|i i uzmi plijen od njega! Ni{ta me ne spre~ava da uzmem plijen od njega osim {to je mu{karac.” Rekao joj je Hassan: “Ja nemam nikakve potrebe da uzimam plijen od njega, o k}eri Abdul - Muttalibova.” Nakon toga, Safijja je tako|er u~estvovala i u Bici na Hajberu. Me|u najistaknutije `ene koje su se borile na Uhudu, pa ~ak i najistaknutija me|u njima, bila je Nesiba bint Ka’b bin el - Mazinijje Ummu Umare. U po~etku bitke pojila je `edne i brinula se o ranjenima, kao {to su to radile i druge `ene, gdje je ona ve}inu muslimana obilazila. Kada se desilo da su strijelci odstupili od naredbe Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,

50

Li~nost `ene muslimanke

{to je njihovu pobjedu promijenilo u poraz, te su imali velikih `rtava, kako to Uzvi{eni Allah ka`e: “Kad ste ono uzmicali, ne obaziru}i se ni na koga, dok vas je Poslanik zvao iza va{ih le|a... “148, ustala je Nesiba, isukala svoju sablju, ponijela svoj luk i pridru`ila se maloj, ali ~vrstoj skupini koja je bila uz Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Ona je bila poput ljudskog {tita kojim je {titila Poslanika, s.a.v.s., od mu{ri~kih strijela. Svaki put kad bi se Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pribli`ila neka opasnost, po`urila bi da ga za{titi, i sve tako dok nije izazvala pa`nju Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa je rekao: “Nisam se okrenuo ni lijevo ni desno, a da je nisam vidio da se bori pored mene.” O ovoj te{koj situaciji, njen sin Umare je pri~ao: “Tog dana sam bio ranjen u lijevu stranu. Udario me je ~ovjek koji je bio poput visoke palme. Pro{ao je pored mene, a da se nije ni osvrnuo na mene, dok krv nije prestajala te}i. Tada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Previj svoju ranu.” Pri{la mi je majka i kod sebe je imala zave`ljaj pripremljen za ranjavanje, te mi je povezala ranu, a Poslanik, s.a.v.s., stajao je i gledao u mene. Zatim je ona rekla: “Sinko moj, idi i bori se.” Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Ko jo{ mo`e podnijeti ono {to ti mo`e{ podnijeti, o Ummu Umare!?” Ona je dalje pri~ala: “Prema meni se uputio ~ovjek koji je udario moga sina, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘Ovaj je udario tvoga sina.’” Pri~ala je dalje: “Pristupila sam mu i udarila ga po koljenu, te je kleknuo.” Nastavljala je: “Vidjela sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako se smije{i, tako da sam mu vidjela kutnjake. Rekao je: ‘Osvetila si se, Ummu Umare.’ Potom smo se ponovo okrenuli oru`ju, sve dok ponovo nismo naletjeli jedno na drugo, pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ‘Hvala Allahu, Koji ti je dao da pobijedi{, Koji te je obradovao protiv tvoga neprijatelja i Koji ti je dao da se li~no osveti{.’” Ovog te{kog dana Nesibino tijelo oslabila je rana koju je zadobila dok se borila s neprijateljima udaraju}i ih po njihovim vratovima. Vidio ju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pa je pozvao njenog sina: “Tvoja majka, tvoja majka. Previj njenu ranu. Allah vas blagoslovio. Mjesto tvoje majke bolje je od tog i tog.” Po{to je njegova majka ~ula rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., rekla je: “Moli Allaha da budemo tvoji pratioci u D`ennetu.” Rrekao je: “Allahu moj, u~ini ih mojim pratiocima u D`ennetu.” Rekla je: “Nije me briga {to }e me sna}i na dunjaluku.”149 Iskreni d`ihad Ummu Umare, kao ni njen lijepi belaj, nije zavr{en Bitkom na Uhudu. Naprotiv, ona je u~estvovala s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., u mnogobrojnim situacijama. Bila je, tako, s njime prilikom zavjeta na Akabi, kao i na Hudejbiji, Hajberu i Hunejnu. Njeni do`ivljaji na Hunejnu nimalo nisu manji nego na Uhudu. Nakon toga, prisustvovala je Bici na Jemami u vrijeme Ebu - Bekra es - Siddika, r.a., gdje se `estoko borila i zadobila jedanaest rana i gdje joj je odsje~ena ruka. Nema sumnje da ju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., obradovao D`ennetom, kao {to nema sumnje da je bila jedan od faktora uspjeha halife Ebu - Bekra es - Siddika i njegovog vojskovo|e Halida bin el - Velida, r.a., a tako i halife nakon njega, Omera bin el - Hattaba, r.a.150

Li~nost `ene muslimanke

51

U ovom svijetlom periodu historije `ene muslimanke, mud`ahida, spominje se i `ena koja svojom veli~inom nimalo ne zaostaje za Nesibom bint Ka’b, a to je Ummu Sulejm bint Milhan. Ve} smo je spominjali zajedno s Ummu Umare, Ai{om - majkom vjernika, Fatimom i drugim `enama koje su pojile `edne i brinule se o ranjenima. Sada }emo je vidjeti u drugoj situaciji u kojoj se muslimani pripremaju za polazak s Poslanikom, s.a.v.s., na put osvojenja Meke, a me|u njima je i njen mu` Ebu - Talha. Ummu Sulejm je bila u posljednjim mjesecima trudno}e, ali joj ta njena trudno}a nije zabranjivala da uporno `eli pratiti svoga mu`a Ebu Talhu, kako bi s njime zadobila ~ast d`ihada - borbe na Allahovu putu, ne boje}i se te{kog putovanja, niti nevolja na njemu, kao ni neravnog puta i te{kog prevoza, isto kao ni surovosti takvog na~ina `ivota. Zbog svega toga brinuo se njen mu`, i nije vidio drugog izlaza do da tra`i dozvolu od plemenitog Poslanika, pa mu je on dozvolio. Ummu Sulejm se obradovala pratnji svoga dragog mu`a, te je s njime prisustvovala Allahovoj pobjedi i osvojenju Meke. Tog zna~ajnog i znamenitog dana, dolina Meke odzvanjala je odjecima uzvika mud`ahida, vjernika: “Nema drugog boga osim Allaha, Jedinoga. Ispunilo se Njegovo obe}anje. Pomogao je Svoga roba. Pobije|eni su saveznici. Ni{ta nema prije Njega niti {ta ima poslije Njega. Nema drugog boga osim Allaha. Mi ne obo`avamo nikog drugog osim Njega. Iskreno u Njega vjerujemo, makar se to i ne svi|alo kafirima.” Vidjela je i uto~i{te idolopoklonstva i {irka na Arapskom poluotoku koje je bespovratno propadalo, a kipovi su ru{eni rukom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., dok je izgovarao: ‘“Istina je pobijedila, a la` je propala. Doista, la` propada.”‘ Ovi doga|aji su imanom ispunili du{u Ummu Sulejm i pove}ali njeno nastojanje i volju za d`ihadom na Allahovom putu. Ubrzo se desila i Bitka na Hunejnu koja je `estoko uzdrmala muslimane. Oti{li su bje`e}i, ne obaziru}i se ni na {ta, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., okrenuo se na desno, a zatim rekao: “Kuda, o ljudi? Do|ite ovamo. Ja sam Allahov Poslanik. Ja sam Muhammed bin Abdullah.” Uz Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ostala je samo jedna mala skupina muhad`ira, ensarija i ~lanova njegove porodice. Ummu Sulejm je pripadala ovoj skupini, zajedno sa svojim mu`em Ebu - Talhom. Ona je imala Ebu - Talhinu devu i pribojavala se da je deva ne nadvlada, pa je njenu glavu udaljila od sebe. Svoju ruku stavila je u halku, koju je imala u nosu, zajedno s povodcem, kako bi je u~vrstila da se ne pridru`i drugim pobjeglim devama. Pozvao ju je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Ummu Sulejm?” Odgovorila je: “Da. @rtvovala bih i oca i majku za tebe, Allahov poslani~e.” U Muslimovom “Sahihu” navodi se da je Ummu Sulejm na dan Hunejna uzela hand`ar koji je imala uza se. Vidio ju je Ebu - Talha, pa je rekao: “Allahov Poslani~e! Ovo je Ummu Sulejm. Ona ima hand`ar.” Rekao joj je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “[to }e ti ovaj hand`ar?” Odgovorila je: “Uzela sam ga u slu~aju da mi se pribli`i neki mu{rik. Njime bih rasporila

52

Li~nost `ene muslimanke

njegov stomak.” Allahov Poslanik, s.a.v.s., nasmijao se, pa je ona rekla: “O Allahov Poslani~e! Pa ubij one koji su primili islam na dan osvojenja Meke, a koji su pobjegli od tebe.” Na to je rekao Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “O Ummu Sulejm! Doista je Allah to sprije~io i to je najbolje.”151 Ummu Sulejm bila je postojana uz Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u najte`im trenucima, trenucima tuge i tjeskobe, u vrijeme kad se rasplamsao rat, kada su se zakrvavile o~i, kada su se uzdrmali junaci i kad se nisu mogli gledati oni koji su pobjegli od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Rekla mu je: “Ubij ih. Pa, pobjegli su od tebe...” Nije ~udo da joj Allahov Poslanik, s.a.v.s., donosi radosnu vijest o D`ennetu u koji }e u}i. Ta vijest nalazi se u hadisu kojeg bilje`e El - Buhari i Muslim, kao i drugi, od D`abira bin Abdullaha, r.a., koji je rekao: “Rekao je Vjerovjesnik s.a.v.s.: ‘Vidio sam samog sebe kako sam u{ao u D`ennet, kad tamo Rumejsa’152 bint Milhan, `ena Ebu - Talhe...’”153 Allahov Poslanik, s.a.v.s., posje}ivao je Ummu Sulejm, a posje}ivao je i njenu sestru Ummu Haram bint Milhan. Kao {to je obradovao D`ennetom Ummu Sulejm, tako je obradovao i njenu sestru Ummu Haram time da }e se voziti morskom pu~inom, zajedno s mud`ahidima na Allahovom putu, da }e s njima biti kao gazija i mud`ahid. El - Buhari bilje`i od Enesa bin Malika, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., u{ao je kod Milhanove k}eri. Naslonio se kod nje, a zatim se nasmijao. Rekla je: “Za{to se smije{, Allahov Poslani~e?” Rekao je: “Jedan }e dio mog ummeta ploviti zelenim morem na Allahovom putu. Njihov primjer jeste kao primjer kraljeva na krevetima.” Rekla je: “Allahov poslani~e! Moli Allaha da me u~ini jednom od njih.” Rekao je: “Allahu moj, u~ini je jednom od njih.” Potom se vratio pa se nasmijao, te ga je ona upitala sli~no tome. I on joj je odgovorio sli~no tome, pa je rekla: “Moli Allaha da me u~ini jednom od njih.” Rekao je: “Ti si me|u prvima, a ne me|u zadnjima.” Obistinila se radosna vijest Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kao {to to kazuje Enes, r.a.: “Udala se za Ubadea bin es - Samita, pa je s njime krenula u d`ihad. Plovila je morem sa Bint - Kareza.154 Kada se vra}ala s puta, uzjahala je svoju jahalicu, koja ju je zbacila, te je pala i umrla.155 Njen je kabur ostao na Kipru sve do danas kao svjetionik koji pri~a pri~u o `eni muslimanki, mud`ahidu, koja se borila na Allahovom putu. Ljudi zastaju kod njega izgovaraju}i: “Ovo je kabur dobre `ene, neka joj se Allah smiluje.”156 Me|u `ene koje su u~estvovale u pomaganju islama i u d`ihadu na Allahovom putu, kao i one koje su pristupile bitkama, zajedno s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., svakako spada i Ummu Ejmen - Poslanikova, s.a.v.s., dadilja. U~estvovala je u bitkama na Uhudu, Hajberu, Mu’ti i Hunejnu. Obavljala je uzvi{ene poslove povijaju}i rane ranjenima i poje}i `edne.157

Li~nost `ene muslimanke

53

Od njih je i Keb{a bint Rafi’ el - Ensarijje - majka Sa’da bin Mu’aza, r.a. Prilikom Bitke na Uhudu, zaputila se prema Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., a on je bio na konju. Pored njega je bio Sa’d bin Mu’az, r.a., dr`e}i za njegov povodac (od konja), pa mu je Sa’d rekao: “Allahov poslani~e, ovo je moja majka.” Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Neka je dobro do{la.” Zastao je, a ona mu se pribli`ila. Izrazio joj je sau~e{}e povodom smrti njenog sina Amra bin Muaza. Obradovao ju je D`ennetom, kao i poginule ~lanove njene porodice i molio Allaha, d`.{., za njih.158 Me|u njih spadaju i El - Furej’a bint Malik i Ummu Hi{am bint Harise bin en - Nu’man, r.a. One su dale zavjet Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., ispod drveta na Hudejbijji, tj. zavjet “Er ridvan”, koji je Allahov Poslanik, s.a.v.s., tra`io nakon {to su mu{rici odbili muslimane da u|u u Meku. Poslanik, s.a.v.s., poslao je Osmana bin Affana Kurej{ijama i njegovo odsustvo se oduljilo, tako da su muslimani mislili da su ga prevarili i ubili. Allah, d`.{., po~astio je Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i sve one koji su bili s njime prilikom ovog ~asnog zavjeta i darovao ih Svojim zadovoljstvom, radi kojeg se `rtvuju `ivoti i do kojeg ne dopiru ni slatka nadanja. Allah, d`.{., o tome je objavio kur’anski ajet, koji }e se vje~ito u~iti sve dok je nebesa i Zemlje: “Allah je zadovoljan onim vjernicima koji su ti se pod drvetom na vjernost zakleli. On zna {ta je u srcima njihovim, pa je spustio smirenost na njih, i nagradit }e ih skorom pobjedom.”159 I Ummul - Munzir Selma bint Kajs bila je jedna od onih koje su prsustvovale zakletvi Er - Ridvan, a prisustvovala je prije toga i zakletvi vjernica, te je stoga i nazvana onom koja se je dva puta zavjetovala. Kada se Allahov Poslanik, s.a.v.s., zaputio s vjernicma u opsadu plemena Kurejza, ona je krenula s njima i tako zadobila ~ast d`ihada na Allahovom putu. Jedna od njih je i Esma bint Jezid bin es - Seken el - Ensarijje. U~estvovala je s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., u Bici na Hendeku. Izi{la je s njime i na Hudejbijju, a prisustvovala je i zakletvi Er - Ridvan. U~estvovala je i u Bici na Hajberu i ulagala je sav svoj trud za islam i njegove principe sve dok nije umro Allahov Poslanik, s.a.v.s., zadovoljan njome. Nakon njegove smrti ona nije prestala pomagati islam. Naprotiv, trinaeste godine po Hid`ri, iza{la je u [am i u~estvovala u Bici na Jermuku, poje}i `edne, povijaju}i ranjene i podstrekavaju}i mud`ahide da napadaju i ustrajavaju. Bitka na Jermuku je jedna od najpoznatijih bitaka u kojoj je `ena muslimanka istinski u~estvovala pored mud`ahida. U ovoj bici su mud`ahidi bili `estoko uzdrmani, pa su se neki od njih povukli, ali `ene mud`ahidi borile su se iza njih, te su susretale one koji bje`e s motkama i kamenjem, podsti~u}i ih da napadaju i da ustrajavaju. Ibn - Kesir hvali hrabrost `ena muslimanki, kao i njihovu ~asnu ulogu koju su odigrale u ovoj bici, pa ka`e: “Ovog dana su se i `ene vjernika borile i ubile su mnoge Rimljane, a udarale su i one

54

Li~nost `ene muslimanke

muslimane koji su bje`ali, govore}i im: “Gdje to idete, a nas ostavljate nevjernicima?” Kada bi ih izgrdile, nije im preostajalo ni{ta drugo do da se vrate u borbu.”160 Ovaj hrabri stav muslimanki i njihova potpora mud`ahidima ostavili su najve}eg traga u njihovoj postojanosti i ustrajnosti, sve dok im Allah, d`.{., nije odredio pobjedu nad Bizantincima. Ovog te{kog dana junakinja Esma bint Jezid stavljena je na ku{nju u kojoj se istakla njena hrabrost, odva`nost i neustra{ivost koju nisu imali ni mnogi junaci. Uronila je me|u borbene redove i pogubila mnoge mu{rike. Ibn - Had`er je pohvalio njenu hrabrost rije~ima: “Ummu Seleme el - Ensarijje, a to je Esma bint Jezid bin es - Seken, u~estvovala je u Bici na Jermuku. Tog dana ubila je devet Rimljana stupom od njenog {atora i nakon toga je zadugo `ivjela.”161 Izgleda da je ova veli~anstvena junakinja ostatak svog `ivota provela u [amu, gdje se i odigrala Bitka na Jermuku. Ona se preselila u [am zajedno s jo{ nekim plemenitim ashabima, gdje je `ivjela ~ak do vremena Jezida bin Muavije. Kada joj je do{ao ed`el, namirisala je Damask svojim ~istim tijelom koje je zakopano u mezarlucima El - Babus - sugra. Njen kabur i danas svjedo~i o veli~anstvenosti d`ihada `ene muslimanke na Allahovom putu.162 Ovo su svijetle stranice historije `ene muslimanke koje su ispisale ove odabrane `ene svojim iskrenim imanom, svojim dubokim poimanjem stvari, sveobuhvatnom spoznajom `ivotne poslanice `ene muslimanke i njene obaveze prema njenom Gospodaru i njenoj vjeri. To su, doista, mnogobrojne stranice iz ogromnog i bogatog dosijea, krcatog uzvi{enim osobinama, rijetkim `rtvovanjima, veli~anstvenim stavovima, gordim voljama, neobi~nim sposobnostima i dubokim imanom. Nema sumnje da dana{nja svjesna `ena muslimanka, u ovim jedinstvenim stranicama biografija ovih odabranih `ena muslimanki, nalazi uzor na koji se mo`e ugledati, nalazi svjetiljku pomo}u koje tra`i uputu. U tim stranicama, tako|er, nalazi i primjere koji govore sami za sebe, vode}i ra~una o tome da se na njih ugleda pri formiranju svoje li~nosti savremene muslimanke.

PONOSNA JE SVOJOM ISLAMSKOM LI^NO[]U I SVOJOM ISTINITOM VJEROM Nije ~udo da je svjesna `ena muslimanka ponosna svojom islamskom li~no{}u, ponosna zbog svog visokog mjesta do kojeg ju je doveo islam u rano doba, prije nego {to je `ena mogla bilo {ta posti}i u drugim narodima. Prije petnaest vijekova islam je po prvi put u historiji obznanio potpuna prava `ene. Time je ona jedan dugi niz stolje}a bila u mogu}nosti da u`iva

Li~nost `ene muslimanke

55

prava ljudskog bi}a, prije nego {to je svijet uop}e poznavao bilo kakve organizacije za ljudska prava ili povelje o ljudskim pravima. U tom ranom periodu islam je obznanio jednakost `ene s mu{karcem, kako se to navodi u ~asnom hadisu koji bilje`e Ebu - Davud, Et - Tirmizi, Ed - Darimi i Ahmed. To je bilo vrijeme u kojem je srednji stale` u kr{}anskom svijetu sumnjao u ljudskost `ene i prirodu njene du{e. To je vrijeme u kojem je Kur’an ~asni objavio: “Gospodar njihov im se odaziva: ‘Nijednom trudbeniku izme|u vas trud njegov ne}u poni{titi, ni mu{karcu ni `eni - vi ste jedni od drugih...‘”163 @ene su se Poslaniku, s.a.v.s., zavjetovale na islam i poslu{nost i pokornost, kao {to su se zavjetovali i mu{karci. Njihov je zavjet bio odvojen od mu{karaca i nije bio uz njihov zavjet. U svemu tome nalazi se potvrda samostalne li~nosti `ene muslimanke i njene sposobnosti da podnese odgovornost zakletve, zavjeta i davanja obaveze prema Allahu i Njegovom Poslaniku. Sve je to bilo vijekovima prije priznanja savremenog svijeta da `ena ima pravo na samostalno mi{ljenje putem anketa i izbora. Ovo je samo jedan dio njenih prava u koje spada i nezavisnost u onome {to joj pripada i {to posjeduje. Ona je oslobo|ena obaveze da izdr`ava porodicu, makar bila i bogata. Jednaka je s mu{karcem u ljudskoj plemenitosti, odgoju, obrazovanju i sveobuhvatnoj {erijatskoj obavezi. Kada bismo izlagali prava koja je islam dao `eni i po~asti kojim ju je okru`io, izgubili bismo mnogo vremena. @ena muslimanka dostigla je po~asti i zadobila prava i sposobnosti koje joj pripadaju, koje su zapanjile `ene na zapadu. Ovom prilikom prenijet }u rije~i jedne Amerikanke, prilikom predavanja jednog sirijskog u~enjaka u Americi, a to je {ejh Behd`et el - Bejtar, koji je govorio o pravima `ene u islamu. Ta gospo|a Amerikanka se za~udila zbog ovih {erijatskih prava do kojih je do{la `ena muslimanka jo{ prije petnaest stolje}a. Upitala je predava~a: “Da li je ovo {to ka`ete o `eni muslimanki i njenim pravima istina ili propaganda?! Ako je to istina, dopustite mi da `ivim kod vas jedno vrijeme, pa me onda ubijte!!” Rije~i zapadnih `ena koje izra`avaju svu njihovu zapanjenost i ~u|enje polo`ajem `ene muslimanke i njenim po~astima predstavljaju mnogostruku korist. Savremena svjesna `ena muslimanka, kada sazna sve ovo, njena du{a ispuni se ljubavlju prema njenoj istinitoj vjeri, {to pove}ava iman i jasno dokazuje njegovu veli~anstvenost, potpunost, sveobuhvatnost i njegove bo`anske principe u svemu onome {to predstavlja sre}u za ~ovjeka, bio mu{karac ili `ena. Dovoljno je da zna{ da sve ono {to je islam, jo{ prije petnaest stolje}a, ostvario u jednom mahu o pitanju pobolj{anja stanja `ene, nije niko u historiji bio u stanju da ostvari u svih ovih dvadeset stolje}a. Dovoljno je da zna{ da je Francuska revolucija, krajem osamnaestog stolje}a objavila Povelju o ljudskim pravima pod nazivom “Prava mu{karaca.” U prvom paragrafu ove Povelje stoji: “^ovjek se ra|a slobodan i nije dozvoljeno da se pretvara u roba...” Nakon toga, tekli

56

Li~nost `ene muslimanke

su poku{aji dodavanja rije~i “`ena”, ali svi ovi poku{aji su odba~eni. I dalje je prvi paragraf revolucionarnog proglasa o slobodi bio sa`et na rije~i: “^ovjek se ra|a slobodan i nije dozvoljeno da se pretvara u roba...” Nakon jednog stolje}a, krajem devetnaestog i po~etkom dvadesetog stolje}a, javlja se veliki francuski u~enjak Gustav Lupon koji je u svojoj knjizi “Dru{tveni duh” obznanio da `ena nikad nije bila jednaka s mu{karcem, osim u vrijeme dekadence. To je bio njegov odgovor onima koji su tra`ili jednakost `ene s mu{karcem, time {to }e joj se dati jednako pravo izbora kao kod mu{karca. Tako je bilo dok nije do{lo vrijeme “Lige naroda”, nakon Prvog svjetskog rata, a zatim vrijeme “Organizacije ujedinjenih naroda”, nakon Drugog svjetskog rata. Nakon velikog ulo`enog truda i mnogih pote{ko}a uspjeli su oni koji su radili na tome da `ena tekstualno dobije pravo da bude jednaka s mu{karcem. Oni su se sukobljavali s tradicionalnim shvatanjima koja su imala vjerski karakter i koja su im stajala nasuprot. Nisu imali nikakvih lokalnih niti me|unarodnih zakona koji bi u potpunosti davali pravo `eni, kako bi ih iskoristili kao zakonsko sredstvo u svladavanju tih prepreka na putu do oslobo|enja `ene od te{kih i mnogobrojnih ostataka pro{losti. Prije petnaest vijekova istovremeno je u Allahovoj Knjizi i sunnetu Njegovog Poslanika, s.a.v.s., do{ao kategori~an islamski tekst kojim se izjedna~avaju mu{karac i `ena, prilikom nagrade i kazne, odgovornosti, nagra|ivanja i ka`njavanja, u ibadetu, plemenitosti, ljudskosti i svim drugim ljudskim pravima. Kako je islam izjedna~io ~ovjeka i `enu u u`ivanju ljudskih prava tako ih je izjedna~io i u izvr{avanju ljudskih du`nosti i obaveza, jer im je postavio da zajedno upravljaju zemljom i njenom izgradnjom. Isto tako izjedna~io ih je u ibadetu prema Allahu, d`.{., i svakom od njih je odredio specifi~nu ulogu koju }e obavljati pri izgradnji ~istog, savr{enog i blagoslovljenog ljudskog dru{tva. To su dvije savr{ene uloge koje nisu u neskladu, a koje obavezuju i ~ovjeka i `enu. Na svakom je od njih da obavlja ono {to je za njega podesnije od drugoga, u izgradnji ~ovjeka, porodice i zajednice, kako bi se ostvarila solidarnost, me|usobno potpomaganje i saradnja izme|u dva pola, a da ni jedno od njih ne spre~ava drugoga da obavlja propisani posao zbog kojeg je ro|en. Mu{karcem i `enom upravljaju zahtjevi sveop}ih ljudskih interesa koji se temelje na tome da }e oni precizno biti nagra|eni ili ka`njeni prema svojim djelima na ovom `ivotu, kao {to je to rekao Uzvi{eni: “Onome ko ~ini dobro, bio mu{karac ili `ena, a vjernik je, Mi }emo dati da pro`ivi lijep `ivot, i, doista, }emo ih nagraditi boljom nagradom nego {to su zaslu`ili.”164 Svaki ~ovjek i `ena jesu pastiri i zadu`eni su za svoja stada, kao {to se to navodi u poslani~koj uputi. @ena muslimanka koja je svjesna upute svoje vjere, koja je svjesna svog visokog mjesta do kojeg je doveo islam jo{ prije petnaest vjekova, u potpunosti }e saznati kakav je bio polo`aj `ene prije islama kod svih naroda svijeta. U zemljama starih zakona, a posebno

Li~nost `ene muslimanke

57

u Indiji i Rimu, u srednjevjekovnom kr{}anskom svijetu, a i u arapskim zemljama prije islama, polo`aj `ene bio je na najni`em i najlo{ijem stupnju. Zbog toga dolazi do pove}anja stupnja ponosa zbog svoje li~nosti muslimanke, svoje istinite vjere i svog visokog ljudskog polo`aja. [to se ti~e polo`aja `ene u starim zakonima, njih je sabrao indijski poglavar D`evaharlal Nehru u svojoj knjizi “Otkri}e Indije”, u kojoj ka`e: “[to se ti~e zakonskog polo`aja `ene, prema rije~ima Manoa, bio je, bez sumnje, veoma lo{. Uvijek su se oslanjale na oca, mu`a ili sina.” Poznato je da je kod njih svo nasljedstvo od mrtvih mu{karaca i{lo njihovim `ivim mu{karcima, a `ene nisu dobivale ni{ta. Nehru je to tuma~io rije~ima: “U svakom slu~aju, stanje `ene u staroj Indiji bilo je bolje od stanja `ene u starogr~kim gradovima ili u starom Rimu ili pak u vrijeme prvog razdoblja kr{}anstva.” Polo`aj `ene u starorimskom pravu zasnivao se na tome da `ena nema nikakve pravne sposobnosti i da je pod neprestanim starateljstvom, jer je `ensko, bez obzira da li je mlada ili, pak, punoljetna i zrela `ena. Ona je neprestano bila pod skrbni{tvom oca ili mu`a i nije posjedovala nikakvu slobodu u svojim postupcima. Bila je sa svim ostalim naslje|ivana, a nije ni{ta naslje|ivala. U rimskom pravu `ena je bila jednom od stvari koje su pripadale mu{karcu, te je stoga i gubila svoju li~nost, a bilo joj je zabranjeno i da slobodno djeluje. Sve to i danas, u dvadesetom stolje}u, ostavlja traga u ve}ini savremenih dr`ava koje su jo{ uvijek u svojim zakonima pod uticajem rimskog prava. U skladu s rimskim zakonima i njihovom uticaju, stanje `ene u vrijeme ranog kr{}anstva bilo je veoma lo{e, a na njeg ukazuje indijski poglavar Nehru. ^ak su neki vjerski skupovi posumnjali u ljudskost `ene i u prirodu njene du{e. Odr`avani su i simpoziji u Rimu koji su se bavili prou~avanjem `ene i njene prirode, da li ona posjeduje du{u koju posjeduju i mu{karci ili je njena du{a poput du{e `ivotinja kao {to su zmije i psi... ^ak je na jednom od ovih sastanaka odlu~eno da ona uop}e nema du{e i da ne}e biti pro`ivljena na drugom svijetu. [to se ti~e `ene na Arapskom poluotoku, ona je u mnogim plemenima prije islama bila predmet om omalova`avanja i ga|enja. Bila je mahanom, o kojoj su vodili ra~una njeni staratelji kako im se ne bi prilijepila, tako {to su zakopavali `ivu tek ro|enu `ensku djecu. Islamski poziv otkriva ovaj bolni i bijedni polo`aj `ene na vi{e mjesta u Allahovoj Knjizi. Tako Allah, d`.{., opisuju}i degradaciju osje}aja i opisuju}i zlo~in koji je u~injen naspram `ene u d`ahilijetu, ka`e: “I kad se nekom od njih javi da mu se rodila k}i, lice mu potamni i postaje poti{ten, krije se od ljudi zbog nesre}e koja mu je dojavljena; da li ovako prezren da je zadr`i ili da je u zemlju zarovi? Kako ru`no oni prosu|uju!” 165

58

Li~nost `ene muslimanke

Uzvi{eni Allah, opisuju}i u`as zlo~ina u~injenog zakopavanjem `ive, bezgrje{ne i ~iste djevoj~ice, koja nije po~inila niti stekla bilo kakav grijeh, ka`e: “I kada `iva sahranjena djevoj~ica bude upitana zbog kakve krivice je umorena.” 166 To je doista bijedno, bolno i prezreno stanje ~ovje~nosti, a posebno stanje ~ovje~nosti `ene u arapskim zemljama prije islama, kao i u ve}ini tada{njih civilizovanih zemalja, a posebno u Rimskoj dr`avi, i u vrijeme ranog kr{}anstva, a potom i u ve}ini savremenih dr`ava ~iji su zakoni jo{ uvijek pod uticajem rimskog prava, {to je poznato pravnicima.167 Svjesna `ena muslimanka spoznat }e veliku blagodat kojom ju je Allah, d`.{., obasuo onog dana kada ju je obasjao Svojim suncem (objavom), koja je svojom blistavom svjetlo{}u prekrila arapski svijet: “... Sada sam vam vjeru va{u usavr{io i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera....”168 Naprotiv, ono {to ispunjava sre}om, zadovoljstvom, smireno{}u i ponosom du{u `ene muslimanke, ono {to pove}ava njen zna~aj i ulogu, jeste postavljanje njenog maj~instva iznad o~instva. Jedan je ~ovjek do{ao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i upitao ga: “Allahov poslani~e! Ko je od ljudi najzaslu`niji da mu poklonim svoju pa`nju i prijateljstvo?” “Tvoja majka” - re~e mu Allahov Poslanik. “A ko onda?” - zapita ~ovjek. “ Tvoja majka” - odgovori. “A ko onda?”, ponovo }e ~ovjek. “Tvoja majka”, odgovori. “ A ko onda?”, ponovo }e ~ovjek. “Tvoj otac”, odgovori mu Allahov Poslanik.”169 To je zato {to je `ena svojom prirodom i fizi~kom konstrukcijom predodre|ena da nosi embrion, a nakon toga da ga doji, da ga njeguje. To je, doista, ogroman trud i veli~anstven posao koji Kur’an ~asni hvali rije~ima: “Mi smo naredili ~ovjeku da bude poslu{an roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni }e se svi vratiti.” 170 Zbog ovog te{kog napora koji je natovaren na `enina ple}a, na ~ovjeku je da nosi teret izdr`avanja porodice, da izvr{ava svoju obavezu zara|ivanja i pribavljanja opskrbe. Pa ~ak ni svim time ne mo`e dosti}i stupanj maj~instva u islamu, kao {to smo to vidjeli iz preporuke Vjerovjesnika, s.a.v.s., tom ~ovjeku koji ga je pitao ko je od ljudi najzaslu`niji da mu posveti svoju pa`nju i prijateljstvo. Kao {to je islam uzdigao vrijednost `ene, time {to je stupanj maj~instva u~inio iznad stupnja o~instva tako je njenu vrijednost uzdigao i nakon njenog sjedinjenja s mu`em, time {to je sa~uvao njeno porodi~no ime (prezime) nakon njene udaje. @ena muslimanka ostaje pri svom porodi~nom imenu i svom porijeklu nakon udaje. Ono se ne utapa u porodicu mu`a i njegovo porijeklo, a niti se anulira kao {to je to slu~aj u zapadnim dru{tvima. Tako `ena, nakon sklapanja braka, postaje madam tog i tog, a izuzima se njeno porodi~no ime i porijeklo iz rodnog lista i li~ne karte. Stoga je islam sa~uvao `eni njenu osobenost i li~nost i nakon sklapanja braka, a u mnogome joj preporu~uje da ~ini dobro~instvo svome mu`u, da mu

Li~nost `ene muslimanke

59

bude pokorna, da ga po{tuje, uva`ava i lijepo se ophodi prema njemu, ne tra`e}i od nje potpuno utapanje za li~nost mu{karca. Ako ovome dodamo jo{ i to da je islam `eni omogu}io da slobodno postupa sa svojm imetkom i nije je nimalo zadu`io da ga tro{i na opskrbu, dodaju}i to mnogobrojnim ljudskim pravima koja smo ve} nabrojali, jasno }emo spoznati koliko je visoko mjesto do kojeg je islam doveo `enu. Bit }e nam jasno koliko islam vodi ra~una o tome da njena li~nost bude slobodna, veli~anstvena, ~asna, otvorena, djelotvorna, da bude u stanju da se posveti svojoj ogromnoj zada}i na ovome svijetu.

PRIVR@ENA JE SAMO ALLAHU, D@.[. U plodove ponosa `ene muslimanke njenom islamskom li~no{}u spada i njena vje~ita privr`enost Allahu, d`.{., a ne nekom drugom, poput njenog mu`a ili oca, a oni su joj najbli`i od ljudi. Vrhunac ove privr`enosti nalazimo u postupku majke vjernika - Ummu Habibe, r.a., Remle bint Ebi - Sufjan, k}eri mekanskog poglavara i vo|e mu{rika. Bila je `ena Poslanikovog te~i}a (od tetke po ocu) Ubejdullaha bin D`ah{a el - Esdi, brata Zejneb bint D`ah{, majke vjernika. Njen mu` Ubejdullah primio je islam, a i Remla zajedno s njime, dok je njen otac jo{ uvijek bio u nevjerstvu. U~inila je hid`ru sa svojim mu`em u Abesiniju, zajedno s prvim muslimanima. Svoga oca ostavila je u Meki, a on se isticao po svojoj srd`bi i nezadovoljstvu {to je njegova k}er pre{la na islam, a on na to nije mogao ni najmanje uticati. Ali, `ivot nije imao milosti prema ovoj strpljivoj `eni muslimanki koja je u~inila hid`ru. Pretrpila je te`ak udarac zbog odmetni{tva njenog mu`a Ubejdullaha od islama i njegovog prelaska u kr{}anstvo, vjeru Abesinaca!! Poku{ao je da je odvrati od njene vjere, ali je ona odbila i ostala ~vrsta u svojoj vjeri i postojana u svojoj strpljivosti. Rodila je svoju k}er Habibu, po kojoj je i dobila ime, te su je zvali Ummu Habiba. Povukla se od ljudi i gotovo su je upropastili tuga, o~aj i neda}e, jer su se na nju svalile nesre}e, slijedile su je jedna za drugom katastrofe i nad njom su se nadnijele brige. Ona i njena k}i bile su u izgnanstvu i tu|ini, i raskinulo se sve {ta je bilo izme|u nje, njenog mu`a i njenog oca. Otac njene male k}eri je kr{}anin, a djed joj je tada bio mu{rik (neprijatelj islama) koji je Vjerovjesniku, s.a.v.s., u ~iju istinitost je vjerovala, objavio `estoki rat, kao {to je objavio i rat vjeri u koju je vjerovala. Jedino ju je budno oko Plemenitog Poslanika, s.a.v.s., spasilo od zbunjenosti, izgubljenosti, tuge i pote{ko}e, oko koje budno motri {ta se de{ava s vjernicima muhad`irima i u kakvom se oni stanju nalaze. Poslao je Negusu glasnika po kojem mu poru~uje da ga o`eni Ummu Habibom bint Ebi - Sufjan, jednom od muhad`irki koja se nalazi u njegovoj zemlji, a o tome

60

Li~nost `ene muslimanke

podrobno govore biografije i historija. Tako se udala Ummu Habiba bint Ebi - Sufjan i ona je “majka vjernika.” Prolazili su dani. Pribli`ilo se osvojenje Meke i pojavili su se znakovi opasnosti koji su prijetili Kurej{ijama, nakon {to su prekr{ili ugovor sklopljen na Hudejbiji. Njihove vo|e su se posavjetovale i spoznale da Muhammed, s.a.v.s., ne}e {utiti na nasilje i da ne}e biti zadovoljan time da ga neko prevari ili da prekr{i ugovor. Slo`ili su se da po{alju glasnika u Medinu kako bi pregovarao s Muhammedom s.a.v.s., o obnavljanju i produ`etku primirja. Glasnik koji je poslan Muhammedu, s.a.v.s., bio je Ebu - Sufjan bin Harb. Stigao je Ebu - Sufjan u Medinu pla{e}i se susreta s Muhammedom, s.a.v.s. Sjetio se da ima k}erku u njegovoj, s.a.v.s., ku}i, pa se prikrao do nje, tra`e}i od nje pomo} u onome zbog ~ega je do{ao. Iznenadila se majka vjernika kada je u{ao u njenu ku}u, a nije ga vidjela otkako je u~inila hid`ru u Abesiniju. Zastala je gledaju}i u njega s o~itom iznena|eno{}u i zbunjeno{}u, ne znaju}i {ta da radi ili {ta da ka`e. Uvidio je Ebu - Sufjan da je njegova k}i iznena|ena njegovim iznenadnim i neo~ekivanim dolaskom. Izvinio se i tra`io od nje dozvolu da sjedne, pa je krenuo da sjedne ne prostirku. Iznenadila ga je Remla, koja je brzo pri{la i smotala prostirku i uklonila je ispred njega. Rekao joj je: “K}eri draga, ne znam da li daje{ prednost meni nad prostirkom ili prostirci nada mnom?” Odgovorila je: “Naprotiv, ovo je prostirka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a ti si mu{rik i ne volim da sjedi{ na njoj!” Bila je iskrena u svojoj privr`enosti Allahu i nije `alila za bezna~ajnim mu`em, koji je prodao svoju vjeru za dunjaluk, nego je ostala ~vrsta u svojoj vjeri i podnijela pote{ko}e tu|ine, tjeskobe, tuge, napornog rada i neda}a u mjestu u koje je do{la ~ine}i hid`ru. Tada je imala najve}u potrebu da pored sebe ima mu{karca, mu`a koji }e je {tititi i paziti, koji }e ispuniti njenu samo}u i koji }e se brinuti o njenoj k}eri. A Allah, Onaj Koji opskrbu daje, Koji obilno nagra|uje, dodijelio joj je ono o ~emu je tada{nja `ena sanjala. Sve to joj je nadomjestio udajom za Poslanika, s.a.v.s., i njenim podizanjem na stupanj majke vjernika. Isto tako, iznenadni susret s ocem kojeg zadugo nije vidjela, nije je odvratio od privr`enosti prema Allahu i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s., kada je smotala pred njim prostirku Allahovog Poslanika, s.a.v.s., jer je on ~ovjek nevjernik i nije mu dozvoljeno da je svojim sjedenjem uprlja!! Ovo je slu~aj `ene muslimanke koja je ponosna na svoju vjeru i svoje vjerovanje, jer u njenom srcu nema mjesta za vjerovanje u plemensku privr`enost pored privr`enosti prema Allahu, Njegovom Poslaniku i Njegovoj vjeri. Ponos `ene zbog njene li~nosti vjernice u svim vijekovima joj je podario snagu, postojanost i ~vrstinu, te nije poklekla, {to ju je sa~uvalo od pada u bezdan nevjerstva. Njena li~nost ju je sa~uvala od toga da je preplavi val zla (neistine), bez obzira koliko on bio

Li~nost `ene muslimanke

61

sna`an, rasprostranjen i `estok. To je u njenoj du{i usadilo `eravicu imana koja se ne gasi. Isto tako, nalazimo postojanost faraonove `ene u njenoj vjeri, izazivaju}i svijet faraona, koji je bio krcat svim vrstama u`itaka, bestidnosti i primamljivosti, omalova`avaju}i patnju koju je za nju pripremio njen mu`, ostaju}i ~vrsto u svojoj vjeri i ponavljaju}i rije~i: “...Gospodaru moj, sagradi mi kod Sebe ku}u u D`ennetu i spasi me od faraona i mu~enja njegova, i izbavi me od naroda nepravednoga!”171 Allahovo je zadovoljstvo iznad svih `elja. Uzdizanje Njegove rije~i je ispred svakog cilja. Allahov zakon je najispravniji put. Sve ove istine nisu nimalo strane svjesnoj `eni muslimanki. Ona je svakog dana sve ponosnija na svoju li~nost muslimanke i sve se vi{e pridr`ava principa svoje jedinstvene bo`anske vjere, kao {to se svakim danom pove}ava i njena privr`enost vjeri.

ISPUNJA VAO SVOJU OBA VEZU POZIV ANJA ISPUNJAV OBAVEZU POZIVANJA ^INJENJU DOBRA I ODVRA]ANJA OD ZLA @ena muslimanka koja je svjesna upute svoje vjere, u~it }e rije~i Uzvi{enog Allaha: “A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: tra`e da se ~ine dobra djela, a od nevaljalih odvra}aju, i molitvu obavljaju, i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima }e se Allah sigurno smilovati. - Allah je doista silan i mudar.” 172 Ovo su rije~i koje je Allah, d`.{., objavio jo{ prije skoro petnaest vijekova u kojim `ena pronalazi sebe na vrhuncu stupnja dru{tvene misli, na najvi{em dru{tvenom polo`aju do kojeg je do{la `ena u svim narodima, nacionalnostima i bojama ko`e. Islam je potvrdio potpuni ljudski dignitet, dostojanstvo i ~ast `ene, potpuno u`ivanje svih prava i njenu samostalnost. U svemu tome ona se ne razlikuje od mu{karca: u pravu na posjedovanje imovine, u pravu na kupoprodaju i pravu na brak, a sve ovo nije bilo ranije poznato u drugim narodima, nego je `ena pripadala mu{karcu, bila je pod njegovom vla{}u i nadzorom. U rije~ima Uzvi{enog Allaha: “A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima”, uzdizanje je `ene na stupanj me|usobnog prijateljstva izme|u mu{karca i `ene, a isto tako i njeno u~estvovanje s mu{karcem u obavezi nare|ivanja dobra a odvra}anja od zla, kao i njeno zadu`enje da podnese, zajedno s mu{karcem, isti teret emaneta, radi kojeg su postavljeni na Zemlji, kako bi njome upravljali i kako bi na njoj Allahu ibadet ~inili.

62

Li~nost `ene muslimanke

Islam je spasio `enu od apsolutne pripojenosti mu{karcu, od njegovog potpunog starateljstva nad njom, starateljstva koje se u mnogim slu~ajevima zavr{avalo njegovim odre|ivanjem njenog `ivota i smrti. Islam ju je podigao na stupanj jednakosti i plemenite ~ovje~nosti. Po{to joj je islam dao u obavezu da nare|uje dobro, a odvra}a od zla, dodijelio joj je visok dru{tveni i ljudski polo`aj, jer ju je po prvi put u historiji u~inio onom koja nare|uje, a mimo islamskog svijeta, bila je poznata kao ona kojoj se nare|uje. Objavljeno je jedinstvo dva spola pred Allahom, d`.{., u njihovim sposobnostima, zbog njihove ~asti da Ga obo`avaju i njihovog ostvarivanja Njegove milosti. Mnogobrojni su tekstovi koji o tome govore u Allahovoj Knjizi i sunnetu Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Ovim potpunim i uzvi{enim formiranjem li~nosti `ene muslimanke obiluje historija, koja govori o `enama koje su se istakle po svom govoru, djelima i svojim stavovima, koje su otvoreno govorile istinu osje}aju}i da su odgovorne da to javno ka`u pred Allahom, d`.{., i niko im u tome ne prigovara. U primjere stavova `ene koji ukazuju na snagu li~nosti `ene muslimanke, njenu zrelost, slobodu prigovora i osude, kao i na slobodu izno{enja mi{ljenja, spada i doga|aj sa `enom koja je slu{ala vladara pravovjernih Omera bin el - Hattaba, r.a., koji je zabranjivao pretjerivanje u davanju mehra, pozivaju}i da se on ograni~i na odre|enu koli~inu. Suprotstavila mu se `ena govore}i: “Ti na to nema{ pravo, Omere!” Rekao je: “A za{to?” Odgovorila je: “Jer je Uzvi{eni Allah rekao: ‘Ako ho}ete da jednu `enu pustite, a drugom se o`enite, i jednoj od njih ste dali mnogo blaga, ne oduzimajte ni{ta od toga. Zar da joj to nasilno oduzmete, ~ine}i o~igledan grijeh?‘173 Tada je Omer rekao: “@ena je ta~no rekla, a Omer je pogrije{io.” Vladar pravovjernih Omer bin el - Hattab saslu{ao je ovu `enu i po{to se u njenim rije~ima razaznala istina, priznao je da je to istina i da je on pogrije{io. Time je `ena muslimanka zabilje`ila prvi historijski doga|aj u kojem je prigovorila predsjedavaju}em dr`ave. A koji je to bio predsjednik dr`ave?! To je odabrani vladar muslimana, najveli~anstveniji sudija svoga vremena, sna`ni ~ovjek koji je ulivao strahopo{tovanje, ~ovjek koji je pokorio Perzijance i Rimljane. Ta `ena mu se ne bi suprotstavila niti bi mu prigovorila da nije bila svjesna i da nije poznavala pravna pitanja svoje vjere, {to joj je dalo pravo da iznese svoje mi{ljenje, da izvr{i obavezu nare|ivanja dobra i odvra}anja od zla.

Li~nost `ene muslimanke

63

MNOGO U^I KUR’AN Da bi `ena dostigla ovaj uzvi{eni cilj pokornosti, dobrobiti, bogobojaznosti, svijesti i sazrijevanja, neophodno je da se namiri{e dahom mirisave upute iz Allahove Knjige, bivaju}i tako pod Njegovim prostranim okriljem svakoga dana. Tako }e sebi odrediti neprestani kur’anski vird174 gdje }e se posvetiti jasnim ajetima, koje }e u~iti s u`ivanjem, razumijevanjem, razmi{ljanjem i tuma~enjem. Tako }e njegova zna~enja prolaziti kroz pore njenog razuma i njenih osjetila. Njeno }e se srce napajati njegovom ~istom svjetlo{}u i prosvijetlit }e njenu du{u blistavom uputom. @eni je dovoljno da zna kakav polo`aj kod Allaha, d`.{., ima onaj ko u~i Kur’an, kao {to je to pojasnio Allahov Poslanik, s.a.v.s., u mnogobrojnim hadisima, pa da pristupi njegovom u~enju svaki put kada za to na|e zgodan trenutak. Naprotiv, trebala bi da ispuni bjelilo dana i mrklinu no}i njegovim u~enjem i tuma~enjem njegovog zna~enja. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Vjernik koji u~i Kur’an je kao ‘utrud`e’ - cedrat (limun, pomorand`a); ima lijep miris, a i okus mu je lijep, a vjernik koji ne u~i Kur’an je kao hurma; nema mirisa, a okus joj je sladak. Munafik koji u~i Kur’an je kao bosiljak; ima lijep miris, a okus mu je gorak, a munafik koji ne u~i Kur’an je kao gorka tikvica; nema mirisa, a okus joj je gorak.”175 Poslanik, s.a.v.s., ka`e: “U~ite Kur’an, jer }e on do}i na Sudnjem danu da se zauzima ({efa’at ~ini) za svoje u~a~e.”176 Isto tako on ka`e: “Onaj ko vje{to u~i Kur’an, bit }e u dru{tvu s pisarima (melekima) ~asnim i ~estitim, a ko ga u~i zamuckuju}i i s pote{ko}om, imat }e dvije nagrade.”177 Da li }e svjesna, bogobojazna `ena muslimanka, nakon svega ovoga, zanemariti u~enje Kur’ana, bez obzira koliko je zabavili poslovi, bez obzira koliki teret nosila njena ple}a izvr{avanjem maj~inskih, supru`anskih i ku}nih poslova? Da li }e oklijevati u pristupanju u~enju Kur’ana i `ivljenju u mirisnom i bo`anskom okru`enju, na taj na~in samoj sebi zabranjuju}i tu obilnu i veli~anstvenu blagodat koju je Allah, d`.{., odredio za u~enje Kur’ana? Na kraju, ovo je stanje `ene u odnosu na njenog Gospodara: duboko vjerovanje u Allaha, pomirljivost s onim {to nam je Allah, d`.{., odredio, iskreno pristupanje Njegovom ibadetu, apsolutna pokornost Njegovim naredbama i udaljavanje od Njegovih zabrana, svjesna pokornost zna~enju njenog ibadeta prema Allahu, d`.{., neumorni rad na pomaganju Njegove

64

Li~nost `ene muslimanke

vjere i ostvarenja Njegove Rije~i, izra`avanje ponosa zbog njene li~nosti muslimanke koja proizilazi iz snage njenog imana i njegove ~istote i ispravno razumijevanje cilja zbog kojeg je ~ovjek prisutan u ovom `ivotu, koji je Allah, d`.{., odredio rije~ima: “D`ine i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju.” 178

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SAME SEBE

UVOD Islam podsti~e muslimane da budu istaknutim znakom me|u ljudima, da se isti~u po svojoj odje}i, svom karakteru, postupcima i djelima, da budu primjernim uzorom, kako bi bili dostojni da ponesu odgovornost ispunjenja uzvi{enog zadatka me|u ljudima. U hadisu, koji se prenosi od uglednog sahabije Ibn el - Hanzale, stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao svojim ashabima, prilikom dolaska kod njihove bra}e: “Vi idete svojoj bra}i, pa sredite svoja sedla i uredite svoju odje}u kako biste bili uzor me|u ljudima. Allah, doista, ne voli neuljudnost neurednost.”179 Allahov Poslanik, s.a.v.s., lo{e je pona{anje, bijedno stanje, zanemarivanje spolja{njeg izgleda i neumjerenost u odje}i i popratnoj prostirci, ozna~io kao neuljudnost i neurednost, a to je ono {to ~isti islam najvi{e prezire i zabranjuje. Po{to islam op}enito podsti~e muslimane na to da budu uzor me|u ljudima, onda `enu muslimanku posebno podsti~e na to da bude uo~ljivi, vidljivi i istaknuti uzor u svom izgledu, pojavi i pona{anju, jer se to reflektuje na njen `ivot i `ivot njenog mu`a, njene ku}e i njene djece. Zato `ena ne}e zaboraviti samu sebe niti }e zaboravit svoj lijepi i ~isti spolja{nji izgled, pored svih ku}nih poslova i obaveza maj~instva. Naprotiv, ona }e lijepo izgledati, umjereno i bez imalo pretjerivanja. Njena briga o spolja{njem izgledu obavje{tava o njenom poimanju njene osobenosti {to ukazuje na njen ukus i preciznost njenog pogleda na njenu zada}u u `ivotu. Ta briga ukazuje na njeno ispravno zami{ljanje li~nosti ispravne `ene, ~iji izgled nije odvojen od svog unutarnjeg stanja jer ~isti, lijepi i uredni izgled odgovara uzvi{enom sadr`aju i plemenitom dragulju, a od njih se formira li~nost svjesne `ene muslimanke... Razborita i inteligentna `ena muslimanka balansirat }e izme|u svog spolja{njeg izgleda i svog unutarnjeg stanja, te }e spoznati da se sastoji od tijela, intelekta i du{e. Svakom od njih pru`it }e ono {to mu pripada i ne}e pretpostavljati jedno nad drugima. U ovom balansiranju oslanjat }e se na uputu ~istog islama, koji podsti~e i preporu~uje ovo uravnote`avanje. Kako }e `ena muslimanka ostvariti ovaj balans izme|u svog tijela, intelekta i svoje du{e?

68

Li~nost `ene muslimanke

NJENO TIJELO UMJERENA JE U SVOJOJ HRANI I PI]U @ena u potpunosti vodi brigu o tome da bude zdravog tijela, sna`ne gra|e, da bude aktivna, a ne mlitava niti te{ka. Stoga, ona se ne}e pribli`avati hrani s pro`drljivo{}u, halapljivo{}u i prekomjerno{}u, nego }e uzimati tek toliko koliko je potrebno za odr`avanje njenog tijela, ~ime }e voditi ra~una o svom zdravlju, svojoj aktivnosti, snazi i spretnosti svoga tijela. Pri tom }e se oslanjati na rije~i Uzvi{enog Allaha, koje se nalaze u Njegovoj mudroj Knjizi: “...I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju.” 180 Ugledat }e se i na rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., na njegovu praksu umjerenosti u jelu i pi}u: “^ovjek ne puni nikakvu goru posudu od svoga stomaka, ali kad ve} mora da se hrani, onda nek jednu tre}inu stomaka zauzme hrana, jednu tre}inu pi}e, a jedna tre}ina nek ostane slobodna za disanje.”181 Omer, r.a., rekao je: “^uvajte se pretjerivanja u hrani i pi}u, jer ono uni{tava tijelo i uzrokuje bolesti, uljenjuje i odvra}a od namaza. Na vama je da ih u~inite umjerenim, jer je to najbolje za tijelo i ne spada u israf (pretjerivanje). Allah, doista, prezire debelog u~enjaka, a ~ovjek, doista, ne}e biti uni{ten sve dok njegove strasti ne po~nu uticati na njegovu vjeru.”182 Nema sumnje da je `ena muslimanka daleko od narkotika, opojnih sredstava i stimulansa, a pogotovo zabranjenih stvari, kao i od propasti koje bi `enu u iznimnim slu~ajevima degenerirale od upute Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Ona je daleko od obi~aja koji su strani islamskom dru{tvu i muslimanima, kao {to je dugo i besposleno bdijenje u igri, kockanju i besposli~arenju. Ona rano zaspe i rano se probudi kako bi nastavila sa svojom svakodnevnom aktivnosti i kako bi aktivno, djelotvorno i sa zadovoljstvom izvr{avala svoje obaveze. Iskru njene aktivnosti ne}e ugasiti dugo sjedenje no}u (jer to ne radi) niti }e oslabiti njenu snagu lo{a navika. Ona je neprestano aktivna i djelotvorna i ne dojade joj ku}ni poslovi jer se dr`i zdravog i prirodnog sistema koji joj neprestano omogu}ava i daje slobodu, snagu i aktivnost. Ona, tako|er, zna da je sna`an vjernik dra`i Allahu od slabog vjernika, kao {to se to navodi u Poslanikovoj, s.a.v.s., uputi. Stoga ona neprestano vodi brigu o ja~anju svoga tijela, slijede}i prirodni i zdravi poredak u svom `ivotu.

Li~nost `ene muslimanke

69

PRAKTIKUJE TJELESNE VJE@BE Razboritoj `eni muslimanki ne silazi s uma da briga o njenoj tjelesnoj spretnosti i aktivnosti, kao i o njenom sveobuhvatnom zdravlju, predstavlja jednu od stvari koje islam preporu~uje i na koje podsti~e. Stoga, ona se, zbog tog ostvarenja, ne zadovoljava samo pridr`avanjem prirodnog i zdravog reda o kojem smo ve} govorili, nego prakticira i tjelesne vje`be koje odgovaraju njenom tijelu, te`ini, godinama i dru{tvenom okru`enju. Tjelesne vje`be prakticira u odre|eno vrijeme, u ~vrsto odre|enim terminima od kojih ne odstupa, kako bi joj te tjelesne vje`be poklonile vitko, dotjerano i lijepo tijelo, koje }e joj dati zdravlje, snagu; tijelo koje }e od nje odstraniti slabosti i bolesti i u~initi je sposobnijom za izvr{avanje njenih obaveza i spretnijom pri ispunjenju njene zada}e u ovom `ivotu, bez obzira da li bila supruga ili majka, djevoj~ica koja raste ili sredovje~na `ena koja je pro`ivjela jedan dio svoga `ivota.

ONA JE ^ISTOG TIJELA I ODJE]E Svjesna `ena muslimanka, koja postupa prema uputi svoje vjere, veoma je ~istog tijela i odje}e, kupa se u kratkim razdobljima i vodi brigu o ~isto}i svoga tijela i odje}e. Ona se time pridr`ava Vjerovjesnikove, s.a.v.s., upute u kojoj preporu~uje kupanje i mirisanje, a posebno petkom: “Okupajte se petkom i operite svoje glave, iako niste bili d`unupi, i namiri{ite se.”183 “Ko ide na d`umu, od mu{karaca i `ena, neka se okupa.”184 Ja~ina preporuke vezane za odr`avanje ~isto}e putem kupanja, dolazi do izra`aja do te mjere da su neki u~enjaci i{li tako daleko, pa su kupanje, radi klanjanja d`uma-namaza, smatrali vad`ibom. Prenosi se od Ebu - Hurejrea, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Du`nost je svakog vjernika da se jednom u sedam dana okupa, da opere svoju glavu i svoje tijelo.”185 ^isto}a je jedno od najobaveznijih ~ovjekovih svojstava, a posebno `ene. Ona najvi{e ukazuje na njenu omiljenu, inteligentnu i ispravnu li~nost. ^isto}a je ne pribli`ava samo njenom mu`u nego i svim `enama koje je poznaju i mu{karcima koji su joj u srodstvu. Imam Ahmed i En - Nesai bilje`e od D`abira, r.a., da je rekao: “Do{ao nam je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u posjetu pa je vidio ~ovjeka prljave odje}e, te je rekao: “Zar ovaj nije ni{ta na{ao ~ime bi oprao svoju odje}u!”

70

Li~nost `ene muslimanke

Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., prezirao je da se ~ovjek javno pojavi u prljavoj odje}i sve dok je u stanju da je opere i o~isti. Time je Poslanik, s.a.v.s., ukazao na to da musliman mora stalno biti ~iste odje}e, lijepe spolja{njosti i ugodnog izgleda. Ako je ova vjerovjesni~ka uputa upu}ena mu{karcu, onda je pre~e da je upu}ena `eni, jer je ona izvor ~isto}e, intimnosti, izvor radosti, veselja i smirenosti u ku}i. Nema sumnje da se kod `ene svjesni i duboki osje}aj za ~isto}u reflektuje i na njenu ku}u, mu`a i na njenu djecu. Tako su zbog njene brige i ~isto}e svi oni ~isti, uredni, uljep{ani, njihova odje}a miri{e, a iz iz njihovih tijela {iri se miris ~isto}e. U svim mjestima i svim vremenima istra`iva~ima privla~i pa`nju ~injenica da je ova vjerovjesni~ka, veli~anstvena uputa o ~isto}i i kupanju do{la prije skoro petnaest vijekova, u vrijeme u kojem svijet nije poznavao ni kupatila a ni kupanje. Naprotiv, svijet, osim muslimana, nije ni poslije hiljadu godina dostigao nivo ove upute, vezane za ~isto}u, koja je prisutna kod muslimana. Samiha Ajvorti u svojoj knjizi “ Od ropstva do gospodstva “, ka`e: “Nema potrebe da se vra}amo u dane krsta{kih pohoda da bismo saznali na kojem je civilizacijskom stupnju bila tada{nja Evropa. Dovoljno je da se vratimo unazad nekoliko stotina godina, u vrijeme Osmanske dr`ave, i da uporedimo na ~emu su bili Evropljani i na kojem stupnju je bila Osmanska cvilizacija. Princ Brandebourg je 1624. god. na pozivnicama koje je poslao prin~evima i uglednim ljudima pozivaju}i ih na banket, napisao: “Gosti se zamoljavaju da ne pru`aju svoje ruke prema poslu`avnicima, da ne bacaju iza sebe hranu, da ne jedu prstima, da ne pljuju u tanjire i da ne bri{u svoje noseve krajevima prekriva~a za hranu.” Ona dalje ka`e: “Ove rije~i jasno ukazuju na kulturni i civilizacjski nivo Evropljana kao i na stupanj njihovog poznavanja pristojnog pona{anja. U isto vrijeme, u drugom dijelu Evrope, stanje se nije nimalo razlikovalo od prethodnoga. U dvorcu francuskog kralja @aka Prvog, ru`ni i ogavni mirisi koji su dolazili od kralja i njegovih prin~eva i princeza prevazilazili su svaki izgled rasko{a koji se uo~avao na bar{unastoj odje}i i francuskoj ~ipki. Ovo se de{avalo u Evropi. A {to se ti~e Istanbula, prijestolnice hilafeta, bilo je poznato da su evropski ambasadori koji su bili poslani u Osmansku dr`avu, uguravani u kupatilo prije nego {to u|u kod sultana. Oko 1730. god., u vrijeme vladavine sultana Ahmeda Tre}eg, kada je Osmanska dr`ava po~ela slabiti u vojnom i politi~kom aspektu, supruga engleskog ambasadora u Istanbolu ledi Montague napisala je nekoliko pisama koja su kasnije objavljena. U njima se otkriva veo ~isto}e kod muslimana, njihov lijep odgoj i profinjenost njihovog morala. U tim pismima navodi jedan dio svojih sje}anja pa ka`e da joj je osmanska princeza Hafiza poklonila rukom vezeni pe{kir, koji joj je bio drag do te mjere da ga je bri`no pazila i njime samo usne brisala. Za Evropljane je bilo nevjerovatno i to da vide muslimane kako peru ruke prije nego {to sjednu za sofru da jedu, a i nakon jela. ^ovjeku }e biti dovoljno da pro~ita {ta je napisala

Li~nost `ene muslimanke

71

poznata engleska medicinska sestra Florance Nightingale o engleskim bolnicama sredinom devetnaestog stolje}a. Ona spomnje kako su ove bolnice bile prepune prljav{tine, nemara i moralnog raspada. Pisala je o tome kako su bolni~ki odjeli bili krcati stotinama bolesnika, kojim nije preostajalo ni{ta drugo do da svoje prirodne potrebe obavljaju na krevetima.”186 Kako je to samo ogromna razlika izme|u potpune i bo`anske civilizacije islama i drugih ograni~enih i uskra}enih ljudskih civilizacija!!!

VODI BRIGU O SVOJIM USTIMA I SVOJIM ZUBIMA Inteligentna `ena muslimanka brine se o svojim ustima. Niko ne}e iz njenih usta osjetiti ru`an miris, a to je stoga {to svoje zube nakon svakog obroka ~isti misvakom, ~etkicom i sredstvima za ~i{}enje. Ona pregleda svoje zube, odlazi kod stomatologa najmanje jednom godi{nje, makar i ne osje}ala nikakav bol, kako bi svojim zubima sa~uvala zdrav izgled, ~isto}u i sjaj. Ona se, tako|er, ako za to ima potrebu, savjetuje s ljekarom za grlo kako bi njen dah bio ~ist i mirisan. Nema sumnje da ovo najvi{e dolikuje `eni, i da je to ne{to najljep{e i najbolje. Ai{a, r.a., vodila je veoma ra~una o svojim zubima i nije odustajala od njihovog ~i{}enja misvakom. Kod Buharije i Muslima nalaze se mnoga vjerodostojna predanja koja govore o tome, a prenose ih mnogi ashabi. U Buharijinom “Sahihu” prenosi se od Mud`ahida, a on prenosi od Urvea, r.a., da je rekao: “^uli smo Ai{u, majku vjernika, kako u sobi ~isti zube...”187 U Muslimovom “Sahihu” prenosi se od Ata’a, a on od Urvea, r.a., da je rekao: “^uli smo njen udarac misvakom dok je ~istila zube...”188 Ai{a, r.a., prenosi da Allahov Poslanik, s.a.v.s., ne bi nikad legao ni no}u ni danju, pa ustao, a da nije o~istio zube misvakom prije nego se abdesti.189 Poslanikova, s.a.v.s., briga o ~isto}i zuba dolazi do te mjere da je rekao: “Kada ne bi ote`avao svome ummetu, naredio bih mu da misvak upotrebljava pri svakom namazu.”190 Ai{a, r.a., upitana je o tome {ta bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., prvo uradio kada bi u{ao u svoju ku}u? Rekla je: “Upotrijebio bi misvak.”191 Veoma je ~udno da neke `ene muslimanke zanemaruju ovu stranu, a to je jedan od najva`nijih sastavnih dijelova li~nosti `ene muslimanke i to je prednost koju u biti sadr`i islam i njegova postojanost.

72

Li~nost `ene muslimanke

To je jedan od sastavnih dijelova njene nadahnute, omiljene, nje`ne i `enstvene li~nosti koja u sebi sadr`i `ensku ljepotu, eleganciju i prijaznost. To je jedan dio su{tine islama i njegove postojanosti jer Poslanik, s.a.v.s., vi{e puta podsti~e na ~isto}u i izra`ava prezir prema ru`nim mirisima i bijednoj i prljavoj spolja{njosti, pa ka`e: “Ko jede luk: bijeli luk ili prasu neka se ne pribli`ava d`amiji, jer i meleki osje}aju neprijatnost od onoga od ~ega je i ljudi osje}aju.”192 Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., upozorio je one koji jedu bilo koju vrstu luka, koji ima ru`an miris, da se ne pribli`avaju d`amiji kako ne bi na{tetili melekima i ljudima zbog svog zadaha ispunjenog tim mirisima. To je, doista, najvrednija stvar i jednostavnija preventiva od mnogih drugih ru`nih mirisa koji dolaze iz prljave odje}e, ~arapa, prljav{tine tijela i ru`nih mirisa koji dolaze iz usta. Te mirise {ire neki popustljivi pojedinci i oni koji ne znaju za ~isto}u, pa tako {tete ljudima u svojim dru{tvima.

VODI BRIGU VANJU SVOJE KOSE ULJEP[AV O ULJEP[A U uputu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ubraja se i naredba o njegi kose, njenom odr`avanju i uljep{avanju kroz legalno uljep{avanje u islamu. To se navodi u hadisu koji bilje`i Ebu Davud od Ebu - Hurejrea, r.a., koji je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Ko ima kosu neka je o~isti.’”193 ^i{}enje kose u islamu podrazumijeva njeno ~i{}enje, ~e{ljanje, mirisanje i uljep{avanje njenog izgleda. Vjerovjesnik, s.a.v.s., prezirao je da kod ~ovjeka bude kosa raspletena, zapu{tena, razbaru{ena i ra{~upana kako u o~ima ljudi ne bi izgledala poput razjarenog ~udovi{ta. On je njen ru`ni izgled uporedio sa {ejtanom. Potvrdu toga nalazimo u hadisu koji bilje`i imam Malik u djelu “El - Muvetta’”, prenose}i ga kao mursel predanje od Ata’a bin Jesara, koji je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je u d`amiji kada je u{ao ~ovjek razbaru{ene kose i brade. Rukom mu je dao znak kao da mu nare|uje da uredi svoju kosu i bradu pa je to ~ovjek u~inio i vratio se. Tada je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ‘Zar ovako nije bolje, nego da neko od vas do|e razbaru{ene kose kao da je {ejtan!?’”194 O~ito je da Poslanikova, s.a.v.s., uporedba ra{~upanog ~ovjeka sa {ejtanom izra`ava veli~inu brige islama o lijepom izgledu, kao i prezrenosti nepristojnog i ru`nog izgleda. Plemeniti Poslanik neprestano je upozoravao na ove estetske stvari u ljudskom izgledu. Nikada ne bi vidio ~ovjeka bijednog izgleda, zapu{tenog i nepo~e{ljanog, a da ne bi ukazao na njegovu zapu{tenost, nedostatak i bijedu.

Li~nost `ene muslimanke

73

Imam Ahmed i En - Nesai prenose od D`abira, r.a., da je rekao: “Posjetio nas je Allahov Poslanik, s.a.v.s. Vidio je ~ovjeka raspu{tene kose, koja se raspr{ila na sve strane, pa je rekao: ‘Zar ovaj nije na{ao ni{ta ~ime bi sabrao svoju kosu?!’”195 Ako je ovo Poslanikova, s.a.v.s., uputa ljudima, kakva onda treba biti `enama, jer, kao {to smo ve} naveli, one su izvor ukrasa, sjaja i ljepote, kod njih ~ovjek nalazi smiraj, on u su`ivotu s njima nalazi smiraj, u`itak, intimu, sre}u i zadovoljstvo? @eni muslimanki, zdravog rasu|ivanja, nije skriveno da je ljepota `enine kose najva`niji dio njene ljepote i da njeno uljep{avanje predstavlja najva`niji ~inilac njene privla~nosti.

ONA JE LIJEPE SPOLJA[NOSTI Nema sumnje da je `ena koja vodi brigu o svojoj odje}i i svom izgledu lijepe spolja{nosti i elegantnog izgleda bez razgoli}avanja i raskala{enosti. Pogled na nju odmara o~i njenog mu`a, njene djece, njenih mahrema i drugih `ena muslimanki. Pogledom na nju du{a se zadovoljava. Ona ne}e iza}i pred ljude kojima je dozvoljeno da je vide, mizerne, bijedne i prozirne spolja{nosti, nego }e se potruditi i urediti se, postupaju}i po uputi ~istog islama, koji zahtijeva lijep izgled i dozvoljene ukrase. Prilikom tuma~enja rije~i Uzvi{enog Allaha: “Reci: ‘Ko je zabranio Allahove ukrase, koje je On za robove Svoje stvorio, i ukusna jela...‘” , El - Kurtubi ka`e: “Mekhul prenosi od Ai{e, r.a., da je rekla: ‘Skupina ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ~ekala ga je pred vratima, pa je krenuo pred njih. U ku}i se nalazila mala mje{ina u kojoj je bila voda, gledao je u vodu i uredio svoju bradu i kosu.’” Pri~ala je Ai{a: “Rekla sam mu: ‘Allahov poslani~e, i ti ovo radi{?’ Rekao je: ‘Da. Kada ~ovjek izlazi pred svoju bra}u, neka se uredi, jer je Allah, doista, lijep i voli ljepotu.’”196 Musliman }e sve ovo ~initi gledaju}i u svim stvarima sredinu, a to je ravnomjernost u kojoj nema pretjerivanja niti nemara. On se pokorava rije~ima Uzvi{enog Allaha: “I oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne {krtare, ve} se u tome dr`e sredine.”197 Islam svojim sinovima i k}erima, a posebno svojim misionarima `eli da preplave dru{tva i da budu ugledni uzori, a ne u`asni prizori koji bodu o~i i odbojni su. Islam ne odobrava da ~ovjek, bilo da se radi o mu{karcu ili `eni, u svom izgledu tako nisko padne, do nivoa mizerije i nemarnosti, vade}i se na to da je to zuhd i skromnost. Pa, Allahov Poslanik, s.a.v.s., predvodnik je skromnih, ali je obla~io lijepu odje}u, uljep{avao se svojoj porodici i svojim prijateljima. Kroz to svoje uljep{avanje i lijepo dotjerivanje vidio je ispoljavanje Allahove, d`.{., blagodati koju mu je podario: “Doista Allah voli da vidi tragove Svoje blagodati koju je podario Svome robu.”198

74

Li~nost `ene muslimanke

U djelu “El - Tabekat” od Ibn - Sa’da199 navodi se hadis koji se prenosi od D`unduba bin Mekisa, r.a., da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi mu do{la delegacija, obukao bi najljep{u odje}u, a to bi naredio i svojim najodabranijim ashabima. Onog dana kada je do{la delegacija plemena Kinde, vidio sam na Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., jemenski ogrta~, a i na Ebu - Bekru i Omeru, r.a., isto tako.” Ibn el - Mubarek, Et - Taberani, El - Hakim, El - Bejheki i drugi bilje`e od Omera, r.a., da je rekao: “Vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako ~ini dovu za novu odje}u. Obla~io ju je i kada mu je do{la do grla, rekao je: ‘Hvala Allahu, Koji me je obukao (ovom odje}om) kojom pokrivam svoje stidno mjesto i kojom se uljep{avam u svom `ivotu.’”200 Sve dok uljep{avanje ne prelazi u ekstravagantnost, ono je lijep ukras koji je Allah, d`.{., dozvolio Svojim robovima. To je uljep{avanje na koje Allah, d`.{., podsti~e: “O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad ho}ete da molitvu obavite! I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju. Reci: ‘Ko je zabranio Allahove ukrase, koje je On za robove Svoje stvorio, i ukusna jela?’ Reci: ‘Ona su za vjernike na ovom svijetu, na onom svijetu su samo za njih.’ Eto, tako Mi podrobno izla`emo dokaze ljudima koji znaju.”201 Muslim u svom “Sahihu” bilje`i od Ibn - Mes’uda da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ne}e u}i u D`ennet onaj ~ovjek u ~ijem srcu se nalazi koliko trun kibura - oholosti.” Jedan ~ovjek je rekao: “Doista ~ovjek voli da mu je odijelo lijepo i da mu je obu}a lijepa. Da li i ovo spada u kibur - oholost?” Odgovorio je Vjerovjesnik s.a.v.s.: “Doista je Allah lijep i voli ljepotu. Kibur je nepriznavanje istine i omalova`avanje i ismijavanje ljudi.”202 Ovako su poimali ~asni ashabi i oni koji su ih slijedili i bili kao oni. Zato je i imam Ebu Hanifa bio lijepe spolja{njosti i odje}e i ugodna mirisa. Redovito je vodio ra~una o uljep{avanju svoje odje}e. Njegova briga za ure|ivanjem i uljep{avanjem odijela sastojala se i u tome da ju je ljudima i preporu~ivao. Jednog dana na svom sijelu vidio je ~ovjeka stare odje}e, pa se izdvojio s njime i ponudio mu 1000 dirhema kako bi se poslu`io njima i dotjerao svoju spolja{nost. ^ovjek mu je rekao: “Ja sam imu}an, imam blagodati i nemam potrebe za njima.” Na to mu je Ebu - Hanifa prijekorno rekao: “Zar ne zna{ za hadis: ‘Doista Allah voli da vidi tragove Svoje blagodati koju je podario Svome robu.’203 Mora{ promijeniti svoje stanje kako se tvoj prijatelj ne bi ra`alostio zbog tebe.” Samo po sebi razumljivo je da Allahovi misionari, ljudi i `ene, moraju biti lijepe spolja{nosti, najljep{eg izgleda, najpotpunije elegancije, moraju vi{e privla~iti od drugih kako bi bili u stanju da prodru do najdaljih dubina srca, da njihov poziv dospije do unutra{njosti du{a. Naprotiv, od njih se, za razliku od drugih ljudi, tra`i da budu takvi pa ~ak i ako se ne isti~u

Li~nost `ene muslimanke

75

me|u ljudima. Allahovi misionari trebaju voditi brigu o svojoj spolja{nosti, ~isto}i svojh tijela, odje}e, noktiju, kose i onda kada su sami kako bi odgovorili pozivu zdrave prirode o kojoj nas je obavijesto Allahov Poslanik, s.a.v.s., rije~ima: “Pet je stvari koje se ubrajaju u islam (fitret): obrezivanje, uklanjanje dlaka sa stidnog mjesta, odstranjivanje dlaka ispod pazuha, odrezivanje nokata i skra}ivanje brkova.”204 Ova vjera preporu~uje brigu o ljepoti ljudske prirode i to je ono za ~im `udi svaki musliman koji ima istan~an ukus i osje}aje.

ONA SE NE]E OKLIZNUTI PRED POKAZIV ANJEM DRA@I POKAZIVANJEM I PRETJERIV ANJEM S UKRASIMA PRETJERIVANJEM Iskrenu `enu muslimanku ova briga o izgledu ne}e dovesti do pokazivanja dra`i i njenih ukrasa pred drugim ljudima, mimo njenog mu`a i njenih mahrema. Ona je ne}e dovesti do raskala{enosti i pretjeranosti, nego }e svoje ukrase pokazivati u granicama ravnomjernosti koje je islam uspostavio za sve svoje propise. Iskrena i svjesna muslimanka neprestano je na oprezu i budno vodi ra~una o ravnomjernosti i umjerenosti u svemu kako ne bi zanemarila neki dio svoga `ivota. Ona ne zaboravlja da islam, koji podsti~e na dozvoljene ukrase i koji ih preporu~uje, zapravo upozorava na pretjerivanje i raskala{enost u svemu tome kako `ena u ovome `ivotu ne bi postala robom i kako ne bi ostavila svoj posao i veliki, neprestani interes. U hadisu se ka`e: “Propao je rob dinara i dirhema , kadife i ogrta~a od puplina. Ako mu se dadne, zadovoljan je, a ako mu se ne dadne, nije zadovoljan.”205 Na{e su `ene danas zapale u ropstvo i pod uticajem su modnih ku}a i njihovih svjetskih trgovaca. Imu}na `ena ne}e obu}i jednu skupu i vrijednu odje}u vi{e od jednaput. Dana{nje `ene zapale su u ropstvo na koje je upozorio Allahov Poslanik, s.a.v.s. Zapale su u opasni, mutni, gnusni i odvratni glib do kojeg ih je dovelo to naivno robovanje luksuznoj odje}i i ukrasima koji uz nju idu. Nakin|urenost je pre{la granicu umjerenosti, {to je onu koja to ~ini odvelo od cilja radi kojeg je ~ovjek stvoren u ovome `ivotu. Me|u nesre}e u koje je zapao veliki broj muslimanki u ovom vijeku spada hvalisanje i mnogobrojnost skupe, vrijedne i rasko{ne odje}e u prvim bra~nim no}ima. Proslava sklapanja braka predstavlja modnu reviju u kojoj se poja~ava takmi~enje do granice bespotrebnog rasipanja i isprazne nadmenosti, daleko od bilo kakve razumnosti,

76

Li~nost `ene muslimanke

promi{ljenosti ili umjerenosti. Ova slika dolazi do izra`aja u najjasnijem obliku kada mlada, u svojoj prvoj bra~noj no}i, obla~i svu svoju novu odje}u. Ponekad se ta odje}a sastoji od deset vrsta odje}e koju obla~i jednu za drugom. Svaki put kada obu~e ne{to novo, dolazi i izla`e se pred prisutnim `enama kao {to to ~ine manekenke na zapadu. U dubini du{e gospo|e koje hvale ovaj obi~aj, ne mogu znati da li me|u prisutnim `enama ima i onih koje svojim materijalnim mogu}nostima ne mogu sebi osigurati kupovinu nekih od ovih komada odje}e. Zbog toga se njihova du{a puni `alom, tugom i nezadovoljstvom, te je zaokupi ljubomora, zavidnost, pakost i mr`nja prema ovoj mladoj, njenoj porodici i prema onim koji su joj sli~ni u blagostanju i blagodatima. Ovo se ne bi desilo da se mlada pridr`avala umjerenosti i da je, u no}i svoje udaje, obukla svega jednu ili dvije vrste odje}e. U ovoj pojavi jeste primjer onoga {ta se mo`e na}i u iskrivljavanju duha islama, koji se temelji na olak{anju, pra{tanju, umjerenosti i srednjem putu; koji zabranjuje pretjerivanje, rasipni{tvo i nadmenost. Nema sumnje da je `ena muslimanka, koja je svjesna svoje vjerske upute, spa{ena od ovog pokliznu}a i isku{enja. Razlog tome je uputa ove veli~anstvene vjere kojom je `ena okru`ila samu sebe i jer je za sebe izabrala put umjerenosti i ravnomjernosti s kojom dolaze svi {erijatski propisi.

NJEN UM BRINE SE DA SVOM UMU PODARI ZNANJE Razborita `ena muslimanka ne zaboravlja brinuti se o svom intelektu kao {to se brine o svom tijelu. Stoga, briga o intelektu nije ni{ta manje vrijednosti od brige o tijelu. Nekada davno pjesnik Zuhejr bin Ebi - Sulma206 rekao je: “Pola je mladi}ev jezik, a njegovo srce je drugo pola, I nije ostalo ni{ta drugo do slika od krvi i mesa.” ^ovjek se mjeri po svojim najmanjim dijelovima: po svom srcu i jeziku, kako to ka`u, tj. po svom intelektu i svom razmi{ljanju i rezonovanju. Otud i dolazi do izra`aja va`nost odgoja i obrazovanja intelekta, njegovog snabdijevanja korisnim saznanjima i njegovim razvijanjem pomo}u izu~avanja raznovrsnih znanosti. @ena muslimanka jeste obaveznik kao i mu{karac. Obavezna je da tra`i znanje koje }e joj koristiti u njenoj vjeri i `ivotu. Ona kada ~ita rije~i Uzvi{enoga: “... I reci: ‘Gospodaru moj, Ti znanje moje pro{iri!‘”207 i kad ~uje rije~i plemenitog Poslanika, s.a.v.s.: “Tra`enje je nauke obaveza za svakog muslimana i muslimanku”208, spoznaje da kur’anska i sunnetska uputa istovremeno podrazumijevaju i ~ovjeka i `enu. Saznat }e da su jednaki u znanostima

Li~nost `ene muslimanke

77

koje su fardi - ajn i koje su fardi - kifaje jo{ odkad se pojavila nauka u islamskom dru{tvu. @ena muslimanka je u tom dru{tvu koje je pokorno Gospodaru spoznala vrijednost znanja od prvih dana islama. @ene ensarijke su Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., rekle: “Odredi nam dan u kojem }emo u~iti. Odvojili su nas ljudi od tebe.” Odgovorio im je: “Odredi{te vam je ku}a te i te `ene.” Do{ao im je u odre|eno vrijeme, posavjetovao ih je, opomenuo i podu~io.”209 @ena muslimanka bila je aktivna u tra`enju nauke. Nije se ustru~avala pitati o propisima svoje vjere, jer je pitala o istini, a Allah se ne stidi istine. Zabilje`eni su mnogi tekstovi koji govore o radoznalosti `ene muslimanke, sazrijevanju njene li~nosti i njenoj pronicljivosti i razboritosti, zbog pitanja koja je uputila Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., veli~anstvenom u~itelju, `ele}i time da sazna fikhske propise u vjeri. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je Esma bint Jezid bin es - Seken el - Esdijje210 pitala Vjerovjesnika, s.a.v.s., o kupanju `ene nakon hajza (menstruacije), pa joj je odgovorio: “Bilo koja od vas uzet }e svoju vodu i sidr211 pa }e se o~istiti i lijepo }e to obaviti. Zatim }e se politi vodom, a zatim }e uzeti namirisani komad platna (od vune ili pamuka) i njime se o~istiti.” Esma, r.a., rekla je: “A kako }e se njime o~istiti?” Rekao je: “Subhanallah! O~istit }e se njime.” Ai{a, r.a., kao da se skriva212, rekla je: “Slijedit }e{ tragove krvi.” Pitala je i o kupanju nakon d`enabeta, pa je rekao: “Vodom se o~isti{, lijepo to obavljaju}i. Zavr{i{ sa ~i{}enjem, pa polije{ svoju glavu vodom te je trlja{ sve dok ne zavr{i{ s ~i{}enjem glave. Nakon toga ispere{ je vodom.”213 Na to je Ai{a, r.a., rekla: “Najbolje su `ene `ene ensarija! Stid im ne zabranjuje da pitaju o fikhskim pitanjima vjere.”214 Ummu Sulejm bint Milhan, majka Enesa bin Malika, do{la je kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i rekla: “Allahov poslani~e! Doista se Allah ne stidi od istine. Pa da li se `ena mora okupati ako u snu do`ivi seksualni u`itak?” Rekao joj je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Da. Ako vidi (na|e tragove) teku}inu.” Ummu Sulejm je od stida pokrila svoje lice i zapitala: “Allahov poslani~e. Mo`e li `ena polucirati u snu?” Rekao je: “Da. Teribet jeminuki.215 Pa, kako joj ina~e li~i njeno dijete?”216 U predanju koje bilje`i Muslim stoji da je Ummu Sulejm do{la kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., a kod njeg je bila Ai{a, r.a. Nakon {to ga je pitala Ummu Sulejm, Ai{a je rekla: “Ummu Sulejm, zasjenila si `ene. Teribet jeminuki.” Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je Ai{i: “Naprotiv, ti si. Teribet jeminuki. Ummu Sulejm, neka se `ena okupa ako to vidi.”217 U jedinstvenoj generaciji ashaba `ena nije oklijevala u tra`enju poja{njenja {erijatskog propisa od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je zakonodavac. Izravno bi postavljala pitanje o onome {ta ju je interesovalo ako bi posumnjala u ne~iju fetvu ili ako nije uvjerena u ispravnost ne~ije fetve. Tra`ila je preciznost pri razumijevanju odre|enog pitanja, sve dok ne bi do{la do jasnog dokaza, a tako je postupala svjesna, inteligentna i razborita `ena. Sve

78

Li~nost `ene muslimanke

je ovo sadr`ano u postupku sahabijke Subeje bint el - Haris el - Eslemijje, koja je bila udata za Sa’da bin Havle, a on je iz plemena Benu - Amr bin Luejj. U~estvovao je u Bici na Bedru, a umro je na Oprosnom had`u, a ona je bila trudna i ubrzo nakon njegove smrti ona se i porodila. Nakon {to se o~istila, uljep{ala se za prosce. Kod nje je do{ao Ebu - Senabil bin Ba’kek (~ovjek iz plemena Benu - Abdud - dar), pa joj je rekao: “[ta ja to vidim? Uljep{ala si se za prosce? @eli{ se udati? Ti se, tako mi Allaha, doista, ne}e{ udati sve dok ne pro|u ~etiri mjeseca i deset dana.” Subej’a je pri~ala: “Po{to mi je to rekao, kada je svanulo, ja sam se obukla i oti{la kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa sam ga pitala o tome. Izdao mi je fetvu po kojoj mi je dozvoljeno da se udam nakon {to sam se porodila i naredio mi je da se udam ako za to imam potrebu.”218 U Subejinoj preciznosti i tra`enju poja{njenja {erijatskog propisa, kao i u njenom istra`ivanju i tra`enju jasnog dokaza, nalazi se blagodat, dobrobit, beri}et i korist, ne samo za Subeju, nego i za sve `ene do Sudnjeg dana, jer su svi u~enjaci selefa i halefa, a predvode ih ~etiri imama, prihvatili ovaj njen hadis, pa ka`u: “‘Iddet `ene kojoj je mu` umro traje sve dok se ne porodi. ^ak kada bi se porodila jedan trenutak nakon njegove smrti, a prije nego se on ogasuli, prestaje njen iddet i odmah joj je dozvoljeno da se uda.”219 Kako je samo velik i va`an dokaz Subeja ponudila islamskim pravnicima zahvaljuju}i svojoj revnosti u tra`enju poja{njenja pravne norme, nastojanjem da je precizno shvati i tako stigne do sigurnog znanja u vezi s tim pitanjem. Islam je `eni stavio u obavezu tra`enje nauke, kao {to je to stavio u obavezu i mu{karcu, jer Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: “Tra`enje je nauke obaveza za svakog muslimana i muslimanku”220, tj. za svakog muslimana koji je izgovorio dva {ehadeta, bez obzira da li bio mu{karac ili `ena. Nema sumnje da }emo nai}i na to da `ena muslimanka `udi za tra`enjem nauke i pristupa joj pridaju}i punu va`nost i razumijevanju njenih postulata. @ena muslimanka koja je u svakom vremenu i na svakom mjestu svjesna svoje vjerske upute, poznaje vrijednost svoga tra`enja korisne nauke kao i vrijednost njenih tragova koje ostavlja uticaja na njenu li~nost, njenu djecu, porodicu i na njeno dru{tvo. Ona, stoga, `eljno, smireno i `edno pristupa onome od ~ega }e imati koristi u svojoj vjeri i `ivotu.

Li~nost `ene muslimanke

79

ONO [TO @ENA MUSLIMANKA TREBA NAU^ITI I TEMELJIT O POZNA VATI TEMELJITO POZNAV Prvo {to `ena muslimanka treba temeljito upoznati jeste Allahova, d`.{., Knjiga, upoznaju}i njen tilavet (u~enje), ted`vid i tefsir. Zatim treba upoznati hadiske znanosti, siru i vijesti o poznatim `enama iz generacije ashaba i tabiina koje su bile naju~enije me|u `enama. Ona ima uvida u za nju neophodna pitanja iz oblasti fikha kako bi pravilno obavila ibadete i imovinskopravne poslove i upoznala propise svoje vjere na ~vrstoj osnovi. Nakon toga, okrenut }e se svojoj prvoj preokupaciji u `ivotu, a to je briga o njenoj ku}i, mu`u, porodici i djeci. Ona je stvorenje koje je Allah, d`.{., odredio da bra~nom domu i maj~instvu podari intimu, smiraj, sre}u, radost i ugodnost. Ona je ta kojoj je islam odredio veliku odgovornost u odgoju generacija, kreiranju junaka i obrazovanju genijalki. U ovom vijeku su se, otuda, umnogostru~ile izjave koje govore o utjecaju `ene na uspjeh mu`a i djece u njihovom djelatnom `ivotu. U te izreke spadaju i sljede}e: “...Pita `enu” , “Iza svakog velikana je `ena”, “Ona koja drma kolijevku svojom desnom rukom, drma svijet svojom lijevom rukom”,... itd. Sve ovo ne mo`e `ena pru`iti ako nije inteligentna, prosvijetljenog uma, sna`ne li~nosti, ako nije pronicljiva i visokih moralnih standarda. Zato ona i ima potrebu za pove}anjem odgoja, obrazovanja, prave upute i usmjerenja pri formiranju njene osebujne li~nosti muslimanke. Nema nikakve mudrosti u tome da su njeno obrazovanje i kultura u svemu poput obrazovanja i kulture mu{karca. Naprotiv, postoje stvari koje su specifi~ne samo za `enu i koje ne mo`e ~ovjek uraditi, kao {to postoje stvari koje su specifi~ne za ~ovjeka, a koje ne mo`e `ena u~initi, ili, pak, postoje stvari zbog kojih je `ena stvorena i stvari zbog kojih je ~ovjek stvoren. Svakom od njih olak{ano je ono radi ~ega je i stvoren, kao {to se to navodi u mudroj Vjerovjesni~koj uputi. @ena, kada se usmjeri obrazovanju i specijalizaciji, ima stalno pred svojim o~ima uputu veli~anstvenog islama tokom svog intelektualnog, du{evnog i dru{tvenog formiranja. To je zbog toga da je njeno obrazovanje ne bi odvuklo od njene osnovne zada}e radi koje je stvorena i kako bi postala svjesna, proizvodna i djelotvorna osoba u svojoj porodici, svojoj zajednici i me|u svojim narodom, a ne primjer istovjetan ~ovjeku, guraju}i se s njime u poslu, zauzimaju}i njegovo mjesto u dru{tvima mu{karaca, kao {to to vidimo u dru{tvima koja ne prave razliku u obrazovnom programu izme|u mu{karaca i `ene niti u zakonima vezanim za zapo{ljavanje.

80

Li~nost `ene muslimanke

Koja god bila nau~na specijalnost `ene, ona nastoji da je temeljito upozna, savlada i da obavlja taj posao na najbolji mogu}i na~in, postupaju}i po uputi Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Allah, doista, voli da kada neko od vas obavlja neki posao, da to temeljito uradi.”221

NADARENOST I SPOSOBNOST @ENE MUSLIMANKE U NAUCI S obzirom da su vrata znanja otvorena pred `enom muslimankom, ona prodire tamo gdje `eli i istra`uje dragocjenosti bogatog znanja sve dok to ne dovodi u pitanje njenu `enstvenost i njenu prirodu. Naprotiv, sve ovo prosvjetljuje njen um, istan~ava njena osjetila, a njenu li~nost ~ini blistavijom i zrelijom. U historiji u~enih `ena muslimanki postoje sna`ni primjeri `elje i aktivnosti u tra`enju nauke, upijanju njenog blaga i temeljitog poznavanja. Majka vjernika Ai{a, r.a., bila je prvi izvor u hadisu i ~istom sunnetu. U cvijetu svoje mladosti bila je prva `ena pravnik u islamu, kad jo{ nije bila napunila ni devetnaest godina. Imam Ez - Zuhri je rekao: “Kada bi se sabralo znanje Ai{e, znanje svih Vjerovjesnikovih, s.a.v.s., `ena i znanje svih `ena uop}e, Ai{ino znanje bilo bi vrednije.”222 Koliko puta su najugledniji ashabi kod nje potra`ili uto~i{te kako bi od nje ~uli jasnu presudu u pitanjima vjerovanja i preciznim stvarima Jasne Knjige. Prodornost njenog mi{ljenja i njena pronicljivost nije bila samo u pitanjima vjere, ve} je ona bila takva i u preno{enju poezije, knji`evnosti, historije i medicine, kao i u drugim znanostima, poznatim u njeno vrijeme. O tome svjedo~e rije~i muslimanskog pravnika Urvea bin Ez - Zubejra, koje prenosi njegov sin Hi{am, gdje on ka`e: “Nisam vidio nikog u~enijeg u fikhu, niti medicini, a ni u pjesni{tvu od Ai{e, r.a.”223 U Muslimovom “Sahihu” prenosi se da je ~ula pogre{ku u govoru svoga brati}a El Kasima bin Muhammeda bin Ebi - Bekra es - Siddika, r.a., prilikom razgovora izme|u njega i njegovog amid`i}a, a koji se odvijao pred Ai{om, r.a., te mu je ona to zamjerila. O tome govori imam Muslim: “Od Ibn - Atika prenosi se da je rekao: ‘Razgovarao sam sa El Kasimom kod Ai{e, r.a., a El - Kasim je grije{io u govoru i bio je pravi maj~in sin, pa mu je Ai{a rekla: ‘[ta ti je pa ne govori{ poput ovoga mladi}a? Doista, ja znam odakle to dolazi. Ovog je odgojila njegova mati, a tebe je odgojila tvoja mati...””224 Me|u hadisima koji govore o {irokom znanju Ai{e, r.a., a koji ispunjavaju knjige iz knji`evnosti, nalazi se da je Ai{a bint Talha prisustvovala med`lisu kod Hi{ama bin Abdul Melika, na kojem su bili i velikodostojnici plemena Umejje. Nisu ni{ta spomenuli {to je bilo vezano za vijesti o Arapima, njihovoj poeziji i dogodov{tinama, a da ona nije s njima na{iroko

Li~nost `ene muslimanke

81

o tome raspravljala, kao {to se nije pojavila niti zasjala ni jedna zvijezda, a da nije spomenula njeno ime. Tada joj je rekao Hi{am: “[to se ti~e prvoga, sla`em se s time. Ali, {to se ti~e zvijezda, otkud to zna{?” Odgovorila je: “Nau~ila sam od moje tetke Ai{e.”225 Majka vjernika Ai{a, r.a., bila je radoznala i ljubopitljiva. Kada bi ~ula ne{to {to nije znala, raspitivala bi se i vra}ala tome sve dok ne bi saznala. Tako je njeno prisustvo pored Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u~inilo da predstavlja izvor znanja. U knjizi “El - ‘Ilmu” imam El - Buhari prenosi od Ebu - Mulejkea da Vjerovjesnikova, s.a.v.s., supruga Ai{a nije nikad ~ula ne{to {to ne zna, a da se nije vra}ala na to, sve dok ne bi saznala. On, tako|er, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Ko bude ra~un polagao bit }e ka`njen.” Ai{a, r.a., veli: “Pa sam rekla: ‘Zar Uzvi{eni Allah ne ka`e: ‘Lahko }e ra~un polo`iti.’”226 “To se odnosi na izlaganje (pokazivanje) djela (vjernika), ali s kim se bude raspravljalo tokom polaganja ra~una, bit }e ka`njen”227, odgovorio je Poslanik, a.s.” Pored svog ovog znanja, Ai{a, r.a., izra`avala se rje~ito i poeti~no. Kada bi govorila, privla~ila bi sva~iju pozornost i plijenila njihova srca. Na to ukazuje El - Ahnef bin Kajs u svojoj izjavi: “Slu{ao sam hutbu Ebu - Bekra, Omera, Osmana, Alije i halifa nakon njih, ali nisam ~uo govor iz usta nekog stvorenja koji je bio uznositiji i ljep{i od govora Ai{e, r.a.” Musa bin Talha je rekao: “Nisam vidio nikoga ko rje~itije govori od Ai{e.”228 Jedna od istaknutih `ena u nauci bila je i k}erka Seida bin El - Musejjeba, najve}eg u~enjaka svoga vremena, koji je odbio da uda svoju k}er za sina vladara pravovjernih Abdul - Melika bin Mervana i udao je za jednog od svojih ~estitih u~enika, a to je Abdullah bin Veda’a. Kada je Abdullah u{ao kod svoje `ene, uvjerio se da je to jedna od najljep{ih `ena, jedna od onih koje najvi{e znaju napamet iz Allahove Knjige i najbolje poznaju sunnet Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i bra~no pravo. Kada je svanulo, Abdullah je krenuo da iza|e, a ona ga upita: “Kuda }e{?” Odgovorio joj je: “Idem kod tvoga oca Seida bin el - Musejjeba... da steknem znanje.” Na to je rekla: “Sjedi. Ja }u te nau~iti onome {to zna Se’id.” Cijeli mjesec Abdullah nije prisustvovao nau~noj halki, zadovoljavaju}i se znanjem ove mlade ljepotice, koje je stekla od svoga oca. Jedna od ovih darovitih `ena - u~enjaka jeste i Fatima bint Alauddin es - Semerkandi, k}erka autora djela “Tuhfetul - fukaha”, koji je umro 539. god. po Hid`ri. Bila je veoma u~ena pravnica, a u~ila je od svog oca i nau~ila njegovo djelo napamet. Otac ju je udao za svog u~enika Alauddina el - Kasanija, koji je bio upu}en u dvije znanosti: usulul - fikh i fikh. Napisao je svoju veli~anstvenu knjigu “Bedai’us - sanai’i”, koja je komentar djela “Tuhfetul fukaha”. Ovo je djelo izlo`io svom u~itelju, koji se veoma obradovao i u~inio to djelo mehrom svojoj k}eri, koju su tra`ili mnogi vladari, ali ju njen otac nije dao njima, ve} je svome u~eniku dao prednost nad njima. Pravnici njegovog vremena govorili su: “Prokomentarisao je njegov

82

Li~nost `ene muslimanke

‘Tuhfetul - fukaha’, a on ga je o`enio svojom k}eri.” Prije udaje, pomagala je svome ocu pri izdavanju fetvi, te se tako na njima pojavljivao njen rukopis i rukopis njenog oca. Po{to se udala za vlasnika “ Bedai’us - sanai’i”, javljale su se fetve na kojima je bio njen rukopis, rukopis njenog oca i rukopis njenog mu`a. Njen mu` je grije{io i ona bi ga ispravljala.229 Ai{a, majka vjernika, k}erka Seida bin el - Musejjeba, Fatima es - Semerkandi i druge poznate i u~ene `ene nisu bile neki izuzeci me|u `enama muslimankama. Naprotiv, broj u~enih `ena i svestrano obrazovanih bio je daleko ve}i. Ima ih istaknutih u brojnim znanostima. Ibn - Sa’d je jedan dio svoje knjige “Et - Tabekatu” posvetio `enama prenosiocima hadisa u kojem navodi vi{e od 700 `ena koje su prenosile hadis od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i njegovih pouzdanih ashaba. Od njih hadis prenosi skupina vjerskih u~enjaka i imama. El - Hafiz Ibn - Asakir, koji je umro 571.god. po Hid`ri, bio je jedan od najpouzdanijih i najiskrenijih prenosilaca hadisa pa je po tome ~ak dobio nadimak “Hafiz ummeta”. On je me|u svojim {ejhovima i u~iteljima imao ~ak preko 8o (osamdeset) `ena. Ako znamo da ovaj u~eni ~ovjek nije napu{tao isto~ni dio islamske dr`ave, jer nije i{ao u Egipat niti Maroko i Andaluziju, a to su zemlje u kojim najvi{e ima u~enih i sposobnih `ena, onda moramo znati da je broj u~enih `ena muslimanki, koje nije sreo, ve}i od broja onih koje je sreo i od kojih je u~io. Me|u formulacijama kojima su se slu`ili u~enjaci u hadiskim knjigama, nalazimo i sljede}u: “Haddesetni e{ - {ejha el - musnida es - saliha, Fulana bint Fulan”. Me|u svijetla imena `ena prenosioca hadisa, koja navodi El - Buhari, spadaju: Sittul - Vuzera’ Vezira bint Muhammed bin Omer bin Es’ad bin el - Muned`d`a et - Tenvihijje i Kerima bint Ahmed el - Mirvezijje. Njih spominje Ibn - Had`er el - Askalani u predgovoru svoje knjige “ Fethul - bari.”230 Ono {to stranicu `ene muslimanke ~ini jo{ blje{tavijom, ljep{om i ~istijom, jeste ~injenica da je bila iskrena i povjerljiva u svojim predanjima hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., daleko od potvore i sumnje do te mjere da mnogi mu{karci nisu uspjeli do}i do tog stupnja. O tome svjedo~e rije~i imama El - Hafiza ez - Zehebija, koji u svojoj knjizi “ Mizanul - i’tidali fi nakdi rid`alil - hadisi” iznosi 4000 osumnji~enih ravija - mu{karaca, a zatim slijede njegove rije~i: “Ne znam ni za jednu `enu koja je osumnji~ena niti za neku `enu koju su izostavili.”231 Savremena `ena muslimanka, kada stane pred ovo ~asno blago za `enu muslimanku u njenoj historiji, ono }e pove}ati njenu ljubav prema nauci. Spominjanje u~enih `ena nije ovjekove~eno osim zbog znanja. One su u historiji to visoko mjesto postigle zahvaljuju}i znanju. Samo je korisno znanje i ispravno usmjerenje njihove umove razvilo i opskrbilo ih ispravnim mi{ljenjem, dalekovidno{}u, snagom li~nosti i razborito{}u.

Li~nost `ene muslimanke

83

ONA JE DALEKO OD BILO KAKVIH IZMI[LJOTINA I PRAZNOVJERJA @ena muslimanka koja tra`i nauku daleko je od gluposti legendi, mitova i izmi{ljotina koje obi~aji ugra|uju u svijest neobrazovanih majki. Naprotiv, `ena koja je svjesna svoje vjerske upute, vjeruje da oslanjanje na sljedbenike novotarija, one koji izmi{ljaju legende i mitove, kao i oslanjanje na vra~eve i sihirbaze, predstavlja veliki grijeh koji upropa{tava vjernikova djela i ugro`ava njegovu poziciju na budu}em svijetu. Muslim bilje`i od nekih Vjerovjesnikovih `ena da je rekao: “Ko ode gataru i povjeruje u ono {to mu on ka`e, ne prima mu se namaz ~etrdeset no}i.”232 Ebu - Davud u svom “Sunenu” bilje`i hadis Ebu - Hurejrea od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: “Ko ode gataru i povjeruje u ono {to mu on ka`e, taj je zanijekao ono {to je objavljeno Muhammedu.”233

ONA KONTINUIRANO U^I I ^IT A ^ITA Ku}ni poslovi i maj~inske obaveze `ene muslimanke ne udaljavaju je od u~enja. Svjesna `ena muslimanka zna da je u~enje izvor koji intelekt podupire spoznajom. To je izvor koji intelekt opskrbljuje hranom koja mu poklanja otvorenost, sazrijevanje, razvoj i dobru formu. @ena muslimanka iz upute svoje vjere zna da je tra`enje nauke obaveza za svakog muslimana i muslimanku. Stoga, ona svoj intelekt naoru`ava znanjem i vje~itom spoznajom. Ona ne prekida korisno u~enje (obrazovanje), bez obzira koliko je zaokupili ku}ni poslovi i bez obzira koliko joj je postalo te{ko maj~instvo. Ona }e s vremena na vrijeme ugrabiti malo vremena u kojem }e pro~itati neku korisnu knjigu ili koristan znanstveni ~asopis. Njenu }e misao obogatiti nova intelektualna, dru{tvena, knji`evna i nau~na istra`ivanja koja su izlo`ili nadareni u~enjaci, knji`evnici i intelektualci. Sve to }e pro{iriti njena shvatanja, razvit }e njene intelektualne sposobnosti i pove}at }e njeno znanje.

84

Li~nost `ene muslimanke

NJENA DU[A @eni muslimanki koja je svjesna upute svoje vjere ne}e proma}i da svoju du{u dotjeruje ibadetom, zikrom i u~enjem Kur’ana, stalno i u odre|enom vremenu koje se ne mijenja. Kako ona vodi brigu o svom tijelu i svom intelektu, tako vodi brigu i o svojoj du{i. Ona zna da se ~ovjek sastoji od tijela, intelekta i du{e i da svako od ova tri dijela ima svoje pravo kod ~ovjeka. ^ovjekova ljepota ogleda se u uskla|enosti izme|u tijela, intelekta i du{e, tako da ne prevlada jedan od ovih dijelova. U uspostavljanju ravnote`e me|u ovim dijelovima nalazi se garancija za razvoj ispravne, umjerene i otvorene li~nosti.

USTRAJA VA U IBADETU I ^I[]ENJU DU[E USTRAJAV Mudra `ena muslimanka izvr{ava obavezu prema svojoj du{i, a to je da je ~isti ibadetom. Ona pristupa ibadetu ~iste, smirene i neokaljane du{e, ~ime prodiru duhovna zna~enja u njene dubine. Sve to ~ini daleko od buke, `amora i drugih poslova, onoliko koliko je to ona u mogu}nosti. Kada obavlja namaz, obavlja ga u ti{ini i smiraju, ~istih misli, kako bi se napojila zna~enjem onoga {to izgovara u toku svog namaza, bilo da se radi o u~enju Kur’ana, zikra ili tespiha. Na~as se malo osami i veli~a svoga Gospodara, u~i ajete iz Njegove Knjige, razmi{ljaju}i o zna~enju zikra koji joj proti~e jezikom, razmi{ljaju}i o mislima koje kru`e u njenoj du{i. Ona s vremena na vrijeme razmatra svoje stanje, izla`e ono {to je u~inila, bilo da se radi o rije~ima ili djelima. Ona samu sebe prekorava ako joj je promakla neka gre{ka ili ako je napravila neki nedostatak u svojoj obavezi prema Allahu. Na taj na~in njen ibadet daje po`eljne rezultate pri ~i{}enju du{e i svijesti od prljav{tina, iskrivljivanja i neposlu{nosti. Ona ibadetom vezuje {ejtana pri njegovim neprestanim i pogubnim vesvesama koje ~ini ~ovjeku. Tako, iskrena i bogobojazna `ena muslimanka grije{i, ima nedostataka i oduvijek je grije{ila, ali ona `uri da se oslobodi svoje pogre{ke i zablude, pa tra`i oprosta od Allaha za svoju gre{ku, udaljava se i distancira od grijeha i kaje zbog po~injene gre{ke. Ovako rade dobre i bogobojazne `ene muslimanke: “Oni koji se Allaha boje, ~im ih sablazan {ejtanska dodirne, sjete se, i odjednom do|u sebi.”234 Stoga je Poslanik, s.a.v.s., i rekao svojim ashabima: “Obnovite svoj iman.” Re~eno je: “Allahov poslani~e! A kako da obnovimo svoj iman?” Odgovorio je: “Mnogo izgovarajte La ilahe illallah.”235

Li~nost `ene muslimanke

85

Bogobojazna `ena muslimanka neprestano se poma`e u ja~anju i ~i{}enju svoje du{e putem kontinuiranog ibadeta, zikra, samoobra~unavanja, podsje}anja na strah od Allaha i Njegovu kontrolu u svim djelima. Ono {to Ga ~ini zadovoljnim, ona to i radi, a ono {to On mrzi, ona izbjegava. Tako ostaje na pravom putu, ne ~ine}i nepravdu, ne skre}u}i s pravog puta, ne nanose}i nikome nasilje, i ne udaljavaju}i se s pravog puta.

IZABIRE ^ESTITU PRIJA TELJICU PRIJATELJICU I OBA VEZNO PRISUSTVUJE OBAVEZNO DRU@ENJIMA NA KOJIM SE U^I O VJERI Kako bi dosegla do ovog visokog stupnja, ona izabire sebi dobru, ~estitu i bogobojaznu prijateljicu koja }e je iskreno voljeti, savjetovati i ne}e je obmanjivati pri svojim postupcima i govoru. Dobra dru`benica ima velikog udjela u pravilnom na~inu `ivota mlade muslimanke i njenom vr{enju lijepih obi~aja i uzvi{enih vrlina. Dru`benica ili pratilja, zapravo je istovjetna slika njenog morala i }udi:236 “Ne pitaj za ~ovjeka, pitaj za njegovog pratioca Pa svaki se pratioc na onog koga prati, ugleda.” Dru`enje s plemenitim ljudima predstavlja dokaz plemenitosti i velikodu{nosti onoga ko je s njima:237 “Svojim dru`enjem s plemenitima pripadat }e{ njima i zato ne pokazuj svoju privr`enost drugima.” Zato je i obavezno dru`enje s dobrim ljudima, kao {to je obavezno izbjegavanje lo{ih ljudi:238 “Kada si me|u ljudima, dru`i se s najboljima. I ne dru`i se s propalicama, jer }e{ propast s njima.” @ena muslimanka vodi brigu o tome da prisustvuje dru`enjima na kojim se odvija razgovor o islamu, njegovoj velikoj ulozi u izgradnji pojedinca, porodice i dru{tva. Trudi se prisustvovati sijelima na kojima prisutne `ene u`ivaju u Allahovoj veli~anstvenoj mo}i, Njegovim blagodatima koje je spustio Svojim stvorenjima, gdje se obavezuju da }e se pridr`avati Allahovih, d`.{., zapovijedi i kloniti se Njegovih zabrana i da }e Mu biti pokorni i ponizni. Na ovakvim i sli~nim sijelima du{a se ~isti, dijelovi tijela bivaju ponizni, ~ovjek se uzvisuje, a njegovo srce obasjava svjetlo imana. Zato bi Abdullah bin Revaha, kada bi susreo nekog od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., rekao: “Do|ite da vjerujemo u Allaha jedan sahat.” To je ~uo Vjerovjesnik, s.a.v.s.,

86

Li~nost `ene muslimanke

pa je rekao: “Allah se smilovao Ibn - Revahi. On, doista, voli sijela na kojima se hvale meleki.”239 Mudri halifa Omer el - Faruk, r.a., sklanjao se od poslova hilafeta i obaveza presu|ivanja, pa bi uzeo za ruku jednog ili dva ~ovjeka te bi rekao: “Hajde da pove}amo na{ iman”, pa su spominjali Allaha, d`.{., (zikr su ~inili).240 Omer, r.a., spadao je me|u one koji su bili bogobojazni, ~estiti i lijepog ibadeta. S vremena na vrijeme osje}ao bi potrebu da se uzdigne, te bi ovaj sahat ugrabio iz dunjalu~ke om~e i `ivotnih potreba, kako bi se u njemu osamio i osvje`io svoje srce, uzdigao i o~istio svoju du{u. Isto tako, i Muaz bin D`ebel, r.a., svojim bi ashabima, koji su prolazili, rekao: “Sjedite s nama da vjerujemo jedan sahat.”241 Musliman je odgovoran za ja~anje i ~i{}enje njegove du{e i uvijek }e te`iti navi{e i zauvijek }e je ~uvati od vra}anja nani`e: “Tako mi du{e i Onoga Ko je stvori pa joj put dobra i put zla shvatljivim u~ini, uspjet }e samo onaj ko je o~isti, a bit }e izgubljen onaj ko je na stranputicu odvodi!”242 Zato je po`eljno da `ena muslimanka pravilno izabere prijateljice, okolinu i kru`oke, {to }e oplemeniti i o~istiti njenu du{u i u~initi je bogobojaznom pri vr{enju njenih djela: “Budi ~vrsto uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i nave~er u `elji da naklonost Njegovu zaslu`e, i ne skidaj o~iju svojih s njih iz `elje za sjajem u `ivotu na ovome svijetu, i ne slu{aj onoga ~ije smo srce nehajnim prema Nama ostavili i koji strast svoju slijedi i ~iji su postupci daleko od raboritosti.”243

^EST O IZGOV ARA TRADICIONALNE ^ESTO IZGOVARA KONSTRUKCIJE I DOVE @eni muslimanki u ja~anju njene du{e, povezivanju njenog srca s Uzvi{enim Allahom, poma`e: njeno pam}enje dova prenesenih od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pri ~injenju svakog djela za koje je utvr|eno da je Poslanik, s.a.v.s., u~io dovu. Od njega, s.a.v.s., prenose se mnoge veli~anstvene konstrukcije dova za svaki posao koji bi ~inio. Pa, tako, imamo dovu pri izlasku iz ku}e, dovu pri ulasku u ku}u, dovu za po~etak jela, dovu na kraju jela, dovu prilikom obla~enja nove odje}e, dovu prilikom le`anja u postelji, dovu prilikom ustajanja iz sna, dovu za ispra}aj musafira, dovu za do~ek musafira... Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije ~inio ni jedan posao, a da nije prou~io dovu, koju bi upu}ivao Allahu, d`.{., kako bi ga blagoslovio u njegovom trudu, odstranio od njega pogre{ku, nadahnuo ga da uradi

Li~nost `ene muslimanke

87

onako kako je ispravno, da mu upi{e dobro djelo i da ga sa~uva od zla. Sve je ovo lahko dostupno i nalazi se hadiskim zbirkama, a potvr|eno je da je to ~inio Allahov Poslanik, s.a.v.s.244 Allahov Poslanik, s.a.v.s., podu~avao je ashabe ovim veli~anstvenim konstrukcijama, dovama i zikrovima, kao {to ih je podsticao na njihovo redovno i pravovremeno u~enje (izgovaranje). Bogobojazna `ena muslimanka, koja vodi brigu o uzdizanju njene du{e, pristupa u~enju jednog broja ovih tradicionalnih konstrukcija, ugledaju}i se na Poslanika, s.a.v.s., i njegove ~estite ashabe. Ona }e biti ustrajna, onoliko koliko je u mogu}nosti, u njihovom ponavljanju u njihovo vrijeme i u njihovim prilikama. Time se njeno srce ve`e za Uzvi{enog Allaha, pro~i{}ava se njena du{a, izo{travaju njena ~ula i pove}ava njen iman. Doista, danas savremena `ena muslimanka ima najve}u potrebu za ovom du{evnom opskrbom, kojom opskrbljuje i ~eli~i svoju du{u, kojom se udaljava od savremenih neda}a, iskvarenosti i degeneracija koje okru`uju `enu u mnogim dru{tvima, zalutalim od Allahove upute. To je mnoge `ene odvelo u vatru d`ehenemsku, kao {to na to ukazuje Allahov Poslanik, s.a.v.s., u svojim rije~ima: “Pogledao sam u vatru i vidio sam da su njeni stanovnici u najve}em broju `ene.”245 @ena muslimanka, koja je svjesna svoje vjere, vidi (jasno) svoj put, mnogo ~ini dobra djela kako bi se spasila od ovog stra{nog kraja do kojeg ljudski i d`inski {ejtani, u svakom vremenu i na svakom mjestu, nastoje da dovedu `enu.

@ENA MUSLIMANKA PREMA SVOJIM RODITELJIMA

POSLU[NA JE PREMA NJIMA Ono ~ime se najvi{e isti~e `ena muslimanka jeste njena poslu{nost i dobro~instvo prema roditeljima. Islam podstrekava na ~injenje dobro~instva prema roditeljima u mnogim jasnim tekstovima iz Kur’ana i sunneta Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Svaka muslimanka koja ~ita ove tekstove du`na je pridr`avati se uputa koje ti tekstovi sadr`e i u`urbano ~initi dobro~instva prema roditeljima, bez obzira u kakvim se uvjetima i stanju nalazila i bez obzira kakav odnos bio izme|u djevojke i njenih roditelja.

ONA ZNA NJIHOVU VRIJEDNOST I VELI^INU I SVOJE OBA VEZE PREMA NJIMA OBAVEZE @ena muslimanka, u~e}i Allahovu Knjigu, saznaje na koliko visok stupanj je Allah, d`.{., uzdigao roditelje. To je stupanj koji je ~ovje~anstvo upoznalo tek s ovom vjerom, koja je taj stupanj u~inila odmah iza stupnja imana - vjerovanja u Allaha, d`.{., i Njegovog obo`avanja. Jedan iza drugoga slijedili su kur’anski ajeti koji zadovoljstvo roditelja stavljaju odmah nakon Allahovog zadovoljstva, a dobro~instvo prema njima ~ine glavnom vrijedno{}u nakon imana - vjerovanja u Allaha, d`.{.: “I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima doboro~instvo ~inite,...” 246 Stoga, mlada muslimanka, koja je svjesna svoje upute, ~ini dobro~instvo prema roditeljima vi{e od bilo koje druge djevojke u ovom opstojanju. Njeno dobro~instvo prema roditeljima ne prestaje nakon njenog prelaska kod mu`a i odlaska u dom njene djece, gdje ona ima svoj bezbri`ni, odvojeni i posebni svijet. Naprotiv, ona }e nastaviti ~initi dobro~instvo svojim roditeljima sve dok je `iva. Radit }e prema kur’anskoj uputi, kojom se oporu~uje da se brine o roditeljima sve do kraja `ivota, a posebno kada im se pribli`i starost, kada do|u do stupnja iznemoglosti, nemo}i i duboke starosti, kada najvi{e budu imali potrebu za lijepim opho|enjem, nje`nim osmijehom i lijepom rije~ju: “Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobro~instvo ~inite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost do`ive, ne reci im ni: ‘Uh!‘ - i ne podvikni na njih, obra}aj im se rije~ima po{tovanja

92

Li~nost `ene muslimanke

punim. Budi prema njima pa`ljiv i ponizan i reci:“Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!‘” 247 Svjesna i mudra `ena muslimanka, koja je prosvijetlila svoj um kur’anskom svjetlo{}u, neprestano se susre}e s ovim lijepim, bo`anskim postupkom. Svaki put kada u~e kur’anske ajete kojim se preporu~uju lijepi postupci prema roditeljima, njeno dobro~instvo i poslu{nost prema roditeljima se pove}ava, kao {to se pove}ava njeno nastojanje da im bude na usluzi i njena predanost u tra`enju njihovog zadovoljstva, makar i imala mu`a, ku}u, djecu i druge odgovornosti: “I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobro~instvo ~inite...” 248 “Mi smo svakog ~ovjeka zadu`ili da bude dobar prema roditeljima svojim...” 249 “Mi smo naredili ~ovjeku da bude poslu{an roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi...” 250 Istra`iva~ koji pomno promatra tekstove koji govore o dobro~instvu prema roditeljima, pronalazi hadise koji idu slijedom ovih ajeta, potvr|uju}i vrijednost ~injenja dobro~instva prema roditeljima. Ti hadisi upozoravaju na neposlu{nost prema njima ili, pak, na lo{e opho|enje prema njima, bez obzira kakvi razlozi bili za to. Od Abdullaha bin Mes’uda, r.a., prenosi se da je rekao: “Pitao sam Vjerovjesnika s.a.v.s.: ‘Koje djelo je najdra`e Allahu?’ Odgovorio je: ‘Namaz u njegovo vrijeme.’ Rekao sam: ‘A {ta onda?’ Rekao je: ‘Dobro~instvo prema roditeljima.’ Rekao sam: ‘A {ta onda?’ Odgovorio je: ‘D`ihad na Allahovom putu.’”251 Poslanik, veli~anstveni pedagog, dobro~instvo prema roditeljima u~inio je izme|u dva najuzvi{enija djela u islamu: namaza u njegovo vrijeme i d`ihada na Allahovom putu. Namaz je stup vjere, a d`ihad je vrhunac islama. Kako li je to ~asno mjesto koje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odredio roditeljima!? Jedan ~ovjek do{ao je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., daju}i mu prisegu na vjernost u hid`ri i d`ihadu, `ele}i time zaraditi nagradu kod Allaha, d`.{., Poslanik, s.a.v.s., oklijevao je u tome da li da prihvati njegovu prisegu, pa ga je upitao: “Da li ti je iko od roditelja `iv?” ^ovjek je odgovorio: “Da. Oboje su `ivi.” Poslanik, je rekao: “I ti `eli{ nagradu od Allaha, d`.{.!?” Odgovorio mu je ~ovjek: “Da.” Milostivi Poslanik, dobro~initelj rekao je: “Vrati se svojim roditeljima i lijepo postupaj prema njima.”252 U predanju koji bilje`e El - Buhari i Muslim, stoji: “Do{ao je ~ovjek i tra`io dozvolu od Poslanika, s.a.v.s., da ide u d`ihad, pa mu je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘Da li su `ivi tvoji roditelji?’ Odgovorio je: ‘Da.’ Rekao je: ‘Idi njima i trudi se (oko njih).’”253 Poslaniku, vojskovo|i, koji je pripremao vojsku za d`ihad, nije promaklo da svojim nje`nim, ljudskim srcem spomene slabost roditelja i njihovu potrebu za sinom, pa je ovog dobrovoljca odvratio od d`ihada i svojom nje`no{}u obratio mu pa`nju na dobro~instvo prema roditeljima, a bila mu je potrebna svaka ruka koja dobro udara sabljom. Sve je to bilo

Li~nost `ene muslimanke

93

predstavljanje opasnosti u dobro~instvu prema roditeljima i lijepom opho|enju prema njima, unutar savr{enog, ravnomjernog i jedinstvenog islamskog programa koji je Allah, d`.{., zacrtao kako bi ~ovjek bio sretan. Po{to je majka Sa’da bin Ebi - Vekkasa zamjerila njemu na njegovom islamu, rekla mu je: “Ili }e{ odustati od svog islama ili }u gladovati dok ne umrem, pa }e{ se osramotiti kod Arapa; oni }e govoriti: ‘Ubio je svoju majku.’ Odgovorio joj je Sa’d: “Da zna{, tako mi Allaha, kad bi imala stotinu du{a i one izlazile jedna po jedna, ne bih odustao od svoga islama.” Njegova je majka saburila jedan dan, pa dva dana, a tre}eg dana glad ju je savladala, pa se najela. Allah, d`.{., spustio je Kur’an koji je Poslanik, s.a.v.s., u~io pred muslimanima, a u njemu se nalazi prijekor Sa’du zbog njegove `estine prema majci u odgovoru koji joj je dao: “A ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim smatra{, onoga o kome ni{ta ne zna{, ti ih ne slu{aj i prema njima se, na ovom svijetu, velikodu{no pona{aj...”254 U kazivanju o pobo`njaku D`urejd`u nalazi se velika pouka o va`nosti dobro~instva prema roditeljima i a`urnost u pokornosti prema njima. Njegova majka ga je pozvala dok je klanjao, pa je rekao: “Gospodaru moj, moja majka i moj namaz.” Izabrao je svoj namaz. Pozvala ga je po drugi put, pa joj nije odgovorio, nego je nastavio sa svojim namazom. Pozvala ga je po tre}i put, pa joj nije odgovorio, te je ona dovu za njega u~inila, da ga Allah ne usmrti dok ne vidi lica prostitutki. Jedna prostitutka je u~inila zinaluk sa pastirom, pa je ostala trudna. Po{to se pribojavao razotkrivanja njenog stanja, rekao joj je pastir: “Ako te budu pitali ko je otac novoro|en~eta, ti reci: ‘Pobo`njak D`urejd`.’” Tako je i rekla. Nasrnuli su ljudi da sru{e D`urejd`ovu isposni~ku }eliju. Sudija je tra`io da se dovede na trg. Dok je bio u putu, sjetio se maj~ine dove, pa se nasmije{io. Kada je stigao do mjesta gdje }e se izvr{iti kazna, zamolio je da se pri~eka dok klanja dva rekata, a zatim je potra`io dje~aka i pri{apnuo mu na uho: “Ko je tvoj otac?” Odgovorio je: “Moj otac je taj i taj “255 Ljudi su uzvikivali: “La ilahe llallah” i “Allahu ekber”, pa su rekli: “Nanovo }emo izgraditi tvoju isposni~ku }eliju od srebra i zlata.” Rekao je: “Ne. Izgradite je nanovo onako kako je bila, od zemlje i blata.” Vjerovjesnik, s.a.v.s., u hadisu koji bilje`i El - Buhari, ka`e: “Da je D`urejd` bio u~en, znao bi da je njegov odgovor majci pre~i od ibadeta njegovom Gospodaru.”256 Zato pravnici smatraju da ako je ~ovjek u nafila - namazu i pozove ga jedan od roditelja, prekinut }e svoj namaz i odgovoriti mu. U srcima vjernika i vjernica ustalilo se uvjerenje o obaveznosti dobro~instva prema roditeljima, pa su sinovi i k}eri po`urili da im ~ine dobro~instvo, dok su `ivi, a i kada umru. Mnogobrojni su hadisi koji govore o tome, a neki od njih su slijede}i: “@ena iz D`uhejne do{la je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekla mu: ‘Moja majka se

94

Li~nost `ene muslimanke

zavjetovala da }e obaviti had`, ali ga nije obavila do svoje smrti. Da li da za nju obavim had`?’ Odgovorio je: ‘Da. Obavi had` za nju. [ta misli{, da je tvoja majka imala duga, da li bi ga vratila za nju? Izvr{ite obavezu prema Allahu, jer je Allah najpre~i da se to prema Njemu izvr{i.’”257 U predanju kod Muslima stoji: “Rekla je: ‘Ona je, doista, bila obavezna ispostiti mjesec dana, pa da li da postim za nju?’ Rekao je: ‘Posti za nju.’ Rekla je: ‘Ona nije nikad obavila had`, da li da za nju obavim had`?’ Rekao je: ‘Obavi had` za nju.’”258

^INI DOBRO^INSTVO PREMA SVOJIM RODITELJIMA IAKO NISU MUSLIMANI Vjerovjesnik islama, s.a.v.s., svojim plemenitim uputstvima, uzdi`e se do vrhunca ~ovje~nosti preporu~uju}i dobro~instvo i poslu{nost prema roditeljima, makar bili pripadnici neke druge vjere. To se vidi iz hadisa koji se prenosi od Esme bint Ebi - Bekr es - Siddik, r.a., koja je pri~ala: “Do{la mi je majka, a bila je mu{rik u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa sam tra`ila fetvu od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., govore}i: ‘Do{la mi je majka i ona `eli da me posje}uje, pa da li da odr`avam s njome rodbinsku vezu?’ Rekao je: ‘Da. Odr`avaj vezu sa svojom majkom.’”259 @ena muslimanka, koja je svjesna uzvi{enih kur’anskih uputstava i poslani~kih upozorenja, te`i tome da bude jedno od Allahovih stvorenja najposlu{nijih roditeljima i najljep{eg pona{anja prema njima u svakom vremenu i u svakoj situaciji. Ovako su postupali ashabi i oni koji su ih slijedili u dobro~instvu. Jedan je ~ovjek upitao Seida bin el - Musejjeba, r.a., govore}i mu: “Ajet koji govori o dobro~instvu prema roditeljima, u potpunosti sam razumio, osim dijela u kojem se ka`e: ‘I obra}aj im se rije~ima po{tovanja punim’260, pa kakve su to rije~i pune po{tovanja?” Odgovorio mu je Seid: “Zna~i da im se obra}a{ rije~ima kojima se rob obra}a svome gospodaru.” Ibn - Sirin se obra}ao svojoj majci tihim glasom, kao da je bolestan, iz uva`avanja i po{tovanja prema njoj.

Li~nost `ene muslimanke

95

STRAHUJE OD NEPOSLU[NOSTI PREMA NJIMA Zavisno od toga koliko `ena muslimanka te`i ~initi dobro~instvo prema svojim roditeljima, ona toliko i strahuje od zapadanja u grijeh neposlu{nosti prema njima. Ona zna kolika je te`ina ovog grijeha koji se smatra velikim grijehom, kao {to poznaje crnu, odvratnu i tmurnu sliku koju su uobli~ili vjerodostojni tekstovi, vezano za svaku `enu koja je neposlu{na prema svojim roditeljima, ~ije srce je okrutno i hladno. Ta slika potresa njenu uspavanu savjest i pobu|uje njena zale|ena i uspavana osje}anja. To je slika koja sramoti i poni`ava svaku `enu koja je neposlu{na prema svojim roditeljima, upore|uju}i neposlu{nost sa {irkom prema Allahu, d`.{., kao {to se upore|uje dobro~instvo prema njima s imanom prema Allahu, d`.{. Po{to je neposlu{nost ru`ni, ogavni i crni grijeh, uznemirit }e du{u iskrene vjernice i navesti je na ono {to je ispravno. Neposlu{nost prema roditeljima spada u najve}e grijehe i najru`nije pogre{ke. Od Ebu - Bekra Nufej’ bin el - Harisa prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘@elite li da vas upozorim na najve}e grijehe?’ Ponovio je to tri puta. Rekli smo: ‘Da, Allahov poslani~e.’ Rekao je: ‘[irk (pridru`ivanje Allahu sudruga) prema Allahu i neposlu{nost prema roditeljima.’”261

^INI DOBRO^INSTVO TIM PREMA OCU PREMA MAJCI, A ZA ZATIM Smjernice islama podstrekavaju na dobro~instvo prema roditeljima, a neke od tih smjernica podstrekavaju na pojedina~no dobro~instvo prema majci i prema ocu. Te smjernice sveobuhvatno obavezuju na ravnomjernost, kod sinova i k}eri, prilikom ~injenja dobro~instva prema roditeljma, kako dobro~instvo prema jednom ne bi bilo na u{trb drugoga. A neki tekstovi, pak, utvr|uju obaveznost davanja prednosti majci nad ocem u ~injenju dobro~instva. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ~ovjeka koji je do{ao da mu da prisegu na d`ihad, kao {to smo prethodno vidjeli, pita: “Da li su `ivi tvoji roditelji?” Ovo je izvje{}e o tome da je dobro~instvo prema oba roditelja podjednako obavezno. U hadisu koji prenosi Esma, r.a., vidjeli smo da joj je naredio da odr`ava vezu sa svojom majkom mnogobo{kinjom. Do{ao mu je ~ovjek i pitao: “Allahov poslani~e! Ko je najzaslu`niji

96

Li~nost `ene muslimanke

da mu posvetim svoju pa`nju i po{tovanje?” Odgovorio mu je plemeniti Poslanik, s.a.v.s.: “Tvoja majka.” Upitao je: “A ko onda?” Rekao je: “Tvoja majka.” Upitao je: “A ko onda?” Rekao je: “Tvoja majka.” Upitao je: “A ko onda?” Odgovorio je: “Tvoj otac.”262 U ovom hadisu nalazi se potvrda davanja prednosti majci u odnosu na oca. Ashabi su muslimanima potvr|ivali ovo zna~enje nakon smrti Allahovog Poslanika, s.a.v.s. ^ak je Ibn - Abbas, Hibrul - ummeti (Pero ummeta) i njegov pravnik, dobro~instvo prema majci predstavljao jednim od Allahu najbli`ih djela. Jedan ~ovjek mu je do{ao i rekao: “Zaprosio sam jednu `enu, pa je odbila da se uda za mene. Zaprosio ju je drugi , pa je pristala da se uda za njega. Bio sam ljubomoran, pa sam je ubio. Da li trebam u~initi tevbu - pokajanje?” Upitao je: “Da li ti je majka `iva?” Rekao je: “Nije.” Rekao mu je: “Tra`i oprosta od Allaha, d`.{., i pribli`i Mu se koliko god mo`e{.” Ata’ bin Jasir, prenosilac ovog hadisa pri~ao je o Ibn Abbasu: “Oti{ao sam i pitao Ibn - Abbasa: ‘Za{to si ga pitao da li mu je majka `iva?’ Odgovorio je: ‘Ja, doista, ne znam ni za jedno djelo koje je bli`e Allahu, d`.{., od dobro~instva prema roditeljima.’”263 Vidimo da El - Buhari u svojoj knjizi “El Edebul - mufredi”, koju zapo~inje poglavljem “Birrul - validejni”, daje prednost poglavlju “Birrul - ummi” (dobro~instvo prema majci) nad poglavljem “Birrul - ebi” (dobro~instvo prema ocu), ostvaruju}i time sklad i harmoniju unutar ove njegove klasifikacije, kao {to obuhvata i sve ono {to se nalazi u poslani~koj uputi. ^asni Kur’an u du{ama sinova izaziva veliko zanimanje za dobro~instvo i pokornost prema roditeljima, te stoga i preporu~uje brigu o roditeljima. On veli~a vrijednost majke u trudno}i i dok doji djete, kao i sve pote{ko}e koje podnosi u te dvije godine `ivota na najljep{i mogu}i na~n. Govori o plemenitom trudu, apsolutnoj nje`nosti i nje`noj samilosti: “Mi smo naredili ~ovjeku da bude poslu{an roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni }e se svi vratiti.”264 Kako je to uzvi{en odgoj! Kako je to samilosno usmjeravanje ~ovjeka! “Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim.” Zahvalnost je roditeljima u tome {to su dobro ~inili za dijete, a ta zahvalnost slijedi iza zahvalnost prema Allahu, d`.{., {to je glavna vrijednost i najbolje djelo. Kako je ovo uzvi{en i plemenit stupanj koji je ova vjera odredila za roditelje! Ibn - Omer svjedo~i o ~ovjeku Jemencu koji je tavafio oko Kabe, nosio svoju majku na le|ima i govorio: “Ja sam njena poslu{na deva.” “ Nosio sam je vi{e nego {to je ona mene nosila. [ta misli{, Ibn - Omere, da li sam joj se odu`io?” Odgovorio mu je: “Nisi. Nisi ni koliko za jedan uzdisaj!!”265 Omer bin el - Hattab bi svaki put kada bi vidio Jemence, koji su dolazili kao poja~anje muslimanskoj vojsci, pitao da li je me|u njima i Uvejs bin Amir? I sve tako dok nije do{ao do samog Uvejsa, te mu je rekao: “Ti si Uvejs bin Amir?” Rekao je: “Da.” Ti si od Murada, a

Li~nost `ene muslimanke

97

zatim iz plemena Karen?” Rekao je: “Da.” “ Imao si gubu i ozdravio si od nje, osim na jednom dijelu koliko dirhem?” Rekao je: “Da.” Pitao je: “Ti ima{ majku?” Odgovorio je: “Da.” Rekao je: “^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako ka`e: ‘Do}i }e vam Uvejs bin Amir s poja~anjem iz Jemena, od Murada iz plemena Karen. Imat }e gubu i izlije~it }e se od nje, osim jednog dijela koliko dirhem. Imat }e majku i bit }e joj poslu{an. Kada bi zakleo Allaha, On bi mu zakletvu ispunio. Pa ako uzmogne{ da tra`i oprosta za tebe od Allaha, u~ini to.’ Pa tra`i oprosta za mene od Allaha”, pa je to i u~inio. Omer ga tada priupita: “Gdje `eli{ i}i?” Odgovorio je: “U Kufu.” Rekao je: “Ho}e{ da za tebe pi{em njenom namjesniku?” Odgovorio je: “Dra`e mi je da budem me|u slabim ljudima.”266 Do kojeg li je samo stupnja do{ao Uvejs el - Kareni zbog dobro~instva prema majci, da je ~ak i Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporu~io svojim ahabima da tra`e od njega da u~ini dovu! Sve ovo dokazuje koliko je visok polo`aj na koji je islam uzdigao maj~instvo, kao i davanje prednosti maj~instvu nad polo`ajem o~instva. Islam je predusretljiv prema oba ova stupnja i on daje vrijednost svakom od njih, kao {to podstrekava i na ~injenje dobro~instva prema njima. Dunjaluk se osmjehuje djevojci premje{taju}i je u bra~nu ku}u, u ugodnu sredinu. Ona odlazi mu`u i okre}e se svom podmlatku, biva zabavljena drugim stvarima pored roditelja, pa manje vodi brigu o njima, manje im ~ini dobro~instvo i manje ih obilazi. Ali, mudra i svjesna `ena muslimanka daleko je od ovog nemara, jer slijedi kur’ansku preporuku i preporuku ~asnog hadisa o dobro~instvu prema roditeljima. Ona }e se toga pridr`avati, neprestano }e voditi brigu o njihovom stanju, `urit }e da im bude poslu{na, da im ~ini dobro~instvo koliko god mo`e, koliko god ima vremena, koliko joj to uvjeti dozvoljavaju i koliko je god u mogu}nosti.

NA LIJEP NA^IN ^INI IM DOBRO^INSTVO Svjesna `ena muslimanka, koja se otvorila pred uputom islama, koja je prigrlila njegove primjere, visoke vrijednosti, koja je poslu{na svojim roditeljima, koja se na lijep na~in ophodi prema njima, tra`i najuzorniji put i najbolji na~in razgovora s njima kao i opho|enja prema njima. Ona im se obra}a s puno po{tovanja, uva`avanja i odgoja. Ona ih okru`uje svojom brigom, pa`njom i uva`avanjem, pa`ljiva je i ponizna, kao {to je to Gospodar Veli~anstveni naredio u Svojoj Plemenitoj Knjizi. Njoj ne promi~e rije~ koja bi ih uznemirila, ne govori im “uf” niti ih `alosti zbog bilo ~ega, bez obzira u kakvim se uvjetima nalazili, ona za uzor ima rije~i Uzvi{enog Allaha:

98

Li~nost `ene muslimanke

“Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobro~instvo ~inite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost do`ive, ne reci im ni: ‘Uh!‘- i ne podvikni na njih, obra}aj im se rije~ima po{tovanja punim. Budi prema njima pa`ljiv i ponizan i reci: ‘Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!‘” Nekad oba roditelja, ili samo jedan od njih, skrenu s pravog puta i puta istine. Du`nost poslu{ne djevojke muslimanke, u ovakvim i sli~nim situacijama, jeste da im na lijep na~in pri|e, da pri tom bude nje`na, pa`ljiva, smirena i odlu~na, a ne okrutna niti da ih psuje ili da iza|e iz okvira lijepog odgoja. Naprotiv, ona }e nastojati da ih uvjeri na najljep{i na~in za koji smatra da je najbolji u opho|enju s njima, a njeno oru`je u postizanju cilja jeste sabur, lijepa rije~, nje`ni osmjeh, jak dokaz i zdravo razmi{ljanje; i sve to na mudar i u~itiv na~in. Od djevojke muslimanke tra`i se svo ovo dobro~instvo prema roditeljma, pa ~ak i ako su mu{rici. Nije joj skriveno da je obavezna da se lijepo ophodi prema njima u njihovm {irku. Ona zna da je {irk (pripisivanje Allahu druga) jedno od najve}ih grijeha, pa i pored toga ona bez dobro~instva prema roditeljima ne zauzima svoje mjesto u ~istom i jedinstvenom islamu. “Mi smo naredili ~ovjeku da bude poslu{an roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni }e se svi vratiti. A ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim smatra{, onoga o kome ni{ta ne zna{, ti ih ne slu{aj i prema njima se, na ovom svijetu, velikodu{no pona{aj...”268 Dobro~instvo prema roditeljima u islamu jeste veli~anstvena stvar, jer u sebi sadr`i najpouzdanije veze i naj~vr{}e ljudsko porijeklo, kao {to su veze izme|u maj~instva, o~instva i potomstva. Ali, ove veze, koje imaju uzvi{enu vrijednost, dolaze poslije akaidskih veza. Ako bi roditelji bili mu{rici i naredili svome sinu ili k}eri da se prihvate {irka, onda im se ne}e pokoravati u tome, jer nema pokornosti prema stvorenju u neposlu{nosti prema Stvoritelju, jer ni jedna veza ne mo`e biti iznad akaidske veze niti ijedno porijeklo iznad vjerskog porijekla. Ali djeca }e i dalje biti poslu{na prema roditeljima, vodit }e brigu o njima i ~init }e im dobro~instvo. @ena muslimanka poslu{na je svojim roditeljima u svim situacijama. Ona ne oklijeva da ih usre}i, da u njihova srca unese radost, onoliko koliko je u mogu}nosti. ^init }e ono ~ime je Allah zadovoljan, time {to }e se, s vremena na vrijeme, brinuti o njihovom stanju, ~init }e im usluge koje }e njihovu du{u razveseliti, ~esto }e ih posje}ivati, prilazit }e im vesela osmijeha, otvorene i ugodne du{e, dolazit }e s lijepim poklonom koji }e ih usre}iti i obra}at }e im se lijepim i nje`nim rije~ima. Ovako treba postupati u njihovom `ivotu. A nakon njihove smrti, dobro~instvo `ene muslimanke prema roditeljma produ`ava se ~injenjem dove i dijeljenjem sadake za njih,

Li~nost `ene muslimanke

99

obavljanjem onoga {to je ostalo iza njih od dugova prema Allahu, d`.{., ili prema ljudima. Poslu{nost i dobro~instvo prema roditeljima jeste jedna plemenita osobina u moralu muslimana i muslimanki. Ova plementa i uznosita moralna osobina treba opstati u njihovom `ivotu, bez obzira {ta se desilo u `ivotu, koliko se uzdigle `ivotne vrijednosti, bez obzira koliko se pove}ale obaveze, poslovi i odgovornosti. Ova moralna osobina dokaz je osebujne osje}ajnosti koja je, hvala Allahu, jo{ uvijek prisutna u mjestima u kojim `ive muslimani. Ona je jasni dokaz pokornosti kojom se odlikuju muslimani i muslimanke naspram velike generacije, koja se brinula o materijalnom izdr`avanju, koja se `rtvovala i koja se pribli`ava zavr{etku `ivota. Ta generacija ima najve}u potrebu da joj se ka`e utje{na rije~, nje`an govor, da joj se pru`i blaga ruka, drago srce i osmijeh pun nadanja. Ova moralna osobina ~uva ~ovjeka, bilo da je mu{karac ili `ena, od toga da se srce ne okameni, da ne presu{i nje`nost i ~uva ga od grijeha nevjerstva i nezahvalnosti. Ona }e, napokon, otvoriti ~ovjeku vrata d`enetska.

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOGA MU@A

BRAK U ISLAMU Brak u islamu jeste blagoslovljeni ugovor izme|u ~ovjeka i `ene, ugovor kojim biva dozvoljen bra~ni odnos me|u njima, ~ime zapo~inju svoje dugo `ivotno putovanje u ljubavi, jednakosti, slozi, pra{tanju, gdje svako od njih tra`i smiraj u drugome, pa u zajedni~kom `ivotu nalaze smiraj, nje`nost, sigurnost, smirenost i slasti `ivota. Kur’an, a.{., ovu {erijatsku vezu izme|u mu{karca i `ene opisuje na najljep{i mogu}i na~in. Iz njega zra~i poziv na ljubav, slogu, povjerenje, razumijevanje i milost. Iz njeg se {iri miomiris ljubavi, sre}e, odu{evljenja i nje`nosti: “I jedan od dokaza Njegovih je to {to za vas, od vrste va{e, stvara `ene da se uz njih smirite, {to izme|u vas uspostavlja ljubav i milost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmi{ljaju.” 269 To je veza pokornosti Gospodaru koja ne mo`e biti pouzdanija, koju Gospodar stvara izme|u du{a dvoje supru`nika muslimana. Jer, oni se sastaju u ljubavi, razumijevanju, me|usobnom potpomaganju i savjetovanju. Oni osnivaju muslimansku porodicu koja pru`a nje`nost, otvara obzorja razuma, vodi du{e ka Uputi i lijepom pona{anju s kojim je do{ao ~isti islam. Muslimanska je porodica ~vrsta cigla u izgradnji muslimanskog dru{tva, jer su njeni pojedinci ~lanovi koji proizvode, grade, me|usobno se poma`u u doboro~instvu i bogobojaznosti, takmi~e se i natje~u u ~injenju dobrih djela. Dobra `ena jeste stup muslimanske porodice, njen ~vrsti oslonac i stabilni temelj. Ona je prvi `ivotni u`itak u `ivotu ~ovjeka, pa ~ak, ona mu je i najbolji u`itak u `ivotu, kao {to je to rekao Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Ovaj svijet je u`itak, a najbolji ovosvjetski u`itak je dobra i ~estita `ena.”270 Doista je ona najve}a Allahova blagodat data ~ovjeku, jer u njoj nalazi smiraj od `ivotnih nevolja i premorenosti od napora i muka, pa nalazi kod nje rahatluk, utjehu, smiraj i u`itak koji se ne mo`e mjeriti ni sa kojim drugim u`itkom u ~ovjekovom `ivotu. Pa kako onda mo`e `ena, koja je najbolji `ivotni u`itak, biti uspje{na supruga, kako mo`e u svoj svojoj `enstvenosti biti voljena, omiljena i po{tovana? Ovo }e nam pojasniti sljede}e stranice.

104

Li~nost `ene muslimanke

NA LIJEP NA^IN IZABIRE MU@A Jedna od po~asti koje je islam dao `eni jeste i to {to joj daje pravo na izbor mu`a. Roditelji ne mogu prisiliti svoju k}er da se uda za nekoga koga ona ne `eli za mu`a. Mudra `ena muslimanka koristi se ovim pravom, ali se ne odri~e savjeta i usmjerenja svojih roditelja, u onome {to je za nju korisno pri dolasku prosca, jer njih dvoje imaju vi{e od nje iskustva vezanog za `ivot i ljude. U isto vrijeme, ona se ne zadovoljava time da bude li{ena tog prava, zbog naho|enja njenog oca, jer bi prisilio svoju k}er da se uda za ~ovjeka kojeg ne `eli. Tekstovi koji staju uz stranu `ene muslimanke, u ovom osjetljivom pitanju, veoma su mnogobrojni. Imam El - Buhari bilje`i od El - Hanse bint Hidam: “Otac me je dao za svoga brati}a, a ja to nisam `eljela, pa sam se zbog toga `alila Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., te mi je rekao: ‘Dozvoli ono {to je tvoj otac u~inio.’ Rekla sam: ‘Ja nemam `elje za onim {to je u~inio moj otac.’ Rekao je: ‘Idi. Nema mu braka s tobom. Udaj se za onoga kojeg `eli{.’ Rekla sam: ‘Ve} sam dozvolila ono {to je na~inio moj otac, ali sam `eljela da `ene znaju da o~evi u stvarima njihovih k}eri nemaju ni{ta...’” 271 Allahov Poslanik, s.a.v.s., u po~etku ju je uputio na to da ispuni volju njenog oca, i tako bi trebalo biti u osnovi, jer je poznato koliko o~evi vode brigu o sre}i svojih k}eri. Ali, kada je vidio da je njen otac `eli prisliti da se uda za nekog koga ne `eli, dao joj je slobodu izbora i spasio je od samovolje oca koji nasilje ~ini svojoj k}eri, prisiljavaju}i je na brak u kojem ne nalazi rahatluk za svoju du{u. Islam ne zadaje `eni pote{ko}e niti se zadovoljava time da ona `ivi s ~ovjekom kojeg ne voli, jer islam `eli da brak bude uspje{an, da se gradi na ~vrstim temeljima jednakosti me|u supru`nicima, javno i tajno, na bliskosti naravi, obi~aja, sklonosti i ciljeva. Ako bi se desio neki nedostatak u izgradnji bra~ne zajednice, ako supru`nici ne bi lijepo `ivjeli, ako bi `ena osje}ala da nije u stanju da pristupi mu`u s iskrenom ljubavlju, odano{}u i pokorno{}u, ako bi se bojala da ne zapadne u grijeh neposlu{nosti i suprotstavljanja mu`u kojeg ne voli, na njoj je da tra`i razvod braka. A to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pojasnio kada mu je do{la `ena Sabita bin Kajsa bin [emmasa, D`emila, sestra Abdullaha bin Ubejja. Rekla mu je: “Allahov poslani~e, Sabitu bin Kajsu ne zamjeram ni u vjeri ni u moralu, ali ja mrzim nevjerstvo u islamu.” 272 Rekao joj je Poslanik, s.a.v.s.: “Ho}e{ li mu vratiti njegovu ba{~u?” A njen mehr je bila ba{~a. Rekla je: “Da.” Pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao po njega: “Prihvati ba{~u i razvedi se od nje.” 273

Li~nost `ene muslimanke

105

U Buharijinom predanju od Ibn - Abbasa stoji da je rekla: “Ja ne zamjeram Sabitu u vjeri niti u moralu, ali ja ga ne podnosim.” Islam {titi dignitet `ene, ~uva njenu ~ast, po{tuje njenu volju pri izboru ~ovjeka s kojim }e provesti svoj `ivot i ne dopu{ta da je iko prisiljava na brak s ~ovjekom kojeg ne `eli. Nema boljeg dokaza za to od pri~e koja govori o Beriri (robinji Abesinki) koja je bila vlasni{tvo Utbea bin Ebi - Leheba. On ju je prisilio na brak s jednim robom, koji se zvao Mugis, a ona ne bi bila zadovoljna njime da je stvar bila u njenim rukama. Nad njom se sa`alila majka vjernika Ai{a, pa ju je kupila i oslobodila ropstva. Ovdje je ova robinja osjetila da je samostalna i da treba odlu~iti {ta }e biti s njenim bra~nim `ivotom, pa je od svoga mu`a tra`ila razvod braka. Njen mu` je i{ao za njom pla~u}i, a ona ga je odbijala. Da poslu{amo i hadis koji bilje`i El - Buhari od Ibn - Abbasa, r.a., koji nam pru`a sliku slobodne `ene, `ene koja je odlu~na prekinuti svoj brak s ~ovjekom koga ne voli, kao {to nam pru`a i komentar Poslanika, s.a.v.s., velikog srca za tu upe~atljivu situaciju i njegovo zagovorni{tvo u toj stuaciji. Od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se: “Beririn mu` bio je rob. Zvali su ga Mugis. Kao da gledam kako ide iza nje i pla~e toliko da mu se suze slivaju niz bradu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je Abbasu: ‘O Abbase! Zar se ne ~udi{ Mugisovoj ljubavi prema Beriri i Berirnoj mr`nji prema Mugisu!?’ Pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ‘Kada bi mu se vratila!’ Rekla je: ‘Allahov poslani~e, da li mi to nare|uje{?’ Odgovorio je: ‘Ja se samo zauzimam.’ Rekla je: ‘Ja nemam nikakve potrebe za njim.’”274 Ovaj osje}ajni ljudski prizor ostavio je traga na plemenitog Poslanika: duboka i neskrivena ljubav od mu`a i ~vrsta odbojnost od `ene. Nije mu ni{ta drugo preostajalo do da opomene `enu govore}i: “Kada bi mu se vratila! Pa on je tvoj mu` i otac tvoga djeteta.” Ovdje `ena vjernica tra`i poja{njenje: “Da li mi to nare|uje{?”, tj. da li mi ovim rije~ima nare|uje{, pa, onda mi je to obaveza? Dolazi odgovor Poslanika, veli~anstvenog ~ovjeka, u~itelja i zakonodavca: “Ja se samo zauzimam”, tj. ka`em to radi zauzimanja, a ne radi naredbe, odluke, obaveze ili prisile! Neka strogi, tvrdoglavi o~evi koji nasilje ~ine svojim k}erima, poslu{aju ovu veli~anstvenu vjerovjesni~ku uputu! @ena muslimanka koja je svjesna svoje vjere ima ~vrsta, postojana i mudra mjerila pri izboru mu`a. Ona se ne zadovoljava ljepotom prirode i izgleda niti njegovim visokim polo`ajem u dru{tvu, njegovim bogatstvom, kao ni drugim sli~nim svojstvima kojim se `ene obi~no zadovoljavaju. Ona }e se zaustaviti kod njegove vjere i morala, jer su oni temelj uspje{ne bra~ne zajednice i najljep{i ukras kojim se mu` mo`e okititi. ^isti islam tekstualno je stavio u obavezu ova dva svojstva kod prosca, pa ako bi kod njega bila prisutna ova dva svojstva, obavezna je da se uda za njega, a ako ne bi to u~inila, propast bi zaslijepila dru{tvo i nastao

106

Li~nost `ene muslimanke

bi u njemu fesad: “Ako vam do|e neko s ~ijom vjerom i moralom ste zadovoljni, udajte se za njega. Ako to ne u~inite, nastat }e velika propast i nered na Zemlji.”275 Kako iskreni mladi musliman ne `udi za zelenim biljem koje raste iz |ubriva, a to je lijepa djevojka koja je izdanak lo{eg okru`enja - tako mudru, svjesnu, mladu muslimanku ne primamljuje mladi} koji se zabavlja, koji je nestabilan i koji je lahkouman, pa makar bio lijepog izgleda i elegantne pojave. Nju }e interesovati vrijedni mladi musliman koji je svjestan, o{trouman, nje`nog srca, ~iste uljudnosti i lijepe vjere, morala i pona{anja. Pa, dobroj mladoj muslimanki dolikuje samo dobar mladi musliman, a nevaljala i zalutala djevojka dolikuje samo nevaljalom i zalutalom mladi}u. A Uzvi{eni Allah rekao je istinu kada ka`e: “Nevaljale `ene su za nevaljale mu{karce, a nevaljali mu{karci su za nevaljale `ene; ~estite `ene su za ~estite mu{karce, a ~estiti mu{karci su za ~estite `ene...”276 Ovo ne zna~i da `ena odbacuje lijep izgled i lijepu pojavu i da se zadovoljava ru`no}om i odvratnim i bijednim izgledom. Ona ima pravo - kao {to smo ve} rekli - da se odlu~i za ~ovjeka koji ispunjava njenu du{u i istovjetno zadovoljava njena osjetila i ~ula po svom izgledu i svom sadr`aju. Ne}e odbaciti izgled na u{trb sadr`aja, niti }e odbaciti sadr`aj na u{trb izgleda. Osnova ovog problema jeste da `ena muslimanka izabere ~ovjeka koji }e svojom li~no{}u u potpunosti ispuniti njenu du{u, osvojiti njeno divljenje i po{tovanje. Mudru i svjesnu `enu muslimanku ne zasljepljuje sjaj izgleda niti je to odvra}a od vi|enja istine i dragocjenosti. @ena muslimanka zna da ~ovjek ima pravo na skrbni{tvo nad `enom, na osnovu kur’anskog teksta: “Mu{karci vode brigu o `enama zato {to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje....” 277 Stoga se ona `eli udati za ~ovjeka kojim }e se ponositi zbog njegove brige o njoj i radovati zbog svoje udaje (za njega), a ne da se kaje zbog toga {to se udala za njega. Ona `eli ~ovjeka u ~iju ruku }e staviti svoju ruku, kako bi se zaputili ka izvr{enju njihove zada}e u ovom `ivotu, ka izgradnji muslimanske porodice, uzgajanju ~istih generacija i odgoju razboritih umova, srca i osje}aja pod okriljem razumijevanja, ljubavi i harmonije, a ne da im na tom njihovom putu prave nesklad i pote{ko}e u pona{anju, opre~nosti karaktera, raznolikost }udi ili razli~itost u vjeri. Stoga, te dvije zvijezde kod vjernika i vjernica idu jedna uz drugu na `ivotnom putu vrijedne vjernice kako bi se obavila velika zada}a, koju je Allah, d`.{., u~inio ovisnom od ~ovjeka i u~inio je emanetom u dubini du{e mu{karaca i `ena, onako kako je to Kur’an ~asni zacrtao: “Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslu{nim mu{karcima i poslu{nim `enama, i iskrenim mu{karcima i iskrenim `enama, i strpljivim mu{karcima i strpljivim `enama, i poniznim mu{karcima i poniznim

Li~nost `ene muslimanke

107

`enama, i mu{karcima koji dijele zekat i `enama koje dijele zekat, i mu{karcima koji poste i `enama koje poste, i mu{karcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i `enama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i mu{karcima koji ~esto spominju Allaha i `enama koje ~esto spominju Allaha, Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio.” 278 Za ispravnost ovog puta i dosezanje do velikog cilja, neophodna je jaka bra~na veza, stabilnost porodice i njena izgradnja na ispravnim temeljima dobrog izbora. Me|u veli~anstvenim `enama muslimankama, koje su se odlikovale snagom li~nosti, uzvi{enosti cilja i dalekose`nom izboru mu`a, svakako spada i Ummu Sulejm bint Milhan. To je `ena koja je me|u prvim `enama ensarijkama primila islam. Bila je udata za Malika bin en - Nadra i rodila mu je sina Enesa. Po{to je primila islam, njen mu` Malik bio je nezadovoljan njenim islamom, pa ju je u srd`bi ostavio, a ona je ustrajala u svom islamu. Nakon toga ju je pogodila `alosna vijest o njegovoj smrti, a ona se nalazila u cvijetu svoje mladosti. Sve je to podnosila u ime Allaha. Sa svojim desetogodi{njim sinom Enesom, zaputila se kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i ostavila ga da mu slu`i. Zaprosio ju je jedan od najboljih mladi}a Medine, koji se isticao po svojoj mu`evnosti, bogatstvu i snazi, a to je bio Ebu - Talha, prije nego je primio islam. Bio je ~e`njom srca mnogih djevojaka Jesriba zbog svog imetka, mladosti i zbog svoje snage. Mislio je da }e Ummu Sulejm letjeti od sre}e zbog njega. Ali se iznenadio kada mu je rekla: “O Ebu - Talha, zar ne zna{ da je bo`anstvo koje ti obo`ava{ drvo koje raste iz zemlje i koje je izradio Abesinac iz tog i tog plemena?” Rekao je: “Znam.” Rekla je: “Zar se ne stidi{ da u~ini{ sed`du drvetu koje ni~e iz zemlje i koje je izradio Abesinac iz tog i tog plemena?” Ebu - Talha je bio uporan, te joj je ponudio skupi mehr i rasko{ni `ivot. Ali je ona ostala ustrajna na svom stanovi{tu, te mu je rekla: “O Ebu - Talha! Tako mi Allaha, ~ovjek kao {to si ti ne odbija se, ali ti si ~ovjek kafir, a ja sam `ena muslimanka i nije mi dozvoljeno da se udam za tebe. Ako bi primio islam, to bi ti bio moj mehr, i ne}u ti tra`iti ni{ta drugo.” 279 Drugog dana stavio ju je na ku{nju ve}im mehrom i obilnijim poklonima. Ummu Sulejm je ustrajala, a njena ~vrstina je u njegovim o~ima pove}avala njenu ljepotu, privla~nost, odva`nost i razboritost. Rekla mu je: “Zar ne zna{, o Ebu - Talha, da va{e bo`anstvo koje obo`avate, pravi tesar - rob te i te porodice? Kada biste njime zapalili vatru, izgorio bi?” Njene rije~i bile su poput udarca koji je uzdrmao osje}aje kod Ebu - Talhe, te se zapitao: “Da li mo`e Gospodar izgorjeti?” Te je njegov jezik izgovorio rije~i {ehadeta: “E{hedu en la ilahe illallah ve e{hedu enne Muhammeden resulullah.” Tada je Ummu Sulejm, dok je sre}a oblivala svo njeno bi}e, rekla svome sinu Enesu: “Ustani Enese i o`eni Ebu - Talhu.” Enes je doveo svjedoke i teklo je sklapanje braka. Radost Ebu - Talhe bila je tolika da je svo svoje bogatstvo stavio me|u ruke Ummu

108

Li~nost `ene muslimanke

Sulejm, ali mu se s visine, iskrenih, dragih i nje`nih osje}anja,vjernica obratila rije~ima: “O Ebu - Talha. Ja sam se udala za tebe u ime Allaha i ne}u ni{ta osim toga uzeti kao mehr..” Ona je znala da se islamom Ebu - Talhe nije do~epala samo prikladnog i plemenitog mu`a, nego je zadobila i nagradu od Allaha, d`.{., koja prevazilazi sve ono {to se nalazi na dunjaluku od najboljih (crvenih) deva, kao {to je to ~ula od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Da Allah pomo}u tebe uputi jednog ~ovjeka, bolje je nego da ima{ najbolju stoku.”280 Ovako `ena muslimanka za primjer uzima veli~anstvenu `enu, kao {to se ugleda i na `ene sli~ne njoj u pitanju ~istote imana, snage li~nosti, ispravnog vjerovanja i pravilnog izbora.

POKORNA JE I POSLU[NA SVOME MU@U Mudra `ena muslimanka uvijek je poslu{na svome mu`u u onome {to ne predstavlja grijeh. Ona vodi brigu o tome da mu udovolji i da u njegovu du{u ne unese sre}u, makar bio i siromah koji se nalazi u te{koj situaciji. Ona ne gun|a zbog stisnute ruke niti se `ali zbog tjeskobe koju osje}a zbog ku}nih poslova. U historiji islama spominje se jedan broj odabranih `ena koje su bile primjer strpljivosti, dobro~instva, velikodu{nosti i dare`ljivosti u slu`enju svojih mu`eva i doma}instava, zbog oskudice i bijede u kojoj su se nalazile. Predvodnica tih uzornih `ena je Fatima Ez - Zehra’, k}erka Muhammeda, s.a.v.s., i `ena Alije bin Ebi Taliba, r.a. @alila se zbog onog {ta joj je zadesilo ruke od `rvnja, te joj je jednog dana njen mu` Alija bin Ebi - Talib rekao: “Do{ao je tvoj otac s robljem, pa idi i tra`i od njega jednu slu{kinju.” Oti{la je svome ocu, ali joj je stid zabranjivao da ga pita za ono zbog ~ega je do{la. Oti{ao je Alija i pitao ga za slu{kinju njegovoj k}eri, koja je draga njegovom srcu. Ali, Poslanik, nije mogao udovoljiti najdra`em stvorenju, a da zapostavi muslimane. Do{ao je kod k}eri i njenog mu`a, te im je rekao: “Ho}ete li da vas nau~im ne~em {to je bolje od onoga {to ste tra`ili od mene? Kada po|ete le}i, prou~ite 33 puta subhanallah, 33 puta el - hamdu lillah i 34 puta Allahu ekber. To vam je bolje od sluge.” Oprostio se od njih i oti{ao, nakon {to je u njihove u{i i u dubinu njihovih du{a ostavio ovu bo`ansku pomo}, uz pomo} koje se zaboravljaju pote{ko}e i zanemaruju problemi. Alija, r.a., po~eo je redovno u~iti Poslanikove, s.a.v.s., rije~i, pa je rekao: “Tako mi Allaha, nisam ih izostavio otkako sam ih nau~io.” Jedan od ashaba ga je upitao: “Ni u no}i Bitke na Sifinu?” Rekao je “ Ni u no}i Bitke na Sifinu.” 281 Esma bint Ebi - Bekr bila je u slu`bi svoga mu`a i svoga doma}instva. Njen mu` imao je konja kojeg je ure|ivala, sakupljala mu sijeno, hranila ga, odr`avala ga, kuhala i donosila iz

Li~nost `ene muslimanke

109

daleka zrnevlje na svojoj glavi. Pustimo je da sama pri~a o svemu ovome, kao {to to bilje`e El - Buhari i Muslim. Pri~ala je: “Udala sam se za Ez - Zubejra, koji nije imao ni{ta osim svoga konja.” Nastavljala je: “Hranila sam njegovog konja , ure|ivala sam ga i timarila. Mljela sam zrnevlje za njegovu devu, ure|ivala sam je, pojila, pripremala za kori{tenje i kuhala, ali nisam dobro pekla hljeb, pa su mi kom{inice ensarijke pekle hljeb, a one su bile iskrene `ene.” Nastavljala je: “Donosila sam zrnevlje na svojoj glavi sa Ez - Zubejrove zemlje, koju mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odredio, a bila je udaljena dvije tre}ine sahata.” Pri~ala je: “Jednog dana i{la sam sa zrnevljem na glavi, te sam srela Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a s njim je bila i skupina ashaba. Pozvao me je, a zatim rekao: ‘Ih, ih’ 282, kako bih iza njega sjela na devu.” Ka`e: “Pa sam se postidjela, a i znala sam kolika je tvoja ljubomora” 283 Rekao je: “Tako mi Allaha, tvoje no{enje zrnevlja na glavi gore je od toga da si s njime jahala na devi.” Rekla je: “Nakon toga mi je Ebu - Bekr poslao slugu koji me je po{tedio konju{arstva, a time kao da me je oslobodio ropstva.” 284 Iskrena `ena muslimanka prihvata slu`bu svoga doma}instva i svoga mu`a, poznaju}i pravo njenog mu`a nad njom, a to je veliko, veliko pravo... To je pravo koje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., potvrdio rije~ima: “^ovjeku ne prili~i da u~ini sed`du nekom drugom ~ovjeku, a da prili~i ~ovjeku da u~ini sed`du nekom drugom ~ovjeku, naredio bih `eni da u~ini sed`du svome mu`u, zbog veli~ine njegovog prava nad njom.” 285 Rekao je i ovo: “Da sam ikome naredio da u~ini sed`du drugome, naredio bih `eni da u~ini sed`du svome mu`u.” 286 Ai{a, r.a., pitala je Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Ko ima najve}e pravo nad `enom?” Odgovorio je: “Njen mu`.” Upitala je: “A ko ima najve}e pravo nad mu{karcem?” Odgovorio je: “Njegova majka.” 287 Jedna je `ena do{la kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zbog neke potrebe, pa kad je zavr{io s tim {to je imala kod njega, rekao je: “Da li ima{ mu`a?” Odgovorila je: “Imam.” Rekao je: “Pa kakva si mu?” Odgovorila je: “Ne uskra}ujem mu njegovo pravo, osim u onome {to nisam u stanju.” Rekao je: “Pogledaj gdje se ti nalazi{ kod njega. Pa on je, doista, tvoj D`ennet i tvoj D`ehennem.” 288 Da li je `ena muslimanka, koja ~uje ovu vjerovjesni~ku uputu, u mogu}nosti da se `ali zbog slu`be u svom doma}instvu i kod svoga mu`a? Ona se, doista, bavi odgovornostima njene ku}e, vodi brigu o pravu njenog mu`a nad njom, a njena du{a je ispunjena vedrinom i rado{}u jer osje}a da ne obavlja te{ki zadatak od kojeg bi du{a bje`ala i osje}ala njegovu te`inu. Ona obavlja svoje ku}ne poslove, znaju}i da }e za njih imati nagradu kod Allaha, d`.{.

110

Li~nost `ene muslimanke

Ashabi i oni koji idu njihovim putem upu}ivali su na ovaj islamski odgoj, a prenosili su ga od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Kada bi vjen~avali `enu za nekog ~ovjeka, naredili bi joj da ga slu`i, da vodi brigu o njegovom pravu, te je tako `ena muslimanka znala kakva joj je du`nost prema njenom mu`u. Briga o mu`u i lijepo opho|enje prema njemu postali su moralnim osobinama i karakteristikama kroz sve vijekove. Primjer toga imamo u onome {to bilje`i hanbelijski pravnik Ibn el - D`evzi u svojoj knjizi “Ahkamun - nisa’i” 289, u kojoj se govori o pobo`nom ~ovjeku koji je mnogo postio i mnogo klanjao. @ivio je u dvanaestom stolje}u po Hid`ri i zvao se [u’ajb bin Harb. Htio se o`eniti nekom `enom, pa joj je skru{eno rekao: “Ja sam lo{eg pona{anja.” Lukavo, dovitljivo i ljubazno mu je odgovorila: “Goreg pona{anja od tebe jeste onaj ko te je prisilio na to da bude{ lo{eg pona{anja.” Tako je spoznao da se pred njim nalazi mudra, o{troumna i inteligentna `ena, pa joj je odmah rekao: “Onda. Ti }e{ biti moja `ena.” Ovo je o{trouman i razborit pogled na lijepo opho|enje koje je ova `ena primijenila. Ona je dokazala, ~ovjeku koji joj je pristupio prose}i je, da `ena ako razumije mentalitet svoga mu`a, ako upozna njegove obi~aje, ono ~ime je zadovoljan i {to ga srdi, sposobna je da pridobije njegovo srce i zadobit }e njegovo divljenje. Postojanje bilo kakvog propusta, omogu}ava puhanje vjetrova neslaganja, koji mute ~istotu bra~nog `ivota. @ena koja ne poznaje ove ~injenice nije podesna da bude uspje{na supruga, te svoga mu`a, svojim neznanjem, nedostatkom i glupo{}u, dovodi do lo{eg morala, pa on biva goreg morala, jer ga je prisilila na taj lo{i moral. Inteligentna i mudra `ena muslimanka ne}e se tako pona{ati, nego }e brinuti o tome da se lijepo ophodi prema svome mu`u. Koristit }e se svojom inteligencijom, dovitljivo{}u i razborito{}u u svojim lijepim postupcima koji }e joj otvoriti zasune na srcima, koji }e razveseliti du{e. Ona }e to ~initi, smatraju}i da lijepo opho|enje prema mu`u ne predstavlja samo dru{tveni moral kojim se ponosi me|u svojim bli`njim, nego je to vjera za koju }e je Allah, d`.{., nagraditi. Ako se bude lijepo ophodila, zadobit }e nagradu, a bit }e ka`njena ukoliko mu to uskrati. Najbolji na~in pokornosti i poslu{nosti `ene muslimanke prema njenom mu`u o~ituje se u njenom odgovaranju na njegove specifi~ne `elje, koje su zakonom propisane. Udovoljavanjem mu`u, na najbolji na~in i u najboljem obliku, iskazuje se u`itak bra~nog `ivota u okviru zajedni~kog `ivota, posjeta, hrane, odje}e, razgovora i drugih sli~nih oblika svakodnevnog `ivota. [to god ona vi{e zadovoljava njegove `elje, to se sve vi{e njihov zajedni~ki `ivot ispunjava sre}om, ~istotom i zdravljem. Njihov `ivot biva sve bli`i islamskom duhu i uputi. Svjesna `ena muslimanka ne zaboravlja da je pokornost prema mu`u mo`e uvesti u D`ennet, kao {to nas je o tome obavijestio plemeniti Poslanik, s.a.v.s.:

Li~nost `ene muslimanke

111

“Ako `ena bude klanjala pet dnevnih namaza, ako bude postila mjesec ramazan, ako bude pokorna svome mu`u, ako bude ~uvala svoje stidno mjesto, bit }e joj re~eno: ‘U|i u D`ennet s kojih god vrata `eli{.’” 290 Od Ummu Seleme, r.a., prenosi se da je rekla: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Koja god `ena umre, a njen mu` bude zadovoljan njome, u}i }e u D`ennet.” 291 Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., zacrtao je svijetlu, jasnu i dragu sliku pobo`ne, drage, moralne i sretne `ene na dunjaluku i na ahiretu: “Ho}ete li da vas obavijestim o va{im `enama u D`ennetu?” Rekli smo: “Da, Allahov poslani~e.” Rekao je: “To je ona koja mnogo ra|a djecu i koja je umiljata, a kada se naljuti, ili kada joj se zlo nanese, ili kada se na nju njen mu` naljuti, ka`e: ‘Ovo je moja ruka u tvojoj ruci. Ne}u zaspati dok ne bude{ zadovoljan.’” 292 Mudra `ena muslimanka zna da je islam koji je obe}ao obilnu nagradu zbog njene pokornosti prema mu`u, i ulazak u D`ennet, taj koji prijeti `eni koja je skrenula s puta pokornosti mu`u, koja ga odbija i ne mari za njega, kaznom, srd`bom i proklinjanjem od meleka. El - Buhari i Muslim bilje`e od Ebu - Hurejrea, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Kada mu{karac pozove svoju `enu u postelju i ona mu se ne odazove, pa on zaspi srdit, proklinju je meleki sve dok ne svane.” 293 U Muslimovom “Sahihu” od Ebu - Hurejrea, r.a., navodi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Tako mi onoga u ^ijoj ruci je moja du{a, nema ~ovjeka koji kada pozove svoju `enu, a ona mu se ne odazove, a da Onaj Koji je na nebesima nije srdit na nju, sve dok on ne bude zadovoljan njome.” 294 Prokletstvo se spu{ta na svaku odbojnu, svojeglavu i zlo}udnu `enu, a ne}e se prokletstva spasiti ni mrzovoljne, spore `ene, kao ni one koje odga|aju: “Prokleo je Allah one koje odga|aju, `ene koje, kada ih mu` pozove u postelju, govore: ‘Sad }u’ , sve dok se ne sklope njegove o~i.” 295 Brak u islamu je podjednako radi kreposti mu{karca i `ene, a nakon toga, na `eni je da odgovori na zahtjeve svoga mu`a, ako bi {ta od nje tra`io. Ona se ne}e slu`iti ru`nim isprikama niti }e bje`ati od njega. Zbog toga se i navode mnogobrojni hadisi koji podsti~u na to udovoljavanje njihovim `eljama, koliko je to ona u mogu}nosti, bez obzira na obaveze i ku}ne poslove, osim ako za to postoji razlog koji joj to zabranjuje i koji to ne omogu}ava. U te hadise spadaju i njegove, s.a.v.s., rije~i: “Kada ~ovjek pozove svoju `enu u postelju, neka mu se odazove, makar bila na samaru deve.” 296 “Kada ~ovjek pozove svoju `enu iz bilo koje potrebe, neka mu se odazove, pa makar bila kod {poreta.” 297

112

Li~nost `ene muslimanke

Stoga je pitanje ~estitosti mu{karca i njegovo udaljavanje od fitneluka va`nije od bilo kojeg drugog posla koji `ena mo`e obavljati, jer, islam tra`i i za mu{karca i za `enu jednakost, da `ive u ~istoj, pro~i{}enoj i ugodnoj atmosferi koja je udaljena od bilo kakvog uticaja fitneluka i upu{tanja u zabranjene u`itke. Vrelina strasti se ne mo`e ugasiti niti se mo`e odagnati primisao o {irenju harama, osim kori{tenjem prirodne energije na legitiman, dozvoljen i prirodan na~in. Na ovo nas upu}uje plemeniti Poslanik, s.a.v.s., rije~ima koje se navode u hadisu koji bilje`i Muslim od D`abira, u poglavlju o braku ( “En - nikahu”): “Ako se nekom od vas svidi neka `ena koja potakne strast u njegovom srcu, neka ode kod svoje `ene i ima sno{aj s njome, tako }e izbaciti ono {to se u njemu nalazi.”298 Prijetnja `eni na koju je mu` srdit, dosti`e takav nivo da se od toga prestravi srce svake bogobojazne `ene koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan, jer joj ne}e biti primljen namaz, niti }e joj se podi}i bilo koje dobro djelo na nebesa, sve dok njen mu` ne bude zadovoljan njome. To se navodi u hadisu koji se bilje`i od D`abira bin Abdullaha, koji ka`e: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Trome ne}e namaz biti primljen, niti }e im se podi}i bilo koje dobro djelo do nebesa: odbjeglom robu, sve dok se ne vrati svome gospodaru, pa svoju ruku stavi u njegove ruke; `eni na koju je mu` srdit, sve dok ne bude zadovoljan i pijanici sve dok se ne osvijesti.’”299 Pod ljutnjom mu`a na `enu podrazumijeva se da mu` bude u pravu, a da mu se ona suprotstavlja u tome. Nekad se desi i suprotno, pa mu` bude nasilnik, ali ta njegova srd`ba joj ne}e nauditi, nego }e je Allah, d`.{., nagraditi zbog njene strpljivosti. Od `ene se tra`i da se lijepo ophodi prema svome mu`u, da mu bude pokorna u stvarima koje ne predstavljaju nepokornost prema Allahu, d`.{., jer u islamskom pravu nema pokornosti stvorenju u nepokornosti Stvoritelju. O tome govori Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “@eni koja vjeruje u Allaha nije dozvoljeno da bilo koga pusti u ku}u, ako on to ne voli; nije joj dozvoljeno da iza|e, ako on to ne voli, ne pokorava se ispred njega nikome; nije joj dozvoljeno da se udaljava od njegove postelje niti da mu je uskra}uje. Ako bi on bio taj kome je nepravda u~injena, neka mu pri|e sve dok ga ne odobrovolji, pa ako to prihvati, to je dobro za nju i Allah, d`.{., }e primiti njenu ispriku i objaviti i oja~ati njen dokaz, te ona ne}e imati nikakva grijeha. A ako on ne bi bio zadovoljan, pa, njena isprika do{la je do Allaha.”300 Pod pokorno{}u i poslu{no{}u prema mu`u podrazumijeva se da njegova `ena - pored ramazana - posti samo uz njegovu dozvolu, da u njegovu ku}u pu{ta samo onoga kome on dozvoli i s kime je on zadovoljan i da tro{i njegovu zaradu samo njegovom dozvolom. Ako bi potro{ila bez njegove naredbe, pola nagrade od toga njemu pripada. Bogobojazna i svjesna `ena muslimanka pridr`ava se ovog {erijatskog propisa koji je odredio Allahov Poslanik, s.a.v.s., rije~ima: “@eni, u mu`evu prisustvu, nije dozvoljeno postiti bez njegove dozvole niti smije koga

Li~nost `ene muslimanke

113

pustiti u ku}u bez njegove dozvole, a za ono {to bez njegove dozvole potro{i (dijele}i sadaku), on ima pola nagrade.”301 U Muslimovom predanju stoji: “@eni, u mu`evu prisustvu, nije dozvoljeno postiti bez njegove dozvole niti smije koga pustiti u ku}u, kada je on prisutan, bez njegove dozvole. A ono {to bez dozvole od zarade njegove potro{i (dijele}i sadaku), pa, pola nagrade za to njemu pripada.”302 Oslonac svemu ovome jeste mu`eva dozvola i njegovo zadovoljstvo. Ako ne{to potro{i u cilju davanja sadake i dobrovoljnog priloga bez njegove dozvole, ona za to ne}e imati nagradu, nego }e za to, ~ak, imati i grijeh. A kada bi `eljela da iz njegovog imetka ne{to potro{i u njegovom odsustvu i kada bi znala da bi joj dozvolio i da bi time bio zadovoljan, dozvoljeno joj je, a ako bi znala da joj ne bi dozvolio, onda joj to nije dozvoljeno. Razumijevanje i harmonija izme|u dvoje supru`nika ostvaruje se samo me|usobnim uskla|ivanjem u ovim i sli~nim stvarima jer ne prili~i ni jednom od njih da nanosi {tetu, da uznemirava ili da uskra}uje drugoga. Time bi pokvarili ~istotu bra~nog `ivota koji islam gradi na ljubavi i milosti, i `eli da taj bra~ni `ivot bude u neprestanoj harmoniji, pa`nji i ~istoti. A ako bi mu` bio {krtica, ako bi njoj i njenoj djeci uskra}ivao opskrbu, na njoj je da bez njegovog znanja iz njegovog imetka na sebe i svoju djecu tro{i umjereno i onoliko koliko je neophodno. To je Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporu~io Hindi bint Utbe, Ebu - Sufjanovoj `eni, kada mu je do{la i rekla: “Allahov poslani~e! Ebu - Sufjan je doista {krt ~ovjek i ne daje mi onoliko koliko je dovoljno meni i mom djetetu, osim ako ne uzmem od njega, a da ne zna.” Rekao je: “Uzmi na lijep na~in onoliko koliko je dovoljno tebi i tvojoj djeci.”303 Time ju je islam u~inio odgovornom za lijepo postupanje pri upravljanju ku}nim poslovima. Odgovorna `ena muslimanka zna kakve su njene odgovornosti kojima ju je islam obavezao pri vo|enju brige o ku}i njenog mu`a i djeteta, jer ju je u~inio pastiricom, odgovornom za ku}u njenog mu`a i za njegovo dijete. Islam posebno spominje njenu odgovornost, veli~aju}i je zbog vr{enja ove odgovornosti. To nalazimo u hadisu - muttefekun alejhi - u kojem je Poslanik, u~inio svakog pojedinca u islamskom dru{tvu odgovornim za ono {to se nalazi u njegovom posjedu i {to je pod njegovom upravom, kako niko ne bi izbjegao teret odgovornosti, bez obzira da li bio mu{karac ili `ena: “Svi ste vi pastiri i svi }ete biti odgovorni za svoje stado. Vladar je pastir i odgovoran je za svoje stado, ~ovjek je pastir u svojoj obitelji i odgovoran je za nju, `ena je pastirica u ku}i svoga mu`a i odgovorna je za svoje stado, sluga je pastir u imetku svoga gospodara i odgovoran je za njega. Svi ste vi, dakle, pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado.”304 Iskrena `ena muslimanka neprestano se odlikuje time {to je nje`na majka prema svojoj djeci i {to vodi brigu o svome mu`u, a to su lijepa dva svojstva koja se ubrajaju me|u

114

Li~nost `ene muslimanke

najljep{a svojstva kojim se `ena mo`e okititi kroz sva vremena i na svim mjestima. Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., hvali ta svojstva koja su bila prisutna kod Kurej{ijki, a one su predstavljale ideal arapskih `ena, po svojoj nje`nosti prema djeci i po svojoj brizi o pravu mu`a u pogledu njegovog imetka, njegovog ~uvanja i povjerljivosti u tome, kao i ekonomi~nosti u tro{enju toga imetka i pa`nji da se ne upropasti: “Najbolje `ene koje su jahale na devama jesu `ene Kurej{ija. One su najnje`nije prema djetetu dok je malo i one najvi{e brinu o mu`u i njegovom imetku.”305 Ovo je vrijedno svjedo~anstvo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kojim oko vrata `ena Kurej{ija stavlja ogrlicu od du{evnih vrijednosti koje uve}avaju njihovu ljepotu, vrijednost i sjaj. U ovom svjedo~anstvu nalazi se poziv svakoj `eni muslimanki da bude poput njih u svojoj nje`nosti prema svojoj djeci i da vodi brigu o svome mu`u. Pomo}u ova dva veli~anstvena svojstva i brak biva uspje{nim, usre}uje pojedinca, oboga}uje porodicu i unapre|uje dru{tvo. Doista je velika ~ast za `enu da oblije}e oko svoga mu`a, da je zainteresovana i da vodi brigu o njegovim stvarima, ujutro i nave~er, da vodi brgu o njegovom kolebanju i njegovoj stalo`enosti, da mu poklanja svoju nje`nost, blagost, intimnost, {to }e njegov `ivot ispuniti sre}om, rado{}u, smireno{}u i sigurno{}u. @ena muslimanka ima najbolji primjer u primjeru Ai{e, r.a. Ona je pratila Allahovog Poslanika, s.a.v.s., na njegovom putu na Oprosni had`. Okru`ivala ga je svojom brigom i pa`njom. Mirisala bi ga prije njegovog obla~enja ihrama i poslije njegovog skidanja ihrama, a prije nego obavi tavaf, tavaful - ifada, mirisala bi ga svojom rukom, a izabirala mu je najljep{i miris koji bi mogla na}i. O tome se govori u mnogim vjerodostojnim hadisima, koje bilje`e El - Buhari i Muslim. U te hadise se ubrajaju i njene rije~i: “Mirisala sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., svojom rukom prilikom obla~enja ihrama i kada bi skidao ihrame prije nego tavafi oko Ka’be.”306 “‘Mirisala sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ovim svojim rukama kada je obla~io ihrame i kada bi skidao ihrame prije nego tavafi.’ I pokazala je na svoje ruke.”307 Od ‘Urvea se prenosi da je rekao: “Pitao sam Ai{u, r.a.: ‘^ime si mirisala Allahovog Poslanika, s.a.v.s., prilikom obla~enja ihrama?’ Odgovorila je: ‘Najljep{im mirisom koji bih na{la.’”308 U Muslimovom predanju od nje se, tako|er, prenosi: “Mirisala sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kada je obla~io ihrame i kada bi skidao ihrame prije nego tavafi, najljep{im mirisom koji bih na{la.”309 Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada je bio u i’tikafu, spustio bi svoju glavu pa ga je Ai{a, r.a., ~e{ljala i prala je. O ovome govore vjerodostojni hadisi koje bilje`e El - Buhari i Muslim od Ai{e, r.a. Pri~ala je:

Li~nost `ene muslimanke

115

“Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada bi bio u i’tikafu, spu{tao bi svoju glavu prema meni pa bih ga ~e{ljala. A u ku}u nije ulazio osim kad je imao neku ljudsku potrebu.”310 “Prala sam glavu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a imala sam menstruaciju.”311 Ai{a, r.a., poja~ava svoju preporuku `enama da se brinu o svojim mu`evima i da saznaju kakva su prava njihovih mu`eva nad njima. Ona, ~ak, ova prava vidi tako velikim, va`nim i zna~ajnim da dozvoljavaju `eni da svojim jagodicama na obrazima bri{e pra{inu s nogu njenog mu`a. To se nalazi u hadisu u kojem ka`e: “O skupino `ena! Da znate kakva prava imaju va{i mu`evi nad vama, svaka `ena bi jagodicama svojih obraza brisala pra{inu sa stopala svoga mu`a.”312 Ovo je opis koji ukazuje na va`nost prava mu`a nad `enom. Majka vjernika je njime htjela `enskim umovima pribli`iti mjesto mu`a naspram njegove `ene. @eljela je iz du{a nekih oholih `ena i `ena koje se uzdi`u iznad svojih mu`eva izvu}i te osje}aje gor~ine, grubosti i nesklada koji ~esto vode do propasti bra~nog `ivota ili ga pretvaraju u patnju koja nema granica. Poslu{nost prema mu`u i njegovo po{tivanje, predstavlja iskonska moralna svojstva u na{em ummetu. Ona spadaju u lijepa moralna svojstva koja su vladala u d`ahilijetu, a koje je islam potvrdio, te su je prenosile generacije muslimana Arapa. Na{a arapska tradicija ~uva izvanredne tekstove u kojim majke savjetuju svoje k}eri da paze svoje mu`eve, da im budu poslu{ne i da ih po{tuju. Tako su nastajali vrijedni, veli~anstveni dru{tveni principi. U najljep{a i najupe~atljivija predanja spada i ovo koje bilje`i Abdul - Melik bin Umejr el Kure{ijj, a on je jedan od ljudi iz drugog stolje}a po Hid`ri i bio je poznat i po svom znanju. On hadis prenosi od Umame bint el - Haris. Ona je jedna od `ena prvakinja koja je poznavala rje~itost, stilistiku, mi{ljenje i intelekt. On prenosi njen savjet, upu}en k}eri, koja je na pragu udaje, na veli~anstven i prikladan na~in koji bi se mogao zlatom ispisati. Pri~ao je: “‘Avf bin Muhallim e{ - [ejbani, a u d`ahlijetu je bio jedan od arapskih velikodostojnika, udao je svoju k}er Ummu Ijas za El - Harisa bin Amra el - Kendija. Bila je spremljena i pripremljena da mu se odnese te joj je u{la njena majka Umame da je nasavjetuje, pa joj je rekla: ‘K}eri moja, kada bi se savjet izostavio zbog lijepog bontona ili plemenitog porijekla, bio bi ostavljen u tvom slu~aju, ali je taj savjet opomena nemarnom i nepa`ljivom i pomo} inteligentnome. O k}eri moja, ako bi `ena bila neovisna od mu`a zbog bogatstva njenog oca i njene jake potrebe za njim, on bi ti najmanje koristio, ali `ene su stvorene radi mu{karaca, kao {to su i oni stvoreni radi njih. O k}eri moja, ti se rastaje{ od okoline na koju si navikla i od gnijezda u kojem si odrasla i izlazi{ u boravi{te koje ne poznaje{ i kod mu`a na kojeg se nisi navikla, a on ti postaje

116

Li~nost `ene muslimanke

vladarem zbog svoje vlasti nad tobom. Budi mu slu{kinja, bit }e ti rob. Uzmi od mene ovih deset karakteristika koje }e ti biti blago i podsjetnik: prva i druga: skromno saputni{tvo i pona{anje, lijepim slu{anjem i pokoravanjem. Zaista je u skromnosti smiraj srca, a u lijepom slu{anju i pokoravanju nalazi se zadovoljstvo Gospodara; tre}a i ~etvrta: ispitivanje podru~ja njegovog nosa i briga za podru~je njegovog oka. Tako, njegovo oko ne}e od tebe do~ekati ne{to ru`no, niti }e njegov nos od tebe osjetiti bilo {ta drugo osim najljep{eg mirisa. A surma je, doista, najljep{a prisutna ljepota, a voda je najljep{i izgubljeni miris; peta i {esta: briga o vremenu njegovog jela i ti{ina prilikom njegovog sna. Doista je `estina gladi plamen, a reme}enje sna je srd`ba; sedma i osma: briga o njegovoj porodici i njegovoj djeci i ~uvanje njegovog imetka. ^uvanje njegovog imetka posti`e se dobrim ekonomisanjem, a briga o njegovoj porodici i njegovoj djeci lijepim pona{anjem; deveta i deseta: ne otkrivaj njegovu tajnu i ne suprotstavljaj se njegovoj naredbi. Ako bi otkrila njegovu tajnu, ne bi bila sigurna od njegove prevare, ako se ne bi pokorila njegovoj naredbi, raspalila bi srd`bu u njegovim prsima. Zatim, k}eri moja, ~uvaj se toga da u njegovom prisustvu bude{ radosna kada je tu`an i poti{tena kada je sretan. Prva karakteristika se ubraja u nedostatak, a druga u vrije|anje. [to mu vi{e bude{ pridavala va`nosti, vi{e }e te po{tovati. [to se vi{e bude{ s njime slagala, vi{e }e{ mu biti pratilja. Znaj, k}eri moja, ti ne}e{ do}i do onoga {to voli{ kod njega sve dok svoje zadovoljstvo `rtvuje{ radi njegovog i sve dok svoje `elje `rtvuje{ radi njegovih `elja u onome {to voli{ ili {to mrzi{, a Allah neka ti je naklonjen i neka te ~uva.’”313 Ona mu je, zatim, odnesena i imala je posebno mjesto kod njega. Rodila mu je sinove vladare, koji su vladali poslije njega. O~ito je da ovaj savjet u sebi sadr`i i obuhvata sve ono {to bi se moglo desiti, kao i sva pohvalna moralna svojstva, lijep su`ivot, o{troumno postupanje i pona{anje. Sve je to neophodno djevojci u bra~nom `ivotu, a te karakterisitke pogodne su da budu zakonikom za svaku djevojku kojoj predstoji brak. Bogobojazna i svjesna `ena muslimanka, ako je bogata, njen pogled ne}e zaslijepiti ku{nja koju izaziva imetak, bogatstvo, ekonomska samostalnost koju u`iva, nego i dalje vodi brigu o pravima svoga mu`a, lijepo se ophodi prema njemu, bez obzira na razli~itost opskrbe i bez obzira koliko iskusila rasko{ i bogatstvo. Ona zna da je obavezna zahvaljivati Allahu, d`.{., na toj velikodu{noj opskrbi, kao {to zna da je obavezna dijeliti sadaku, ~ime izra`ava svoju `elju za susretom s Allahom, d`.{. Prva osoba koja je predodre|ena za njeno prikladno i obilno davanje jeste njen mu`, ako je u te{koj situaciji, te }e tako time

Li~nost `ene muslimanke

117

zaraditi dvije nagrade: nagradu za brigu o rodbini i nagradu za sadaku. O tome govori Allahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu koji prenosi Zejneb es - Sekafijje, `ena Abdullaha bin Mes’uda, r.a. Ona je pri~ala: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘O skupino `ena, dijelite sadaku (zekat), pa makar i iz va{ih nakita.’” Rekla je: “Vratila sam se Abdullahu bin Mes’udu i rekla: ‘Ti si ~ovjek skromne ruke, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., nam je naredio da dajemo sadaku. Idi do njega i pitaj ga. Ako za to ne}u imati nagradu, udijelit }u je nekom drugom pored tebe.’ Rekao je Abdullah: ‘Naprotiv, idi ti.’ Zaputila sam se tako, kad pred vratima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., stoji jedna `ena ensarijka, koja je imala istu potrebu kod njega kao i ja. A Allahov Poslanik, s.a.v.s., izazivao je strahopo{tovanje, pa nam je iza{ao Bilal, r.a., a mi smo mu rekle: ‘Idi Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i obavijesti ga o tome da se dvije `ene nalaze pred vratima i da su te pitale: da li }e imati nagradu za sadaku koju bi dale svojim mu`evima i jetimima koji se kod njih nalaze? Nemoj ga obavijestiti o tome ko smo mi.’” Pri~ala je: “I u{ao je Bilal kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i pitao ga. Upitao ga je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Ko su njih dvije?’ Odgovorio je: ‘Jedna `ena ensarijka i Zejneb.’ Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Koja Zejneb?’ Odgovorio je: ‘@ena Abdullaha bin Mes’uda.’ Onda je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘Njih dvije imaju dvije nagrade: nagradu za brigu o rodbini i nagradu za sadaku.’”314 U predanju kod Buharije stoji: “Tvoj mu` i tvoje dijete najpre~i su da im udijeli{ sadaku.”315 Svjesna `ena muslimanka neprestano vodi brigu o zahvali na blagodatima u radosti, a ne napu{ta je strpljenje ako je zadesi neka nevolja. Ona ne zaboravlja Poslanikovo, s.a.v.s., upozorenje, dato op}enito `enama, jer je vidio da su `ene ve}inom stanovnici D`ehennema. Pa i ti tra`i uto~i{te kod Allaha i moli da ti ne bude{ jedna od njih. To se nalazi u hadisu koji bilje`e El - Buharija i Muslim od Ibn - Abbasa, r.a., u kojem se ka`e da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “O skupino `ena, dijelite sadaku, jer vidio sam vas da ste vi najve}i broj stanovnika D`ehennema.” Rekle su: “A za{to to, Allahov poslani~e?” Rekao je: “Zato {to proklinjete i nije~ete dobro~instvo svojih mu`eva.”316 U drugom predanju, tako|er, kod Buharije stoji: “One nije~u mu`u zahvalu i dobro~instvo. Kada bi nekoj od njih dobro ~inio cijelog `ivota, a zatim ti ne{to zamjerila, rekla bi: ‘Nisam nikad od tebe vidjela nekog dobra.”’ 317 U predanju kod Ahmeda ka`e se: “Rekao je neki ~ovjek: ‘Allahov poslani~e, zar one nisu na{e majke, na{e sestre i na{e `ene?’ Rekao je: ‘Jesu, ali one, ako im se ne{to da, nisu zahvalne, a ako na ku{nju budu stavljene, nisu strpljive.’”318 Mudra i bogobojazna `ena muslimanka ako promisli o ovim vjerodostojnim hadisima koji govore o zavr{etku ve}ine `ena na ahiretu, neprestano }e biti oprezna, kako ne bi zapala u grijeh nijekanja dobro~instva svoga mu`a, mnogostrukog proklinjanja, poricanja dobro~instva, zaborava zahvalnosti u rahatluku i gubljenja strpljenja u te{ko}i. Ona }e `uriti

118

Li~nost `ene muslimanke

da {to vi{e dijeli sadaku na koju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., podsticao sve `ene nadaju}i se njihovom izbavljenju od tog stravi~nog zavr{etka, ka kojem ide ve}ina iskvarenih `ena koje ne vode ra~una o spominjanju Allaha (zikrullah) niti o Sudnjem danu. One koje se odlikuju tim poku|enim svojstvima bit }e odvedene u D`ehennem. Naprotiv, mudra `ena muslimanka predstavlja najuzvi{eniji primjer po{tivanja mu`a, hvaljenja njegovih vrijednosti, spominjanja njegovih karakteristika i {irenja njegovih lijepih osobina. Ovo je vrijedna osobina odane `ene muslimanke koja po{tuje prava i ne zaboravlja dobrotu dobro~initelja. U historiji `ene muslimanke nalaze se neprolazni primjeri koji zra~e odano{}u, priznavanjem dobrote i isticanjem lijepih karakterstika mu`a. Neke od njih bilje`i historija o Esmi bint Umejs, a ona je jedna od veli~anstvenih `ena u islamu, jedna od plemenitih muhad`irki. Udavala se za D`afera bin Ebi - Taliba, zatim za Ebu - Bekra es - Siddika, a nakon njega za Aliju, Allah bio zadovoljan svima njima. Jednom prilikom su se njena dva sina Muhammed bin D`a’fer i Muhammed bin Ebi - Bekr me|usobno hvalili. Svaki od njih bi govorio: “Ja sam plemenitiji od tebe, a moj otac je bolji od tvog oca.” Rekao joj je Alija: “Esma, presudi me|u njima.” Rekla je: “Nisam vidjela arapskog mladi}a boljeg od D`afera, niti sam vidjela sredovje~nog ~ovjeka boljeg od Ebu - Bekra.” Rekao joj je Alija: “Na moj ra~un nisi ni{ta ostavila, a da si rekla bilo {ta drugo osim onoga {to si rekla, osje}ao bih odvratnost prema tebi!” Na to je Esma rekla: “Me|u trojicom dobrih, ti si najslabiji.”319 Kakva li je to o{troumnost! Kakva li je to inteligentnost u odgovoru! Kakvo li je to umije}e u izra`avanju! Svakom od svojih mu`eva podarila je va`nost koju zaslu`uje, a i zadovoljila je Aliju, makar i bio najslabiji od njih, jer ih je svu trojicu uvrstila me|u skupinu odabranih i dobrih ljudi.

^INI DOBRO^INSTVO PREMA NJEGOVOJ MAJCI I PO[TUJE NJEGOVU PORODICU U dobro~instvo razborite `ene muslimanke i u njeno lijepo pona{anje prema mu`u ubraja se i dobrota prema njegovoj majci, njeno po{tivanje i uva`avanje. To je stoga {to `ena muslimanka, koja je svjesna svoje vjere, zna da kod mu{karca najve}e pravo od svih ljudi ima njegova majka, kao {to smo to vidjeli u hadisu koji prenosi majka vjernika Ai{a, r.a., a koji smo ve} spominjali. Ona mu poma`e u tome da po{tuje svoju majku i da joj ~ini dobro~instvo time {to je i ona po{tuje i ~ini joj dobro~instvo. Ona time ~ini dobro samoj sebi, a i svome mu`u, vode}i ra~una o dobro~instvu, bogobojaznosti, ~injenju dobrih djela koje je Kur’an, a.{., propisao. Ona je u isto vrijeme draga srcu svoga mu`a koji vrednuje njeno

Li~nost `ene muslimanke

119

po{tovanje i dobro~instvo prema njegovoj porodici op}enito, a posebno prema njegovoj majci. Ni{ta ne mo`e raspolo`iti srce odlu~nog, plemenitog ~ovjeka koji ~ini dobro~instvo kao kad vidi uspostavljanje veze ljubavi, po{tovanja i uva`avanja izme|u njegove `ene i njegove majke, a nije ni{ta mr`e srcu plemenitog ~ovjeka kao kad vidi da su te veze pokidane i prekinute i da se u~vrstilo zlo, mr`nja, prezir, osvetoljubivost i pakost izme|u njegove `ene i njegove majke. Muslimanska porodica koja je zadovoljna vjerovanjem u Allaha, koja je uputom ~istog islama prosvijetlila umove i srca svojih ~lanova, daleko je od upadanja u glib ovih d`ahilijetskih osobina udaljenih od Allahove upute koje se obi~no gnijezde u sredinama daleko od Allahove upute, daleko od upoznavanja Njegove ~vrste i istinite vjere. @ena muslimanka ponekad biva stavljena na ku{nju svekrvom ili op}enito ~lanovima mu`eve porodice koji nemaju lijepe osobine. U ovakvoj situaciji, njena obaveza je da se lijepo pona{a prema njima s mnogo mudrosti, pronicljivosti, na lijep i ljubazan na~in, dobrim zlo uzvra}aju}i, kako bi sa~uvala ravnomjernost u svom odnosu prema svome mu`u i njegovoj rodbini i kako bi udaljila sebe i svoj bra~ni `ivot od bilo kakvog uticaja poreme}aja te ravnote`e, a koji bi se mogao odraziti na njih dvoje. Neka `ena muslimanka ne misli da se samo od nje tra`i da ~ini dobro~instvo svome mu`u, da vodi brigu o njemu i da se lijepo ophodi prema njemu, a da se ni{ta od ovoga ne tra`i i od mu`a, da on nema nikakva grijeha ako se ru`no pona{a prema njoj, ili ako joj uskrati ispunjenje bra~nih obaveza. Veli~anstveni islam, koji je uredio bra~nu vezu, doista je odredio za svakog mu`a i `enu odre|ena prava, kao {to im je odredio i du`nosti. Tako su du`nosti `ene, koje se sastoje u njegovom po{tovanju i brizi o njemu, u~injene nasuprot njenih prava kod njenog mu`a. To su prava koja {tite njenu ~ast, ~uvaju njenu li~nost od bilo kakvog izrugivanja, nepa`nje, omalova`avanja ili nasilja. Ova njena prava su u stvari du`nosti njenog mu`a naspram njegove `ene. Na njemu je da je po{tuje, da vodi brigu o njoj i da se na najbolji na~in posveti primjeni i sprovo|enju tih njenih prava. Du`nost mu`a muslimana jeste da se lijepo brine o opskrbi svoje `ene, a ovo dobro~instvo }e mu se ostvariti, samo ako bude uspje{an ~ovjek u upravljanju svojom ku}om i porodicom, u ~emu }e mu pomo}i svojstva mu`evnosti koja su omiljena kod `ene kao {to su: snaga li~nosti bez `estine, nje`nost bez slabosti, plemenita i uzvi{ena svojstva, pra{tanje, popustljivost na `enine sitne pogre{ke, vje{to, razumno i sposobno upravljanje kormilom bra~nog `ivota, velikodu{nost i dare`ljivost bez rasipnosti i pretjerivanja, po{tivanje `eninih osje}aja i izgradnja osje}aja kod nje za odgovornostima u zajedni~kom upravljanju ku}nim poslovima, pri odgoju djece i u me|usobnom potpomaganju u izgradnji ~estite muslimanske porodice, kao {to to islam od njih tra`i.

120

Li~nost `ene muslimanke

UMILJA VA SE SVOM MU@U UMILJAV I BRINE O NJEGOVOM ZADOVOLJSTVU Razborita i bogobojazna `ena muslimanka neprestano iskazuje svoju ljubav prema mu`u, brine se o tome da bude sretan i zadovoljan, ni~im ne remeti njegov `ivot, ni~im ne muti njegovu sre}u, govori mu ugodne i radosne rije~i, a kloni se ru`nog, {tetnog i neugodnog govora. Ona mu name}e radosne vijesti, a skriva od njega tu`ne vijesti, koliko je to u njenoj mo}i, ili ih odga|a do odgovaraju}eg trenutka ~ime }e ubla`iti njihov efekat. A ako ne na|e na~ina da izbjegne tu obavijest o onome {to bi ga moglo uznemiriti i ra`alostiti njegovu du{u, ona }e pribje}i nekom od odgovaraju}ih na~ina pomo}u kojeg bi s tim vijestima do{la do njega, kako bi sebi olak{ala, a i da ga ta vijest ne pogodi. Ovo je jedan od na~ina lijepog pona{anja, razboritosti i o{troumnog postupanja kojim se kiti mudra i prosvije}ena `ena. A to je najte`e, a i me|u odabranim `enama rijetko koja `ena da zna tako postupati. Vrhunac ovog veli~anstvenog stupnja `ene muslimanke dostigla je Ummu Sulejm bint Milhan, `ena Ebu - Talhe el - Ensarije. Ebu - Talha bio je na putu kada se desio ovaj jedinstveni slu~aj. Da se ne navodi u Muslimovom “Sahihu” ubrojali bismo ga u pri~e i legende. Da poslu{amo njenog sina Enesa bin Malika kako kazuje ~udnu pri~u o svojoj majci i o njenom jedinstvenom postupku. Pri~ao je: “Ebu - Talhi umro je sin kojeg je imao sa Ummu Sulejm, pa je rekla svojoj porodici: ‘Ne govorite Ebu - Talhi o njegovom sinu, sve dok ga ja o tome ne obavijestim.’” Pri~ao je: “Stigao je, te mu je prinijela ve~eru, pa je jeo i pio.” Nastavljao je: “Dotjerala mu se ljep{e nego ikad do tad, te je imao sno{aj s njome. Po{to je primijetila da se zadovoljio, rekla je: ‘O Ebu - Talha! [ta misli{ kada bi narod uzeo pozajmicu ~lanova porodice i oni budu tra`ili tu svoju pozajmicu, da li imaju pravo da im je zabrane?’ Rekao je: ‘Nemaju’ Rekla je: ‘Onda mirno podnesi gubitak svoga sina.’” Pri~ao je dalje: “On se naljutio i rekao: ‘Pustila si me da budem d`unub, pa si me onda obavijestila o mome sinu.’ Iza{ao je i oti{ao kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., te ga obavijestio o onome {ta se desilo. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ‘Allah vas blagoslovio u va{oj protekloj no}i.’” Enes ka`e: “I zatrudnjela je”, pa nastavlja: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je na putu, a i ona je bila s njime, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi se vra}ao u Medinu s puta, ne bi nikad bez najave bahnuo. Pribli`ili su se Medini, a nju su uhvatili poro|ajni bolovi te je Ebu - Talha bio sprije~en, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., je krenuo na put.” Pri~ao je: “Ebu - Talha re~e: ‘Gospodaru, doista Ti zna{ da ja volim iza}i s Tvojim Poslanikom, kada on izlazi (iz grada) kao {to volim u}i s njime kada ulazi. A kao {to

Li~nost `ene muslimanke

121

vidi{ ja sam se zadr`ao.’” Nastavljao je: “ Ummu Sulejm re~e: ‘O Ebu - Talha! Nije mi onako kao {to je bilo. Idi.’ I mi smo krenuli.” Pri~ao je dalje: “Zadesili su je poro|ajni bolovi odmah nakon {to su stigli, te je rodila sina. Rekla mi je moja majka: ‘O Enese! Niko ga ne}e zadojiti sve dok ne oti|e{ s njime kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s.’ Po{to je svanulo, prihvatio sam ga i zaputio se s njime Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.” Pri~ao je: “Na{ao sam ga a u ruci je dr`ao `eljezo za `igosanje (deva). Po{to me je ugledao, rekao je: ‘Da se nije Ummu Sulejm porodila?’ Rekao sam: ‘Jeste’, te je on ostavio `eljezo.” Nastavljao je: “Pri{ao sam mu s njime i stavio ga u njegovo krilo. Allahov Poslanik, s.a.v.s., tra`io je jednu medinsku ad`vu (vrsta hurmi), te ju je `vakao u svojm ustima dok se nije rastvorila, a zatim ju je stavio u djetetova usta, a dijete se je oblizivalo.” Pri~ao je: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ‘Pogledajte kako ensarije vole hurme.’” Pri~ao je dalje: “Pomilovao je njegovo lice i nadio mu ime Abdullah.”320 Divna li si, o Ummu Sulejm! Kako je veli~anstven tvoj iman! Kako je veli~anstvena tvoja strpljvost! Kako je samo velika tvoja vrijednost! [ta ima ljep{e od tvoga uljep{avanja mu`u i {ta ima ljep{e od izra`avanja tvoje ljubavi prema njemu! Kako si mogla progutati gor~inu tuge koja izjeda tvoje d`igerice?! Kako se tvoja ispa}ena i izbezumljena du{a uzdr`ala zbog gubitka djeteta, zbog gubitka najdra`ega, dok si strpljivo i postojano provodila trenutke sa svojim mu`em, `ele}i svojim strpljenjem, mirnim podno{enjem i lijepim postupanjem prema mu`u, zaslu`iti Allahovo zadovoljstvo?! To je, doista, duboki, iskreni i istiniti iman. Allah, d`.{., usli{ao je Poslanikovu, s.a.v.s., dovu koju je ~inio za tebe i tvog mu`a, pa si zanijela te no}i. Kada ti je poodmakla trudno}a, vidjela si svoga mu`a kako se sprema u novu bitku s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., te si prihvatala samo da i tebi, zajedno s njime, pripadne ~ast d`ihada u pratnji Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a ti si u posljednjim mjesecima trudno}e. Tvoj mu` zabrinuo se za tebe zbog te{ko}e putovanja, njegovih nepredvidivosti, zbog mu~nog putovanja i te{ko}e jahanja na vrelini. Tra`io je dozvolu od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da i ti iza|e{ zajedno s njime, pa ti je dozvolio, jer je poznavao snagu tvoje odlu~nosti i snagu tvoje ljubavi za d`ihadom. Prisustvovala si islamskom veselju povodom osvojenja Meke, a potom i pri isku{enju muslimana na Hunejnu i bila si postojana kao gordi brijeg, zajedno sa svojim mu`em i skupinom vjernika koji su bili oko Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a bila si trudna i to u vrijeme u kojem su mnogi junaci bje`e}i le|a okretali! I sve tako dok Allah, d`.{., nije spustio pobjedu Svome Poslaniku i vjernicima. Vojska mud`ahida no}u je stigla do Medine i kada joj se pribli`ila, zadesile su te poro|ajne muke i osjetila si `estoke bolove. Zadr`ala si se malo sa svojim mu`em, ali je tvoj mu` u ti{ini no}i dozivao svoga Gospodara, govore}i da on voli izlazak s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., kao i ulazak s njime. Poro|ajni su bolovi kod tebe nestali i o tome si obavijestila

122

Li~nost `ene muslimanke

svoga mu`a i zajedno ste krenuli odmah iza vojske koju ste ugledali. Odmah po dolasku u Medinu, po drugi put su te zahvatile poro|ajne muke i rodila si sina, kojeg je njegov brat, po majci, Enes odnio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., koji mu je natrljao nepce i nadio mu ime Abdullah. Tako se ostvario blagoslov dove Allahovog Poslanika, s.a.v.s., vezan za ovo novoro|en~e, jer je od njega poteklo deset odabranih u~enjaka. Nema sumnje da Allah zna za iskrenost tvoga imana, te ti je do{la radosna vijest o D`ennetu, putem Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “U{ao sam u D`ennet, pa sam ~uo bat koraka, te sam upitao: ‘Ko je ovo?’ Odgovorili su: ‘Ovo je El - Gumejsa bint Milhan, majka Enesa bin Malika.’”321 U dra`esne i o{troumne postupke umiljavanja `ene muslimanke svome mu`u ubraja se i ono {to je majka vjernika Ai{a, r.a., rekla Vjerovjesniku, s.a.v.s., po{to se vratio svojim `enama nakon {to se bio od njih odvojio jedan mjesec. A bio je rekao: “Ne}u s njima spavati mjesec dana”, zbog silnog gnijeva prema njima. Nakon {to je pro{lo dvadeset i devet dana, u{ao je kod Ai{e, r.a., te je po~eo od nje. Ai{a mu je rekla: “Ti si se zakleo da nam ne}e{ u}i mjesec dana, a mi se sada nalazimo u no}i dvadeset i devetog dana. Dobro ih izbroji.” Na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Mjesec ima dvadeset i devet dana”, a taj mjesec je ba{ imao dvadeset i devet dana.322 U rije~ima majke vjernika Ai{e, r.a.: “Nalazimo se u no}i dvadeset i devetog dana. Dobro ih brojim”, nalazi se iskaz koji ukazuje na vezanost omiljene i drage `ene za svoga mu`a, i{~ekuju}i ga iz no}i u no}, iz sahata u sahat. U ovim rije~ima nalazi se izraz ljubavi, dragosti i priraslosti za srce dragog i `eljenog mu`a, jer je po~eo od nje, prije bilo koje druge njegove `ene. Razborita `ena muslimanka, koja iskazuje svoju ljubav prema mu`u raspoznaje te`nje, `elje i obi~aje njenog mu`a. Ona vodi ra~una o njima, koliko je to u njenoj mo}i, te`e}i za razumijevanjem i harmonijom unutar bra~nog `ivota, spre~avaju}i dosadu i gun|anje zbog jednoli~nosti. Sve ovo ~ini mudra, svjesna i razborita `ena. Prenosi se od [urejha, koji je bio sudija i pravnik, da se o`enio `enom iz plemena Benu - Hanzale. U svojoj prvoj bra~noj no}i svako od njih dvoje klanjalo je dva rakata i zamolilo Allaha da im podari svako dobro. Nakon toga [urejhova je `ena pristupila, govore}i: “Ja sam `ena strankinja. Ne znam kakvog si ahlaka. Pojasni mi {ta voli{, pa }u to raditi, i {ta mrzi{, te }u se od toga udaljiti. [urejh je rekao: “Ostala je sa mnom dvadeset godina, nisam je grdio ni u ~emu, osim jednom kada sam joj nepravdu u~inio.” Islam `eli ovakvu poslu{nu `enu koja iskazuje svoju ljubav prema mu`u, koja se brine o svojoj ku}i, o svemu onome {to se nalazi u njoj, a {to pripada njenom mu`u, kao {to vodi brigu o trajnosti su`ivota me|u njima. Ona ne slu{a {ejtanske vesvese i ru`ne pomisli koje donosi du{a koja nagovara na zlo da od svoga mu`a potra`i razvod braka bez razmi{ljanja.

Li~nost `ene muslimanke

123

Bra~ni je `ivot najuzvi{eniji i najve}i ugovor koji raskida svoju vezu zbog neslaganja ili lo{eg razumijevanja. Stoga, Allahov Poslanik, s.a.v.s., slaboj, lahkovjernoj i lahkomislenoj `eni, koja `uri da od svoga mu`a {to prije dobije razvod braka bez ikakvog valjanog pravnog razloga, zabranjuje miris D`enneta, gdje on ka`e: “Svakoj `eni koja tra`i od svoga mu`a razvod braka, bez pravnog razloga, zabranjen je miris D`enneta.”323

NE OTKRIV A NJEGOVU TTAJNU AJNU OTKRIVA Bogobojazna i ~edna `ena muslimanka ne {iri tajnu svoga mu`a niti ikome pri~a o tajnama ili stvarima koje se de{avaju izme|u njih dvoje. To je stoga {to je ona svjesna, marljiva `ena muslimanka; ona je iznad propadanja na nivo lahkoumnosti, podrugivanja i raspravljanja u bezvrijednim i banalnim razgovorima koji se de{avaju u iskvarenim okru`enjima. Njeno je vrijeme, doista, vrednije od toga da ga provodi u ovakvim i sli~nim uzaludnim poslovima koje upra`njavaju samo besposleni i banalni ljudi i `ene. Pored toga, ona samu sebe nastoji suzdr`ati od toga da bude me|u onima koje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., opisao kao najgore ljude u rije~ima: “Najgori ~ovjek, kod Allaha, d`.{., na Sudnjem danu bit }e ~ovjek koji se povjerio svojoj `eni i ona se povjerila njemu, pa onda jedno od njih ra{irilo tajnu svog `ivotnog druga.”324 Razgovor o onome {ta se de{ava izme|u ~ovjeka i `ene ubraja se u najru`nije otkrivanje tajni, a ~ine ga samo najgori ljudi. Postoje i tajne ~ije otkrivanje ne dose`e ovaj stupanj neodobravanja i osu|ivanja. Ali, u svakom slu~aju, ovo razotkrivanje je poku|eno i ne mo`e se odobriti, jer se ~uvanje tajne samo po sebi smatra vrlinom i potpuno{}u, a njeno otkrivanje ubraja se u nedostatke, pogre{ke i mahane od kojih je ~ist samo Poslanik, s.a.v.s. Odavanje razgovora koji je Vjerovjesnik, s.a.v.s., povjerio Hafsi, a ona ga prenijela Ai{i, i intrige koje su uslijedile u Poslanikovoj, s.a.v.s., porodici, dovelo je do toga da se Vjerovjesnik, s.a.v.s., odvoji od svojih `ena mjesec dana, zbog `estine ljutnje na njih.325 O tome Allah, d`.{., govori: “Kad je Vjerovjesnik jednoj od svojih `ena jednu tajnu povjerio, pa je ona odala, a Allah je to njemu otkrio, on joj je bio jedan dio kazao, a ostalo pre{utio. I kad je on s tim nju upoznao, ona je upitala: “A ko je to kazao?”, on je rekao: “Kazao mi je Onaj Koji sve zna i Kome nije ni{ta skriveno.” 326 Nakon toga suo~io je ove dvije `ene s njihovom pogre{kom i pozvao ih da u~ine tevbu i pokaju se, kako bi se njihova srca povratila Allahu, nakon {to su se udaljila od Njega. Ako to ne u~ine, pa, doista, je Allah Taj Koji ga {titi, i D`ibril, i ~estiti vjernici i meleki:

124

Li~nost `ene muslimanke

“Ako vas dvije u~inite pokajanje Allahu, pa vi ste bile u~inile ono zbog ~ega je trebalo da se pokajete. A ako se protiv njega udru`ite, pa Allah je za{titnik njegov, i D`ibril, i ~estiti vjernici; najposlije, i svi meleki }e mu na pomo}i biti.”327 Iza toga slijedi `estoki napad i stra{na i u`asna prijetnja da }e one izgubiti ~ast `ivljenja u braku s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., ako i dalje ustraju na ~injenju ove pogre{ke: “Ako vas on pusti, Gospodar njegov }e mu dati umjesto vas boljih `ena od vas: odanih Allahu, vjernica, poslu{nih Allahu, pokajnica, koje se boje Allaha, koje poste, hudovica i djevojaka.”328 U ovom doga|aju nalazi se svojstvena uputa `eni muslimanki o vrijednosti `eninog ~uvanja mu`eve tajne i o uticaju ovog ~uvanja na smirenost du{a i li~nosti i na postojanost porodica. Velika Allahova blagodat data muslimanima posebno, a i cijelom ~ovje~anstvu op}enito, sastoji se u tome da je Poslanikov, s.a.v.s., `ivot, privatni i dru{tveni, u~inio otvorenom knjigom za njegov ummet i cijelo ~ovje~anstvo. U njoj se mogu pro~itati vrijednosti ovog vjerovanja i vidjeti njihovo prakti~no sprovo|enje u stvarnom `ivotu. U njoj se ne nalazi skrivena tajna niti nejasno}a, nego se naprotiv u Kur’anu, a.{., i sunnetu nalaze doga|aji i stanja koja ljudi obi~no skrivaju u svom svakida{njem `ivotu, vode}i ra~una o njihovom prikrivanju, pa, ~ak, i u slu~ajevima ljudske slabosti u kojima ~ovjek ni{ta ne mo`e. To su doga|aji i stanja koja islamski tekstovi izla`u svim ljudima, kako bi iz njih znali {ta je istina, a {ta je neistina, kako bi znali {ta je ispravno, a {ta neispravno i kako bi znali {ta je pravilno, a {ta pogre{no. Ashabi, r.a., razumjeli su da je cijeli Poslanikov, s.a.v.s., `ivot radi Allaha i pozivanja Njemu, pa za{to da skrivaju i prikrivaju neki dio njegovog `ivota? Oni su razumjeli da doga|aji, koji se prenose od njega, a vezani su za njegov `ivot, porodicu i `ene, predstavljaju prakti~no sprovo|enje onoga {to im on nare|uje svojim jezikom. Stoga su oni - da ih Allah nagradi svakim dobrom - prenijeli ljudima najpreciznije i najtananije dijelove njegovog, s.a.v.s., `ivota. Ni{ta im nije promaklo iz njegovog svakodnevnog `ivota, ni malo ni veliko, a da ga nisu zabilje`ili i prenijeli. Ovo je bilo jedno Allahovo odre|enje vezano za bilje`enje `ivota ovog odabranog Poslanika, ili je, pak, ovo bilje`enje preciznih detalja islamskog vjerovanja sprovedenog u njegovom, s.a.v.s., `ivotu. Pored ovog je i sve ono o ~emu }e Kur’an, a.{., vje~iti zapis ~ovje~anstvu, govoriti o `ivotu Poslanika, s.a.v.s., sve dok je nebesa i Zemlje.

Li~nost `ene muslimanke

125

ST AJE UZ NJEGA I S NJIM U^ESTVUJE STAJE U ISKAZIV ANJU MI[LJENJA ISKAZIVANJU U Allahove zakone u ovom `ivotu spada i to da ~ovjek i `ena zajedno rade na kultiviranju ovog svemira i upravljanju `ivotnim pitanjima u kojim ~ovjek ne mo`e bez `ene niti `ena mo`e bez ~ovjeka. Zato se i javljaju islamski propisi i smjernice ka njihovoj me|usobnoj jednakosti u svemu. Islam preporu~uje ~ovjeku da poma`e svojoj `eni, koliko je to u mogu}nosti, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzor je svim muslimanima u svojoj brizi i svom zanimanju za `enu, sve dok ne bi po{ao na namaz, kao {to to pri~a majka vjernika Ai{a, r.a.329 Kao {to se u islamu ~ovjek zanima za `enin posao i ure|enje doma}instva, tako se `ena zanima za ovosvjetske poslove i aktivno u~estvuje u `ivotu svojim rije~ima, mi{ljenjem i djelom. Historija nam govori o `eni muslimanki koja se borila na Allahovom putu, koja je uz mu{karca i{la u pohode i bitke, pojila `edne, previjala ranjene, namije{tala prelome, zaustavljala krvarenje, podizala borbeni moral i revnost, a nekad u~estvovala u ratnim mukama i osje}ala vatru borbe. Poskakivala je i kru`ila izme|u ma~eva i kopalja, bila je ustrajna i postojana u trenucima kada su junaci bje`ali i imala je nekoliko istinskih i iskrenih situacija koje je hvalio Allahov Poslanik, s.a.v.s., a o kojim smo ve} govorili u prethodnim poglavljima ove knjige.330 U `ivotu uop}e, `eni muslimanki nije ograni~eno u~e{}e u ~ovjekovoj potpori u ratu, naprotiv, ona je uz ~ovjeka i u miru, poma`e mu svojim ~vrstim stavom, u~vr{u}uje njegovo srce u najte`im trenucima i pru`a mu potporu u te{kim situacijama. Historija spominje mnoga imena islamskih velikana koji su slu{ali savjete svojih `ena, a me|u prvima je Allahov Poslanik, s.a.v.s. On je ponekad postupao po mi{ljenjju Hatid`e, Ummu Sulejm, Ai{e i drugih svojih `ena. Abdullah bin Ez - Zubejr postupao je po mi{ljenju svoje majke Esme, El - Velid bin Abdul - Melik postupao je po mi{ljenju svoje `ene Ummul Benin bint Abdul - Aziz bin Mervan, a Er - Re{id je postupao po mi{ljenju svoje `ene Zubejde kao i mnogi drugi koje historija islama bilje`i. Tako, mudra i svjesna `ena muslimanka zna koliko je ogromna odgovornost koju je islam stavio na njena ple}a, jer ju je obavezao da lijepo postupa prema svome mu`u, da ga okru`uje svim onim {to zadovoljava njegovu ljudsku prirodu, onim {to hrani njegovo srce,

126

Li~nost `ene muslimanke

{to zadovoljava njegovu du{u, obnavlja njegovu aktivnost i omogu}ava mu izvr{enje njegovog zadatka u ovom `ivotu. Pored toga, ona mu ne}e uskratiti svoje mi{ljenje, ako vidi da on ima potrebu za tim mi{ljenjem, niti oklijeva da stane uz njega, da ga bodri, da ga u~vrsti, utje{i i posavjetuje. Prva `ena muslimanka, majka vjernika, Hatid`a bint Huvejlid najbolji je primjer `ene koja je imala uticaja u `ivotu svoga mu`a. Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., do{ao joj je na dan prve objave, sav prepla{en, uzbu|en, podrhtavala mu je ko`ica izme|u ramena i vrata, zglobovi su mu se tresli dok je govorio: “Pokrijte me, pokrijte me.” Odmah je po`urila da mu pomogne i da stane uz njega svojim mi{ljenjem, pona{anjem i bodrenjem. Da ~ujemo {ta nam majka vjernika Ai{a, r.a., pri~a o po~etku objave Poslaniku, s.a.v.s., o Hatid`inom veli~anstvenom postupku i o njenom primjernom stavu naspram plemenitog Poslanika, s.a.v.s., onako kako to bilje`e El - Buhari i Muslim. Pri~ala je: “Prvo s ~im je po~ela Objava Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., bilo je u vidu istinitog sna. Sve {to bi vidio u tom snu, dolazilo bi poput jutarnjeg svjetla. Kasnije je zavolio samo}u. Osamljivao bi se u pe}inu Hira. Tu je boravio u pobo`nosti i provodio brojne no}i u molitvi ne silaze}i svojima. Zato bi se, prethodno, snabdio hranom. Kasnije bi se povratio Hatid`i i opet snabdio kao ranije i tako dok mu ne sti`e Istina, a on u pe}ini Hira. Melek mu je do{ao i rekao: ‘U~i!’ ‘Ne znam’, odgovorio je.” Pri~ao je: “Zatim me je uzeo k sebi i stisnuo toliko da me je muka spopala, a potom pustio i rekao: ‘U~i!’ ‘Ne znam u~iti’, rekao sam, a on me opet uze i po drugi put stisnu k sebi da me je muka spopala, pa pusti i re~e: ‘U~i!’ ‘Ne znam u~iti’, rekao sam, a on me opet uze i po tre}i put stegnu, pa pusti i re~e: ‘U~i u ime tvoga Gospodara, Koji je sve stvorio. Stvorio je ~ovjeka od zgru{ane krvi. U~i i pou~avaj, a tvoj je Gospodar najmilostiviji.‘” “Allahov Poslanik, s.a.v.s., povratio se dr{}u}i, te je u{ao kod Hatid`e i rekao: ‘Pokrijte me, pokrijte me!’ Pokrili su ga dok ga strah nije napustio, a onda je obavijestio Hatid`u o onome {ta mu se desilo. Rekao je: ‘Bojim se za sebe.’ Rekla mu je Hatid`a: ‘Ne boj se! Raduj se! Allah te ne}e nikada poniziti niti napustiti, jer ti obilazi{ rodbinu, istinu govori{, snosi{ teret (poma`u}i siro~ad), daje{ i poma`e{ siromahe, gostoljubiv si i poma`e{( one koji zastupaju) istinu.’ Tada se Hatid`a s njime zaputila Vereki bin Nevfel bin Esd bin Abdul Uzza, a on je Hatid`in amid`i}, brati} njenog oca, zaputili su se ~ovjeku koji je jo{ u predislamsko doba primio kr{}anstvo. Dobro je pisao arapsko pismo i pisao je iz Ind`ila na arapskom ono {ta je htio da pi{e, a bio je oronuli starac koji je ve} oslijepio. Rekla mu je Hatid`a: ‘O amid`i}u! Poslu{aj ne{to od svoga brati}a.’ Vereka bin Nevfel je rekao: ‘Brati}u moj, {ta je to {to si vidio?’ Allahov Poslanik, s.a.v.s., obavijestio ga je o onome {ta je vidio, te mu je Vereka rekao: ‘To je D`ibril koji je slan i Musau, a.s. Da sam makar mlad i da budem `iv kada te tvoj narod bude izgonio.’ Allahov Poslanik, s.a.v.s., zapitao je: ‘A zar }e me oni izgoniti?’ Vereka mu je odgovorio: ‘Ho}e. Ni jedan ~ovjek nije do{ao s onim s ~ime si ti do{ao, a da nije

Li~nost `ene muslimanke

127

napadan. Ako do`ivim tvoje vrijeme (vjerovjesni~ko), pomo}i }u te koliko budem mogao.’”331 U ovom tekstu nalazi se veliki dokaz i nepobitni argument savr{enstva velike supruge Hatid`e, r.a. Ovaj tekst dokazuje stalo`enost njenog mi{ljenja, snagu li~nosti, postojanost njenog srca, veli~inu njenog poimanja i njene dalekovidnosti. Uo~ila je kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., lijepe moralne osobine, veli~anstvenost njegovog karaktera, ~istotu njegove du{e i pona{anja i sve to je u~inilo da bude sasvim sigurna da ~ovjeka poput Muhammeda, s.a.v.s., Allah, d`.{., nikad ne}e ra`alostiti niti mu se mo`e desiti neka nesre}a. Svojom o{troumno{}u spoznala je da se iza ove nove situacije koja je zadesila Allahovog Poslanika, s.a.v.s., krije velika stvar za koju je Allah, d`.{., pripremio Svoga Poslanika. Nje`nim i slatkim glasom kazivala mu je radosnu vijest ubacuju}i u njegovo srce povjerenje, sigurnost, smirenost i uvjerenje: “Raduj se i budi postojan. Tako mi Onoga u ^ijoj ruci je Hatid`ina du{a, nadam se da si ti Vjerovjesnik ovoga ummeta.” Nakon toga zaputila se, zajedno s njime, do njenog amid`i}a Vereke bin Nevfela, koji je poznavao Tevrat i Ind`il, pa ga je plemeniti Poslanik, s.a.v.s., obavijestio o onome {ta je vidio. Prva majka vjernika Hatid`a, r.a., plemenitom je Poslaniku, s.a.v.s., bila istinski pomaga~ u islamu. Dovoljna joj je ~ast, ugled i trajan spomen da je ona bila prva koja je povjerovala u Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika, da je bila prva koja je stala uz svog mu`a Poslanika, s.a.v.s., poma`u}i i podupiru}i ga, da mu je pomagala pri podno{enju naj`e{}ih udaraca nasilja i ugnjetavanja koja su do`ivljavali u po~etku njegovog poziva u islam i da je s njime podnosila sve nevolje, propasti, nesre}e i iscrpljivanja koja bi ga zadesila. Ibn - Hi{am u svom djelu “Es - Sire” ka`e: “I Hatid`a bint Huvejlid primila je islam, povjerovala je u ono s ~ime je do{ao od Allaha i pomagala mu je u tome, a bila je prva koja je povjerovala u Allaha i Njegovog Poslanika, i u ono s ~ime je do{ao, a time je Allah, d`.{., olak{ao Svome Vjerovjesniku, s.a.v.s. Ne bi slu{ao nikakvo odbijanje koje bi mrzio niti utjerivanje u la` koje bi ga ra`alostilo, Allah, d`.{., mu je pomo}u nje sve to odagnao. On joj se povratio i ona ga je u~vrstila, umirila, povjerovala mu i olak{avala njegove probleme s ljudima, neka je Uzvi{eni Allah obaspe svojom milo{}u.” Ona je, doista, prva `ena koja je potvrdila vjeru islam, koja je istinski ponijela teret potvrde i nema sumnje da ona zaslu`uje od Allaha, d`.{., po~ast, zadovoljstvo i uzdizanje, pa joj je poslao selam po D`ibrilu i Muhammedu, s.a.v.s., i obradovao je ku}om u D`ennetu, kao {to se to navodi u hadisu oko kojeg su suglasni Buharija i Muslim, a prenosi se od Ebu - Hurejrea, koji ka`e: “D`ibril je do{ao Vjerovjesniku i rekao mu: ‘Allahov poslani~e, evo Hatid`a do|e. Ona nosi posudu sa smokom (za~inom), ili jelom, ili pi}em. Kada do|e kod tebe, prenesi joj selam od Njenog Gospodara i od mene i obraduj je ku}om od dragulja u D`ennetu, u kojoj nema galame niti buke, a ni posla ni umora.’”332

128

Li~nost `ene muslimanke

Mudra `ena muslimanka napre`e svoj razum, duboko razmi{lja i savjetuje svoga mu`a u razli~itim vremenima i situacijama, u kojim on ima najve}u potrebu da ga neko posavjetuje. Stoga, ona i pru`a velikodu{nu pomo} svome mu`u, ~ine}i mu dobro~instvo na lijep na~in. U neprolazne doga|aje, u kojima se istakla `ena po ispravnom savjetovanju, jeste i doga|aj vezan za muslimane prilikom sklapanja primirja na Hudejbiji i stav koji je iznijela majka vjernika Ummu Seleme, r.a., svojom pronicljivo{}u, mudro{}u i o{troumno{}u. Ummu je Seleme {este godine po Hid`ri, pratila Poslanika, s.a.v.s., na putu u Meku kako bi obavili umru. To je putovanje na kojem su Kurej{ije sprije~ile Poslanika, s.a.v.s., i one koji su bili s njime, da u|u u Bejtul - haram. Na tom putovanju odvijalo se sklapanje ugovora na Hudejbijji izme|u Poslanika, s.a.v.s., i Kurej{ija. To je ugovor koji je u sebi sadr`avao uvjete primirja, po kojim se obustavlja rat na deset godina, u toku kojeg }e se ljudi sigurno kretati. Ako neko od Kurej{ija do|e Muhammedu, bez dozvole svoga starje{ine, on }e im ga vratiti u Meku, a ako neko od muslimana do|e Kurej{ijama, oni ga ne}e vratiti, kao i to da se muslimani ove godine vrate i ne ulaze u Meku...itd. Uz pomo} svoje pronicljivosti koja je prosvijetljena Allahovom uputom, Poslanik, s.a.v.s., znao je da se u ovom ugovoru, koji naizgled predstavlja nepravedno primirje za muslimane, nalazi isklju~ivo dobro i velika pobjeda za islam i muslimane. Ali, ashabi, kada su saznali za tekst ovog ugovora, uznemirili su se i u njemu su vidjeli samo nepravdu i uskra}ivanje njihovih prava, a oni su bili pobjednici. O osje}ajima ra`alo{}enih ashaba govori nam Omer bin el - Hattab koji je oti{ao kod Ebu - Bekra i pitao ga: “ Zar on nije Allahov Poslanik?” Odgovorio je: “Jeste.” “ Zar mi nismo muslimani?” Odgovorio je: “Jesmo.” “ Zar oni nisu mu{rici?” Odgovorio je: “Jesu.” Rekao je: “Za{to mi onda omalova`avamo na{u vjeru?” Ebu - Bekr upozorio ga je, govore}i: “Omere, prihvati to. Ja, doista, svjedo~im da je on Allahov Poslanik.” Rekao je Omer: “I ja svjedo~im da je on, doista, Allahov Poslanik.” Omer ga je napustio i oti{ao kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i pitao ga isto {to je pitao i Ebu - Bekra. A kada je upitao: “Za{to mi onda omalova`avamo na{u vjeru?” Poslanik mu je odgovorio: “Ja sam, doista, Allahov rob i Njegov Poslanik. Ne}u se suprotstavljati Njegovoj naredbi i On me ne}e napustiti.”333 Omer je uvidio gre{ku svog strastvenog suprotstavljanja, pa je govorio: “Jo{ uvijek dijelim sadaku, postim, klanjam i osloba|am od ropstva kako bih se iskupio za ono {to sam tog dana rekao, strahuju}i za rije~i koje sam izgovorio. Molim Allaha da na kraju sve bude dobro.”334 Nakon {to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zavr{io sklapanje ugovora o primirju, naredio je ashabima da ustanu, zakolju kurbane i da obriju svoje glave. Ali, ni jedan ~ovjek nije to

Li~nost `ene muslimanke

129

uradio. Poslanik je to tri puta ponovio, ali niko od njih nije odgovorio na njegovu naredbu. U{ao je kod svoje `ene Ummu Seleme i ispri~ao joj {ta je do~ekao od ljudi. Ovdje se pokazala njena priroda i ukazala njena o{troumnost, kada je rekla: “Allahov poslani~e, iza|i i nemoj se nikom od njih obra}ati sve dok ne zakolje{ svoj kurban i dok ne obrije{ glavu.” Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslu{ao je njen savjet, te je uradio onako kako je savjetovala. Po{to su to ashabi vidjeli, brzo su ustali guraju}i jedni druge. Zaklali su kurbane i jedni drugima obrijali glave, a ~ak su se mogli i poubijati zbog velike gu`ve koju su stvorili.335 Nakon toga su se muslimani opametili i sagledali dubinu o{troumnosti plemenitog Poslanika, s.a.v.s., prilikom sklapanja ovog primirja koje je bilo veli~anstvena pobjeda, jer je u Allahovu vjeru, nakon ugovora na Hudejbiji, u{lo vi{e ljudi nego {to ih je bilo prije sklapanja ugovora. Muslim u “Sahihu” bilje`i da je Allah objavio rije~i: “Mi }emo ti dati sigurnu pobjedu”, i da je ta pobjeda zapravo primirje na Hudebiji. Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao je po Omera i prou~io mu ove rije~i, te je on rekao: “Allahov poslani~e! Je li to pobjeda?” Odgovorio je: “Jeste.” Nakon toga je Omer bio zadovoljan.336

PODSTI^E GA NA TRO[ENJE NA ALLAHOVOM PUTU U stajanje mudre `ene muslimanke uz njenog mu`a ubraja se i njeno podsticanje na to da on dijeli sadaku, da ~ini dobro~instvo na Allahovom putu, ali da to ne bude raskala{eno i prekomjerno rasipanje imetka, radi u`ivanja, gluposti i uobra`enosti, kao {to to primje}ujemo kod mnogih neukih i prosje~nih `ena koje su odlutale od Allahove, d`.{., Upute. Svjesna, bogobojazna `ena muslimanka svome mu`u neprestano `eli svako dobro, napredak i sre}u. Ona ga podsti~e na ~injenje dobrih djela i bodri ga na {to ~e{}e ~injenje, vjeruju}i da }e podsticanjem svoga mu`a na ~injenje dobrih djela pove}ati ~ast na dunjaluku i ogromnu nagradu na ahiretu. Lijep primjer `eninog podsticanja mu`a na tro{enje imetka na Allahovom putu predstavlja i slu~aj Ummu ed - Dahdah po{to joj je mu` do{ao obavje{tavaju}i je da je kao sadaku udijelio ba{~u u kojoj `ivi ona i njena djeca, kako bi zaradio grozdove337 u D`ennetu. Njen odgovor je bio: “Unosna kupoprodaja, unosna kupoprodaja.” O tome je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Kako mnogo grozdova ima Ebu ed - Dahdah u D`ennetu”, i ponovio je to nekoliko puta.338

130

Li~nost `ene muslimanke

POTPOMA@E GA U POKORNOSTI PREMA ALLAHU U odlike mudre `ene muslimanke ubraja se i njeno pomaganje mu`a u razli~itim vrstama pokornosti, a osobito u no}nom namazu. Ona mu time ~ini veliku korist jer ga podsje}a na ono {to nije znao, ili mu je mrsko, ili je nemaran, te tako biva uzrokom njegovog, a i svoga ulaska u okrilje Allahove milosti. [ta ima ljep{e od ugodne slike kojom je oslikao Allahov Poslanik, s.a.v.s., dvoje supru`nika koji se me|usobno potpoma`u u pokornosti, koji izra`avaju solidarnost u razmjeni dobra i koji ulaze u okrilje Allahove milosti, a to se nalazi u hadisu koji se prenosi od Ebu - Hurejrea, r.a. On ka`e: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Allah se smilovao ~ovjeku koji no}u ustane i klanja no}ni namaz te probudi svoju `enu i ona klanja, a ako ona odbije, popr{}e je vodom po licu. Allah se smilovao `eni koja ustane i klanja te probudi svoga mu`a i on klanja, a ako odbije, popr{}e ga vodom po licu.’”339

ISPUNJA VA NJEGOVU DU[U ISPUNJAV Razborita, svjesna `ena muslimanka ne zaboravlja da se, nakon ibadeta njenom Gospodaru, u njena najbolja djela u `ivotu ubraja i to da se uspje{no zavu~e u srce svoga mu`a i da ispuni njegovu du{u, kako bi on u dubini svoje du{e osje}ao da je radostan zbog `enidbe njome, da je sretan i da `ivi u blagostanju s njome. Koristit }e se svojom o{troumno{}u kako bi do{la do sredstava i uzroka koji otvaraju zasune na srcu njenog mu`a, kako bi mu se pribli`ila s lahko}om, dare`ljivo{}u i rado{}u, kako bi sjedila na njegovom prijestolju `ive}i u blagostanju, sre}i i zadovoljstvu. Ona zna da predstavlja najljep{i ovosvjetski u`itak za ~ovjeka, kao {to se to navodi u hadisu koji se prenosi od Abdullaha bin Amra bin el - Asa, r.a., a on od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Ovaj svijet je u`itak, a najbolji ovosvjetski u`itak je dobra `ena.”340 Ona ne zaboravlja da je ona ~ovjekov najljep{i ovosvjetski u`itak, ni nakon {to spozna kako da dospije do srca svoga mu`a i kako da ispuni njegovu du{u. Ali, ako ne spozna kako da do|e do srca svoga mu`a i kako da ispuni njegovu du{u, ona }e uglavnom predstavljati izvor nesre}e, propasti i tegobe za svoga mu`a. Ovo potvr|uju rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:

Li~nost `ene muslimanke

131

“^ovjekovu sre}u predstavljaju tri stvar, a i ~ovjekovu nesre}u predstavljaju tri stvari. ^ovjekovu sre}u predstavljaju: dobra `ena, dobro mjesto stanovanja i dobro prevozno sredstvo. ^ovjekovu nesre}u predstavljaju: lo{a `ena, lo{e mjesto stanovanja i lo{e prevozno sredstvo.”341 Otud `enino lijepo pona{anje prema mu`u i njeno pribli`avanje njegovom srcu predstavlja dio vjere, jer je u tome ~ovjekova ~ednost i po{tenje, ~vrstina i stabilnost porodi~nih temelja kao i sre}a i radost za njih dvoje i njihovu djecu. @ena po svojoj prirodi voli da osvaja mu{ko srce i u tome nalazi zadovoljenje svoje `enstvenosti, privla~nosti i zavo|enja, ali `ena muslimanka ne}e se zadovoljiti ovim sklonostima, te`njama i sredstvima, nego }e u osvajanju njegova srca te`iti ka Allahovom, d`.{., zadovoljstvu, Koji je lijepo postupanje prema mu`u u~inio dijelom vjere, a za koje }e ona biti odgovorna. Stoga, ona ne oklijeva da upotrijebi sve svoje snage kako bi ispoljila svoju ljubav i naklonost prema mu`u, putem lijepog pona{anja, lijepe rije~i i kroz omiljen, razborit i unaprije|en su`ivot.

ULJEP[A VA MU SE ULJEP[AV @ena se svome mu`u uljep{ava svim vrstama ukrasa i nakita, kako bi mu bila lijepa, elegantna i izazovna, kako bi obradovala oko svoga mu`a, kako bi unijela sre}u u njegovo srce i kako bi ispunila njegovu du{u rado{}u i sre}om. Ovako su radile `ene selefi - saliha, one koje su se povla~ile u ibadet svome Gospodaru, one koje su u~ile iz Njegove Knjige, a njihov predvodnik je majka vjernika Ai{a, r.a. Obla~ile su zanosne haljine, stavljale su nakit i kod ku}e a i na putovanju, uljep{avaju}i se svojim mu`evima. Bekra bint Ukbe do{la je kod majke vjernika Ai{e, r.a., i upitala je za kanu343, pa joj je odgovorila: “Plemenito drvo i ~ista voda.” Upitala ju je o depilaciji, pa joj je odgovorila: “Ako ima{ mu`a i u mogu}nosti si da i{~upa{ svoje obrve kako bi ih uljep{ala, onda to u~ini.”343 Neka zapu{tene i nemarne `ene ~uju uputstva majke vjernika Ai{e, r.a., o ukra{avanju svojim mu`evima i neka znaju da njihovo ukra{avanje treba u prvom redu biti njihovim mu`evima, a ne njihovim dru`benicama, ~eljadi i drugaricama. Neka znaju nemarne `ene i one koje se ne kite svojim mu`evima, da su grje{nice, jer nisu ispunile jednu od svojih velikih obaveza. Ova njihova nemarnost mo`e biti uzrok odbojnosti njihovih mu`eva prema njima i uzrok njihovog zagledanja u druge `ene. @ena koju njen mu` vidi ra{~upane i neuredne kose, `utog i blijedog lica, pohabane i bijedne odje}e, ona je, doista, glupa, nerazborita i neposlu{na supruga, jer joj ni najmanje ne poma`e to {to se nakiti kada joj dolaze gosti, ili kada ide na neku proslavu na kojoj se

132

Li~nost `ene muslimanke

iskupljaju `ene, a ve}inom ne mari za svoj izgled niti se ukra{ava svome mu`u. Smatram da je `ena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, spa{ena od ovog nedostatka, jer je poslu{na svome mu`u, a poslu{nost mu`u i uskra}ivanje njegovog prava ne mogu se na}i zajedno u srcu mudre, razborite i omiljene `ene muslimanke. Vjera upu}uje `enu da se nakiti i uljep{a svome mu`u, kako bi on kod nje vidio samo ono {to voli. Vjera zabranjuje da se pojavljuje u tamnoj odje}i, odje}i `alosti, du`e od tri dana, osim kada `ali za svojim mu`em. Dozvoljeno joj je da nosi odje}u `alosti za njim ~etiri mjeseca i deset dana. Potvrdu tome nalazimo u hadisu koji bilje`i Buharija od Zejnebe bint Ummu Seleme koja je rekla: “U{la sam kod Zejnebe bint D`ah{, Vjerovjesnikove, s.a.v.s., `ene, nakon {to joj je umro brat, pa je zatra`ila miris, te se namirisala, a zatim rekla: ‘Nemam nikakve potrebe za mirisom, osim {to sam ~ula Allahovog Poslanika, s.a.v.s., gdje je sa minbera rekao: ‘@eni koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan nije dozvoljeno da `ali du`e od tri no}i, osim za mu`em, kada joj je dozvoljeno da `ali ~etiri mjeseca i deset dana.’”344

VESELO, RADOSNO I ZAHV ALNO GA DO^EKUJE ZAHVALNO Ono {to razboritu `enu muslimanku uljep{ava njenom mu`u jeste radost, veselje, ljupkost i prijaznost kojom ispunjava cijeli `ivot svoga mu`a i ~ini ga sretnim, radosnim i prijatnim. Kada se vra}a svojoj ku}i, umoran od posla ili iznemogao od intelektualnih napora, ona ga do~ekuje veselog lica, razdraganog osmjeha i s ugodnom rije~i, odgone}i od njega sve neda}e, onog trena kada je sretne. Ona time nastoji odagnati od njega makar malo njegove neda}e, te, onoliko koliko je u stanju, ispoljava sre}u, veselje, prijaznost i ljupkost kako bi u njegovu du{u unijela sre}u i radost `ivljenja. Ona mu izra`ava zahvalnost svaki put kad god prema njoj lijepo postupi, ili kad god joj ne{to lijepo pokloni, ili kad u~ini bilo {ta {to zaslu`uje zahvalnost. Uslu`na, odana i svjesna `ena muslimanka ne zna za nezahvalnost, poricanje ili nepovjerenje prema bilo kome, jer je vjera ~uva od svega onoga {to je vodi u bezdan nedoli~nog pona{anja, koje negira i koje je suprotno dobrom i blagonaklonom pona{anju. Pa kako onda da se pona{a prema svom dragom mu`u, prema svom pratiocu na njenom dugom putu? Na osnovu vjerske upute razumjela je rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je rekao: “Allahu ne zahvaljuje onaj ko ne zahvaljuje ljudima.”345

Li~nost `ene muslimanke

133

Iz ove veli~anstvene upute shvatila je da svako ko u~ini neko dobro, ili ~ini dobro~instvo prema ljudima, zaslu`uje zahvalnost, pa, kako onda ona da zanemari, ili da oklijeva u izra`avanju zahvalnosti prema svome mu`u, a ona slu{a Poslanikove, s.a.v.s., rije~i: “Allah ne}e pogledati u `enu koja ne zahvaljuje svome mu`u, a ona ne mo`e bez njega.”346

SUDJELUJE U NJEGOVOJ RADOSTI I @ALOSTI @ena prodire do srca svoga mu`a i ispunjava njegovu du{u svojim sudjelovanjem u njegovoj radosti i `alosti, u njegovoj tuzi i veselju. Ona u~estvuje u nekim njegovim svakodnevnim hobijima i zanimanjima, kao {to su ~itanje, sport, slu{anje nekih korisnih hadisa itd., kako mu` ne bi osje}ao da je usamljen u svom u`ivanju `ivotnih ugodnosti, nego da s njim “`ivotne ~a{e” ispunjene sla{}u, razmjenjuje njegova odana, ljupka, vesela i umiljata `ena. U ne samo jednoj utrci izme|u plemenitog Poslanika, s.a.v.s., i Ai{e, r.a., nalazi se dokaz da islam podsti~e svakog od supru`nika na me|usobno dijelenje bliskosti `ivotnih u`itaka, radosti i sre}e. To sudjelovanje ostavlja velikog traga na razvoj bra~ne naklonosti, stabilnosti njenih temelja i u~vr{}enje njenih veza. Kako u~estvuje u njegovoj radosti i sre}i tako u~estvuje i u njegovoj nesre}i, `alosti i tuzi. Ona staje uz njega ugodnom, nje`nom i umiruju}om rije~ju, ispravnim, zrelim i savjetni~kim mi{ljenjem i nje`nom, iskrenom i sr~anom saosje}ajno{}u.

NE GLEDA U DRUGE MU[KARCE Bogobojazna `ena muslimanka spu{ta pogled pred drugim mu{karcima. Ona ne upravlja pogled prema drugim mu{karcima, osim prema svojim mahremima, postupaju}i po rije~ima Uzvi{enog Allaha: “A reci vjernicama neka obore poglede svoje...”347 Ako bude spu{tala svoj pogled pred drugim mu{karcima, osim pred mu`em, ubrajat }e se me|u one koje preda se gledaju, a to je po`eljno `enino svojstvo, koje je drago mu{karacima, jer dokazuje ~istotu i ~ednost osje}aja i o~uvanost i pouzdanost pogleda. To

134

Li~nost `ene muslimanke

je jedno od najljep{ih svojstava koje se mo`e na}i kod ~iste i ~edne `ene muslimanke. Stoga Kur’an ^asni, u kontekstu govora o `enama koje }e biti u D`ennetu i njihovim svojstvima, koja su draga mu{karcima, ka`e: “U njima }e biti one koje preda se gledaju, one koje, prije njih, ni ~ovjek ni d`in nije dodirnuo.”348

NE OPISUJE MU DRUGU @ENU U moralne osobine razborite `ene muslimanke ubraja se i to da ona ne opisuje svome mu`u neku drugu `enu, bilo da se radi o njenoj drugarici ili poznanici, jer je to zabranjeno u islamu na osnovu Poslanikovih, s.a.v.s., rije~i: “Neka `ena ne pokazuje svoje dra`i pred drugom `enom, pa da je ona opi{e svome mu`u kao da on gleda u nju.”349 Islam `eli da se li~nost u~vrsti, da se srca smire, da se razdra`uju}e misli, osjetila i ma{tanja sputaju, kako bi ~ovjek `ivio spokojno, sretno, ne brinu}i se ni o ~emu; lahko izvr{avaju}i obaveze i poslove za koje je stvoren. Mu{karac se ne bavi bespredmetnim upore|ivanjem izme|u one koja opisuje i one koja se opisuje. On nije izgubio glavu zbog onoga {to mu uljep{ava njegova ma{ta u tim pore|enjima. Ne uznemirava se niti se kvare njegove sposobnosti i djela zbog beskorisnog i bespotrebnog govora, koji `enu koja takve stvari govori, mo`e odvesti u zabludu, neznanje i grijeh.

OMOGU]A VA MU MIR, ODMOR I UT O^I[TE OMOGU]AV UTO^I[TE Svjesna `ena muslimanka ne zadovoljava se svojim uljep{avanjem mu`u niti svojim sudjelovanjem u hobiju koji voli, nego, tako|er, vodi brigu o tome da mu omogu}i mir, odmor i uto~i{te u ku}i, kao {to vodi brigu o tome da se njegov pogled zaustavlja na ~istoj, urednoj ku}i u kojoj se vidi red i urednost, da vidi djecu koja su odgojena i ~ista, da vidi lijepo postavljenu sofru s jelima i svim onim {to mu priprema njegova razborta, o{troumna pametna `ena, po svom ukusu, sposobnosti i svojim osje}ajima. Sve ovo spada u lijepo pona{anje `ene muslimanke prema njenom mu`u, koje joj islam preporu~uje. Svjesna `ena muslimanka ne zaboravlja da je brak jedan od Allahovih, d`.{., znakova, jer je `enu u~inio uto~i{tem, smirajem, spokojem i nje`no{}u njenom mu`u: “I jedan od dokaza Njegovih jeste to {to za vas, od vrste va{e, stvara `ene da se uz njh smirite, i {to izme|u vas uspostavlja ljubav i samilost...”350

Li~nost `ene muslimanke

135

To je najdublja veza, koju je Allah, d`.{., stvorio izme|u dvije du{e, kako bi u`ivale smireno, spokojno, stabilno, u onome {to je dozvoljeno. @ena, doista, predstavlja uto~i{te, sigurnost i spokoj za ~ovjeka unutar drage bra~ne zajednice, pune iskrene ljubavi i natkriljuju}e, nje`ne milosti. Mudra `ena muslimanka najbolje razumije ova uzvi{ena zna~enja i ona najvi{e radi na tome da ih preto~i u prisnu, radosnu i sretnu stvarnost.

ONA MNOGO PRA[T A I VELIKODU[NA JE PRA[TA @ena muslimanka mnogo pra{ta i velikodu{na je. Prelazi preko pogre{aka ako se dese od njenog mu`a; ne pamti ih niti mu ih s vremena na vrijeme napominje. Nema vrline, kojom se otvaraju zasuni ~ovjekovog srca, kao {to je pra{tanje i velikodu{nost, a nema svojstva, koje zatvara vrata ~ovjekovog srca, kao {to je pam}enje gre{aka i sitnica, nabrajanje lo{ih postupaka i napominjanje pogre{aka. @ena muslimanka pridr`ava se upute vjere koja daje primjer u rije~ima Uzvi{enog: “...neka im oproste i ne zamjere! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti?...”351 Ona jedina zaslu`uje sjesti na prijestolje srca svoga mu`a i jedino ona mo`e ispuniti njegovu du{u rado{}u, sre}om i veseljem.

ONA JE MUDRA I SNA@NE LI^NOSTI @ena muslimanka, koja je prosvijetljena uputom svoje vjere, isti~e se najbolje po ja~ini svoje li~nosti, svom zrelom razmi{ljanju i po svom ozbiljnom pona{anju. Ove osobine se nalaze kod `ene prije njenog sklapanja braka, jer su one rezultat njenog razumijevanja vjere i poimanja njenog zadatka na ovome svijetu. Ona je sna`ne li~nosti pri izboru mu`a. Njen karakter se ne gubi niti rasplinjuje pred `eljom njenih roditelja da je skrenu od istine, kao ni pred njihovom `eljom da je natjeraju da se uda za onog koga ne `eli. Njena li~nost, tako|er, ne slabi ni pred mu{karcem koji do|e da je zaprosi, bez obzira koliko on bio bogat i ugledan, ako pri sebi nema svojstva mu`a istinskog vjernika. Ona je ~vrste li~nosti i nakon udaje. Zato {to se odlikuje lijepim moralom, blagim pona{anjem i poslu{no{}u dragom mu`u. ^vrstina njenog karaktera posebno dolazi do izra`aja u situaciji koja to tra`i od nje, a vezana je za njeno uvjerenje i njenu vjeru, kao {to smo to vidjeli u slu~aju Ummu Sulejm bint Milhan i njenog sina Enesa, koji su se ~vrsto dr`ali islama, za razliku od njenog mu`a Malika bin En - Nadra, koji je ostao u {irku odbacuju}i islam.352

136

Li~nost `ene muslimanke

To smo vidjeli i u slu~aju Ummu Habibe bint Ebi - Sufjan koja je bila ~vrsta u svom vjerovanju i u svojoj vjeri, onog dana kada se njen mu` Abdullah bin D`ah{ el - Esdi odmetnuo od islama i prihvatio vjeru Abesinaca.353 ^vrstinu li~nosti naziremo i u upornosti Berire da se rastane od svoga mu`a koga ne voli, i pored Vjerovjesnikovog, s.a.v.s., posredovanja.354 Tu ~vrstinu vidimo i u tra`enju razvoda braka `ene Sabita bin Kajsa bin [emmasa, `ele}i da se razvede od mu`a koga ne voli355 i, tako|er, Poslanikovo, s.a.v.s., udovoljavanje njenoj molbi. U krajnjem slu~aju, osnovni poticaji ~vrstih stavova ovih odabranih `ena, bili su: briga o ispravnosti vjere, ~istota vjerovanja i Allahovo, d`.{., zadovoljstvo. Svaka od njih je u svom `ivotu nastojala ~initi samo ono {to je dozvoljeno i svaka od njih bojala se da ne zapadne u haram ako bi se udala za ~ovjeka koji ne vjeruje i ne ispovijeda njenu vjeru ili ako bi uskratila neko pravo mu`u koga ne voli, ili ako ne podnosi da `ivi sa njime. Da nema njene ~vrstine karaktera, li~nosti i njenog osje}aja ponosa zbog svoje vjerni~ke du{e, pomirila bi se sa situacijom svog zalutalog mu`a i izgubila bi se u labirintu njegovih zabluda, ili bi suzbijala gor~inu zbog propasti i nesre}e s mu`em koga njeno srce ne prihvata. Ovako se pona{a `ena muslimanka koja je obasjana uputom svoje vjere, u svakom vremenu i na svakom mjestu. ^vrstina li~nosti kojom se odlikuje `ena muslimanka ne elimini{e od nje njenu specifi~nu vrlinu pokornosti prema mu`u, njeno lijepo postupanje prema njemu, po{tivanje i uva`avanje. Naprotiv, njena ~vrstina li~nosti ~ini je uravnote`enom i mudrom u njenom govoru i postupcima prema mu`u. Kod nje nema smetenosti, brzopletosti niti lahkomislenosti, pa ~ak ni u trenucima srd`be od koje nije spa{ena ni jedna bra~na zajednica. @ena }e se muslimanka suzdr`ati, dr`at }e povodac na svom jeziku i ne}e joj proma}i ni jedna lo{a konstatacija koja je vezana za njenog mu`a, a koja bi mogla povrijediti njegove osje}aje. Ovo je slu~aj ~vrste, uravnote`ene i sabrane li~nosti. Majka vjernika Ai{a, r.a., zauzima po~asno mjesto kada je u pitanju ova vrlina u koju se treba ugledati svaka `ena muslimanka. Formulacija njene zakletve kojom se zaklinjala Poslaniku, kada je bila zadovoljna, razlikovala se od formulacije zakletve, kada se ljutila na njega, a u svakoj se o~itovao odgoj, ukus, po{tovanje i uva`avanje. To je primijetio Allahov Poslanik, s.a.v.s., te je, kako ona prenosi od njega, rekao: “Ja, doista, znam kada si ti sa mnom zadovoljna i kada si na mene ljuta.” Rekla je: “A otkud to zna{?” Odgovorio je: “Kada si zadovoljna sa mnom, ti ka`e{: “Ne, tako mi Muahmmedovog Gospodara.” A kada si ljuta na mene, ti ka`e{: “Ne tako mi Ibrahimovog Gospodara.” Rekla je: “Da. Tako mi Allaha, Allahov Poslani~e, ja samo izostavljam tvoje ime.”56 Kako su to visoki standardi odgoja! Kako je to samo iskrena ljubav! Kako je to veli~anstven

Li~nost `ene muslimanke

137

osje}aj! Snaga li~nosti majke vjernika Ai{e, r.a., najja~e se istakla na dan kada je isku{ana potvorom. To je isku{enje koje je Allah, d`.{., u~inio ku{njom i ispitom Svome Poslaniku, s.a.v.s., i cijelom islamskom ummetu, kako bi time uzdigao jedne, a ponizio druge i kako bi onima koji su na pravom putu pove}ao njihov iman, a nasilnicima On samo propast pove}ava. U ovoj pri~i isti~e se snaga li~nosti Ai{e, r.a., koju uzvisuje duboki iman u Allaha, d`.{., i njena uvjerenost da }e je samo Allah, d`.{., osloboditi. Ne nalazim ni{ta ljep{e ni jasnije od izlaganja Ibn - Kajjima el - D`evzija u kojem iznosi ovu svijetlu stranicu iskrenog i dubokog imana kojim se kitila majka vjernika, kao i snagu li~nosti, jer je bila sigurna u Allahovu pravednost i nepristrasnost. Ibn el - Kajjim ka`e: “Potpunost ispita i ku{nje iziskivala je obustavu Objave Allahovom Polaniku, s.a.v.s., mjesec dana u vezi s tim pitanjem. Nije mu objavljeno ni{ta o tom pitanju kako bi do{la do izra`aja Njegova mudrost koju je odredio, kako bi se pojavila u najljep{em svjetlu, kako bi se iskrenim vjernicima pove}ao iman, kako bi bili ustrajni u pravednosti, lijepom mi{ljenju o Allahu, Njegovom Poslaniku, Poslanikovoj porodici i Njegovim iskrenim vjernicima. Nije mu ni{ta objavljivano zbog toga da bi se pove}alo nevjerni~ko potvaranje i dvoli~nja{tvo, kako bi oni Njegovom Poslaniku i vjernicima otkrili svoje tajne. Taj prestanak objave bio je zbog toga da bi se upotpunilo vjerovanje Siddike (Ai{e) i njenih roditelja, kako bi se upotpunila Allahova blagodat prema njima, kako bi se poja~ala potreba, naklonost i `udnja nje i njenih roditelja za Allahom, d`.{., kako bi se poja~ala poniznost prema Njemu, lijepo mi{ljenje o Njemu, obra}anje za pomo} jedino Njemu, kako bi bilo prekinuto njeno obra}anje za pomo} drugim stvorenjima i kako bi se odrekla tra`enja pomo}i i olak{anja od bilo kojeg stvorenja. Stoga je i do{lo do ostvarenja ovog cilja, jer po{to su joj roditelji rekli: “Ustani pred njim”, a Allah, d`.{., je ve} obznanio njenu nevinost, rekla je: “Tako mi Allaha, ne}u ustati pred njim, niti pred bilo kim drugim, osim pred Allahom. On je Taj Koji me je oslobodio.” “Prekid objave na mjesec dana predstavljao je, tako|er, mudrost i u tome {to je ovaj slu~aj pro~i{}en i stavljen na probu i {to su srca vjernika `eljno i{~ekivala ono {to }e im Allah, d`.{., i Njegov Poslanik, s.a.v.s., objaviti i {to su to neizmjerno i{~ekivali. Objava je bila ono za ~im je Allahov Poslanik, s.a.v.s., imao potrebu, kao i njegova porodica, Es Siddik i njegova porodica, njegovi ashabi i vjernici. Procvali su poput cvije}a nakon ki{e koja padne na zemlju koja ima najve}u potrebu za njom. Tako se desilo ne{to najljep{e i najfinije, ~emu su se u potpunosti obradovali, a osje}ali su i najve}e zadovoljstvo i radost zbog toga. Da je Allah, d`.{., u prvom trenutku otkrio istinu i odmah spustio objavu o tome, promakle bi ove vi{estruke mudrosti.”

138

Li~nost `ene muslimanke

“Isto tako, Allah, d`.{., `elio je istaknuti polo`aj Njegovog Poslanika, s.a.v.s., i njegove porodice kod Njega, kao i Njegovu plemenitost prema njima. Allah, d`.{., htio je da isklju~i Svoga Poslanika iz ovog slu~aja i da ga On sam odbrani i za{titi, da odgovori njegovim neprijateljima, da ih izgrdi i prekori ne~im s ~ime on (Poslanik, s.a.v.s.) ne}e imati nikakve veze niti }e mu se to pripisati. Naprotiv, tu stvar }e samo On razrije{iti i ‘osvetiti’ Svoga Poslanika i njegovu porodicu.” “Cilj je bio da se ovim napakosti Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i tako {to }e se njegova `ena potvoriti. Ne bi bilo podesno da on svjedo~i o njenoj nevinosti iako je njegovo znanje ili mi{ljenje bili pribli`no znanju o njenoj nevinosti, a nikad nije ni{ta lo{e mislio o njoj, i to je daleko od njih dvoje, te je, stoga, `ele}i se opravdati pred onim koji su spletkarili, rekao: ‘Ko }e me opravdati i pomo}i protiv ~ovjeka koji je, kako sam ~uo, povrijedio moju `enu? Tako mi Allaha, ja o svojoj `eni znam samo dobro. Spominju ~ovjeka koga znam samo po dobru i koji nije ulazio kod moje `ene osim sa mnom.’” [to se ti~e pretpostavki koje su svjedo~ile o nevinosti Es - Siddike, imao ih je vi{e od drugih vjernika, ali zbog savr{enstva svoga sabura, postojanosti, dobro~instva, lijepog mi{ljenja o svome Gospodaru i zbog svog pouzdanja u Njega, zauzeo je stav strpljivosti, postojanosti i pouzdanja u Allaha, d`.{., sve dok nije do{la objava koja ga je obradovala i razveselila njegovo srce, objava koja je pokazala njegovom ummetu da njegov Gospodar vodi ra~una o njemu i da se brine za njega.” “Ko promisli o rije~ima Es - Siddike, nakon {to je objavljena njena nevinost, nakon {to su joj roditelji rekli: ‘Ustani pred Allahovim Poslanikom, s.a.v.s.’, i njenog odgovora: ‘Tako mi Allaha, ne}u ustati pred njim niti }u se zahvaljivati bilo kome osim Allahu’ - spoznat }e kolika je njena spoznaja, kolika je ja~ina njenog imana. Spoznat }e da ona blagodat o~ekuje samo od svoga Gospodara, da u takvoj situaciji samo Njemu zahvaljuje, da samo Njemu iskazuje tevhid (jedno}u) - saznat }e snagu njene odva`nosti i hrabrost u dokazivanju svoje nevinosti. Spoznat }e, tako|er, da ona nije u~inila ono {to iziskuje njeno stajanje na poziciji onoga koji `udi za znanjem i koji ga tra`i. Zbog sigurnosti u ljubav Allahovog Poslanika, s.a.v.s., rekla je ono {to je rekla, ukazuju}i miljeniku na njegovog miljenika. Naro~ito u ovakvoj situaciji koja je najbolji na~in dokazivanja postavila ga je na njegovo mjesto i, tako mi Allaha, niko mu nije bio dra`i od nje kada je rekla: ‘Ne}u zahvaljivati nikome osim Allahu, On je Taj Koji me je oslobodio.’ Radi Allaha je ta njena postojanost, a on (Poslanik, s.a.v.s.) bio joj je najdra`e stvorenje i nikako nije mogla bez njega, a srce njenog dragog ve} mjesec dana bilo je prema njoj odbojno. Nakon toga njegovo zadovoljstvo i prihvatanje iznenadilo ju je, te se nije `urila da ustane pred njim, niti da poka`e sre}u zbog njegovog zadovoljstva i njegove blizine i pored jake ljubavi koju je osje}ala prema njemu. Ovo je krajnji cilj postojanosti i snage.”357 Da, to je krajnji cilj postojanosti, ~vrstine i snage li~nosti. Svjesna `ena muslimanka

Li~nost `ene muslimanke

139

ponizna je svome mu`u, poslu{na, umiljata i pokorna, ali se njen karakter ne rasplinjuje pred njim, makar on bio najdra`i i najugledniji od svih stvorenja, dok god je istina na njenoj strani i dok god se pridr`ava “naj~vr{}e veze” (islama). Majka vjernika Ai{a, r.a., predstavlja najveli~anstveniji primjer li~nosti `ene muslimanke koja se ponosi svojim vjerovanjem i svojom vjerom, koja zna istinu svoga obo`avanja Allaha, kao {to zna da je samo i jedino On dostojan da se obo`ava. Neka ne misli `ena muslimanka da ovaj postupak Ai{e, r.a., zna~i superiornost, oholost i odbacivanje onoga ~ime je mu` zadovoljan. Ve} smo govorili o obavezi poslu{nosti `ene muslimanke naspram njenog mu`a, kao {to smo govorili o njenoj pokornosti, izra`avanju ljubavi prema njemu, njenoj brizi o tome da mu udovolji, kao i o tome da je obavezna da se po`uruje u svemu tome, a sve to }e ~initi povode}i se za naredbom vjere islama. Pouka iz doga|aja vezanog za majku vjernika Ai{u, r.a., sastoji se u: ugledu koji islam daje `eni muslimanki i po{tovanju kojim je obasipa, sve dok se pridr`ava Allahovih propisa i upute njene istinite vjere, dok god primjenjuje njena divna i veli~anstvena saznanja. Sve to }e njenu li~nost u~initi sna`nom, uglednom, plemenitom i mudrom. Islam je dao `eni muslimanki odre|ena prava, kao {to joj je poklonio ugled i po{tovanje, na ~emu joj pozavidi `ena zapada svaki put kada ~uje ne{to o pravima `ene u islamu.358 Oni koji zagovaraju emancipaciju `ene u arapskim zemljama priznaju to, kao {to smo to ve} vidjeli.359 Mnogi od njih su se odrekli svojih stavova da `ena muslimanka ima potrebu za emancipacijom, a me|u njima je i dr. Neval es - Sa’davi. Novine “D`eridetul - vetanil ‘Kuvejtijjeti”, polovinom mjeseca aprila 1989.god. pitale su je: “Da li smatra{ da je Evropa uzor koji treba opona{ati i da li je ona model koji treba imitirati?” Odgovorila je: “Ne. Nikada. Evropska `ena napredovala je u nekim oblastima, ali je zato zaostala u nekim drugim oblastima. Bra~na prava u Evropi ~ine nasilje prema `eni i to je uzrok nastanka `enskih pokreta za emancipaciju kod njih, a tako|er i u Americi. To su veoma jaki pokreti koji su ponekad i `estoki.” Potom je rekla: “Na{a vjera islam dala je prava `eni, vi{e nego sve druge vjere, kao {to joj je podarila i ugled i po{tovanje, osim u nekim slu~ajevima kada ~ovjek iskoristi neke vidove ove vjere kako bi uspostavio klasno, patrijarhalno dru{tvo u kojem bi mu{karci gospodarili nad `enama.” O~ito je da je ovo patrijarhalna samovolja koju spominje dr. Es - Sa’davi, a na~ini li mu` prema `eni kakvo nasilje i nepravdu, razlog tome je nepoznavanje islama i udaljavanje od njegove upute.

140

Li~nost `ene muslimanke

ONA JE JEDNA OD NAJUSPJE[NIJIH SUPRUGA Prethodno navedena moralna svojstva `ene muslimanke i njene umne, duhovne, dru{tvene i estetske osobenosti, poja{njavaju nam da je to uspje{na `ena, pa ~ak da je ona jedna od najuspje{nijih supruga, kao i to da `ena muslimanka predstavlja najve}u blagodat, sre}u i dobro za ~ovjeka. Stoga, razumijevaju}i svoju vjeru prilikom izvr{avanja svojih obaveza prema mu`u, ona s pravom predstavlja najve}i u`itak za ~ovjeka u njegovom `ivotu, jer kad u|e u ku}u, do~eka ga {irokim i blistavim osmjehom i ugodnim pozdravom, do~ekuje ga poput prolje}a, uljep{ava njegov `ivot lijepom rije~ju, ljubaznim govorom, savr{enim gestom i ugodnom {alom. Do~ekuje ga rasko{no naki}ena, savr{ene lijepe prirode, u ku}i koja je ~ista i uredna, do~ekuje ga ugodnim i razdraganim razgovorom, raznovrsnom i ukusnom hranom, ~ine}i sve ono ~ime }e on biti zadovoljan i unose}i radost i veselje u njegovu du{u. Ona je, doista, pokorna svome mu`u, poslu{na mu je, iskazuje mu svoju ljubav, vodi brigu o tome da ga zadovolji, ne otkriva njegovu tajnu, staje uz njega u te{kim trenucima, potpoma`e ga ~vrstim stavovima i mi{ljenjem, upu}uje mu iskreni savjet, raduje se njegovoj radosti, `alosti se zbog njegove `alosti, ispunjava njegovu du{u svojom pojavom i svojom nutrinom, ispunjava njegov `ivot sre}om, rado{}u i veseljem, podsti~e ga na dobro~instvo u svim njegovim aspektima, podsti~e ga da zajedno ustaju na no}ni namaz, ~ini dobro~instvo njegovim roditeljima i po{tuje njegovu porodicu i rodbinu. Ona odvra}a pogled od mu{karaca, ~uva se bezvrjednih stvari, naklapanja i ru`nog govora, vodi brigu o tome da osigura mir, rahatluk, smiraj i postojanost svome mu`u i svojoj djeci. Ona je i sna`nog karaktera, a nije grube i neuljudne prirode, nje`nih je osje}aja, a nije suvi{e blaga niti slaba. Kod onoga kome se obra}a, izaziva po{tovanje i ugled. Ona mnogo pra{ta i velikodu{na je, zaboravlja zlo koje joj je naneseno i odbacuje prezir. Otud je `ena muslimanka s pravom najuspje{nija supruga i jedna od najve}ih Allahovih blagodati datih ~ovjeku. Ona je njegov u`itak koji se u njegovom `ivotu ne mo`e mjeriti ni s jednim drugim u`itkom. Istinu je rekao Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada je rekao: “Ovaj svijet je u`itak, a najbolji ovosvjetski u`itak je dobra `ena.”360

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJE DJECE

UVOD Neosporno je da su djeca ~ovjekova zjenica oka, izvor njegove sre}e i radost njegovog `ivota. Zbog njih `ivot je sladak, `ivljenje je ugodno, zbog njih se pribavlja opskrba, za njih se vezuju nadanja i pomo}u njih se smiruju du{e. Ako otac u svojoj djeci vidi pomo}, podr{ku, umno`avanje potomstva, produ`etak i snagu, majka u njima vidi `ivotno nadanje, du{evnu utjehu, radost srca, sre}u `ivljenja i sigurnost u budu}nosti; sve ovo ovisi o lijepom odgoju, pripremanju i formiranju djece za `ivot kako bi bili faktor koji koji }e graditi i djelovati, a njihovo dobro }e se vra}ati njihovim roditeljima, njihovoj zajednici i svim ljudima. Stoga oni postaju ukras na ovom svijetu, kako to Allah, d`.{., ka`e: “Bogatstvo i sinovi su ukras u `ivotu na ovome svijetu...” 361 Ako se zanemari njihov odgoj, lo{e formira njihova li~nost (karakter), bit }e nesre}a za roditelje i prijete}e zlo za dru{tvo i sve ljude.

ONA ZNA ZA SVOJU NAJVE]U ODGOVORNOST NASPRAM SVOJE DJECE @ena muslimanka ne zaboravlja da je odgovornost majke u odgoju djece i formiranju njihove li~nosti ve}a od odgovornosti oca, zbog toga {to su djeca blizu majke, {to mnogo vremena provode s njom i jer ona precizno zna sva njihova stanja i kretanja u periodu razvoja i u zna~ajnom periodu puberteta, u okviru dje~ijeg intelektualnog, emocionalnog i djelatnog `ivota. @ena muslimanka koja je svjesna upute svoje vjere, koja je u stanju da izvr{i svoju pedago{ku zada}u u `ivotu, svjesna je potpune odgovornosti u odgoju svoje djece, o kojoj Kuran, a.{., govori: “O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje ~uvajte od vatre ~ije }e gorivo ljudi i kamenje biti...” 362 O njoj govori i plemeniti Poslanik, s.a.v.s., u rije~ima: “Svi ste vi pastiri i svaki pastir }e biti odgovoran za svoje stado. Vladar je pastir, ~ovjek je pastir svojoj porodice, `ena je pastirica u ku}i svoga mu`a i njegove djece. Svi ste vi, dakle, pastiri i svi }ete biti odgovorni za svoje stado.”363

144

Li~nost `ene muslimanke

To je potpuna odgovornost koju je islam “objesio oko vrata” svim `ivim bi}ima i nije nikoga izostavio. Islam je, u skladu s tom odgovorno{}u u~inio da su roditelji - a posebno majka - odgovorni da ih odgoje u duhu islama, kao {to su odgovorni i za njihov pravilan razvoj koji }e se zasnivati na lijepom moralu, o kojem nas je plemenit Poslanik, s.a.v.s., obavijestio da je poslan da ga upotpuni i utvrdi njegovo porijeklo kod ljudi: “Poslan sam da upotpunim plemenite }udi. “364 Ni{ta bolje ne ukazuje na veli~inu odgovornosti roditelja naspram njihove djece niti na veli~inu odgoja njihove djece, koji prili~i bogobojaznim muslimanima, od mi{ljenja u~enjaka da svaka ku}a ~uje Poslanikove, s.a.v.s., rije~i: “Nare|ujte svojoj djeci da klanjaju kada budu imali sedam godina, a kada budu imali deset godina, pa ne budu klanjali, udarite ih...”365 Svaka ku}a u kojoj se odbacuju ove Poslanikove, s.a.v.s., rije~i, u kojoj roditelji ne `ure da ih primijene i sprovedu na najpotpuniji na~in, nare|uju}i djeci da klanjaju namaz kada imaju sedam godina, niti ih udaraju ako ga izostave kada imaju deset godina, ta ku}a je grje{na, nemarna i zapu{tena, a roditelji su odgovorni pred Allahom, d`.{., zbog njihovog nemara i zapu{tenosti. Ku}a u kojoj `ivi porodica zapravo je jedna mala zajednica, dru{tvo u kojem se formiraju mentaliteti pojedinaca. U ku}i se formiraju njihovi umovi, }udi i stremljenja, dok su oni jo{, zapravo, mali pti}i koji su spremni da se susretnu s rije~ju upute i ~vrstog usmjerenja. Iz ovog vidimo da je misija roditelja unutar porodice velika i zna~ajna pri formiranju mentaliteta njihovih k}eri i sinova kao i pri usmjeravanju njihovih koraka ka spoznaji, uputi i kreposnim djelima. Svjesna `ena muslimaka shvatala je kolika je bila njena odgovornost za odgoj njene djece kroz sva vremena. Bila je vje{ta i spretna u formiranju ljudi, u uticaju na njih, u prodiranju do njihovih srca i u zasa|ivanju plemenitih vrijednosti u njihovim du{ama. Nema boljeg pokazatelja za to od toga da su ugledne i izvrsne `ene dale i odgojile najplemenitije i najbolje potomke od plemenitih i izvrsnih ljudi. Gotovo da ne mo`e{ na}i ni jednog velikana na{eg ummeta, od onih koji su se borili s neda}ama svoga vremena, savla|ivali njegove prepreke i pred ~ijom su se ~ovje~no{}u i hrabro{}u povinovale sve pojave i neda}e, a da nije bio du`an svojoj veli~anstvenoj majci. Ez - Zubejr bin el - Avam je za svoju veli~inu du`an svojoj majci Safijji bint Abdul- Muttalib, koja je u njega usadila karakter i sve njene lijepe osobine. Abdullah, El - Munzir i Urve ez - Zubejrovi sinovi, plodovi su onoga {to je zasijala njihova majka Esma bint Ebi - Bekr i svaki od njih ostavio je svoj neizbrisivi trag i ima svoje istaknuto mjesto. Alija bin Ebi - Talib, r.a., uzeo je mudrost, naobrazbu i lijepo pona{anje od svoje majke, koja je obilovala mudro{}u i dru`eljubivo{}u, Fatime bint Esed. Abdullah bin D`afer, predvodnik plemenitih Arapa i jedan od najboljih njihovih mladi}a,

Li~nost `ene muslimanke

145

ostao je bez oca dok je bio dijete, te ga je nadzirala njegova majka Esma bint Umejs. Darovala mu je mudrost i lijepo pona{anje koje je posjedovala Esma, jedna od nezaboravnih `ena u islamu. I Muavija bin Ebi - Sufjan je od svoje majke Hind bint Utbe naslijedio snagu i ~vrstinu li~nosti i blistavu inteligenciju, {to nije naslijedio i od svoga oca Ebu - Sufjana. Po{to je kod njega uo~ila osobine plemenitog roda i inteligencije,dok je jo{ bio dijete, re~eno joj je: “Ako po`ivi, predvodit }e svoj narod.” Na to je odgovorila: “Da bog da ga izgubila ako ne bude predvodio svoj narod!” Muavija nije uspio prenijeti na svoga sina i svog halifu Jezida ono po ~emu se on isticao: mi{ljenje, zrelost i dovitljivost, jer je njegova majka bila obi~na i prosta `ena Arapka kojom se Muavija o`enio samo zbog njene ljepote i zbog ugleda njenog plemena i njene porodice. Isto tako, ni njegov brat Zijad bin Ebi - Sufjan, koji je predstavljao primjer o{troumnosti, pronicljivosti i dovitljivosti, nije sve to mogao prenijeti na svoga sina Ubejdullaha, te je on izrastao u jednog ahmaka, nesposobnjakovi}a, nespretnjakovi}a i glupaka, jer njegova majka Merd`ana, koja je bila Perzijanka, nije posjedovala osobine koje bi je u~inile majkom velikana. Historija bilje`i dva velikana iz plemena Benu - Umejje. Prvi je poznat po pronicljivosti, mo}i, inteligenciji, mudrosti i energi~nosti. Drugi je, pak, utro puteve pravednosti, dobrote, po{tenja i bogobojaznosti, a obojica su plodovi velike i razborite `ene. [to se ti~e prvoga, on je Abdul - Melik bin Mervan, a njegova majka je Ai{a bint El Mugire bin Ebi el - ‘As bin Umejje, koja je bila poznata po svom sna`nom karakteru, po prodornoj odrje{itosti i ~istoti srca. [to se ti~e drugoga, on je Omer bin Abdul - Aziz, peti “ hulefair - ra{idin”, a njegova majka je Ummu Asim bint Asim bin Omer bin el - Hattab, koja je bila najuglednija `ena svoga vremena zbog svoje potpunosti i dru`eljubivosti. Njena majka je pobo`na i bogobojazna `ena koju je Omer uzeo za `enu svome sinu Asimu, po{to je kod nje uo~io utjelovljenje iskrenosti i postojanost u govoru, onog dana kada nije pristala pomije{ati vodu s mlijekom, kao {to je to od nje tra`ila njena majka, jer je Allah vidi. A kada bismo svoja lica okrenuli prema Andaluziji, prona{li bismo ambicioznog ~ovjeka i mudrog velikana, poglavara pravovjernih Abdur - Rahmana En - Nasira, koji se uputio iz kolijevke jetimstva kako bi osnovao dr`avu u Maroku kojoj su se pokorile nezavisne evropske dr`ave i njihovi vladari. Njene znanstvene institucije ~esto su posje}ivali u~enjaci drugih naroda i njihovi filozofi. Ova dr`ava imala je velik udio u civilizaciji naroda islamskog svijeta. Kada bismo istra`ivali koja je tajna veli~ine ovog ~ovjeka, nai{li bismo na `enu, veli~anstvenu majku, koja je znala kako da u njega usadi duh energi~nosti, veli~ine i ambicioznosti. U periodu Abbasija na{u pa`nju izazivaju dvije `ene koje su u svoja dva sina ugradile

146

Li~nost `ene muslimanke

duh veli~anstvenosti, sposobnosti i posebne nadarenosti. Prva je majka D`afera bin Jahja’a, koji je bio vezir halife Haruna er- Re{ida, a druga je majka imama E{ - [afije koji nije vidio svoga oca, jer je on umro kad je ovaj bio dojen~e, a njegova majka se brinula za njega i njegov odgoj. Na{a historija bilje`i mnoge istaknute `ene koje su svojim sinovima podarile tajnu uspjeha, koje su u njih ukorijenile veli~anstveno pona{anje, koje su bila iza njih u svemu {to su radili, u lijepom pona{anju do kojeg su dosegli i u svim velikim djelima koja su ostvarili.

U NJIHOVOM ODGOJU KORISTI SE NAJUSPJE[NIJIM METODAMA Mudra i o{troumna `ena muslimanka poznaje du{u svoje djece, uo~ava razliku u njihovim karakterima i njihovim stremljenjima, te na lijep na~iin prodire do njihovih du{a. Na taj na~in prodire i u njihov ~isti i bezgrje{ni svijet kako bi u njima zasadila visoke vrijednosti, uzvi{ene vrline i visoke moralne vrijednosti, pridr`avaju}i se najsavr{enijih i najo{troumnijih metoda pri formiranju tih blistavih karaktera. Priroda majke sama po sebi bliska je djeci, draga im je i privla~na, te ona otvaraju svoje du{e i srca pred njom, otkrivaju joj misli i osje}aje koji se kriju u njima. Ona se posve}uje njihovom usmjeravanju, uljep{avanju njihovih naravi i njihovim osje}ajima, vode}i brigu o njihovom intelektualnom stupnju i o njihovoj dobi, jednom se igraju}i s njima, drugi put {ale}i se s njima, tre}i put laskaju}i im i obra}aju}i im se rije~ima punim nje`nosti, blagosti i simpatija, te je oni jo{ vi{e vole, prihvataju njena usmjerenja i upute, a to ~ine iz sveg srca. A kakva li je razlika izme|u iskrene pokornosti koja izvire iz srca, koja se zasniva na ljubavi, po{tovanju, uva`avanju i pouzdanju i izme|u la`ne pokornosti koja se zasniva na poni`enju, nasilju, ugnjetavanju i zabranjenom iskori{tavanju. Prvo je pokornost koja je neprestana, nepokolebljiva i to je pokornost koja daje plodove, a {to se ti~e druge pokornosti, ona je privremena, krhka je i ni{tavna. Kako brzo i{~ezava i nestaje s nestankom nasilja, ugnjetavanja, poni`enja, grubosti i sile.

UKAZUJE IM SVOJU LJUBA V I NJE@NOST LJUBAV @eni je muslimanki poznato da djeca imaju potrebu za toplim krilom, dubokom i neizmjernom ljubavlju i za iskrenom i bezuvjetnom nje`no{}u kako bi mogli rasti u zdravoj sredini sa~uvanoj od bilo kakvih bolesti, `ivotnih udaraca i neda}a. Njihov `ivot ispunjen je

Li~nost `ene muslimanke

147

optimizmom, njihova srca ispunjena su pouzdanjem, a njihovi umovi zaokupljeni su nadom i ambicijama. Svjesna `ena muslimanka u svakoj prilici ukazuje svojoj djeci ljubav, nje`nost i blagost koji izviru iz njenog velikog srca, te tako njihove `ivote obasipa rado{}u i veseljem a njihove du{e puni pouzdanjem i smireno{}u. Bogobojazna `ena muslimanka milostiva je prema svojoj djeci, jer je milost izvorno islamsko moralno svojstvo koje Poslanik, s.a.v.s., preporu~uje svojim rije~ima i djelom. Jedno od njegovih najizra`ajnijih moralnih svojstava bilo je i milost prema drugma, a posebno prema djeci, kao {to nas o tome obavje{tava Enes, r.a., koji je rekao: “Nisam vidio nikog milostivijeg prema djeci od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.” Pri~ao je: ‘Tra`io je dojilju za Ibrahima u selima oko Medine. Kada bi po{ao, i mi bismo i{li s njime, u{ao bi u ku}u i po~eo ga ljubiti, a potom bi se vratio.’”366 Milost plemenitog Poslanika, s.a.v.s., prostirala se i na mlade muslimanske pupoljke. Njegova milost {irila se i obuhvatala djecu dok su se igrala, jer ih je obasipao svojom nje`no{}u i blago{}u, kao {to to prenosi Enes, r.a., koji ka`e da bi se Vjerovjesnik, s.a.v.s., svaki put obradovao kada bi pro{ao pored djece te ih poselamio.367 Jedna od njegovih pedago{kih izreka je i sljede}a: “Nama ne pripada onaj ko nema milost prema djeci i ko ne po{tuje starije.”368 Ebu - Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., poljubio Hasana bin Alija, pa je El - Akre’ bin Habis rekao: “Ja imam desetero djece i ni jedno od njih nisam nikad poljubio”, pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Onaj ko nema milosti prema drugima, ne}e ni drugi imati milosti prema njemu.”369 Poslanik, s.a.v.s., bio je veliki pedagog koji je neprestano poku{avao da u du{ama izazove izliv milosti, da njene zasune otvori za ljubav i nje`nost, dvije najspecifi~nije ljudske karakteristike. Jednom mu je do{ao beduin i upitao ga: “Zar vi ljubite svoju djecu? Pa mi ih ne ljubimo.” Na to mu je Vjerovjesnik, s.a.v.s., odgovorio: “Ne mogu ispuniti tvoje srce milo{}u ako ju je Allah, d`.{., odstranio iz tvoga srca.”370 Majka vjernika Ai{a, r.a., prenosi da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s., ustao kada bi mu do{la Fatima, te bi je pozdravio i poljubio i posjeo je pored sebe. Kada bi on u{ao kod nje, ustala bi, uzela bi ga za ruku, pozdravila ga, poljubila i posjela ga pored sebe. Ona, tako|er, prenosi da je (Fatima) u{la kod njega za vrijeme njegove bolesti, u kojoj je i preselio (na ahiret), pa ju je pozdravio i poljubio je.371 Poslanik, s.a.v.s., uznosi `ene Kurej{ijke, jer su one bile najbri`nije `ene prema svojoj djeci, najvi{e su vodile brigu o njihovom odgoju i razvoju, najvi{e su se bavile oko njih i najvi{e su se `rtvovale radi njih, a u isto vrijeme brinule su se o svojim mu`evima. Sve to bilje`i Buharija od Ebu - Hurejrea koji je rekao: “^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kad ka`e:

148

Li~nost `ene muslimanke

‘Kurej{ijke su najbolje `ene koje su jahale deve, najnje`nije su prema svojoj djeci i najbri`nije su prema imecima svojih mu`eva.’”372 @ena muslimanka, koja je obasjana svjetlo{}u Allahove upute, ne posjeduje ni{ta {to je suprotno ovoj visokoj vjerovjesni~koj uputi da bi mrko gledala ili bila okrutna i gruba prema svojoj djeci, bez obzira koliko ona po svojoj prirodi bila gruba, okrutna ili suhoparna. To je stoga {to vjerovjesni~ka uputa mora dota}i samo dno maj~inog srca i izazvati izljeve nje`nosti i blagosti i rasplamsati iskrice ljubavi, jer djeca su “dijelovi roditeljskih nutrina” koji idu po zemlji, kao {to to ka`e pjesnik Hittan bin el - Mu’alla:373 “ Doista su na{a djeca me|u nama, na{e d`igerice koje idu po zemlji, Ako zapahne vjetar neke od njih, za ~as oko zatreperi. “ Tako su majka i otac otopina ljubavi i nje`nosti, izvor bri`nosti i pa`nje, val zabrinutosti, po`rtvovanja i roditeljskog zagrljaja. Nema sumnje da ovaj izliv nje`nosti koji osje}a majka muslimanka prema svojoj djeci predstavlja jedan od najve}ih razloga njene sre}e u `votu. To je izgubila zapadna `ena koju je zaokupio materijalni `ivot, koju je iscrpio njen neprekidni svakodnevni posao, te je izgubila osje}aj za ovaj porodi~ni izliv nje`nosti. O svemu ovome govori Selam el - Hafar, ~lanica jednog `enskog pokreta u [amu, nakon njene posjete Americi. Ona pri~a: “Uistinu je `alosno da `ena gubi najvredniju i najzna~ajniju funkciju koju joj je priroda odredila374, mislim na njenu `enstvenost, a potom i svoju sre}u, jer neprestani, iscrpljuju}i posao uzrokuje gubitak malih vrtova koji su podjednako prirodno pribje`i{te i za `enu i ~ovjeka, a ~ije pupoljke ne mo`e otvoriti niti pustiti da se {iri njihov miris niko drugi osim majke doma}ice. U okrilju porodice nalazi se sre}a za dru{tvo i pojedince, ona je osnova nadahnu}a i izvor dobra i kreativne sposobnosti.37

NE PRA VI RAZLIKU PRAVI IZME\U SVOJIH SINOV A I K]ERI SINOVA Mudra, svjesna `ena muslimanka ne pravi razliku me|u svojom djecom, nego je pravedna me|u njima. Ona ni u ~emu ne daje prednost jednom od njih nad drugima, jer zna da je po islamskim propisima poku|eno pretpostavljati jedno dijete nad drugom djecom. To davanje prednosti jednom djetetu nad drugom djecom ostavlja lo{ trag u du{i djeteta nad kojim je prednost data njegovom bratu ili sestri. Tako, dijete koje ne osje}a jednakost izme|u njega i njegove bra}e i sestara raste u gor~ini, mrzovolji i `alosti, njegovo srce pro`dire ljubomora,

Li~nost `ene muslimanke

149

mr`nja i zavidnost. Nasuprot tome je dijete koje raste s osje}ajem jednakosti izme|u njega i njegove bra}e i sestara, koje raste u zdravoj sredini, li{enoj bilo kakvog odbacivanja, daleko od mr`nje, zavidnosti, pakosti ili ljubomore, a njegova du{a ispunjena je optimizmom, zadovoljstvom, ljubavlju, nesebi~no{}u i tolerancijom. To je ono {to islam tra`i od roditelja i to je ono na {to ih islam podstrekava. Buharija, Muslim i drugi bilje`e od En - Numana bin Be{ira, r.a., da je njegov otac do{ao s njime kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i rekao: ’”Doista sam ja ovom svom sinu darovao svoga slugu’, pa mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ’Jesi li svu svoju djecu darovao kao {to si ovog sina?’ Odgovorio je: ’Nisam.’ Na to mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ’Onda ga vrati.’” U drugom predanju stoji: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ’Jesi li tako postupio i sa svom svojom djecom?’ Odgovorio je: ’Nisam.’ Rekao je: ’Bojte se Allaha i budite pravedni prema svojoj djeci.’ Potom se moj otac vratio i povratio svoj poklon.” U drugom predanju stoji: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ’O Bi{re, ima{ li ti jo{ djece osim ovog sina?’ Odgovorio je: ’Imam.’ Rekao je: ’Jesi li svima darovao ovo {to si darovao ovom sinu?’ Odgovorio je: ’Nisam.’ Rekao je: ’Onda ne tra`i od mene da to potvrdim. Ja ne mogu potvrditi nepravdu.’ A zatim je rekao: ’Raduje li te da svi jednako prema tebi dobro~instvo ~ine?’ Odgovorio je: ’Raduje.’ Rekao je: ’Onda to ne ~ini.’”376 Zato je bogobojazna, mudra i svjesna `ena muslimanka pravedna prema svoj svojoj djeci, ne daje prednost ni jednom djetetu nad drugim, bez obzira da li se radilo o izdr`avanju, ili o poklonu, ili o postupanju prema njima. Stoga se pred njom otvaraju sva njihova srca, njihovi jezici su zauzeti ~injenjem dove za nju, a njihove du{e ispunjene su po{tivanjem, uva`avanjem i dobro~instvom prema njoj.

U SVOJOJ NJE@NOSTI I BRIZI NE PRA VI PRAVI RAZLIKU IZME\U SINOV A I K]ERI SINOVA Iskrena `ena muslimanka u svojoj nje`nosti i svojoj brizi ne pravi razliku izme|u sinova i k}eri, kao {to to ~ine neke `ene koje se jo{ uvijek nisu oslobodile d`ahilijetskog poimanja. Naprotiv, `ena muslimanka na svoje sinove i k}eri podjednako gleda u milosti, pravednosti, brizi i nje`nosti. Ona, doista, zna da su djeca dar od Allaha i da je Allahov dar u sinovima i k}erima blagodat koju niko ne mo`e podariti, niti promijeniti, a niti odbiti: “...On poklanja `ensku djecu kome ho}e, a kome ho}e - mu{ku, ili im daje i mu{ku i `ensku, a koga ho}e, u~ini bez poroda; On, uistinu, sve zna i sve mo`e.”377

150

Li~nost `ene muslimanke

@ena muslimanka koja je obasjana svjetlom upute, ne zaboravlja ogromnu nagradu koju je Allah, d`.{., pripremio za onoga ko lijepo odgoji svoje k}eri, kao {to se to navodi u mnogobrojnim vjerodostojnim hadisima. Jedan od njih je i hadis koji bilje`e Buharija i Muslim od Ai{e, r.a., koja ka`e: “Do{la mi je jedna `ena, koja prosi, s dvije k}eri, a ja joj nisam imala ni{ta dati osim jedne hurme. Ja joj dadoh tu hurmu, a ona je uze, raspolovi i dade svojim k}erima, a ona nimalo ne uze. Zatim je ustala i oti{la. Poslije toga do{ao nam je Allahov Poslanik, s.a.v.s., i ja mu ispri~ah {ta se desilo, a on re~e: “Ko bude stavljen na ku{nju s ma koliko k}eri pa bude dobar prema njima i lijepo ih odgoji, one }e mu bit {tit od Vatre na Sudnjem danu.”378 U drugom predanju koju bilje`i Muslim od Ai{e, r.a., prenosi se da je pri~ala: “Do{la mi je sirotica nose}i dvije k}eri, pa sam im dala da pojedu tri hurme. Dala je svakoj od njih po hurmu, a tre}u je podigla do svojih usta da je pojede, ali su njene dvije k}eri tra`ile da je pojedu. Tu hurmu koju je htjela pojesti, raspolovila je me|u njima dvjema. Svidjelo mi se {ta je u~inila, pa sam ispri~ala Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., {ta je u~inila, a on je rekao: ‘Doista joj je Allah zbog njih zagarantovao D`ennet’ ili je rekao: ‘Oslobodio ju je zbog njih od vatre d`ehenemske.’”379 Prenosi se od Ebu - Hurejrea, a on od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: “Ko bude imao tri k}eri, pa bude strpljivo podnosio njihove nevolje i ko bude strpljiv u njihovoj radosti i tuzi, Allah }e ga uvesti u D`ennet zbog njegove milosti prema njima.” Na to je jedan ~ovjek upitao: “A ko bude imao dvije k}eri, o Allahov Poslani~e ?” Rekao je: “I ko bude imao dvije k}eri.” Upitao je ~ovjek: “A ko bude imao jednu k}er, o Allahov Poslani~e?” Odgovorio je: “I ko bude imao jednu k}er.”380 Prenosi se od Ibn - Abbasa, r.a., da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Kome se rodi k}er, pa je `ivu ne zakopa, niti je ponizi, niti daje prednost sinu - to jest mu{koj djeci - nad svojom k}eri, Allah }e ga radi nje uvesti u D`ennet.’”381 Milost plemenitog Poslanika, s.a.v.s., {iri se na `enski rod, pa pored k}eri njegova milost obuhvata, tako|er, i sestre. To se navodi u hadisu koji bilje`i El - Buhari u djelu “El Edebul - mufred “ od Ebu - Se’ida el - Hudrija, koji ka`e da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Svako od vas ko bude imao tri k}eri ili tri sestre i bude lijepo prema njima postupao, u}i }e u D`ennet.”382 U predanju koje bilje`i Et - Taberani stoji: ’”Ne}e biti niko od mog ummeta, ko bude imao tri k}eri ili tri sestre, pa se o njima bude brinuo dok ne postanu punoljetne, a da ne}e sa mnom biti u D`ennetu ovako, pa je sastavio ka`iprst i srednji prst ruke.”383 Koja se to inteligentna, razborita i stalo`ena majka `ali zbog odgoja k}eri, ili koja to majka daje prednost sinovima nad njima nakon {to je ~ula uzvi{eno poslani~ko usmjerenje po kojem se uzdi`e pitanje odgoja k}eri? Ta poslani~ka uputa obe}ava onome ko ih odgoji

Li~nost `ene muslimanke

151

ili ko bude lijepo postupao prema njima, da }e u}i u D`ennet koji je prostran kao nebesa i Zemlja, kao i da }e biti u pratnji plemenitog Poslanika, s.a.v.s. !? Doista je u muslimanskoj porodici i u islamskom dru{tvu koje je na pravom putu, djevojka ~edna, neporo~na, omiljena i po~a{}ena. Ona uvijek mo`e na}i toplo okrilje i potpunu za{titu i brigu svojih roditelja, a posebno majke, bez obzira koliko dugo bila u ku}i svojih roditelja ili svoje bra}e, ili, pak, u ku}i nekog drugog ko se mora starati o njoj, bilo da pre|e u ku}u svoga mu`a ili, pak, ne pre|e. Tako se islam stara da njen `ivot bude neporo~an, ponosan i koristan, on je {titi od nepristojnosti, pokvarenosti, neima{tine ili propasti s ~ime se susre}e `ena u ljudskim dru{tvima zalutalim od Allahove upute. Po{to djevojka napuni osamnaest godina, po{to iza|e iz toplog okrilja svojih roditelja, susrest }e se s okrutnim materijalizovanim `ivotom koji je ispunjen opasnostima i neugodnostima, i to u vrijeme kada ona ima najja~u potrebu za za{titom, nje`no{}u, brigom i ~edno{}u. Doista je ogromna i neopisiva razlika izme|u Allahovog, d`.{., zakonodavstva, koje je do{lo kako bi usre}ilo ljude, i nepotpunog ljudskog zakonodavstva s kojim ~ovjek muku mu~i. Nema sumnje da }emo na Zapadu, kao rezultat ovog materijalisti~kog zakonodavstva, na}i vojsku raspu{tenih i izbezumljenih mladi}a, kao i skupine posrnulih majki koje nisu udate, skupine djevojaka koje su nesretne i upropa{tene, a njihov broj je u neprestanom porastu iz dan u dan.

NE PROKLINJE SVOJU DJECU Prosvije}ena `ena muslimanka ne proklinje svoju djecu, jer se povodi za Poslanikovom, s.a.v.s., naredbom, kojom se zabranjuje proklinjanje djece iz straha da se ta molba (kletva) istog trena ne usli{a. To se navodi u dugom hadisu koji se prenosi od D`abira u kojem se ka`e da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ne proklinjite sami sebe, ne proklinjite svoju djecu i ne proklinjite svoje imetke, kako ne biste potrefili trenutak u kojem Allah udovoljava onima koji tra`e od Njega.”384 Stoga, proklinjanje djece nije lijep obi~aj niti je to plemenito moralno svojstvo. Za sve ono {to majka u~ini u trenutku srd`be, pokaje se onog trena kada je srd`ba pro|e i kada joj se povrati njena razboritost. Majku, koja je prosvijetljena uputom njene vjere, ne mo`e zadesiti da izgubi svoju svijest i uravnote`enost, pa da proklinje svoju djecu, bez obzira {ta do~ekala od njih, jer se ne zadovoljava time da propadne kao {to propadaju agresivne, lahkoumne i lahkovjerne `ene.

152

Li~nost `ene muslimanke

PAZI NA SVE ONO [T O OST AVLJA [TO OSTA TRAGA NA NJIHOV RAZVOJ I USMJERENJE Svjesna `ena muslimanka budno prati svoju djecu, motri na njihovo kretanje, njihove aktivnosti i njihove hobije. Ona zna {ta oni ~itaju, {ta pi{u i kakva prijateljstva sklapaju, kao {to zna koja mjesta oni istra`uju u slobodno vrijeme. Sve ovo ona zna, a da njena djeca ne osje}aju da ih ona prati. Tako ona kod njih otkriva bilo kakvu neispravnost u mi{ljenju, usmjerenju, obrazovanju, hobiju, ili pak otkrije kod njih povezanost s lo{im dru{tvom, ili da zalaze na mjesta koja nisu po`eljna, ili da upra`njavaju neke lo{e navike kao {to je pu{enje, ili da su sklona poku|enim ili zabranjenim igrama, zabavama ili bilo ~emu drugom {to proturje~i moralnom muslimanu, {to ubija vrijeme, uludo tro{i energiju i {to maloljetnika privikava na dokolicu, zabavu i trivijalnosti. Kad majka bilo {ta od toga osjeti, ona istog trena nastoji popraviti tu neispravnost i pomo}u svoje nje`nosti, ustrajnosti, mudrosti i energi~nosti nastoji ih vratiti na pravi put, da ih svojom razborito{}u, mudro{}u, uvjerljivo{}u i marljvo{}u ograni~i na ono {to je ispravno. U svemu ovome ona, doista, ima vi{e mogu}nosti od oca, zbog toga {to je ona u neposrednoj blizini svoje djece, zato {to se du`e zadr`ava u njihovom okru`enju, {to su oni otvoreniji prema njoj i {to svojoj majci, vi{e nego svome ocu, otkrivaju sve ono {to se nalazi u njihovim du{ama. Stoga je velika odgovornost majke za pravilan odgoj djece, njihovom zdravom formiranju li~nosti koje }e biti kompatibilne sa temeljima islama, njegovim vrijednostima i tradicijom. Tako se svako novoro|en~e rodi u islamu (fitretu) pa ga roditelji u~ine jevrejom ili kr{}aninom ili med`usijom, kao {to se to navodi u vjerodostojnom hadisu koji bilje`i Buharija. Nepobitno je da roditelji ostavljaju veliki trag u formiranju intelekta novoro|en~eta, kao i u formiranju njegove li~nosti i odgoju njegove du{e, s napomenom da tu postoje i pedago{ki faktori koji uti~u na njegovu li~nost od njegovog djetinjstva pa sve do njegove punoljetnosti. Knjiga koja }e zadr`ati djecu na njenom prou~avanju treba biti takva da bistri njihove umove, da formira njihove du{e na lijepom vladanju, da njihove li~nosti snabdijeva uzvi{enim vrijednostima, a ne da bude knjiga koja }e atakovati na njihove umove, koja }e pomutiti njihovu uro|enu vjeru islam niti to treba biti knjiga koja }e ugasiti iskrice dobra u njihovim du{ama. Hobiji trebaju razvijati dobre strane u njima, a ne lo{e strane. Oni trebaju paliti iskrice istine u njihovim srcima, a ne iskrice neistine. Oni trebaju u njima odgajati zdrave, a ne bolesne osje}aje i ~ula.

Li~nost `ene muslimanke

153

Sudrug (prijatelj) treba biti takav da vodi u D`ennet, a ne u Vatru, da usmjerava ka istini, a ne ka neistini, da upu}uje na mudrost, plemenitost, uspjeh i dobro~instvo, a ne na zabludu, propast, razo~arenje i neposlu{nost. A koliko je samo prijatelja koji su odveli svoga prijatelja na lo{a mjesta, mjesta propasti, bijedne bezdane, a da ni o~evi a ni majke ne znaju ni{ta o svojoj djeci? A {ta ima mudrije od rije~i pjesnika Adijja bin Zejda el - Ibadija o ~ovjeku i njegovom prijatelju ( koji se dru`i s njim):385 “ Kada do|e{ u neki narod, dru`i se s njihovim dobrima, a ne dru`i se s propalim, jer }e{ propasti s propalima. Za ~ovjeka ne pitaj, nego pitaj za druga njegova jer svaki se drug na onoga s kim se dru`i ugleda.” Tako, maj~ino oko budno motri na njenu djecu, ono ih budno motri pri njihovom odgoju, pri njihovom usmjeravanju na odre|enu knjigu, ~asopis, na odre|enog druga, hobi, pri njenom usmjerenju vezanom za {kolu, predava~e, klubove i informativna sredstva. Sve ovo ima uticaja na formiranje li~nosti njene djece, na odgoj njihovog intelekta, njihovih du{a i uvjerenja, a ponekad, kada je to neophodno, ona interveni{e nagradom ili kaznom i uz pomo} oca, ako se za to uka`e potreba. Ona }e izabrati mudar i nov na~in koji }e u sebi sadr`avati djelotvornu pedago{ku dobrobit za djecu, a koja }e ih sa~uvati od bolesti, nesre}a i lo{ih djela. A koliko porodica, za uspjeh u odgoju djece, odaje priznanje o{troumnoj, snala`ljivoj, obrazovanoj i razboritoj majci koja je svjesna svoje odgovornosti vezane za njenu djecu, te ju je ispunila na najbolji mogu}i na~in i odgojila djecu koja su svojim roditeljima uzvratila dobrim kao i dru{tvu i svim ljudima. Djeca bi bila lo{a i propala bi da nije roditelja, a posebno majke, koji znaju za svoju odgovornost naspram njihove djece, pa su na najbolji na~in nastojali ispuniti tu obavezu.

USA\UJE U NJIH PLEMENITO VLADANJE Svjesna `ena muslimanka vodi brigu o tome da u du{e svoje djece usadi plemenite osobine, kao {to su: ljubav prema drugima, odr`avanje rodbinskih veza, briga za siroma{ne, po{tovanje prema starijima, milost prema mla|ima, radost zbog u~injenog dobra, iskrenost u rije~ima i djelu, ispunjenje obe}anja, pravednost pri presudi i sli~ne lijepe moralne osobine i pohvalne karakterne crte. Mudra i o{troumna `ena muslimanka zna kako prodrijeti do najskrivenijih dijelova du{a svoje djece, kako u njih usaditi ove divne }udi i pohvalne moralne osobine, koriste}i se pri tom najraznovrsnijim i najdovitljivijim metodama, kao {to su: pru`anje dragog i prihvatljivog primjera, jednostavnost, dru`enje, lijepo postupanje, milost, nje`nost, zalaganje, skromnost,

154

Li~nost `ene muslimanke

pra{tanje, ljubav, pa`nja, briga i bodrenje, blagost, jednakost, pravednost, savjetovanje, izjedna~avanje i usmjeravanje, pru`aju}i im pri tom nesebi~nu pa`nju i nje`nost, strogost bez grubosti, razgovor i pozivanje na odgovornost bez pokazivanja nezadovoljstva i zanemarivanja nekih pogre{aka bez ka`njavanja. Tako djeca izrastaju na ispravan i uravnote`en na~in, bistrih umova, zrelog razmi{ljanja, izrastaju kao dobri, ~estiti, po{teni, sposobni da daju, pripremljeni za konstruktivni doprinos i izgradnju u svim aspektima ljudskog `ivota. Nema sumnje da }e odgoj majke muslimanke uroditi najzrelijim plodovima, jer ona predstavlja prvu {kolu u odgoju pokoljenja, ona je prvi u~itelj talentiranih koji su za~etnici civilizacija, kao {to to ka`e pjesnik Hafiz Ibrahim:386 “ Majka je {kola, koju ako pripremi{, pripremio si pokoljenje dobrog pona{anja. Majka je u~itelj prvih u~itelja, njihova slavna djela privla~e pa`nju kroz sva vremena.”

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJIH SNAHA I ZET OV A ZETOV OVA

a) PREMA SVOJIM SNAHAMA ODNOS PREMA SVOJOJ SNAHI @ena muslimanka, koja je svjesna svoje vjere i koja se odlikuje visokim moralnim osobinama, na svoju snahu gleda kao na jednu od svojih k}eri koja je predodre|ena da bude `ena njenog sina, koja je do{la u porodicu i postala jednim od njenih ~lanova. Isto tako, djevojka muslimanka, koja je odrasla na vrijednostima islama i njegovom moralu, nakon {to je napustila ku}u svojih roditelja i do{la u novu bra~nu zajednicu, gledat }e na svoju svekrvu kao na svoju majku.

IZABIRE SEBI DOBRU SNAHU Svaka od njih prije braka vodit }e ra~una o dobrom odabiru i svaka od njih }e se pobrinuti da oni koji stupaju u tazbinstvo budu predani vjeri, moralu, ispravnom odgoju i da imaju dobru reputaciju. Mudra `ena muslimanka kada prosi djevojku za svoga sina i kad tra`i odgovaraju}u djevojku za njega, neprestano mora imati na umu da u svoju porodicu pridru`uje novu k}er svojim k}erima, da joj kao i njima pripada podjednako po{tovanje, ljubav i uva`avanje, da ona kao i one ima iste obaveze koje izvr{avaju u okrilju velike porodice. Ona }e svojoj snahi, koja je stupila u svoj bra~ni `ivot, po`eljeti uspjeh, sre}u i smiraj. Stoga, kod djevojaka koje su za udaju, ne}e je zavesti njihova varljiva pojava ~ije su karakteristike ljepota, ljubaznost i privla~nost, nego }e prije i poslije svega toga tra`iti ispravnu vjeru, lijep moral, postojanu i stalo`enu li~nost, pri svemu tome povode}i se za uputom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je rekao: “@ena se uzima zbog ~etiri stvari: njenog imetka, dobrog roda (porijekla), njene ljepote i zbog njene vjere. Dr`i se one koja ima vjeru. “387

158

Li~nost `ene muslimanke

PRIHV ATA REALNOST NJENE PRIHVA PRISUTNOSTI U BRA^NOJ ZAJEDNICI Iz ovog mudrog i postojanog odnosa prema snahi i njenom prisustvu u bra~noj zajednici, kao i ova mudra predod`ba snahinog mjesta me|u ~lanovima nove porodice kojoj }e se snaha pridru`iti, proizilazi lijepo postupanje svekrve prema svojoj snahi i nadvladava pravednost i pravi~nost u razli~itim situacijama, postupcima, djelima i reakcijama. Bogobojaznoj svekrvi muslimanki, koja je napojena islamskim odgojem i njegovim vrijednostima, ne pada na pamet da joj je snaha otrgnula od nje sina, koga je dugi niz godina odgajala, koja je za njegov odgoj i bdijenje nad njim potro{ila mnoge no}i i dane, pa ~ak i kad je odrastao i postao mu{karcem koji je sposoban da daje i da se `rtvuje. Njoj ne pada na pamet da ga je njegova `ena povela u sretno bra~no gnijezdo, unutar kojeg }e zaboraviti svoju majku i sav trud koji je potro{ila i ulo`ila u njegov odgoj i njegovu spremnost. Ova {ejtanska misao ne pada na pamet dobroj `eni muslimanki, jer ona zna da je to Allahov zakon u ovom `ivotu, kao {to zna da njen sin, koga je nadojila islamom od ranog djetinjstva, nikako ne mo`e zaboraviti svoju majku zbog svoje lijepe `ene. Ona, isto tako, zna da njena snaha, koju je izabrala izme|u mnogih dobrih djevojaka vjernica, nikako ne mo`e biti zadovoljna da njen mu` zaboravi svoju majku, jer bi to bila neposlu{nost prema roditelju, a to islam strogo zabranjuje. A ako bi ipak u jednom trenutku ljudske slabosti svekrva bila ljubomorna na svoju snahu, potra`it }e uto~i{te u svojoj vjeri, bogobojaznosti i pobo`nosti, te }e se osloboditi tog ru`nog osje}aja, povratit }e se budnosti svoga imana i bogobojaznosti i povratit }e se mudrom i ispravnom odnosu prema svojoj snahi. Ovako postupaju bogobojazni vjernici i vjernice ~im ih {ejtanska sablazan dodirne, oni se prisjete i odjednom sagledaju pravu istinu: “ Oni koji se Allaha boje, ~im ih sablazan {ejtanska dodirne, prisjete se i odjednom do|u sebi.”388 Ovako se odvija ravnote`a izme|u snahe, svekrve i mu`a i ovako sve stvari teku svojim prirodnim i mirnim tokom kojim ne gospodare strasti, oluje, neda}e i zablude, nego njime gospodare vjera, intelekt, mudrost i uputa.

Li~nost `ene muslimanke

159

SA VJETUJE, A NE ZALAZI SAVJETUJE, U PRIV ATNE STV ARI PRIVA STVARI Mudra, bogobojazna `ena muslimanka od prvog trenutka u kojem se njena snaha udala za njenog sina, prihvata da njena snaha ima pravo `ivjeti svoj bra~ni `ivot u pravom smislu rije~i, sve dok je taj brak u okviru onoga {to je dozvoljeno i sve dok je u dozvoljenim granicama [erijata. Niko nema prava da zalazi u privatne stvari bra~nh drugova, osim ako se za to uka`e potreba, neophodnost, u smislu savjeta koji se tra`i od svakog muslimana, povode}i se za rije~ima plemenitog Poslanika, s.a.v.s.: “Vjera je savjetovanje...”389 Pravilo ovog mudrog pona{anja kod svekrve, bogobojazne muslimanke jeste njen postupak prema svojoj k}eri. Kako ona `eli svojoj k}eri da `ivi svoj bra~ni `ivot u pravom smislu, da bude sretna, samostalna, zadovoljna, da njen `ivot ne remeti uznemiravaju}e uplitanje u njene privatne stvari, tako ni svojoj snahi, bez izuzetka, ne}e po`eljeti ono {to ne `eli ni svojoj k}eri.

^INI JOJ DOBRO^INSTVO I LIJEPO POSTUP A PREMA NJOJ POSTUPA Mudra svekrva muslimanka ~ini dobro~instvo prema svojoj snahi, po{tuje je, lijepo postupa prema njoj, nastoji da ona osjeti njenu ljubav i po{tovanje, pomno slu{a izlaganje njenog mi{ljenja, sla`e se s onim {to je ispravno, podr`ava i podstrekava na ono {to je ispravno, pa`ljivo postupa prilikom pogre{ke i pri njenom ispravljanju. Njen glavni vodi~ pri svemu tome je nepristrasnost, pravednost i dobro~instvo, a presuda je onakva kakva bi bila prema vlastitoj k}eri da je na mjestu njene snahe, a tu presudu njena majka o~ituje povode}i se za rije~ima Uzvi{enog Allaha: “O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu.” 390 Ona ne zaboravlja da s vremena na vrijeme izrazi svoju sre}u koja ispunjava njenu du{u, jer vidi da je njen sin sretan sa svojom `enom, ~ime }e ispuniti du{u svoga sina i snahe najljep{im i najplemenitijim osje}ajima. Ona, tako|er, ne zaboravlja ni to da se u svim prilikama prema svojoj snahi odnosi kao {to se odnosi prema svojim k}erima, pa je i ona prati zajedno s njima, {to ~`ini da se snaha osje}a jednom od njih, i ne samo to, nego i da je

160

Li~nost `ene muslimanke

ona jedan dragi ~lan porodice otkako je u{la u bra~no gnijezdo i otkako se udala za njenog dragog sina. Tako svekrva postaje draga svojoj snahi, jer je ona potvrdila da joj je njena snaha draga, {to je suprotno onome {to vidimo u zalutalim i zabludjelim dru{tvima koja su skrenula od Allahove upute. Kod njih vidimo mr`nju, osvetoljublje i prezir izme|u svekrve i njene snahe do te mjere da je to neprijateljstvo postalo o~ita, tradicionalna nu`nost, o ~emu su izre~ene mnoge poslovice, ispjevane mnoge pjesme, kao {to vidimo i da je to neprijateljstvo izme|u snahe i njene svekrve tradicionalno neprijateljstvo koje je neizbje`no. Sve to {to se de{ava ne bi se desilo da svaka od njih, i svekrva i snaha, istinski odlu~e `ivjeti onako kako je to islam zacrtao. Sve se to ne bi desilo kada bi svaka od njih zastala na granici na kojoj joj je nare|eno da zastane. Stoga su i prestala ta tradicionalna neprijateljstva izme|u svekrve i snahe u svjesnim islamskim sredinama koje se pridr`avaju svoje vjere, njenih propisa, vrijednosti i obi~aja.

MUDRA JE I PRA VEDNA PRILIKOM PRAVEDNA PRESU\IV ANJA SVOJOJ SNAHI PRESU\IVANJA Ponekad svekrva biva isku{ana snahom koja nije lijepog pona{anja, pa ~ak ponekad biva neu~tiva i ru`nog pona{anja. U ovom slu~aju do izra`aja dolazi mudrost svekrve i njeno `ivotno iskustvo po kojem zlo dobrim treba uzvratiti, ~ine}i to na osnovu rije~i Uzvi{enog Allaha: “Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa }e ti du{manin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. To mogu posti}i samo strpljivi; to mogu posti}i samo sre}ni.” 391 Pod dobrim zlo uzvratiti, podrazumijeva se da svekrva od svoga sina sakrije ono {to je negativno kod njene snahe, kao i njene pogre{ke, u onoj mjeri koliko je to ona u mogu}nosti, da je u osami posavjetuje daju}i joj na znanje da ona brine o tome da u njenoj ku}i vlada dobrota, ljubav i dobro djelovanje. Ona }e nastaviti da je savjetuje sve dok se ne rije{i svega toga {to je negativno ili bar dok to ne umanji. Na taj na~in }e snaha osjetiti da joj je svekrva bliska i draga prijateljica, a ne svadljivi neprijatelj koji neprestano vreba u zasjedi. Mudra i bogobojazna svekrva muslimanka bit }e pravedna prilikom presu|ivanja izme|u njene snahe i njenog sina ako uvidi da je njen sin oklevetao njenu snahu, a to je zbog toga {to je njena bogobojaznost i pobo`nost spre~avaju da stane na stranu svoga sina ili da bude pristrasna na ra~un istine. Ona ne}e prikrivati njegovu nepravdu niti }e {urovati s njim u ne~emu {to ne valja, postupaju}i po rije~ima Uzvi{enog Allaha:

Li~nost `ene muslimanke

161

“... i kad govorite, da krivo ne govorite, pa makar se ticalo i srodnika...”392 “... i kada ljudima sudite, da pravi~no sudite...”393 A svjesna, mudra `ena muslimanka, koja razmi{lja o uputi ove veli~anstvene vjere, ne}e zapasti u grijeh i prilikom svoje presude zadovoljit }e je samo pravedna presuda, makar ona bila u korist njene snahe, a protiv njenog dragog sina.

b) NASPRAM SVOJIH ZET OV A ZETOV OVA ODNOS PREMA ZETU Odnos punice muslimanke, koja je obasjana uputom svoje vjere, prema njenom zetu ne razlikuje se od odnosa svekrve prema njenoj snahi. Tako, kako svekrva gleda na svoju snahu kao na svoju k}er, tako i punica gleda na svoga zeta kao na svoga sina. Kako `eli da njen sin bude jedan od najboljih ljudi, isto tako, `eli da i njen zet bude jedan od najboljih ljudi.

IZABIRE SEBI DOBROG ZET A ZETA Tako punica izabire dobrog mu`a za svoju k}er i bit }e zadovoljna samo ako bude vjernik, ako bude lijepog pona{anja i ako bude imao lijepu reputaciju, kao {to je to preporu~io Allahov Poslanik, s.a.v.s., govore}i: “Ako vam neko do|e, ~ijom ste vjerom i moralom zadovoljni, o`enite ga. Ako to ne u~inite, nastat }e fitneluk i veliki nered na Zemlji. “394 Kod zaru~nika njene k}eri ne}e je zavesti elegantani izgled ili visoki polo`aj ili obilno bogatstvo, jer ona zna da }e udajom svoje k}eri za njega, pridru`iti svojim sinovima jo{ jednog sina kojem povjerava svoju k}er, njen `ivot i njenu sre}u. Sve ovo mo`e imati samo ~ovjek koji je lijepog morala, vjere, ugleda i ljudskosti.

162

Li~nost `ene muslimanke

PO[TUJE GA I ^INI MU DOBRO^INSTVO Neminovno je da njen zet bude predmetom njenog po{tovanja, dobro~instva i uva`avanja, da ona u svakoj prilici ~ini da on osje}a da je postao ~lanom porodice otkako se o`enio njenom k}erkom. Neminovno je da ona `eli njemu i njenoj k}eri sre}u i uspjeh u njihovom drugom `ivotu, da joj je on drag, da on ~uva ono {to joj je najvrednije, da je on taj od kojeg se o~ekuje da ostvari nadanja i velike `elje njene k}eri. Ona, isto tako, nastoji da on osje}a da mu je ona druga majka, koja se ne ustru~ava da ga posavjetuje niti `ali truda da omogu}i sre}u njemu, njegovoj `eni i njegovoj djeci.

SA VJETUJE SVOJU K]ER DA BUDE SAVJETUJE POSLU[NA SVOME MU@U I DA LIJEPO POSTUP A PREMA NJEMU POSTUPA Svjesna i mudra `ena muslimanka ne}e prestati savjetovati svoju k}er, nego }e joj saop}iti sve ono {to je korisno za nju u ku}nim poslovima, u odnosu prema mu`u i prema njenoj djeci. Ona neprestano otvara o~i svoje k}eri kako da usre}i i oraspolo`i svoga mu`a, ona je podstrekava na to da obavlja svoje bra~ne i porodi~ne du`nosti na najljep{i mogu}i na~in. Ako uvidi da kod njene k}eri postoji neki nedostatak ili nepravda ili nebriga, po`urit }e da je posavjetuje, uputi i da joj pomogne da otkloni taj nedostatak kako ne bi svome zetu ostavila mogu}nost da je omalova`i ili da umanji njenu vrijednost u njegovim o~ima. Ona ne zaboravlja da s vremena na vrijeme istakne vrijednosti i pozitivne strane kod njenog zeta, ponavljaju}i to svojoj k}eri kako bi je jo{ vi{e vezala za njega, kako bi pove}ala njenu ljubav prema njemu i kako bi pove}ala njeno zadovoljstvo onim {to joj je Allah, d`.{., odredio. Tako ona postaje najboljim pomo}nikom svojoj k}eri u u~vr{}ivanju njenog bra~nog `ivota i njegovog kontinuiteta i {irenja sre}e unutar toga braka.

Li~nost `ene muslimanke

163

ONA JE PRA VEDNA I NIJE PRAVEDNA PRISTRASNA PREMA SVOJOJ K]ERI Punica muslimanka pravedna je u svom presu|ivanju ako do|e do razila`enja ili nerazumijevanja izme|u njene k}eri i njenog mu`a, ili ako uvidi da njena k}i uskra}uje lijep su`ivot i poslu{nost svome mu`u ili ne ispunjava svoje ku}ne obaveze ili ne vodi brigu o mu`evim `eljama. U tom slu~aju ona ne}e stati na stranu svoje k}eri, nego }e govoriti istinu i onako kako je pravedno, rade}i po rije~ima Uzvi{enog Allaha: “...i kad govorite, da krivo ne govorite, pa makar se ticalo i srodnika...” 395 “O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu.” 396 Ako primijeti da je njena k}i sklona kra|i, rasipanju i neograni~enom tro{enju, da njenoj k}eri ne koristi savjet, ona }e govoriti istinu, pri tom ukazuju}i svojoj k}eri na njenu gre{ku i na njeno prela`enje propisane granice koja je zakonom odre|ena za tro{enje, povode}i se za rije~ima Uzvi{enog Allaha pri opisu Allahovih robova koji su na pravom putu i koji su po~a{}eni: “I oni koji kad udjeljuju, ne rasipaju i ne {krtare, ve} se u tome dr`e sredine.” 397 A ako u li~nosti svoje k}eri primijeti nasilni~ku snagu i nastojanje da umanji dostojanstvo ~ovjeka i njegovu pretpostavljenost u brizi za porodicom, po`urit }e da urazumi svoju k}er na najrje~itiji na~in: da mu{karci vode brigu o `enama, sprovode}i u djelo rije~i Uzvi{enog Allaha: “Mu{karci vode brigu o `enama zato {to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato {to oni tro{e imetke svoje....” 398 Ona }e svojoj k}eri ukazati na to da briga mu{karca o `eni ima dva dragocjena razloga, koja `ena nikad ne smije zaboraviti, a to su: prednost i tro{enje imetka… “Mu`evi imaju prednost pred njima za jedan stupanj....”399 Snala`ljiva i o{troumna punica muslimanka, koja je obasjana svjetlo{}u svoje vjere, u ovakvoj pravednoj i mudroj situaciji ne pravi razliku izme|u svoje k}eri i svoga zeta. Kako ona `eli da njen sin ostvari svoje pravo na brigu o svojoj `eni, kako mu `eli da on upravlja svojim bra~nim `ivotom uz pomo} svoje mu`evnosti, odlu~nosti, racionalnosti i mudrosti, ona to, tako|er, `eli i svome zetu, pa makar njena k}i osjetila malo i pote{ko}e, jer jezik pravednosti i pravi~nosti to zahtijeva od svake `ene koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan.

164

Li~nost `ene muslimanke

Kako punica muslimanka zamjera svojoj snahi na prekomjernom tro{enju, ako prekomjerno tro{i, a sve to iz milosti prema svome sinu i suosje}anja prema njemu, tako }e i svojoj k}eri zamjeriti na tome, ako prekomjerno tro{i i ako je pre{la granicu, kako bi ostvarila pravednost i pravi~nost i kako bi slijedila uputu ~asnog Kur’ana: “... i kad govorite, da krivo ne govorite, pa makar se ticalo i srodnika...” 400

MUDRA I SNALA@LJIV A SNALA@LJIVA PRI SUO^A VANJU S PROBLEMIMA SUO^AV Ponekad zet bude posebnog intelekta zbog ~ega ne miruju ni njegova `ena, a ni punica, a ponekad bude i izrazitog temperamenta koji njima ne odgovara. Otud dolazi do me|usobne netrpeljivosti, razila`enja u mi{ljenju i razmirica. Du`nost punice muslimanke koja obiluje uputom svoje vjere, jeste da se u ovakvoj situaciji svome zetu obra}a na {to je mogu}e ljep{i na~in, da bude mudra prilikom postupanja prema njemu, da bude snala`ljiva i razborita kako bi doprla do njegove li~nosti i njegove razboritosti, ne odustaju}i u ostvarenju toga cilja od strpljenja, ustrajnosti i lijepog postupanja. Ona }e veoma paziti da svojoj k}eri ne preuveli~a negativnosti svoga zeta, nego }e, naprotiv, nastojati da te negativnosti umanji koliko je to u mogu}nosti. Ona }e se truditi da ispravi te negativnosti na dozvoljen na~in i mudrim metodama, dokle god te negativnosti ne povre|uju li~nost mu`a u njegovom moralu, a niti vjeri, jer ona ne zaslu`uje da bude uzrok propasti okrilja bra~nog `ivota. Na ovaj na~in punica muslimanka, koja je obasjana Allahovom uputom, biva dobrobit i blagodat za svoju k}er i zeta. Ona je svojom pravedno{}u i bogobojazno{}u jedan od ~vrstih podupira~a bra~nog `ivota, daju}i tako dokaz da je ona druga majka svome zetu, a ne tradicionalni neprijatelj bra~nih drugova, kao {to je to ra{ireno u nekim zalutalim i zastranjenim zajednicama, kao {to mnoge anegdote govore o tom utvr|enom i vje~itom neprijateljstvu. A to je u stvari posljedica lo{eg sprovo|enja vjerskih propisa od muslimana, kao i nedostatak njihovog pridr`avanja islamskog morala i njegovih vrijednosti. Mi samo mo`emo pretpostaviti kolika je sre}a dvaju porodica: porodice njenog sina i porodice njene k}eri, zbog ovakve punice i svekrve, koja je dobra vjernica, bogobojazna, dobrodu{na i koja je podjednako draga prijateljica i zetu i snahi, a rezultat te ljubavi je sre}a dvaju porodica. Ona je svojom mudro{}u, bogobojazno{}u, pravedno{}u, razborito{}u i lijepim postupanjem prema svome zetu i snahi pove}ala sre}u u `ivotu svoje k}eri i svoga sina, a

Li~nost `ene muslimanke

165

na taj na~in je ostvarila u njihovim porodicama ~istotu, rahatluk i spokojstvo, a njima dvoma je posebno veliku korist u~inila, ona je ta koja }e se vratiti njenom sinu i k}eri, prije snahe i zeta. [ta ima ljep{e od ovakvog postupka razborite i dovitljive punice vjernice! [ta to ima potrebnije od toga da se sinovi i k}eri vezuju za nju!

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJE RODBINE I MAHREMA

@ENA MUSLIMANKA I BLI@A RODBINA @ena muslimanka koja je obasjana uputom svoje vjere ne zaboravlja da njena bli`a rodbina ima pravo na nju, da se od nje tra`i da s njima odr`ava rodbinske veze, da ih po{tuje i da im ~ini dobro~instvo. U bli`u rodbinu ubrajaju se oni ro|aci koji su povezani s ~ovjekom po srodstvu ( krvnoj vezi), bilo da se radi o nasljednicima ili onim koji to nisu.

PA@NJA ISLAMA PREMA ODR@A VANJU RODBINSKIH VEZA ODR@AV Islam je ukazao veliku pa`nju odr`avanju rodbinskih veza, pa`nju koju ~ovje~anstvo nije upoznalo ni u jednoj drugoj vjeri, zakonima, sistemima i filozofijama. Islam preporu~uje odr`avanje rodbinskh veza, podsti~e na njih i strogo osu|uje one koji to negiraju i koji prekidaju rodbinske veze. Velika pa`nja islama prema odr`avanju rodbinskih veza o~ituje se u veli~anstvenoj slici rodbinske veze koju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zacrtao, kada ona ustaje pred Allahom, d`.{., na {irokom platou na kojem je On stvorio stvorenja, i kada ona tra`i od Njega da ju sa~uva od prekidanja rodbinskih veza. Tada Gospodar prima ovu molbu onoga ko tra`i od Njega, a ~ovjek obilazi onoga ko i njega obilazi, a prekida rodbinske veze s onim ko s njim prekida rodbinske veze. Ovo se nalazi u vjerodostojnom hadisu koji bilje`e Buharija i Muslim od Ebu - Hurejrea koji je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Allah, d`.{., stvorio je stvorenja, pa kad je zavr{io s njihovim stvaranjem, rodbinska krvna veza je ustala i rekla: ‘Ovo je mjesto onoga ko tra`i kod Tebe uto~i{te od kidanja rodbinskih veza.’ Rekao je: ‘Da, jeste.’ ’Zar nisi zadovoljna da obilazim onoga ko tebe obilazi, a da ne posje}ujem onoga ko tebe ne posje}uje?’ Odgovorila je: ‘Da, jesam.’ Rekao je: ‘Tako }e ti i biti.’ Zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘U~ite ako `elite: - Zar vi ne biste, kad biste se vlasti do~epali, nered na Zemlji ~inili i rodbinske veze kidali! To su oni koje je Allah prokleo i gluhim i slijepim u~inio.””401

170

Li~nost `ene muslimanke

Jedan za drugim redali su se ajeti ~asnog Kur’ana, potvr|uju}i ulogu odr`avanja rodbinskh veza u islamu. Oni podsti~u na ~injenje dobro~instva prema rodbini i upozoravaju na to da se sa njom lo{e ne postupa niti da im se nanosi nepravda, kao {to podsti~u i na razvijanje osje}aja rodbinske povezanosti i na ispunjavanje tog prava odr`avanja rodbinskih veza. Jedan od tih ajeta jeste i ajet u kojem Allah, d`.{., ka`e: “...I Allaha se bojte, s imenom ~ijim jedni druge molite, i rodbinske veze ne kidajte...” 402 Nare|eno je da se samo Allaha treba bojati i odmah pored toga da treba rodbinske veze odr`avati. To je tako nare|eno iz po~asti prema rodbinskim vezama, {to potvr|uje njihovo mjesto i va`nost u islamu. Ovaj ajet podsti~e i na njihovo odr`avanje i na ~injenje dobro~instva prema rodbini. Kako bi spominjanje odr`avanja rodbinskih veza bilo `ivo u osje}ajima muslimana, Allah, d`.{., u mnogim ajetima odmah nakon vjerovanja u Allaha i ~injenja dobro~instva prema roditeljima, nare|uje da se odr`avaju rodbinske veze i da se rodbini ~ini dobro~instvo: “Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobro~instvo ~inite...” 403 A ubrzo nakon toga Allah, d`.{., ka`e: “Daj bli`njemu svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku - namjerniku, ali ne rasipaj mnogo.” 404 “I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobro~instvo ~inite, i ro|acima, i siro~adi, i siromasima, i kom{ijama bli`njim, i kom{ijama daljim, i drugovima, i putnicima - namjernicima...”405 U ~injenju dobro~instva stupanj ro|aka dolazi odmah nakon roditelja, jer usmjerenje ~asnoga Kur’ana ide ovdje od najvi{eg ka najni`em stupnju. Kur’an ~asni objavljuje ljestvicu ljudskih veza i odre|uje njihove stupnjeve, po~inju}i od roditelja, preko ro|aka, siro~adi, siromaha, putnika - namjernika i kom{ija, jer dobro~instvo dose`e i {iri se sve dalje i dalje na ro|ake i rodbinu, sve dok ne do|e do svih onih kojima je potrebna pomo} u velikoj ljudskoj porodici - ~ovje~anstvu. Ovo je poredak koji je uzet na osnovu onoga ~emu te`i ljudska du{a, a to je da se zapo~ne od onoga ko joj je najbli`i, ~ine}i to po islamskom programu ure|enja islamskog dru{tva. Islam je u~inio da dru{tvena solidarnost po~inje iz okrilja porodice, zatim se pro{iruje na krug rodbine, a onda se spontano i lagahno {iri na dru{tvenu zajednicu, ostvaruju}i povezanost, me|usobnu naklonost, razumijevanje i odr`avanje veza me|u ljudima, a time se ostvaruje sre}a, radost i veselje u `ivotu. U pa`nju islama prema odr`avanju rodbinskih veza spada i to {to je on svrstao odr`avanje tih veza u prvu kategoriju principa i velikih na~ela islama s kojim je do{la ova vjera ~ovje~anstvu od prvog dana kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., javno istupio s naredbom

Li~nost `ene muslimanke

171

njegovog Gospodara, ukazuju}i na temelje ove nove vjere i poja{njavaju}i njena zna~enja. Islam je odr`avanje rodbinskih veza u~inio jednim od najveli~anstvenijih i najjasnijih zna~enja u [erijatu. To nalazimo u dugom razgovoru izme|u Ebu - Sufjana i Heraklea kada je upitao Ebu - Sufjana: “A {ta vam nare|uje va{ Poslanik?” Odgovorio mu je: “On ka`e: ‘Jedino se Allahu klanjajte, nemojte Mu druga pripisivati i ostavite ono {to va{i o~evi govore. Nare|uje nam da obavljamo molitvu, da budemo iskreni, po{teni i da odr`avamo rodbinske veze.‘” Odr`avanje rodbinskih veza nalazi se u skupini velikih obilje`ja ove ~iste vjere, u koja spadaju i Allahova jedno}a (tevhid), obavljanje namaza, pridr`avanje iskrenosti i po{tenja. Tako je odr`avanje rodbinskih veza jedna od najizrazitijih zna~ajki ove vjere koju je Ebu Sufjan prezentovao Herakleu, kada ga je po prvi put pitao o islamu, tra`e}i da mu objasni ono {to je najva`nije s ~ime je islam do{ao. U dugom hadisu koji se prenosi od Amra bin Abesea spominje se odre|eni broj temelja islama i njegovi adabi. On u njemu ka`e: “U Meki sam u{ao kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., to jest u prvo vrijeme njegovog poslanstva, pa sam mu rekao: ’[ta si ti?’ Odgovorio je: ’Vjerovjesnik.’ Pa sam ga upitao: ’A {ta je vjerovjesnik?’ Rekao je: ’Allah me je poslao.’ Upitao sam ga: ’A s ~ime te je poslao?’ Odgovorio je: ’Poslao me je da nare|ujem odr`avanje rodbinskih veza, ru{enje kipova i da se Allah jedino veli~a i da Mu se niko ravnim ne smatra...’”407 O~ito je da je u ovom hadisu plemeniti Poslanik, u poja{njenju najva`nijih temelja islama i njegovih propisa, najprije spomenuo odr`avanje rodbinskh veza, te je tako njihovim spominjanjem u kontekstu islamskih temelja i na~ela ukazao na njihovu veliku ulogu i visoko mjesto u programu ove vjere koju je Allah, d`.{., objavio iz milosti prema svom svijetu. Stoga i imamo brojne tekstove koji podsti~u na odr`avanje rodbinskih veza, koji ih preporu~uju, pobu|uju `elju za njima, upozoravaju na prekidanje rodbinskih veza i obe}avaju kaznu onima koji ih ne odr`avaju. Od Ebu - Ejjuba el - Ensarije prenosi se da je neki ~ovjek rekao: “Allahov Poslani~e, obavijesti me o djelu koje }e me uvesti u D`ennet”, pa mu je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Robuj Allahu i nikog Mu ne smatraj ravnim, obavljaj namaz, daji zekat i obilazi rodbinu.”408 Kako je veliko pitanje odr`avanja rodbinskih veza! Kako je samo te{ko na vagi ljudskih djela! Ono dolazi u jednom kontekstu zajedno s robovanjem Allahu, Njegovom jedno}om (tevhid), obavljanjem namaza i davanjem zekata. Onda je odr`avanje rodbinskih veza jedno od najuzvi{enijih dobrih djela koja uvode u D`ennet, a ~uvaju od D`ehennema. Od Enesa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ko `eli da svega ima u izobilju i da mu se `ivot produ`i, neka obilazi svoju rodbinu.”409

172

Li~nost `ene muslimanke

Odr`avanje rodbinskih veza jeste blagodat i izobilje za onoga ko odr`ava rodbinske veze, kao {to je blagodat i za njegov `ivot. Obila`enje rodbine predstavlja pove}anje imetka i njegovo unapre|enje, kao i produ`enje njegovog `ivota i njegov blagoslov. Ibn - Omer bi govorio: “Onaj ko se boji svoga Gospodara, ko obilazi svoju rodbinu, njegov `ivot }e biti produ`en, imetak }e mu se pove}ati i njegova porodica }e ga voljeti.”410 @ena muslimanka ne zaboravlja da se od nje tra`i odr`avanje rodbinskih veza, kao {to se to , isto tako, tra`i i od ~ovjeka. Ona zna da je ova naredba upu}ena muslimanu, bilo da se radi o `eni ili mu{karcu, kao {to je to slu~aj sa svim op}im {erijatskim obavezama. Bogobojazna `ena muslimanka pristupit }e odr`avanju rodbinskih veza svom svojom iskreno{}u, marljivo{}u i toplinom i od toga je ne}e odvratiti razne obaveze, zauzetost niti odgovornosti, bez obzira kolike one bile. @ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, zna da `enino odr`avanje rodbinskih veza predstavlja blagodat u njenoj opskrbi i njenom `ivotu, da predstavlja Allahovu milost koja }e je zadesiti i na ovom i na budu}em svijetu, da predstavlja povod za to da je ljudi vole i hvale. Nasuprot tome, prekidanje rodbinskih veza predstavlja nesre}u, belaj i mr`nju od Allaha, d`.{., i ljudi, kao {to predstavlja i njenu udaljenost od D`enneta u ku}i vje~nosti (na onom svijetu). Dovoljno joj je da ~uje Poslanikove, s.a.v.s., rije~i: “U D`ennet ne}e u}i onaj ko prekida rodbinske veze.”411 Dovoljno joj je da zna da je Allahova milost izolovana od onoga ko prekida rodbinske veze, pa se ne spu{ta na njega a ne spu{ta se ni na narod u kojem se nalazi taj ko prekida rodbinske veze, kao {to se to navodi u hadisu koji bilje`i Buharija u “El - Edebul - mufred“:412 “Doista se milost ne spu{ta na onoga ko prekida rodbinske veze.” Zato veliki ashab Ebu - Hurejre nije bio zadovoljan da ~ini dovu Allahu na sijelu u kojem se nalazio neko ko ne obilazi rodbinu, jer to sijelo pro|e bez spu{tanja Allahove milosti i bez primanja dove. Na jednom od takvih sijela u no}i uo~i petka, rekao je: “Insistiram da izme|u nas ustane svako ko ne obilazi svoju rodbinu”, pa niko nije ustao, sve dok to nije ponovio tri puta. Tako je mladi} oti{ao svojoj tetki po ocu koju je napustio prije dvije godine. Oti{ao je kod nje, a ona mu je rekla: “Brati}u moj, {ta je to pa si do{ao?” Rekao je: “^uo sam Ebu Hurejrea da ka`e: ’Ovako i ovako.’ Rekla je: “Vrati se njemu i upitaj ga: ’Za{to je to rekao?’ Odgovorio je: “^uo sam Vjerovjesnika, s.a.v.s., da ka`e: ’Doista se djela sinova Ademovih izla`u pred Uzvi{enim Allahom u no}i uo~i svakog petka, pa se ne primaju djela onoga ko ne obilazi rodbinu.’”413 Unutra{njost `ene muslimanke, ~ija osjetila su islamska nau~avanja izo{trila i koja su je navela da ~ini dobra djela, uzdrmaju ovi tekstovi koji joj ukazuju na odurnost prekidanja rodbinskih veza, jer ona `ena koja prekida rodbinske veze biva izolovanom od milosti, ne prima joj se dova niti djelo. To je, doista, velika nesre}a koja }e zadesiti onu `enu koja

Li~nost `ene muslimanke

173

prekida rodbinske veze. Ona ~ini dovu, a ona joj se ne prima, ~ini djela, a ona joj se ne primaju, tra`i uto~i{te u okrilju milosti svoga Gospodara, ali se udaljava od nje. Iz ovoga zaklju~ujemo da `ena muslimanka ~ije srce je uspunila radost islama nikako ne mo`e prekidati rodbinske veze. Prekidanje rodbinskih veza jeste grijeh koji ne odgovara `eni koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan, ~ija je du{a otvorena pred bo`anskom uputom, ~ija du{a je u~inila da zaboravi slast pokornosti prema Allahu. Naprotiv, ona izbjegava da zapadne u takvo stanje, a posebno kad zna da je prekidanje rodbinskih veza jedan od grijeha ~iju kaznu Allah, d`.{., ubrzava na ovome svijetu, prije ahireta, kao {to na to ukazuje hadis: “Nema goreg grijeha, ~iju kaznu }e Allah ubrzati na ovome svijetu - pored onoga {to mu se nakupi za ahiret - od nepravde i prekidanja rodbinskih veza.”414 Prekidanje rodbinskih veza i ~injenje nasilja predstavljaju dvije ekvivalentne stvari, te je, stoga, Allahov Poslanik, s.a.v.s., te dvije stvar u svome hadisu zajedno spomenuo, potvr|uju}i vezu izme|u prekidanja rodbinskih veza i nasilja. I doista, prekidanje rodbinskih veza je veliko nasilje. Koje nasilje je ve}e od prekidanja rodbinskih veza i raskidanja veza rodbinske ljubavi i naklonosti? Allahov Poslanik, s.a.v.s., rodbinske veze oslikava na taj na~in kao da se `ale Allahu, d`.{., zbog nasilja prekidanja koja im se de{avaju, te im Allah, d`.{., odgovara da }e obilaziti onoga ko je obilazi, a da }e prekinuti vezu s onim ko je prekine s njome: “Rodbinska veza je dio imena Rahmana. Ona ka`e: ’Gospodaru, nada mnom je nasilje u~injeno. Gospodaru, prekinuta je moja veza! Gospodaru...” Pa joj On odgovara: ’Zar nisi zadovoljna da Ja prekinem vezu s onim ko je tvoju vezu prekinuo i budem u vezi s onim ko tvoju vezu odr`ava?’”415 U hadisi-kudsijju Allahov Poslanik, s.a.v.s., veli~a rodbinu, jer obavje{tava da je Allah, d`.{., njeno ime izveo iz svoga imena, a u ovoj izvedbi imena nalazi se po~ast i veli~anje koje joj Allah, d`.{., ukazuje: “Ja sam Rahman i Ja sam stvorio srodstvo i njegovo ime sam izveo od Svoga imena. Ko bude obilazio svoju rodbinu i Ja }u njega obilaziti, a ko ih prekine i Ja }u prekinuti vezu s njime.”416 U ovim tekstovima nalaze se nepobitni dokazi da je onaj ko obilazi rodbinu sretan, voljen i po{tovan, da je blagoslovljen zadovoljstvom svoga Gospodara i Njegovom milo{}u, kao {to se u njima nalaze dokazi da je onaj ko prekida rodbinsku vezu bijedan, nesretan, prezren i izolovan od milosti njegovog Gospodara, a Njegov oprost i zadovoljstvo su mu zabranjeni.

174

Li~nost `ene muslimanke

@ENA MUSLIMANKA OBILAZI RODBINU U SKLADU S UPUTOM ISLAMA @eni muslimanki, koja je svjesna upute svoje vjere, odr`avanje rodbinskih veza nije nepoznanica. Naprotiv, ona neprestano odr`ava s rodbinom veze i od toga je ne odvra}aju maj~inski poslovi niti odgovornosti za ku}u i mu`a. Ona svoje vrijeme raspore|uje tako da mo`e posjetiti svoju rodbinu, slijede}i islamsku uputu u davanju prednosti rodbini. Ona u obila`enju rodbine po~inje s posje}ivanjem majke, zatim oca, zatim bli`e i dalje rodbine, kao {to na to upu}uje Vjerovjesnikova, s.a.v.s., praksa. Jednom prilikom je neki ~ovjek do{ao kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., i rekao: “O Allahov Poslani~e! Ko je najpre~i da se s njim dru`im i prema njemu lijepo postupam?” Odgovorio je: “Tvoja majka, zatim tvoja majka, zatim tvoja majka, zatim tvoj otac, a zatim tvoja bli`a i dalja rodbina.”417 @ena muslimanka za svoje dobro~instvo prema rodbini i za odr`avanje veza s njima ima dvije nagrade: nagradu za rodbinsku vezu i nagradu za sadaku (potpomaganje), ako je bogata i ako je u mogu}nosti da im materijalno pomogne, ako su tome potrebni. Na taj na~in }e se ona obogatiti za dvije nagrade kod Uzvi{enog Allaha, a srca njene rodbine bit }e ispunjena ljubavlju i dovom za nju. Islam voli ovakav na~in postupanja, a i Poslanik, s.a.v.s., tome poziva u hadisu koji prenosi Zejneba es - Sekafijje, `ena Abdullaha bin Mesuda, r.a., koja ka`e: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ’O `ene udijelite, pa makar i od svog nakita.’ Ona ka`e: “Vratila sam se Abdullahu bin Mesudu, te sam mu rekla: ‘Ti si slabog imovnog stanja, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., nam je naredio da udijelimo sadaku. Idi i pitaj ga da li }u ja za to imati nagradu( tj. ako sadaku dam tebi), a ako nemam za to nagrade, udijelit }u je nekom drugom.’ Na to je Abdullah rekao: ’Ne, nego mu ti idi.’ Tako sam mu se zaputila, kad pred vratima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., stoji `ena ensarijka koja je imala istu potrebu kao i ja. Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., dato je po{tovanje, pa je pred nas iza{ao Bilal. Mi smo mu rekle: ’Idi Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i obavijesti ga da se pred njegovim vratima nalaze dvije `ene koje ga pitaju da li }e imati nagradu ako sadaku udijele svojim mu`evima i jetimima o kojim se staraju? A nemoj ga obavijestiti ko smo mi.’ U{ao je Bilal kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i pitao ga. Allahov

Li~nost `ene muslimanke

175

Poslanik, s.a.v.s., ga je upitao: ’Ko su njih dvije?’ Odgovorio je: ’@ena ensarijka i Zejneb.’ Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao je: ’Koja Zejneb je ona?’ Rekao je: ‘Abdullahova `ena.’ Zatim je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ’One imaju dvije nagrade: nagradu za rodbinsku vezu i nagradu za sadaku.’”418 Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: “Sadaka koja se udijeli siromahu je sadaka, a sadaka koja se udijeli bli`njemu je dvostruka: sadaka i rodbinska veza.”419 U djelu “Sahihul - Buhari” navodi se da je Mejmuna bint ummu Haris, majka vjernika, r.a., obavijestila Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je oslobodila robinju, a da prethodno nije tra`ila dopu{tenje od njega. Kada je nastupio njen dan (u kojem Poslanik, s.a.v.s., dolazi kod nje) i kada je do{ao kod nje, rekla mu je: “Allahov Poslani~e, da li zna{ da sam oslobodila svoju robinju?” Odgovorio je: “A zar si to uradila?” Rekla je: “Jesam.” Rekao je: “Kamo sre}e da si je poklonila svojim tetkama po majci, tvoja nagrada bi bila ve}a.”420 Poslanik, s.a.v.s., potvr|ivao je vrijednost ~injenja dobro~instva prema bli`njima u svakoj prilici koja bi mu se ukazala. Po{to je objavljen ajet: “Ne}ete zaslu`iti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga {to vam je najdra`e...”, ustao je Ebu - Talha do Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i rekao mu: “Allahov Poslani~e, Uzvi{eni Allah ka`e: ‘Ne}ete zaslu`iti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga {to vam je najdra`e...‘, a ono {to je meni najdra`e jeste palmovik i on je sadaka u ime Allaha, a ja molim da on bude dobro~instvo i blago kod Allaha, d`.{. Allahov Poslani~e, daj ga tamo gdje ti misli{ da je najpotrebnije.” Na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Oh, to je veliki imetak, to je veliki imetak! ^uo sam {ta si rekao, a ja smatram da ga treba{ dati rodbini.” Tada je Ebu - Talha rekao: “U~init }u tako, Allahov Poslani~e”, pa ga je Ebu - Talha podijelio svojim bli`njim i svojim amid`i}ima.422 Allahov Poslanik, je duboko prodro kroz vrijeme oporu~uju}i odr`avanje rodbinskh veza, koje se`u kroz vijekove i vremena, kada je oporu~io da se lijepo postupa sa egipatskim narodom, u hadisu koji bilje`i Muslim, a u kojem se ka`e: “Vi }ete osvojiti Egipat, a to je zemlja u kojoj se mjere stvari kiratom, pa kada osvojite, lijepo postupajte prema njenim stanovnicima, jer oni imaju za{titu i srodstvo”, ili je re~eno: “za{titu i tazbinstvo.”423 A u~enjaci u tuma~enju ovog hadisa ka`u da je rodbinska veza koju oni imaju porijeklo Had`ere, majke Ismailove, koja je njima pripadala, a tazbinstvo je po Mariji, majci Ibrahima, sina Allahovog Poslanika, koja je tako|er njima pripadala. Kako je samo velika vjerovjesni~ka ~estitost! Kako je to {irokogrudno dobro~instvo! Kakav li je to samo ljudski poziv koji se produ`ava i {iri, tako da obuhvata i potomstvo od te dvije plemenite rodbinske veze kroz dugi niz godina! @ena muslimanka kada ~uje ovu vjerovjesni~ku uputu, po`urit }e da se sretne sa svojom rodbinom, ukazuju}i im svu svoju iskrenu ljubav, neprestanu vezanost za njih kao i svoje dobro~instvo prema njima.

176

Li~nost `ene muslimanke

ODR@A VA RODBINSKE VEZE SA SVOJIM ODR@AV BLI@NJIM, MAKAR BILI I NEMUSLIMANI @ena muslimanka promatrat }e uputu svoje vjere, pa }e uo~iti da ona te`i pra{tanju i ljudskosti, pa tako preporu~uje odr`avanje rodbinske veze, makar njeni bli`nji bili i nemuslimani. U hadisu koji se prenosi od Abdullaha bin Amra bin el -’Asa, r.a., ka`e se da je rekao: “^uo sam Vjerovjesnika da glasno ka`e: ’Potomci tog i tog ~ovjeka nisu moji prijatelji. Moj prijatelj je Allah i dobri vjernici, ali oni imaju rodbinsku vezu i ja ih obilazim na najljep{i na~in.’”424 Nakon {to su objavljene rije~i Uzvi{enog Allaha: “I opominji rodbinu svoju najbli`u”425, Allahov Poslanik, s.a.v.s., pozvao je Kurej{ije, te su se oni sakupili i on im je rekao: “O sinovi Ka’ba bin Luejja, spasite svoje du{e od vatre d`ehenemske. O sinovi Murreta bin Ka’ba, spasite svoje du{e od vatre d`ehenemske. O sinovi Abdu{-[emsa, spasite svoje du{e od vatre d`ehenemske. O sinovi Abdul-Menafa, spasite svoje du{e od vatre d`ehenemske. O sinovi Ha{imovi, spasite svoje du{e od vatre d`ehenemske. O sinovi Abdul-Muttalibovi, spasite svoje du{e od vatre d`ehenemske. O Fatima, spasi svoju du{u od vatre d`ehenemske. Ja vam ni{ta ne mogu dati od Allaha osim rodbinske veze, koju }u odr`avati kao {to vodu obilazim.”426 Ova se uzvi{ena vjerovjesni~ka uputa odmah u po~etku islama uvukla u ~ula muslimana i muslimanki i u~inila je ono {to je u~inila u njihovim du{ama, pa su ~inili dobro~instvo svojim bli`njim i svojoj rodbini koji nisu bili muslimani. Svjedo~anstvo o tome nalazi se u hadisu kojeg bilje`e Ibn - Abdul - Birr u djelu “El - Isti’abu” i Ibn - Had`er u djelu “ El - Isabetu “, u kojem se ka`e da je robinja Safijje, majke vjernika, do{la kod vladara pravovjernih Omera bin El - Hattaba, r.a., i rekla: “Vladaru pravovjernih, Safijja voli subotu i odr`ava rodbinske veze sa `idovima.” Omer je poslao poruku Safijji da je pita o tome, pa mu je ona odgovorila: “[to se ti~e subote, ja je ne volim otkako mi ju je Allah, d`.{., zamijenio petkom, a {to se ti~e `idova, pa ja me|u njima imam bli`nje i ja odr`avam vezu s njima.” Potom se okrenula prema robinji i upitala je {ta ju je navelo da je tako potvori, te joj je ona odgovorila: “[ejtan!” Safijjin odgovor na to je bio: “Idi, ti si slobodna.”427 Omer, r.a., nije vidio nikakave smetnje da pokloni ogrta~ koji mu je Poslanik, s.a.v.s.,

Li~nost `ene muslimanke

177

dao svome bratu po majci - mu{riku.428 Iz svega ovoga `ena muslimanka mo`e vidjeti da se ljudska dobrota ne odvaja od srca ~ovjeka koji izgovori {ehadet, nego se iz njega prelijeva na bli`nje, odr`avanjem rodbinskih veza putem potpomaganja, obila`enja i dobro~instva, makar oni bili pripadnici druge vjere mimo islama. Stoga se Allahov poslanik, s.a.v.s., i izjasnio o tome na najljep{i mogu}i na~in, rije~ima: “... osim rodbinske veze koju }u odr`avati na najljep{i na~in”, jer je rodbinsku vezu uporedio sa zemljom koja se natapa odr`avanjem rodbinske veze i ~injenjem dobro~istva, i ra|a; plod je ljubavi i me|usobne povezanosti. Sve to presu{uje ako do|e do prekida rodbinske veze i do razdvajanja, te tu raste mr`nja i me|usobno otu|enje. Istinski musliman omiljen je kod svih ljudi jer oni u njemu vide otjelovljenje plemenitih moralnih vrijednosti i uzvi{enih svojstava. Islam podsti~e na ~injenje dobro~instva prema roditeljima, makar oni bili i mu{rici, a evo sada podsti~e i na ~injenje dobro~instva prema bli`oj rodbini, makar oni bili i nemuslimani, polaze}i od pra{tanja, ljudskosti i milosti s kojom je do{la ova vjera, upu}ena svim ljudima: “A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.”429

ODR@A VANJE RODBINSKH VEZA RAZUMIJE ODR@AV U [IROKOM ZNA^ENJU TOG POJMA Kod `ene muslimanke mnogobrojne su strane odr`avanja rodbinskih veza i njihovo podru~je se {iri, njeni na~ini i oblici su raznovrsni. Ponekad je to imetak koji otklanja oskudicu, koji prekida bijedu i koji umanjuje brigu. Ponekad je to draga posjeta koja u~vr{}uje povezanost bli`e rodbine, koja pospje{uje me|usobnu ljubav i pa`nju. Ponekad je to savjet, nje`nost i nesebi~nost, kao i druga djela pored dobro~instva i me|usobne povezanosti koja pro~i{}avaju ljudsku osje}ajnost, koja razvijaju osje}aj privr`enosti, me|usobne milosti, osje}ajnosti, solidarnosti i ljubavi me|u bli`njom rodbinom. Stoga je i do{la vjerovjesni~ka uzvi{ena preporuka da se nastavi s odr`avanjem rodbinskh veza, makar i u najprostijim oblicima koji najmanje ko{taju i najmanje iziskuju napor: “Odr`avajte veze sa svojim bli`njim, makar sa selamom. “430

178

Li~nost `ene muslimanke

OBILAZI SVOJE BLI@NJE I ONDA KADA JE ONI NE OBILAZE @ena muslimanka, koja je napojila svoju du{u uputom svoje istinite vjere, odr`ava svoje rodbinske veze, makar ih oni prekinuli s njome. Ona ne}e prema njima postupati po pravilu “obilazi ih ako je obilaze, a prekida s njima veze ako oni prekinu s njome veze.” @ena muslimanka jeste ta koja odr`ava rodbinske veze i to ~ini u ime Allaha i radi Njegove nagrade. Ona, zbog odr`avanja svojih rodbinskh veza, ne `eli nagradu prema pravilu niti `eli razmjenu rodbinskih veza. Ona svojim djelom i svojim pona{anjem predstavlja najuzvi{eniji primjer ljudskog pona{anja o kojem islam neprestano vodi brigu kako bi takvo pona{anje prodrlo do du{a muslimana i muslimanki. To je, doista, veliki uspon koji je te`ak, osim za one koje Allah uputi i ~ije du{e su se pot~inile Njegovom zadovoljstvu. @ena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, spada u ovaj uzvi{eni primjer naprednih `ena, koje vode brigu o lijepom postupanju prema rodbini i bli`njima, postupaju}i prema rije~ima Poslanika, s.a.v.s., koji ka`e: “Nije dovoljno samo uzvratiti posjetu svojoj rodbini. Pravilno se pona{a prema rodbini onaj koji, kada ga rodbina zaboravi ili odbaci, obnavlja s njima veze.”431 Ovo je uzvi{eni ljudski moral koji islam tra`i i `eli da muslimani i muslimanke te`e njemu pri postupanju prema rodbini i bli`njima. Stoga, vjerovjesni~ka uputa veli~a kod njih moralne vrijednosti: zrelost, strpljivost, oprost i me|usobno pra{tanje, a posebno u du{i onoga ko odr`ava veze sa svojom rodbinom, a od njih nalazi samo prekidanje veza, odvratnost, odbacivanje, grubost i nepravdu. Vjerovjesni~ka uputa konstatuje da je Allah, d`.{., na strani onih koji odr`avaju rodbinske veze, a ne uzvra}a im se istom mjerom. Ona predo~ava zastra{uju}u sliku kazne koja }e sti}i grube, odvratne, nezgrapne, one koji negiraju obaveznost odr`avanja rodbinskih veza i one koji ih prekidaju. Jednom prilikom je neki ~ovjek do{ao kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i rekao: “Allahov poslani~e! Imam rodbinu koju pazim i obilazim, a oni mene ne obilaze niti me posje}uju. ^inim im dobro, a oni meni uzvra}aju zlim. Ja sam prema njima blag, a oni prema meni grubi.” Na to mu je odgovorio: “Ako je tako kao {to ka`e{, onda kao da im u o~i sipa{ vreo lug, a s tobom je Allahov pomaga~ sve dok se tako pona{a{.”432 Divno li je odr`avanje rodbinskih veza!! Kako li je samo te{ko na vagi odr`avanje rodbinske veze roba - vjernika! Bijedni li su oni ljudi i `ene koji ih negiraju, i ljudi i `ene koji

Li~nost `ene muslimanke

179

prekidaju u`e ljubavi prema rodbinskoj vezi! Kako li je veli~anstvena nagrada one `ene koja obilazi svoju rodbnu, koja strpljivo podnosi prekid rodbinske veze od njene rodbine! Pa ~ak i Allah, d`.{., pomo}i }e joj da odr`ava rodbinske veze, ~uvaju}i je od njih i ulijevaju}i u njeno srce snagu podno{enja njihovog zlostavljanja i u~vr{}uju}i je u tome da nastavi u svom moralu i ljudskosti! Kako li je samo velik grijeh onih ljudi i `ena koji prekidaju rodbinske veze! A Allahov Poslanik, s.a.v.s., usporedio ih je s onim koji jede vreo pepeo, kao nagradu za prekidanje rodbinskih veza s vjernicima i vjernicama koji su ih odr`avali! Tako, u svakom slu~aju, iskrena `ena muslimanka, koja obilazi svoju rodbinu, ne}e prekinuti veze s njima ni onda kad oni prekinu veze s njome, jer ona `eli time zadobiti zadovoljstvo svoga Gospodara, uzdi`u}i se iznad zabluda, gluposti i lo{ih djela. Ona s vremena na vrijeme posje}uje svoju rodbinu izbjegavaju}i bezna~ajne stvari koje zaokupljaju male ljude i rasplamsavaju srd`bu u njihovim srcima. Ona ~vrsto vjeruje da je iznad toga da padne na nivo bezna~ajnih, trivijalnih stvari, zabluda i gluposti koje upropa{tavaju djela i ostavljaju traga na ~istotu povezanosti rodbine i bli`njih. Ona ne bi trebala pasti na ovaj stupanj, a istovremeno slu{a rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji ka`e: “Rodbinske veze su zaka~ene za Ar{ i govore: “Ko me obilazi, Allah }e ga obilaziti, a ko prekine moje veze, Allah }e prekinuti veze s njime.”433

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJIH KOM[IJA

MUSLIMANKA ^INI DOBRO^INSTVO I OMILJENA JE KOD SVOJIH KOM[IJA Jedno od moralnih svojstava `ene muslimanke, koja je svjesna upute svoje vjere i koja se pridr`ava njenih naj~vr{}ih veza, jeste i lijepo pona{anje prema kom{ijama, dobro~instvo prema njima i briga o njihovom stanju.

PRIDR@A VA SE UPUTE ISLAMA PRIDR@AV U POGLEDU PREPORUKE ^INJENJA DOBRO^INSTV A KOM[IJAMA DOBRO^INSTVA Mudra `ena muslimanka svjesna je uzvi{ene upute islama u njegovoj toploj preporuci da se brine o kom{ijama, pa ~ak da je to i najjasnije mjesto za koje zna ~ovje~anstvo na ljestvici ljudskih veza, a koje se nalazi samo u ovoj vjeri koja mnogo daje. Allah, d`.{., jasno i o~ito naredio je da se ~ini dobro~instvo prema kom{iji: “I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobro~instvo ~inite, i ro|acima, i siro~adi, i siromasima, i kom{ijama bli`njim, i kom{ijama daljim, i drugovima, i putnicima - namjernicima...”434 Bli`nji je kom{ija onaj s kojim te, pored blizine, ve`u i rodbinske ili vjerske veze, a daljnji kom{ija je onaj s kojim te ve`u rodbinske ili vjerske veze, a drug je onaj ko je uz tebe u onome {to je dobro. Otud svako ko se nalazi pored ~ovjeka muslimana ima pravo na kom{iluk, makar i ne bilo me|u njima rodbinske veze ili vjerske povezanosti. U ovome se o~ituje po{tovanje prema kom{iji i uzdizanje povezanosti kom{iluka u [erijatu. Navode se mnogobrojni hadisi koji potvr|uju ove veli~anstvene ljudske vrijednosti u povezanosti s kom{ijama, jer ti hadisi preporu~uju povezanost s kom{ijom, bez obzira na rodbinsku povezanost ili na njegovu vjeru:

184

Li~nost `ene muslimanke

“D`ibril mi je neprestano preporu~ivao kom{iju, tako da sam pomislio da }e ga proglasti nasljednikom.”435 To je visoko i ugledno mjesto koje je [erijat odredio za kom{iju, a koje preporu~uje D`ibrili Emin Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., {to je potvrdio u nekoliko navrata, tako da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pomislio da }e D`ibrilove preporuke vezane za kom{iju podi}i na stupanj rodbine i u~initi ga nasljednikom poput rodbine. Nasuprot D`ibrilove ponavljane preporuke o kom{iji, Allahov Poslanik, s.a.v.s., neprestano je podstrekavao na ~injenje dobro~instva prema kom{iji i to je nare|ivao u svakoj prilici koja bi mu se ukazala. U historijskoj hutbi na Oprosnom had`u Poslanik, s.a.v.s., govorio je i o kom{iji. Kada znamo da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u ovoj svojoj veli~anstvenoj hutbi sa`eo sve {to je `elio re}i vjernicima, jer je osje}ao da je to njegova posljednja hutba na tom veli~anstvenom mjestu, onda nam je jasno kolika je va`nost dobro~instva prema kom{iji. ^asni ashab Ebu - Umame, r.a., primijetio je veliku pa`nju koju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., posvetio u svom govoru na Oprosnom had`u, te je mislio da }e Poslanik, s.a.v.s., tako|er u~initi kom{iju nasljednikom. To je o~ito iz njegovih rije~i: “^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a nalazio se na svojoj devi prilikom Oprosnog had`a, gdje ka`e: ’Preporu~ujem vam kom{iju.’ To je ponavljao sve dok nisam pomislio: ’U~init }e ga zakonitim nasljednikom.’”436 Ponekad je Allahov Poslanik, s.a.v.s., izazivao osje}aje ashaba podstrekivaju}i ih na ~injenje dobrih djela, pa bi svoj govor zapo~injao rije~ima: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka radi ovako i ovako...” On bi ponavljao ovaj sugestivni stil nare|uju}i dobro ili kada bi podstrekavao na moralno pona{anje. Jedan od hadisa u kojem je upotrijebio ovu sintagmu jeste hadis u kojem ka`e: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka lijepo postupa prema svome kom{iji. Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka lijepo ugosti svoga gosta. Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka govori samo ono {to je dobro, u protivnom neka {uti.”437 U predanju koje bilje`i Buharija, stoji: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ne zlostavlja svoga kom{iju...”438 U samom po~etku hadisa on preporu~uje ~injenje dobro~instva prema kom{iji, te je, tako, dobro~instvo u~inio jednim od znakova vjerovanja u Allaha i Sudnji dan, kao i jednim od Njegovih lijepih plodova.

Li~nost `ene muslimanke

185

SVOJIM KOM[IJAMA VOLI ONO [TO VOLI SAMOJ SEBI @ena muslimanka koja je otvorila svoju du{u prema bo`anskoj uputi ima nje`no srce, dare`ljivu du{u, blagu prirodu, koja je draga njenim kom{ijama. Ona ima istan~ano osjetilo za sve ono {to }e im nauditi ili {to }e povrijediti njihovu ~ast i ugled ili {to }e im nauditi i nanijeti {tetu. Ona njima voli dobro kao {to ga voli samoj sebi, raduje se njihovoj radosti i boluje za njihovom boli. Ona sve to ~ini na osnovu njenog razumijevanja Poslanikovih, s.a.v.s., rije~i: “Niko od vas ne}e istinski vjerovati sve dok ne bude volio svome bratu ono {to voli samom sebi.”439 U predanju koje bilje`i Muslim od Enesa, a on od Vjerovjesnika, s.a.v.s., stoji da je rekao: “Tako mi Onoga u ^ijoj ruci je moja du{a, rob ne}e vjerovati sve dok ne bude volio svome kom{iji” - ili je rekao “svome bratu - ono {to voli samom sebi.”440 Svjesna `ena muslimanka ne zaboravlja da se s vremena na vrijeme obave`e da }e svojim kom{ijama koji se nalaze u te{koj situaciji ne{to dati, pokloniti. Ili, pak, svaki put kada bi se {irio miris kuhanja ili pe~enja iz njene ku}e, te taj miris izazove njihovu strast za ukusnom hranom, a oni nisu u mogu}nosti da sami naprave jelo sli~no njemu, ona }e im poslati jedan dio tog jela, pokazuju}i na taj na~n dru{tvenu solidarnost koju preporu~uje Allahov Poslanik, s.a.v.s., u svom obra}anju Ebu - Zerru: “O Ebu - Zerre! Kada bude{ kuhao ~orbu, dospi malo vi{e vode, pa od nje po{alji svojim susjedima.”441 U drugom predanju stoji: “Kada bude{ kuhao ~orbu, dospi malo vi{e vode, zatim pogledaj ima li ikog od ~lanova porodice tvojih kom{ija, pa jedan dio od nje njima odlij.”442 Doista, `eni muslimanki, ~iju svijest je islam izo{trio, nikako ne dolikuje da vidi svoje kom{ije u siroma{tvu, tegobi ili li{enosti, kao {to joj ne dolikuje da im ne pomogne u onome {to je dobro ili da im ne pru`i podr{ku, po{tovanje ili pomo} u hrani, a posebno ako `ivi u blagostanju, rahatluku i bogatstvu, ako u`iva u Allahovim blagodatima. Ne dolikuje joj da `ivi rasko{nim `ivotom, a da u isto vrijeme slu{a rije~i plemenitog Poslanika, s.a.v.s.: “Ne vjeruje u mene onaj ko zaspi sit, a pored njega njegov kom{ija je gladan, a on to zna.”443 “Nije vjernik onaj ko je sit, a njegov kom{ija gladan.”444

186

Li~nost `ene muslimanke

LIJEPO SE PONA[A PREMA SVOJIM KOM[IJAMA U SKLADU SA SVOJIM MOGU]NOSTIMA @ena muslimanka, koja je svjesna svoje vjere, ne smatra bezna~ajnim dobro~instvo koje ~ini svojoj kom{inici, ve} joj ~ini dobro~instvo, bez obzira koliko ono malo bilo. Njen stid i njena ljubav prema umno`avanju imetka i hvalisanju, ne spre~avaju je da pru`i makar malo od tog svog bogatstva pod izgovorom da je to nepodesno, pa da zbog toga ni to malo ne pru`i svojoj kom{inici sve dok ne bude u prilici da joj pru`i ne{to vi{e. Ona bi na taj na~in zabranila i sebi i svojoj kom{inici predodre|eno dobro pri i{~ekivanju ne~eg vi{e, a to vi{e ne bi do~ekala, te bi tako propustila priliku da u~ini dobro djelo. Na ovo plemeniti Poslanik, s.a.v.s., upozorava, posebno `ene, pa ka`e: “O `ene muslimanke! Neka kom{inica ne poni`ava svoju kom{inicu, makar to bilo koliko nokat od ovce.”445 “Nokat od ovce” ozna~ava njen papak, i to je alegorija za malu koli~inu, to jest, neka kom{inica ne omalova`ava kom{inicu koja joj je pru`ila neko dobro, makar ono bilo malo koliko ov~iji nokat, jer je to bolje od ni~ega, a Allah, d`.{., ka`e: “Onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjet }e ga.” 446 A Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “^uvajte se vatre d`ehenemske, pa makar s dijeljenjem polovine datule, a ako je ne budete imali, onda lijepom rije~ju.”447 Ovaj hadis, na osnovu njegovog op}enitog konteksta, mogu}e je da u sebi sadr`i zabranu omalova`avanja upu}enu kom{inici kojoj je udijeljeno. Onda to ima sljede}e zna~enje: neka kom{inica ne omalova`ava dobro koje joj je udijelila njena kom{inica, makar to dobro bilo koliko ov~iji nokat. Naprotiv, ona joj treba zahvaliti na tome, jer se zahvaljivanjem za u~injeno dobro {iri prijateljstvo i bliskost me|u kom{ijama, te se razvija ljubav, solidarnost i me|usobna milost u njihovim `ivotima. U ljudskoj zahvali na u~injenom dobru nalazi se jedno od islamskih moralnih svojstava koje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., potvrdio i preporu~io rije~ima: “Allahu ne zahvaljuje onaj ko ne zahvaljuje ljudima.”448 Islam `eli ra{iriti me|usobnu ljubav, povezanost i bliskost me|u kom{ijama, a ljudski putevi do ove ljubavi, povezanosti i bliskosti su mnogobrojni. Jedan od njih jeste i davanje

Li~nost `ene muslimanke

187

poklona, te je, stoga, Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio, posebno `enama, da omalova`avaju hediju (poklon) za njenu kom{inicu ili hediju od njene kom{inice, bez obzira koliko mala ona bila, jer je `ena osjetljiva u ovakvim i sli~nim prilikama, te to mo`e uticati na nju i njene osje}aje prema njenoj kom{inici. @ena muslimanka treba obratiti pa`nju na to da hedija ima posebno zna~enje ljudskosti koje se krije iza hedije, a ne materijalnu vrijednost te hedije. Svjesna `ena muslimanka ne smije zaboraviti ovo zna~enje ljudskosti, pa da umanjuje vrijednost hedije koju je poklonila svojoj kom{inici ili da umanjuje hediju koju je dobila od svoje kom{inice, jer u islamu zna~enja odre|enih stvari imaju prednost pred materijalnim vrijednostima.

OBRA]A POSEBNU PPA@NJU A@NJU NA DOBRO^INSTVO PREMA KOM[IJAMA, MAKAR ONI BILI NEMUSLIMANI Kod `ene muslimanke se krug dobro~instva pro{iruje i na kom{ije, te ga ne}e uskratiti svojim kom{ijama bez obzira da li oni bili njena rodbina ili samo muslimani. Naprotiv, ona se ne}e ograni~iti samo na njih, nego }e obuhvatiti i svoje kom{ije nemuslimane, slijede}i uputu islama, njegovu velikodu{nost, preporuku dobro~instva prema svim ljudima, bez obzira na razli~itost vjera i grupacija, ukoliko od njih ne do|e nasilje ili neprijateljstvo prema muslimanima: “Allah vam ne zabranjuje da ~inite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavi~aja va{eg ne izgone - Allah, zaista, voli one koji su pravi~ni.”449 Otud bi ~asni ashab Abdullah bin Amr, kada bi mu bila zaklana ovca, upitao svoga slugu: “Da li si {ta poklonio na{em kom{iji `idovu? Da li si {ta poklonio na{em kom{iji `idovu? Da li si {ta poklonio na{em kom{iji `idovu? Ja sam, doista, ~uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., gdje ka`e: ’D`ibril mi je neprestano preporu~ivao kom{iju, tako da sam pomislio da }e ga proglasti nasljednikom.’”450 Nije li ovo najobuhvatnija milost islama prema ljudima! Ima li {ta ljep{e od pomo}i onih koji `ive u njegovom okrilju i pod njegovim prostranim i sigurnim hladom! Historija svjedo~i da su ehlu-kitabije (sljedbenci knjige - kr{}ani i `idovi) u mnogim islamskm predjelima `ivjeli pored muslimana u potpunoj sigurnosti, gdje su bili sigurni za svoje `ivote, zemlju, imetke i za svoja uvjerenja. @ivjeli su bezbri`no u lijepim kom{ijskim odnosima, plemenitom postupanju i slobodnom uvjerenju, a njihove crkve postoje jo{ od najstarijeg doba u muslimanskim selima, na obroncima planina, a oko njih se nalaze na hiljade muslimana okru`uju}i svoje kom{ije sljedbenike knjige, pa`njom, brigom, dobro~instvom i lijepim kom{ijskim odnosima.

188

Li~nost `ene muslimanke

U SVOM DOBRO^INSTVU PREMA KOM[IJAMA DAJE PREDNOST BLI@IMA @ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, ne zaboravlja precizno ustrojstvo koje je islam uspostavio u ~injenju dobro~instva prema kom{ijama, jer je preporu~io da se dobro~instvo ~ini onome ko je najbli`i, vode}i ra~una o povezanosti kom{ija, koji su jedan uz drugoga i zbog osje}aja koje obi~no izaziva ta pa`nja kako bi se sa~uvala bliskost, ljubav i harmonija. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: “Upitala sam: ‘O Allahov Poslani~e! Ja imam dvojicu kom{ija. Kojem od njih da dam hediju?’ Odgovorio je: ‘Onome ~ija vrata su ti najbli`a.’”451 Ovo razvrstavanje u ~injenju dobro~instva prema kom{ijama ne zna~i da `ena muslimanka ne treba voditi brigu i o daljim kom{ijama kao i o dobro~instvu prema njima. Sve dobre kom{inice koje se nalaze u krugu njene ku}e ulaze u skupinu kom{ija i one kod nje imaju kom{ijsko pravo. Prethodno spomenuto razvrstavanje u davanju prednosti najbli`em kom{iji predstavlja poredak pri kojem je plemeniti Poslanik, vodio ra~una o mentalitetu bli`ih kom{ija, jer se obi~no izme|u dva najbli`a susjeda nalazi povezanost, kontakt, bliskost, ljubav i me|usobna saradnja.

ISKRENA MUSLIMANKA NAJBOLJA JE KOM[INICA Nema sumnje da je iskrena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, najbolja kom{inica u dru{tvu. To je stoga jer dobro~instvo prema kom{iji spada u pohvalno islamsko moralno svojstvo koje se nalazi duboko u svijesti `ene muslimanke koja je odgojena na temeljima islamskog pona{anja i na njegovim lijepim svojstvima. To moralno pona{anje predstavlja kom{inicu, koja najvi{e ~ini dobro~instvo kom{inici, najboljim kom{ijom kod Allaha: “Najbolji prijatelji kod Allaha jesu oni koji su najbolji prema svome prijatelju, a najbolje kom{ije kod Allaha su oni koji su najbolji prema svome kom{iji.”452 Poslanikova je praksa potvrdila da je dobra kom{inica jedan od stupova sre}e u `ivotu ~ovjeka muslimana, jer ona za kom{iju zna~i: radost, rahatluk, sigurnost i smiraj:

Li~nost `ene muslimanke

189

“Sre}u ~ovjeka muslimana na ovome svijetu predstavlja: dobar kom{ija, prostrana ku}a i udobno prevozno sredstvo.”453 ^asni ljudi iz prvih generacija veli~ali su vrijednosti dobrog kom{iluka, smatraju}i da je on blagodat koja se ne mo`e mjeriti imetkom, kapital koji se ne mo`e mjeriti ni~im u `ivotu na ovome svijetu. O tome svjedo~i historija koja bilje`i da se kom{ija Seida bin El - ‘Asa cjenkao za svoju ku}u tra`e}i sto hiljada dirhema, a zatim je rekao mu{teriji: “Ovo je vrijednost ku}e, a za koliko }e{ kupiti kom{iluk sa Seidom?” Po{to je za to Seid saznao, poslao mu je tu vrijednost i tra`io od njega da ostane u svojoj ku}i. Ovo je svijetla i jasna strana dobre kom{inice, a kakva je strana lo{e kom{inice?

LO[A KOM[INICA I NJENA CRNA STRANA Vjerodostojni tekstovi potvr|uju da je strana lo{e kom{inice tamna, mra~na i da bogobojazna i senzibilna `ena muslimanka ne mo`e `ivjeti s njom, a da samu sebe ne uzdrma i ispuni strepnjom zbog lo{e kom{inice, da svoje osje}aje ne ispuni mje{avinom mr`nje, odvratnosti i ga|enja prema njoj.

LO[A KOM[INICA LI[ENA JE BLAGODA TI IMANA BLAGODATI Dovoljno je mu~no, odurno i jadno to da je ona li{ena blagodati imana - vjerovanja, najve}e i najuzvi{enije blagodati u ljudskom `ivotu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., potvrdio je odvojenost ove blagodati od svakog ~ovjeka koji je istrajan u ~injenju nasilja prema svome kom{iluku do te mjere da se ubraja u lo{eg kom{iju. To je ~vrsta, kategori~ka potvrda bez popustljivosti i odstupanja, jer se tri puta zakleo Allahom potvr|uju}i odvojenost imana od takve osobe: “‘Tako mi Allaha, nije vjernik. Tako mi Allaha, nije vjernik. Tako mi Allaha, nije vjernik.’ Upita{e prisutni: ‘A ko to, Allahov Poslani~e?’ ‘Onaj od ~ijeg zla nije siguran njegov kom{ija’ - odgovori Poslanik, s.a.v.s.”454 U Muslimovom predanju stoji: “Ne}e u}i u D`ennet onaj od ~ijeg zla nije siguran njegov kom{ija.”455 Ima li ve}eg zlo~ina od toga!? Ima li ve}eg grijeha od toga!? Zapast }e u njeg ~ovjek ako

190

Li~nost `ene muslimanke

bude zlo nanosio svome kom{iji, te }e se time odvojiti od blagodati imana i bit }e mu zabranjen ulazak u D`ennet!!! Iskrena `ena muslimanka, koja je ~iste du{e, pro`ivljava ove tekstove, stroge propise koje oni ugra|uju u svijest i tamnu sjenu koju navla~e na du{u, a koja okru`uje lo{u kom{inicu, pa joj nije ni na kraj pameti da nanese zlo svojim kom{ijama, bez obzira u kakvom se stanju i uvjetima nalazila. To je stoga {to ~injenje zla svojim kom{inicama i upu{tanje s njima u spletke, varke, neprijateljstvo i sva|u, ne spada u male grijehe i bezna~ajne pogre{ke, nego spada u velike grijehe koji odstranjuju iman i prijete njenom zavr{etku na onome svijetu. Da li se zbog propasti, nakon gubitka imana i propasti na ahiretu, uznemiri srce `ene muslimanke, da li ustreperi njena du{a i da li se uzdrma njeno bi}e?

LO[A JE KOM[INICA @ENA ^IJE DJELO JE UZALUDNO Ako je lo{a kom{inica izgubila iman, kao {to se to navodi u prethodnom hadisu, onda je ona `ena ~ija su sva djela uzaludna. Ne}e joj koristiti nakon toga ni pokornost niti }e joj biti primljeno dobro djelo, sve dok je ustrajna u ~injenju zla svojim kom{ijama. To je stoga {to se dobra djela u osnovi temelje na vjerovanju u Allaha, a vjerovanje u Allaha nije brza rije~ koju jezik nepromi{ljeno izgovara. To je precizno sprovo|enje onoga {to Allah, d`.{., tra`i od Svojih robova. Po{to je lo{a kom{inica izgubila svoj iman svojom istrajno{}u i uporno{}u u nano{enju zla svojim kom{ijama, nakon toga ona ne `udi za tim da Allah, d`.{., primi od nje dobro djelo, bez obzira koliko ono bilo, nego ga uni{tava i ne ostavlja nikakva traga, makar u njega utro{ila dane i no}i. Re~eno je Vjerovjesniku: “Allahov Poslani~e! Doista, ta i ta `ena no}u klanja, a danju posti. Ona ~ini dobra djela i udjeljuje, ali svojim jezikom nanosi zlo svojim kom{ijama.” Na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “U njoj nema dobra. Ona je stanovnik D`ehennema.” Rekli su: “Ta i ta `ena klanja propisane namaze, udjeljuje suhi sir i nikome zlo ne nanosi.” Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Ona je stanovnik D`enneta.”456 Allahov Poslanik, s.a.v.s., opisao je lo{eg kom{iju kao ~ovjeka od kojeg nema nikakve koristi, rije~ima: “Od troje nema nikakve koristi: vladara - ako mu dobro~instvo u~ini{, nezahvalan je, a ako zlo u~ini{, ne pra{ta; lo{eg kom{ije - ako vidi dobro, prikrije ga, a ako vidi zlo, razglasi ga i `ene - ako si prisutan, vrije|a te, a ako si odsutan, vara te.”457

Li~nost `ene muslimanke

191

Ovako se smjenjuju tekstovi koji oslikavaju odurnu sliku lo{e kom{inice od koje du{a ~iste `ene muslimanke osje}a odvratnost. Stoga je ona oprezna da ne bi zapala u grijeh zlostavljanja kom{iluka. Stoga je ona veoma daleko, da ne mo`e biti dalje od toga da jednog dana ne postane lo{a kom{inica, kako ne bi raspirivala sva|u izme|u nje i njenih kom{inica, ili da ne bi nastupilo me|u njima neprijateljstvo, ili se razvila zavist, ili ra{irila mr`nja. Tako, Poslanikovo, s.a.v.s., upozorenje, zbog zlostavljanja kom{iluka putem sva|e ili mr`nje, ne napu{ta njen sluh niti to ona zaboravlja svaki put kad se ra{iri zlo, razdor i sva|a me|u kom{ijama: “Prva dva parni~ara na Sudnjem danu }e biti dvojica kom{ija.”458

MUSLIMANKA NE USKRA]UJE PRU@ANJE POMO]I SVOJIM KOM[IJAMA Bogobojaznoj `eni muslimanki nije dovoljno da se kloni zlostavljanja svojih kom{inica, nego neprestano nastoji da im pru`i pomo}, onoliko koliko je u mogu}nosti. Ona im {irom otvara vrata dobro~instva, dobra i pomo}i, strahuje da ih ne uskrati u njihovom pravu. A svaki put kada neko poziva na brigu o njima, na njihovo po{tovanje i ~injenje dobro~instva prema njima, strahuje da se ne ostvari ono {to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., objavio u vezi s pitanjem prezrenog, nezahvalnog i {krtog kom{ije koji malo poma`e: “Koliko }e biti kom{ija na Sudnjem danu zaka~enih za svoga kom{iju koji }e govoriti: “Gospodaru! Ovaj je zatvorio svoja vrata preda mnom i tako uskratio svoju pomo}.”459 Lo{eg li kraja! Kakve li propasti za pohlepnog i {krtog kom{iju koji ne poma`e svome kom{iji! Kakva li je njegova propast onoga dana kada ljudi stanu pred svoga Gospodara!! S aspekta islama muslimani i muslimanke su ~vrsta i kompaktna gra|evina. Njene cigle su sinovi ovoga ummeta, a svaka cigla treba biti ~vrsta, koherentna i ~vrsto povezana s drugim ciglama kako bi se osigurala kompaktnost, ~vrstina i stabilnost gra|evine. Ako ne bude takva, ta gra|evina je izlo`ena propadanju, ru{enju i devastiranju. Islam je svoje cigle okru`io ~vrstom vezom duhovne opskrbe koja ~uva njihovu povezanost, potpomaganje i ~vrstinu, kako bi zdanje muslimana ostalo ~vrsto, koje ne mogu poremetiti nikakvi doga|aji niti ga iz temelja mogu uzdrmati silni uragani. [ta ima ljep{e od Poslanikovog, s.a.v.s., primjera povezanosti muslimana i muslimanki, njihove solidarnosti i potpomaganja. To se nalazi u rije~ima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Vjernik podupire vjernika kao {to dijelovi gra|evine podupiru jedan drugi.”460 “Primjer vjernika u njihovoj me|usobnoj ljubavi, samilosti, suosje}ajnosti sli~an je

192

Li~nost `ene muslimanke

organizmu. Kada se jedan organ razboli, na to odgovore ostali dijelovi tijela nesanicom i groznicom.”461 Islam vodi brigu o povezanosti ~lanova ovog ummeta. Ova ~udnovata povezanost sama po sebi u~vr{}uje vezu kom{ije s njegovim kom{ijom, a ova veza se temelji na ~vrstim osnovama ljubavi, dobro~instva, solidarnosti i lijepog postupanja.

STRPLJIV A JE KADA STRPLJIVA JOJ NJENE KOM[INICE NANOSE ZLO Nije nikakvo ~udo da je `ena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, strpljiva kada joj njene kom{inice nanose zlo. Ona im na njihovo zlo ne uzvra}a na isti na~in, niti se rasrdi ako je zadesi neka od neda}a, niti im za zlo uzima njihove zablude, nedostatke i pogre{ke. Naprotiv, ona im pra{ta, na taj na~in zara|uju}i nagradu kod Allaha, d`.{., zbog svoje strpljivosti, pra{tanja, ~vrsto vjeruju}i da kod Allaha, d`.{., ne}e propasti ovo njeno plemenito pra{tanje. Naprotiv, On joj omogu}ava da zaradi Njegovu ljubav i zadovoljstvo. O tome svjedo~i hadis kojeg prenosi Ebu - Zerr, a govori o njegovom susretu sa Mutarrifom bin Abdullahom koji mu je tom prilikom rekao: “O Ebu - Zerr! Do mene je dopro tvoj hadis, pa sam `udio da te sretnem.” Rekao je: “Tvoj otac pripada uzvi{enom Allahu!”462 “Pa evo, susreo si me.” Rekao sam: “Do mene je dopro govor da je s tobom razgovarao Allahov Poslanik, s.a.v.s., i da je rekao: ’Uzvi{eni Allah voli troje i prezire troje.’ Rekao je: ’A kako bih ja sebi mogao uobraziti da sla`em na Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ?’ Rekao sam: ’Ko su ta trojica koje Allah voli?’ Odgovorio je: ’^ovjek koji se strpljivo bori na Allahovom putu nadaju}i se nagradi, pa se bori sve dok ne pogine, a vi }ete to na}i u Allahovoj knjizi, zatim je prou~io: ‘Allah voli one koji se na Njegovom putu bore u redovima kao da su ~vrsti bedem.‘463 Upitao sam: ’I ko jo{?’ Nastavio je: ’^ovjek koji ima lo{eg kom{iju koji mu zlo ~ini, pa je strpljiv na njegovo zlo sve dok ga Allah ne po{tedi od njega za `ivota ili smrti...’”464 Doista, me|u svojstva `ene muslimanke, ~iju du{u je islam odgojio i istan~ao njene osje}aje, spada i strpljivost pri zlostavljanju od njenih kom{inica, u onolikoj mjeri koliko je to ona u mogu}nosti, kao i uzvra}anje na njihovo zlo onim {to je dobro. Ona ovim svojim strpljenjem i mudrim pona{anjem predstavlja za njih najbolji primjer lijepog postupanja prema kom{iji i iskorjenjuje iz njihovih du{a korijenje zla, skrivenu mr`nju i prezir koji su se u njima talo`ili. A iznad svega ovoga ona slijedi uputu Vjerovjesnika, s.a.v.s., koji ka`e:

Li~nost `ene muslimanke

193

“Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka ne uznemirava svoga kom{iju...”465 Neka poslu{aju kom{ince, od onih `ena koje gube osje}aj za pravdu, kada se neko od njene djece posva|a s djetetom od kom{ija, kako tada za`mire, osipaju}i na svoje kom{inice paljbu, `ustre i zajedljive rije~i i bolne psovke, mlate}i kom{ijskim vezama o zid, kidaju}i veze ljubavi, su`ivota i bliskosti u trenutku srd`be. Neka poslu{aju kako su se usprotivile islamskoj uputi u postupanju s kom{ijama i kako su zadovoljne time da budu lo{e kom{inice. Neka su radosne odgojene kom{inice koje su oki}ene strpljenjem, nje`no{}u, ustrajno{}u, stalo`eno{}u i lijepim postupanjem, kao i one koje na isti na~in ne uzvra}aju zlo svojim kom{inicama, neka su radosne zbog toga {to su one dobre kom{inice ~ijim je mudrim pona{anjem Allah zadovoljan.

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJIH SEST ARA I PRIJA TELJICA SESTARA PRIJATELJICA

VOLI IH I PRIJA TELJUJE PRIJATELJUJE S NJIMA U IME ALLAHA Povezanost iskrene `ene muslimanke i njene veze s njenim sestrama muslimankama i prijateljicama razlikuje se od njenih veza s drugim `enama i te veze imaju dru{tveni karakter. Ona svoje veze i povezanost sa svojim sestrama muslimankama gradi na osnovu bratimljenja u ime Allaha. A ovo bratimljenje u ime Allaha najvrednija je veza koja povezuje ljude, mu{karce i `ene. To je veza imana - vjerovanja u Allaha, koju je Allah postavio me|u svim vjernicima u rije~ima: “Doista su vjernici samo bra}a...” 466 Bratimljenje po vjerovanju - imanu naj~vr{}a je povezanost srca, naj~vr{}a veza du{a i najuzvi{enija povezanost umova i du{a. Nesumnjivo je da }emo sestre muslimanke koje su se bratimile u ime Allaha neprestano vidjeti u jakoj i ~vrstoj povezanosti koja se zasniva na ljubavi u ime Allaha, a to je najvrednija, naj~istija i naj~ednija ljubav u ljudskom `ivotu. To je ljubav koja je li{ena bilo kakve koristi, koja je oslobo|ena bilo kojeg cilja, koja je ~ista od bilo kakvog nedostatka, jer se njena ~istota i prozirnost crpe iz svjetiljke objave i Poslanikove, s.a.v.s., upute. To je ~ista ljubav u kojoj muslimani i muslimanke nalaze ~istotu imana: “Kod koga se na|u tri stvari ,osjetit }e slast imana: da mu Allah i Njegov Poslanik, budu dra`i od svega, da voli ~ovjeka samo u ime Allaha, da prezire povratak u nevjerstvo nakon {to ga je Allah izbavio iz njega, kao {to prezire da bude ba~en u vatru (d`ehenemsku).”467

198

Li~nost `ene muslimanke

STUP ANJ ONIH KOJE SE STUPANJ VOLE U IME ALLAHA Do{li su mnogobrojni, uzastopni, iscrpni i vjerodostojni tekstovi koji uzdi`u one koji se vole u ime Allaha, bilo da se radi o mu{karcima ili `enama. To su tekstovi koji opisuju njihov veli~anstveni stupanj, njihovo plemenito mjesto, visoki ugled koji }e im Allah, d`.{., ukazati na dan kada }e ljudi stati pred svoga Gospodara. Mu{karcima i `enama koji se vole u ime Allaha dovoljni su ugled i ~ast koje }e im ukazati njihov Gospodar, Koji }e na Sudnjem danu obratiti pa`nju na njih, pa }e pozvati: “Gdje su oni koji su se me|usobno voljeli u Moje ime? Ja }u ih danas staviti pod Moj hlad, gdje nema drugog hlada osim Moga hlada.” 468 Kakva je to veli~anstvena ~ast! Kako je to visok stupanj! Kako je to uzvi{ena po~ast! Ljudi i `ene koji se vole u ime Allaha to }e osjetiti tog strahovitog i `estokog dana, dana velike `alosti. To stoga {to iskrena, ~ista i nesebi~na ljubav, koja treperi u ljudskom srcu prema njegovom bratu ~ovjeku, `ele}i time samo Allahovu nagradu, predstavlja te`ak i naporan uspon koji mogu savladati samo oni ~ije su du{e ~iste, za koje su dunjaluk i u`ici na njemu bezna~ajni, pa su se njihove du{e uzdigle iznad privla~nosti materijalnog `ivota, njegovih strasti, u`itaka i koristi. Oni `ude za blagodatima koje su kod Allaha, a Njegovo zadovoljstvo je najve}e. Nema sumnje da }e Allah, d`.{., podi}i ovu izuzetnu ljudsku vrstu na najvi{i stupanj i da }e im pripremiti mjesto i blagodati koje dolikuju njihovoj veli~ini, uznesenosti i njihovoj isklju~ivoj predanosti Allahu, d`.{. To nalazimo u hadisu koji prenosi Mu’az od Vjerovjesnika, s.a.v.s., koji ka`e: “^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da ka`e: “Rekao je Uzvi{eni Allah: “Oni koji se vole u Moje ime imaju balkone od svjetlosti na kojim }e im zavidjeti vjerovjesnici i {ehidi.”469 Nije nimalo ~udno da Allah, d`.{., pokloni ovim plemenitim robovima ono {to je veli~anstvenije, uzvi{enije od tog stupnja i blagodati. On im poklanja Svoju veli~anstvenu i dragocjenu ljubav koju ljudi dosti}i ne mogu (sami sobom) na ovome i na budu}em svijetu. To se navodi u hadisu koji prenosi Ebu - Hurejre, r.a., od Vjerovjesnika s.a.v.s.: “Neki ~ovjek krenuo je posjetiti svoga brata muslimana u drugom selu. Allah mu je u toku njegovog putovanja poslao meleka, pa kad je do{ao do njega, melek je upitao: ’Kuda `eli{ da ide{?’ Rekao je: ’@elim kod svoga brata u ovome selu.’ Upitao je: ’Ima{ li neku potrebu kod

Li~nost `ene muslimanke

199

njega?’ Odgovorio je: ’Nemam, osim {to ga volim u ime Allaha Uzvi{enoga.’ Rekao je: ’Ja sam, doista Allahov izaslanik tebi i Allah je, doista, tebe zavolio kao {to si ti Njega zavolio u ime Njegovo.’”470 Nema blagoslovljenije stvari za ~ovjeka od ljubavi koja ga podi`e na stupanj na kojem zaslu`uje Allahovu, d`.{., ljubav i Njegovo zadovoljstvo! Allahov Poslanik, s.a.v.s., znao je koliki trag ostavlja ova ~ista ljubav na u~vr{}ivanje ljudskih zajednica i dru{tava, na njihovo uzdizanje i na njihovu sre}u. On nikad nije propu{tao priliku da muslimanima preporu~i me|usobnu ljubav, bliskost i prijateljstvo. On im nare|uje da obznane ovo svoje prijateljstvo kako bi se otvorili zasuni na srcu i kako bi se ra{irila ljubav, harmonija i ~istota u ljudskim du{ama. Od Enesa, r.a., prenosi se da je neki ~ovjek bio kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., pa je pored njega pro{ao neki ~ovjek i rekao: “Allahov Poslani~e! Ja doista volim ovog ~ovjeka.” Na to ga je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitao: “Da li si ga obavijestio o tome?” Odgovorio je: “Nisam.” Rekao je: “Obavijesti ga.” On ga je sustigao i rekao mu: “Ja te, doista, volim u ime Allaha.” Odgovorio je: “Allah te zavolio, Koji je u~inio da me ti zavoli{ u Njegovo ime.”471 Allahov Poslanik, s.a.v.s., to je i sam ~inio, pou~avaju}i muslimane kako da grade dru{tvo ljubavi, bratstva, prijateljstva i ~istote. Jednog dana je uzeo Muaza za ruku i rekao: “Muaze! Tako mi Allaha, ja te uistinu volim, i preporu~ujem ti, o Muaze: ’Nemoj zavr{iti namaz, a da ne prou~i{: ’Allahu moj, pomozi mi da istrajem u spominjanju Tebe, i u zahvalnosti prema Tebi, te u lijepom robovanju prema Tebi.’”472 Tako se Muaz prepustio {irenju miomirisa ove ~iste ljubavi u ku}ama islama me|u muslimanima. Govorio im je o tome {ta je ~uo od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., o tome kakvu je veli~anstvenu nagradu Allah, d`.{., pripremio za one koji se vole u ime Allaha, a Njegova ljubav je ve}a od svega. Imam Malik u svom djelu “El - Muvetta’” bilje`i hadis s vjerodostojnim senedom od Ebu - Idrisa el - Havlanija, koji je rekao: “U{ao sam u d`amiju u Damasku, kad tamo mladi} blistavog osmjeha (bijelih zuba) i oko njega ljudi. Kada se oko ne~ega razi|u, njemu se obrate i postupe po njegovom mi{ljenju. Pitao sam o njemu, pa mi je re~eno: “Ovo je Muaz bin D`ebel, r.a.” Sutradan sam poranio, ali sam ga na{ao da je do{ao prije mene. Na{ao sam ga kako klanja, pa sam pri~ekao da zavr{i sa svojim namazom, a zatim sam stao ispred njega, nazvao mu selam, a zatim rekao: ’Tako mi Allaha, ja te, uistinu, volim.’ Na to je upitao: ’U ime Allaha?’ Rekao sam: ’U ime Allaha.’ Upitao je: ’U ime Allaha?’ Rekao sam: ’U ime Allaha’. Prihvatio je kraj moga ogrta~a i privukao me sebi, pa je rekao: ’Raduj se. Ja sam, uistinu, ~uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kad ka`e: ’Rekao je Uzvi{eni Allah: ’Moja ljubav je obavezna za one koji se u Moje ime vole, za one koji sijele u Moje ime, za one koji se posje}uju u Moje ime i za one koji su dare`ljivi u Moje ime.‘”473

200

Li~nost `ene muslimanke

UTICAJ LJUBA VI U IME ALLAHA LJUBAVI NA @IVOT MUSLIMANA I MUSLIMANKI Islam je do{ao da izgradi najbolje dru{tvo koje }e se bazirati na ljubavi, prijateljstvu i me|usobnom savjetovanju. Zato je neophodno da se zasije ljubav u srcima pojedinaca koji sa~injavaju dru{tvo. Stoga je ova ljubav me|u vjernicima i me|u vjernicama postala jednim od uvjeta vjerovanja s kojim }e u}i u D`ennet. Imam Muslim bilje`i od Ebu - Hurejrea da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Tako mi Onoga u ^ijoj ruci je moja du{a, u D`ennet ne}ete u}i sve dok ne budete vjerovali, a ne}ete vjerovati sve dok se ne budete voljeli. Ho}ete li da vas uputim na ne{to, ako ga budete radili, me|usobno }ete se voljeti? [irite me|u sobom selam.”474 To je precizno i prodorno vjerovjesni~ko gledanje, koje uo~ava da ni{ta ne mo`e iz du{a izbaciti mr`nju niti iz prsa sprati prljav{tine suparni{tva i zavidnosti, osim iskreno, ~asno i uzvi{eno bratstvo i prijateljstvo. To je bratstvo i prijateljstvo koje rukovodi `ivotom muslimana i muslimanki, koje ga ispunjava ljubavlju, me|usobnim savjetovanjem, blisko{}u i ~istotom i koje ga ~isti od mr`nje, razdora, varanja, zlobe, prezira i zavidnosti. A put do svega toga vodi kroz {irenje selama kako bi otvorio srca za bliskost, dobro~instvo, ljubav i ~istotu. Zato je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ~esto ponavljao zna~enje ovih rije~i, namjeravaju}i u srca ubaciti iskrice ljubavi, `ele}i da se vodi briga o njoj, sve dok ta velika, ~ista i blistava ljubav ne urodi plodovima, koje islam neprestano `eli vjernicima i vjernicama. Allahov Poslanik, s.a.v.s., putem ove ~iste ljubavi izgradio je du{e prve generacije muslimana i muslimanki. Oni su s pravom bili ~vrsti temelj na kojem se gradio uznositi islam. Bili su svjetlucave zvijezde na tamnom nebu ~ovje~anstva koje su narodima osvjetljavale put. Putem ove ~iste i iskrene ljubavi Allahov Poslanik, s.a.v.s., uspio je izgraditi najuzornije islamsko dru{tvo utemeljeno na bratstvu. Ono je predstavljalo pravo ~udo po svojoj ~vrstini i stamenosti, sposobnosti podno{enja tereta d`ihada i `rtvovanja na putu {irenja islama i uzdizanja njegovih zastava i na istoku i na zapadu, kao {to je predstavljalo ~udo u me|usobnoj povezanosti, potpomaganju i solidarnosti unutar tog bratstva koje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., opisao na najveli~anstveniji na~in: “Vjernik podupire vjernika kao {to dijelovi gra|evine podupiru jedan drugi.”475

Li~nost `ene muslimanke

201

“Primjer vjernika u njihovoj me|usobnoj ljubavi, samilosti, saosje}anju, sli~an je organizmu. Kada se jadan organ razboli, na to odgovore ostali dijelovi tijela nesanicom i groznicom.”476 @ena je muslimanka u svojim prvim danima, a i kroz historiju, u~estvovala u izgradnji te veli~anstvene gra|evine islama na temeljima bratstva u vjeri. Ona jo{ uvijek u~estvuje u toj blagoslovljenoj gradnji {irenjem vrednota ljubavi u ime Allaha i {irenjem njenog miomirisa u islamskim dru{tvima. Ona svojim sestrama i prijateljicama prilazi punog srca i osje}aja, te na taj na~in u~vr{}uje svoje bratimljenje i prijateljstvo u ime Allaha, kao {to u~vr{}uje veze ljubavi unutar tog prijateljstva.

NE PREKIDA VEZE SA SVOJIM SESTRAMA I NE ODBACUJE IH @ena muslimanka, koja je svjesna propisa svoje vjere, ne zaboravlja da islam podsti~e na bratimljenje, me|usobnu ljubav i bliskost. Islam je taj koji je zabranio prekidanje veza, sva|anje i zanemarivanje. Islam potvr|uje da neda}e koje se de{avaju, ne razdvajaju dvije `ene koje se iskreno vole u ime Allaha. To je stoga {to je veza ljubavi u ime Allaha ja~a i ~vr{}a od toga da je bi je prekinula prva pogre{ka koju po~ini jedna od njih. O tome svjedo~e rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Dvojica se muslimana me|usobno ne vole u ime Allaha ili u ime islama, kad ih mo`e razdvojiti prva pogre{ka koju je izazvao jedan od njih.”477 Du{om `ene nekada ovlada poriv srd`be u trenutku ljudske slabosti, te tako sestra muslimanka nanese zlo svojoj sestri muslimanki. Ponekad srd`ba i sva|a me|u njima uzrokuje prekid veza. @ena muslimanka ne smije zaboraviti da islamskoj uputi nije nepoznata priroda ljudske du{e, da je ona podlo`na srd`bi, izljevima osje}aja i njihovim promjenama. Stoga je islam odredio granicu u okviru koje ljudska du{a mo`e smiriti svoje uzbu|enje i obuzdati glas srd`be, a taj rok je tri dana. Islam zabranjuje `enama koje su se posva|ale da provedu ova tri dana, a da se ne potrude da to izglade, ra{~iste i pomire se. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: “Muslimanu nije dozvoljeno da ne govori sa svojim bratom muslimanom du`e od tri dana i da pri susretu okre}u glavu jedan od drugoga. Od njih dvojice bolji je onaj koji prvi nazove selam.”478 O~ito je da rije~ “musliman” podjednako podrazumijeva i mu{karca i `enu u ovakvim obligatnim i zakonodavnim tekstovima koji ure|uju `ivot pojedinca, porodice i dru{tva u islamskom svijetu.

202

Li~nost `ene muslimanke

Uo~it }emo da `ena muslimanka, ~ije je osje}aje islam oblikovao, ~iju du{u je odgojila njegova mudra uputa, ne prekida veze ni s jednom od svojih sestara muslimanki, bez obzira koji razlozi za to bili, nego }e nastojati da to s njom ra{~isti i da se s njome poselami. Ona zna da je od njih dvije bolja ona koja prva nazove selam, pa ako njena sestra muslimanka odgovori na njen selam, obje }e u~estvovati u nagradi za njihovo pomirenje. A ako ne odgovori na selam, ona koja je nazvala selam oslobo|ena je grijeha za prekidanje veza i zbog toga {to nije govorila s njome, a ona koja nije odgovorila na selam, sama }e imati za to grijeh. Na ovo upu}uje islam u hadisu koji se prenosi od Ebu-Hurejrea koji ka`e: “^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da ka`e: ’^ovjeku nije dozvoljeno da ne govori sa svojim bratom muslimanom du`e od tri dana. Kada pro|u tri dana, neka se susretne s njim i neka mu nazove selam. Ako mu odgovori na selam, zajedno }e imati udjela u nagradi, a ako ne odgovori na selam, onaj koji je nazvao selam oslobo|en je grijeha zbog toga {to ne govore.’”479 Nema potrebe da se obja{njava da rije~ “~ovjek” u kontekstu hadisa o prekidanju odnosa i napu{tanju, podjednako obuhvata i mu{karca i `enu. Koliko god se produ`i taj prekid veza, produ`ava se i grijeh, pove}ava pogre{ka i potvr|uje obe}anje dato onim `enama koje se sva|aju i koje ne govore. Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: “Ko ne govori sa svojim bratom muslimanom godinu dana, kao da je prolio njegovu krv.”480 Stra{an li je zlo~in prekidanja veza i negovorenja u [erijatu ! [ta ima te`e od njihovog tereta za onoga ko ih po~ini! To se, ~ak, izjedna~ava s prolijevanjem krvi! Islamski program u odgoju du{a temelji se na ljubavi, bratimljenju, povezanosti i solidarnosti. Pored toga, islam tra`i od muslimana i muslimanki da iz svog `ivota odstrane me|usobnu mr`nju, zavidnost i neprijateljstvo. Islam nije zadovoljan time da njihov `ivot remeti bilo {ta od tih lo{ih moralnih osobina koje su strane bratimljenju u vjeri. Stoga, njegova uputa dopire do ~ula, ispisuju}i najveli~anstveniji moralni kodeks za koji je ~ovje~anstvo saznalo otkako je ~ovjek na Zemlji: “Ne raskidajte me|usobne veze, ne okre}ite le|a jedni drugima, ne mrzite se i ne zavidite jedni drugima. Budite bra}a kao {to vam je Allah naredio.”481 “^uvajte se sumnji~enja, jer je sumnji~enje najla`niji govor. Nemojte prislu{kivati, nemojte {pijunirati, nemojte se nadmetati (u onome {to je lo{e), nemojte zavidjeti jedni drugima, nemojte se me|usobno mrziti, nemojte jedni drugima le|a okretati. O Allahovi robovi, budite bra}a.”482 “Ne zavidite jedni drugima, ne podi`ite cijenu robe ne `ele}i je kupiti483, nemojte se me|usobno mrziti, ne okre}ite le|a jedni drugima, neka niko od vas ne prodaje ne{to kvare}i drugome njegovu prodaju.484 O Allahovi robovi, budite bra}a. Musliman je muslimanu brat, i on mu ne ~ini nepravdu,

Li~nost `ene muslimanke

203

ne poni`ava ga i ne prezire. Bogobojaznost je ovdje” - i pokaza na svoje grudi tri puta. “Dovoljno je ~ovjeku zla da prezire svoga brata muslimana. Svakom muslimanu je zabranjena krv, ~ast i imetak drugog muslimana.”485 @ena muslimanka, ~ije je osje}aje islam odgojio, razmi{lja o ovim tekstovima poslani~ke upute, koji u sebi sadr`e sve lijepe moralne osobine, kao {to su: ljubav, me|usobno prijateljstvo, bratimljenje, savjetovanje, samilost i nesebi~nost, u svojim grudima ne mo`e gajiti netrpeljivost niti mo`e dugo dr`ati veze prekinutim. Insistirati na neprijateljstvu i prekidu veza mo`e samo `ena u ~ijem srcu je bolest, u du{i krutost, u naravi devijacija, a u razumu okamenjenost. Bogobojazna `ena muslimanka veoma je udaljena od svih ovih lo{ih moralnih osobina. Zato je i do{la `estoka prijetnja onima ~ija su srca okrutna, umovi okamenjeni, mu{karcima i `enama, koji su skrenuli s Njegovog puta, ~ije du{e su zaklonjene od Njegovog pra{tanja, svjetlosti i velikodu{nosti, zbog njihove upornosti u prekidanju veza i odnosa. Ona predstavlja prijetnju za njihovu poziciju na onome svijetu, zaklanja od njih milost i oprost njihovog Gospodara i zatvara ped njima vrata D`enneta. To nalazimo u rije~ima Poslanika, s.a.v.s.: “Vrata D`enneta otvaraju se svakog ponedjeljka i ~etvrtka, i oprosti se svakom robu koji Allahu ne pripisuje druga, izuzev onoga ko je zava|en sa svojim bratom muslimanom. Tada se ka`e: ’Sa~ekajte ovu dvojicu dok se izmire. Sa~ekajte ovu dvojicu dok se izmire. Sa~ekajte ovu dvojicu dok se izmire.’”486 ^asni ashab Ebu - Derda’ govorio je: “Ho}ete li da vam ka`em {ta je bolje od sadake i posta? Popravljanje me|usobnih odnosa. Mr`nja, doista, bri{e nagradu.” Doista je ovo ispravno, dalekovidno i duboko gledanje ovog ~asnog ashaba. Duh ove vjere, koja se temelji na ljubavi, bratimljenju i me|usobnoj povezanosti, natjerao je ove `ene da razmi{ljaju o njihovim sva|ama, vrije|anjima i prepirkama. Ovaj ~asni ashab, koji je bio izvor povjerenja plemenitog Poslanika, s.a.v.s., zbog svoje domi{ljatosti i zbog svog ~vrstog stava, smatra da mr`nja upropa{tava djelo, bri{e nagradu i uni{tava dobra djela. Zato je za muslimanku popravljanje poreme}enih odnosa okretanjem ka svojoj sestri muslimanki bolje od sadake i posta, jer njen neprekidni prekid veza, okretanje le|a i mr`nja vodi ka brisanju njenih dobrih djela u njenom ibadetu.

BLAGA JE PREMA NJIMA I PRA[T A IM PRA[TA @ena muslimanka, ~ija se du{a napila islamske upute, blaga je prema svojim sestrama muslimankama i prema svojim prijateljicama. Ona ne dr`i u sebi prikrivenu mr`nju, srd`bu i prezir. Ako je zadesi srd`ba prema nekoj od sestara muslimanki, svoju srd`bu savlada i

204

Li~nost `ene muslimanke

oprosti svojoj sestri muslimanki koja je zgrije{ila, na najjednostavniji i najlak{i na~in, a da ne osjeti samo prezir i omalova`avanje u ~inu pra{tanja. Naprotiv, ona }e u svom oprostu prema sestri muslimanki, koji izvire iz dubine njene velkodu{ne du{e, prona}i dobro~instvo koje Allah voli kod Svojih robova, a koje Mu ih pribli`ava za jedan stupanj: “... i koji srd`bu svla|uju i ljudima pra{taju - a Allah voli one koji dobra djela ~ine.”487 Stoga, ako kazani srd`be proklju~aju u ljudskoj du{i, a vlasnik ili vlasnica ih prigu{e ne poprativ{i to oprostom, pretvorit }e se u neprijateljstvo, mr`nju i prikriveni prezir, a to je za ~ovjeka te`e i opasnije od srd`be. Ali ako ~ovjek u~ini da srd`bu prati oprost i pra{tanje, to }e ugasiti iskrice srd`be i o~istiti du{u od mr`nje i prezira, a to je stupanj dobro~instva kojem Allah, d`.{., voli da te`e Njegovi robovi: vjernici i vjernice: “A Allah voli one koji dobra djela ~ine.” @ena muslimanka, koju je islam na temeljima njegove upute formirao kao model dobro~initelja, nikako ne}e u sebi ~uvati mr`nju koja se rasplamsava u njenim grudima, jer je plamte}a mr`nja te`ak teret na du{i, sve dok je ne savlada, a ona je plamen i para koji pr`e srce. Naprotiv, ona }e po`uriti s oprostom i pra{tanjem, pa }e se tako njena du{a vinuti ka horizontima svjetlosti, plove}i kroz atmosferu velikodu{ja i pra{tanja. Ona }e tada osjetiti hladno}u smirenja koja se spu{ta na njeno srce, dok rahatluk, mir i radost preplavljuju njenu unutra{njost i osje}anja. @eni muslimanki, u savla|ivanju ovog te{kog moralnog uspona, poma`e saznanje da joj njeno pra{tanje sestri muslimanki koja joj je zlo nanijela, ne}e donijeti poni`enje niti sramotu, nego }e joj uve}ati ugled i visoki polo`aj kod Allaha. Na to ukazuje Allahov Poslanik, s.a.v.s., u rije~ima: “Allah }e robu koji pra{ta pove}ati ugled i niko ne}e biti ponizan Allahu, a da ga Allah ne uzdigne.”488 Ako uporedimo razlike izme|u ove ~asti i ugleda i izme|u stupnja dobro~instva do kojeg je do{la `ena koja je velikodu{na, koja pra{ta, uo~it }emo veli~anstveni ugled koji u`iva ova `ena. Ona je kod Allaha jedna od onih koje ~ine dobra djela,a kod ljudi je jedna od uzornih, omiljenih i plemenith `ena. Doista, `ena muslimanka koja je osjetila da{ak upute njene vjere, ne mo`e nikako u svom srcu imati ni najmanji trag mr`nje ili prezira prema bilo kome, jer ona u potpunosti zna kolika je vrijednost oprosta i ~istote srca i du{e od ovih prljav{tina na Allahovoj vagi, Njegovom oprostu i Njegovom zadovoljstvu, kao {to je to pojasnio Allahov Poslanik, s.a.v.s., u rije~ima: “Bit }e opro{teni ostali grijesi onom ~ovjeku kod kojeg se ne na|e troje: ko umre, a ne bude Allahu pripisivao sudruga, ko ne bude sihirbaz koji slijedi put sihirbaza i ko ne bude mrzio svoga brata muslimana.”489

Li~nost `ene muslimanke

205

DO^EKUJE SVOJE SESTRE MUSLIMANKE VEDRA LICA Iskrena je `ena muslimanka vedra ~ela, sjajnih obraza, blistavog lica i osmijeha. Svaki put kada sretne svoje sestre muslimanke, prilazi im vedrog, blistavog i nasmijanog lica, kao {to to preporu~uje Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Nemojte nipoda{tavati, ni omalova`avati bilo {ta od dobro~instva, pa makar da svoga brata (muslimana) sretne{ vedra lica.”490 Vedrina je lica jedno pohvalno svojstvo na koje upu}uje islam i on je vedrinu lica u~inio vrijednim ljudskim nakitom na ovome svijetu, putem kojeg osoba zadobija ljudsku ljubav. Islam vedrinu lica ubraja u dobra djela koja donose sevab i nagradu, jer blistavo i vedro lice uglavnom dokazuje ~istotu du{e. Islam vodi brigu o tome da se muslimani i muslimanke okite ovom unutarnjom i vanjskom ~istotom i da to uzmu kao svoju stalnu moralnu osobinu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporu~uje: “Tvoj je osmijeh upu}en tvome bratu (muslimanu) sadaka.”491 Poslanik, s.a.v.s., bio je vedra lica, osmjehivao se svojim ashabima svaki put kad bi pogledao prema njima. O tome govori ~asni ashab D`erir bin Abdullah el - Bed`eli: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije mi zabranjivao da u|em kod njega otkako sam primio islam, a niti me je vidio, a da se nije osmjehnuo.”492 Islam `eli muslimanima i muslimankama da me|u njima vladaju ~vrste veze ljubavi, kao {to `eli i da korijeni bratstva budu ~vrsti i postojani. Stoga im je islam omilio {irenje selama, vedrinu lica, lijep razgovor i lijep susret kako bi du{e ostale ~iste i otvorene za prihvatanje me|usobne pomo}i, dobro~instva i dobrih djela, kako bi bile u stanju da izvr{e islamske du`nosti, bez iziskivanja truda i po`rtvovanosti.

ONA IH SA VJETUJE SAVJETUJE Jedno od svojstava iskrene `ene muslimanke jeste to da savjetuje druge i upu}uje ih da vjeruju u Allaha, Njegovog Poslanika, savjetuje vo|e muslimana i ostale, kao {to je to do{lo u vjerodostojnom hadisu: “Vjera je nasihat (iskren i ~ist odnos).” Rekli smo: “A kome?” Odgovorio je Poslanik, s.a.v.s.: “Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom Poslaniku, rukovodiocima (vladarima) muslimana i op}enito svim muslimanima.”493

206

Li~nost `ene muslimanke

Ovo moralno svojstvo ~ini `enu muslimanku savjetnikom svojim sestrama muslimankama. Ona ih ne vara, ne obmanjuje i ne krije od njih dobro. Po{to je ona neprestani savjetnik svojim sestrama i prijateljicama, ona to ne ~ini iz kurtoazije niti zbog iskazivanja dru{tvene blagosti, nego to ~ini iz uvjerenja da je savjetovanje jedan od osnovanih islamskih temelja, na ~ije ~injenje su se prvi muslimani zavjetovali Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. To povr|uju rije~i D`abira bin Abdullaha r.a.: “Zavjetovao sam se Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., da }u obavljati namaz, davati zekat i da }u savjetovati svakog muslimana.”494 Prethodno smo uo~ili da je Poslanik, s.a.v.s., rije~ “vjera” ozna~io rije~ju “ savjetovanje.” Ovo je njegova potvrda da je savjetovanje jedan od temelja vjere, njen ~vrsti oslonac i ~vrsti temelj. Savjetovanje je jedan od uvjeta za ispravnost vjerovanja (imana) i uvjet za njegovu potpunost, kao {to se to razumije iz rije~i plemenitog Poslanika, s.a.v.s.: “Niko od vas ne}e vjerovati sve dok ne bude volio svome bratu ono {to voli samom sebi.”495 Sasvim je logi~no da ~ovjek ne mo`e voljeti svome bratu ono {to voli samom sebi, osim ako je savjetnik. Da ~ovjek voli svome bratu ono {to voli samom sebi nije nimalo lahka stvar, ve} to ljudi te{ko dosti`u i potreban je naporan uspon kojeg mogu savladati samo oni mu{karci i `ene ~ije osje}aje je islam odgojio, iz grudi im je istrgao nanose egoizma, pro~istio njihova srca i du{e od mr`nje, zavidnosti i prezira i zasadio u njih ljubav prema drugima. Iskrena `ena muslimanka u ~ijim se dubinama du{e u~vrstilo mi{ljenje da je jedan od uvjeta ispravnosti vjerovanja i njegove potpunosti da voli svojoj sestri ono {to voli samoj sebi i da se njena vjera temelji na savjetovanju, predisponirana je za postizanje ovog te{kog stupnja. Dapa~e, ova su uzvi{ena zna~enja normalna stvar u njenom `ivotu, u njenom postupanju prema njenim sestrama i prijateljicama. Ona je prema njima iskreno ogledalo, ona ih savjetuje, upu}uje i `eli im samo dobro, kao {to to ka`e Ebu - Hurejre r.a.: “Vjernik je ogledalo svome bratu (vjerniku). Ako vidi kod njega neku negativnu osobinu, ispravi je.”496 Ovaj uzvi{eni govor Ebu-Hurejrea jeste, zapravo, posu|eni isje~ak Vjerovjesnikove s.a.v.s., upute, jer on ka`e: “Vjernik je ogledalo vjerniku i vjernik je vjerniku brat: ~uva mu njegovu imovinu i {titi ga u njegovoj odsutnosti.”497 Prirodno je da veze iskrene `ene muslimanke s njenim sestrama i prijateljicama i njen odnos prema njima budu na ovako visokom i uzvi{enom stupnju. Pa ~ak i kad bi htjela da se spusti ispod ovog nivoa, ne bi to bila u mogu}nosti, jer nije mogu}e za onoga ko je u ~istom i nezaga|enom okru`enju `ivio s miomirisom ljubavi, po{tenja, dobrote i bratimljenja da

Li~nost `ene muslimanke

207

spadne na najni`i stupanj mr`nje, obmane, prezira, egoizma i odvratne ljubomore. Iz svake posude se zalijeva onim {to je u njoj, a samo misk oko sebe miris {iri i samo iz plodne zemlje raste dobro bilje.

^INI IM DOBRO^INSTVO I ODANA IM JE Islam se ne zadovoljava podstrekavanjem svojih sinova i k}eri na ~injenje dobro~instva samo prijateljima i prijateljicama, nego ih podstrekava, tako|er, i na ~injenje dobro~instva prema prijateljima roditelja, potvr|uju}i na taj na~in vrijednost odanosti i dobro~instva u ljudskoj du{i i u~vr}uju}i ih u islamskom `ivotu. Klasi~na djela ispunjena su vijestima o odanosti i dobro~instvu ~ije primjere imamo u ~estitim prethodnicima, koji su se njima kitili u svom `ivotu i u svom postupanju. Oni su bili blje{tavi biseri na ~elu ~ovje~anstva. O ovome imamo predanje koje bilje`i Muslim u svome “Sahihu” od Ibn - Omera, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Najve}e je dobro~instvo da ~ovjek obilazi prijatelje svoga oca.”498 Allahov je Poslanik, s.a.v.s., s rado{}u sijao sjeme odanosti i dobro~instva u du{ama muslimana, svaki put kada bi detaljno svojim ashabima opisivao svoju uzvi{enu vjeru. Jednom je prilikom do{ao neki ~ovjek iz plemena Benu-Seleme, te je rekao: “Allahov Poslani~e! Da li sam obavezan ~initi dobro~instvo svojim roditeljima i nakon njihove smrti?” Rekao je: “Da jesi: ~initi dovu Allahu za njih, tra`iti oprosta za njih, ispuniti njihova obe}anja koja su dali za `ivota, odr`avati rodbinske veze koje su oni odr`avali i paziti na njihove prijatelje.”499 Plemeniti Poslanik, postavio je svjetiljku `eni muslimanki uz pomo} koje tra`i pravi put u odanosti i dobro~instvu, jer je vodio brigu o prijateljicama Hatid`e, r.a., nakon njene smrti i nikad ih nije zaboravio u svom dobro~instvu. Ovo pridavanje va`nosti, od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Hatidi`nim prijateljicama nije bilo po volji majci vjernika Ai{i, r.a., te je bila na nju ljubomorna. Potvrdu za to nalazimo u hadisu Ai{e, r.a., u kojem ka`e: “Ni na jednu od Vjerovjesnikovih, s.a.v.s., `ena nisam bila ljubomorna kao {to sam bila ljubomorna na Hatid`u, r.a., a nikad je nisam vidjela. Ali on ju je ~esto spominjao i ~esto bi zaklao ovcu, podijelio je na dijelove i poslao ih Hatid`inim prijateljicama. ^esto sam mu govorila: “Kao da nije bilo na ovome svijetu druge `ene osim Hatid`e!” Na to bi on rekao: “Ona je bila to i to i bila takva i takva...”500 U drugom predanju stoji: “A kada bi zaklao ovcu, poklonio bi njenim prijateljicama od nje, onoliko koliko im je bilo dovoljno.”501

208

Li~nost `ene muslimanke

U ovom Poslanikovom, s.a.v.s., postupku i njegovoj praksi nalazi se potvrda odanosti i dobro~instva koje se {iri i obuhvata dalje prijatelje, priijateljice od o~eva, supru`nika i majki, a kako je onda s bli`im prijateljicama koje su `ive?

NJE@NA JE PREMA NJIMA @ena muslimanka, ~ija du{a se napojila islamske upute, ne uzdi`e se iznad svojih sestara i prijateljica niti ih mrko gleda niti im se mrko obra}a u govoru, nego je neprestano s njima blaga, nje`na, obazriva, dru`eljubiva i slatkorje~iva. Dovoljno joj je da prou~i rije~i Uzvi{enog Allaha koje govore o svojstvu vjernika i vjernica: “...prema vjernicima ponizne, a prema nevjernicima ponosite...”502 pa da se pred njom uka`e stanje u kakvom treba biti `ena muslimanka sa svojim sestrama i prijateljicama. To je uzorno stanje skromnosti, nje`nosti i lijepog postupanja koje dose`e do vrhunca nje`nosti, do te mjere da ona ~ak sli~i poniznosti. Kada `ena muslimanka obrati pa`nju na poslani~ku uputu, uo~ava da je ona sva u znaku omiljavanja ~ovjeku svojstva blagosti, ~ak, ~ini ga ukrasom svega u `ivotu. To se nalazi u rije~ima plemenitog Poslanika, s.a.v.s.: “Blagost i nje`nost ne nalaze se ni u ~emu, a da ga ne ukrase, niti je se bilo {ta li{ava, a da ga ne unakazi.”503 @ena muslimanka razmi{lja o Poslanikovoj, s.a.v.s., siri (biografiji) i zadivljena je veli~anstvenim svojstvima kojim se odlikuje njegova li~nost: visokim moralom, krajnjom samilo{}u, dra`esnom blago{}u i velikom nje`no{}u u njegovom postupanju. Ne zna se da je ikad ikog mrko pogledao, ili mu se grubo obratio, ili da je bio osoran i grub prema njemu. Istinu govori veli~anstveni Allah kada ga opisuje: “... a da si osoran i grub, razbjegli bi se iz blizine tvoje....”504 Ovo je Enes, r.a., njegov sluga, koji opisuje njegov moral i visoke moralne osobine, rije~ima: “Slu`io sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., deset godina i nikad mi nije rekao: ‘Uf’, niti mi je ikad za ne{to {to sam uradio, rekao: ’Za{to si to uradio?’, a niti mi je kad za ne{to {to nisam uradio, rekao: ’Za{to nisi ovako uradio!?’”505 Enes, tako|er, pri~a: “Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije grdio niti je u govoru nepristojan bio, a niti je proklinjao. Prilikom prijekora rekao bi: ’[ta mu je, zapra{ilo mu se ~elo!’”506, 507

Li~nost `ene muslimanke

209

NE OGOV ARA IH OGOVARA Oprezna i svjesna `ena muslimanka ne uvla~i se u ogovaranje na sijelima na kojima se to de{ava, nego }e op}enito svoj jezik suzdr`avati od u~e{}a u ogovaranju, a posebno }e ga sa~uvati od ogovaranja njenih sestara i prijateljica. Ona smatra svojom obavezom da treba ~uvati sijelo od zapadanja u zaga|enu baru{tinu ogovaranja, jer je ogovaranje zabranjeno kur’anskim tekstom: “... I ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso svog umrlog brata - a vama je to odvratno - zato se bojte Allaha, Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je.” 508 Bogobojazna `ena muslimanka neprestano ~uva svoj jezik od zapadanja u razgovore u kojim se ogovara, znaju}i iz upute svoje vjere da je jezik taj koji svog vlasnika ili vlasnicu vodi u vatru d`ehenemsku. To se nalazi u hadisu u kojem je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upozorio Muaza bin D`ebela, nakon {to je prihvatio svoj jezik i rekao mu: “^uvaj se ovoga.” Na to je Muaz rekao: “Allahov Vjerovjesni~e, zar }emo mi odgovarati za ono {to govorimo?” Rekao je Vjerovjesnik, s.a.v.s.: “Jadna ti majka! Pa da li }e {ta drugo ljude na njihova lica”, ili je re~eno, “na njihove noseve, u vatru bacati, osim onoga {to po`anju njihovi jezici.”509 Ogovaranje je poku|ena moralna osobina, kojom se ne mo`e karakterisati `ena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere niti joj njena li~nost koja je napojena vrijednostima ove vjere dozvoljava da ima dva lica i dva jezika, da bude prijetvorna da se prilago|ava i ulizuje. Njena li~nost joj ne dozvoljava da ogovara svoje sestre i prijateljice na sijelima, a kada ih susretne, obraduje im se i poka`e im svoju ljubav i prijateljstvo, jer zna da je ova prijetvornost zabranjena u [erijatu koji se temelji na ustrajnosti, iskrenosti i jasno}i, a time je obojio vjernike i vjernice. On im je u~inio odurnim kolebanje, prijetvornost i dvoli~nja{tvo. Upravo je kod njih izazvao odvratnost prema tim moralnim osobinama, proglasiv{i one koji se kite tim svojstvima, osobama sa dva lica, a mu{karci i `ene koji imaju dva lica kod Allaha su najgori ljudi. O tome govori Poslanik, s.a.v.s.: “Na Sudnjem }e danu kod Allaha najgori ljudi biti oni koji imaju dva lica, pa dolaze jednima s jednim, a drugima s drugim licem.”510 Iskrena `ena muslimanka ima samo jedno lice, a ne dva lica i to je najbezazlenije, najsjajnije, najvedrije, blistavo i jasno lice, koje nije prevrtljivo, ne mijenja se i to je lice sa kojim sve ljude susre}e. Ona ne zaboravlja da je `ena s dva lica dvoli~njak, a islam i dvoli~nja{tvo nikako ne idu zajedno, a `ene dvoli~njaci }e biti u najni`im dijelovima D`ehennema.

210

Li~nost `ene muslimanke

IZBJEGA VA S NJIMA SV A\U IZBJEGAV SVA\U I [ALU KOJA [TETI I IZBJEGA VA IZBJEGAV IZNEVJERITI OBE]ANJE Jedno od svojstava `ene muslimanke jeste uravnote`enost, mudrost i dovitljivost u postupanju prema svojim sestrama i prijateljicama. Ona ih ne uni{tava prepirkom, sva|om i odvratnim i dosadnim zanovijetanjem, niti ih optere}uje {alom koja {teti, niti ih iznevjeri u ne~emu {to je obe}ala, povode}i se za rije~ima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji ka`e: “Ne sva|aj se sa svojim bratom, ne {ali se s njim i ne obe}aji mu ne{to {to }e{ iznevjeriti. “511 U~estale sva|e i prepirke, doista, raspiruju grudi, uzrokuju odbojnost i mr`nju, a mnoge {ale koje poga|aju i {tete, remete ~istotu izme|u dvaju sestara, kao {to obe}anja koja se iznevjere, slabe veze bratstva i prijateljstva i umanjuju uzajamno povjerenje me|u njima. Prosvije}ena `ena muslimanka daleko je od zapadanja u ovakve, ~ovjeku nedoli~ne dru{tvene devijacije.

DARE@LJIV A JE, VELIKODU[NA I DARE@LJIVA PLEMENITO SE PONA[A PREMA SVOJIM SESTRAMA @ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, plemenita je, dare`ljiva, njena ruka je velikodu{na prema svojim sestrama i prijateljicama, a njeno lice je vedro, veselo i radosno kada ih poziva sebi, kada ih do~ekuje, kada ih ugo{}uje i kada ih hranom nudi. Prijeteljski susreti na sobetu, u~vr{}uju bratske veze i sna`e veze ljubavi me|u sestrama. Ti susreti u njihovim `ivotima {ire duh plemenite ljudske suosje}ajnosti koju je izgubila `ena na zapadu. Nju je odgajala savremena materijalisti~ka civilizacija, koja je u njenoj du{i razvila koristoljublje, egoizam i individualizam i ona pati od duhovne praznine i bezosje}ajnosti {to rezultira osje}anjem gubitka prijateljstva i iskrenih prijateljica. Ovo se de{ava op}enito ~ovjeku na zapadu, a posebno `eni. A {ta je njeno radosno prihvatanje pasa i njeno prihvatanje njihovog odgoja, ma`enja i brige o njima, do nadoknada za izgubljenu

Li~nost `ene muslimanke

211

ljudsku osje}ajnost koju je u njenoj du{i isu{ila materijalisti~ka filozofija? U francuskom izvije{}u stoji da se 7 miliona pasa nalazi u Francuskoj, u zemlji u kojoj `ivi 52 miliona stanovnika. Ovi psi `ive sa svojim vlasnicima kao da su njihovi bli`nji. Nije nimalo neobi~no u pari{kim restoranima vidjeti kako psi i njihovi vlasnici objeduju zajedno za jednim stolom. Kada je odgovorni u Dru{tvu za brigu o `ivotinjama u Parizu upitan za{to se Pari`ani pona{aju prema svojim psima kao {to se pona{aju prema sebi, odgovorio je: “Zato {to oni `ele da vole, ali ne nalaze me|u ljudima nikoga koga bi voljeli.”512 ^ovjek materijalista na Zapadu ili na Istoku u svom dru{tvu ne nalazi iskrenog i dragog prijatelja kojem }e pokloniti svoju ljubav i nje`nost, te se okre}e ovim `ivotinjama u kojim nalazi vi{e prisnosti i odanosti nego {to ih nalazi kod ljudi koji ga okru`uju. Ima li {ta pored ove destrukcije ljudske osje}ajnosti koja srozava ~ovjeka i ~ini ga prisnim sa `ivotinjama, nakon {to je izgubio svjetlost upute i blagodat imana? Ova destrukcija osje}ajnosti koju do`ivljava ~ovjek na Zapadu, te presu{uju izvori ljudskih osje}aja u njegovoj du{i, prvo je na {to su obratili pa`nju knji`evnici emigranti, muslimani i nemuslimani. To je stoga {to su oni promatrali materijalizovani `ivot na Zapadu koji preplavljuje ~ovjeka u zapadnim dru{tvima, te ga takav `ivot ~ini predmetom koji od `ivota zna samo za naporan posao, proizvodnju i grubu konkurenciju oko profita. Njegovo srce se ne obraduje prijatelju niti mu se usne razvuku u osmijeh ljubavi prema sudrugu, nego je on du{evno rastresen, obuzet `urbom, ma{inama i gu`vom. Ti knji`evnici su se upla{ili od svega toga jer su oni odrasli u islamskim mjestima, `ivjeli u ambijentu njihove duhovne prostodu{nosti i njihova du{a je ispunjena ljubavlju ~ovjeka prema njegovom bratu ~ovjeku. Po~eli su ljude na Zapadu vatreno pozivati na ljubav, bratimljanje i me|usobno upoznavanje. Nesib ‘Arida nosi zastavu ovog humanisti~kog poziva te poziva zapadnog ~ovjeka, ~ije je srce obuzela materija, ~iji su pogled zaslijepila civilizacijska svjetla i ~ije u{i je oglu{ila buka ma{ina, govore}i mu:

“Dragi moj, prijatelju moj, dru`e moj, parazitska ni prete{ka nije ljubav moja. Prijatelju moj, s ’brate moj’ odgovori mi, i ponovi. Doista, to je izkaz najljep{i. A ako `eli{ da bude{ sam, i ako ti budem dosadan, idi, ali }e{ ~uti glas moj. Ispuni obavezu ’brate moj’. Gdje god bio, do}i }e ti odjek moje ljubavi pa }e{ njenu ljepotu i veli~anstvenost znati ti.”

212

Li~nost `ene muslimanke

U tim zemljama poja~ava se pritisak materijalisti~kog `ivota na Jusufa Esada Ganima, te se osje}a odbojnost prema ovom `ivotu, preoptere}enom tegobama, prepavljenog valom jake materijalisti~ke struje do kojeg ne dopire svje`i dah duhovnosti, bratstva i me|usobne ljubavi, te se u njegovoj du{i rasplamsavaju izvori `udnje i nje`nosti prema arapskoj zemlji, zemlji islama, gdje je izvori{te poslanstava, izvor duhovnosti, gdje je zavi~aj ljubavi, bratstva i ~istote. On `eli `ivjeti pod arapskim {atorom, ostaviti svijet civilizacije i njegovu vrevu, buku i blje{tava svjetla, pa ka`e: “Kada bi sav moj `ivot ispario za kratko vrijeme u nekom arapskom predjelu, zahvaljivao bih Allahu na kratkom `ivotu u predjelu, gdje se Allah nalazi u srcima njegovih stanovnika... Na Zapadu sam se umorio toliko da mi je dosadio taj umor. Uzmite auto i avion, a dajte mi devu i konja. Uzmite zapadnja~ki svijet, i zemlju, i more, i nebo, a dajte mi arapski {ator da ga podignem na nekom od bre`uljaka moje domovine Libana, na obali Barade513, na obalama Eufrata i Tigrisa, u gra|evinama Amana, u pustinji Saudijje, u neispitanim dijelovma Jemena, u podno`ju piramida, u oazama Libije. Dajte mi arapski {ator, stavit }u ga na jednu stranu, a ovaj svijet }u staviti na drugu stranu i ja sam na dobitku...”514 Tekstovi koji pulsiraju ovim taktom mnogobrojni su u emigrantskoj knji`evnosti. Zadovoljit }u se s ova dva teksta, a svaki od njih oslikava izbjegli~ku `e| za sentimentalnim natapanjem koji su izgubili u materijalisti~kom svijetu Zapada. Taj gubitak je u njihovim du{ama razbuktao izvore `udnje i ~e`nje za Istokom, u kojem je islam ra{irio ljubav, bratstvo, suosje}anje i solidarnost... Na Istoku je islam u du{ama zasijao mladicu ljubavi i u srcima zasadio biljku bratstva i ljubavi. Islam preporu~uje me|usobno posje}ivanje, bliskost, razmjenu posjeta i poziva i u~inio je one ljude i `ene, koji pozivaju na ovakve i sli~ne skupove i susrete, najboljim ljudima: “Najbolji me|u vama jesu oni koji nahrane gladnoga i koji odgovore na selam.”515 A obradovao je plemenite, velikodu{ne i dare`ljive mu{karce i `ene time da }e s mirom u}i u D`ennet: “[iri selam, nahrani gladnoga, obilazi rodbinu, obavljaj no}ni namaz kad ljudi spavaju, pa }ete spokojno (sa selamom) u}i u D`ennet.”516 On ovim velikodu{nim ljudima obe}aje specijalne sobe u D`ennetu: “U D`ennetu se nalaze sobe ~ija spolja{nost se vidi iznutra i ~ija unutra{nost se vidi izvana. Njih je Allah pripremio za one koji nahrane gladnoga, koji blago govore, koji redovno poste i koji no}u klanjaju kada ljudi spavaju.”517

POT AJNO U^I DOVU SVOJIM SESTRAMA POTAJNO Iskrena `ena muslimanka, ~ije je srce ispunjeno sjajem imana, voli svojoj sestri ono {to voli samoj sebi. Stoga, ona ne zaboravlja da joj potajno u~i dovu, dovu odsutne za odsutnu,

Li~nost `ene muslimanke

213

ispunjena toplinom iskrenog bratstva, koja proizlazi iz srca iskrenog prijatelja. Ona zna da se ovakve dove najprije ispunjavaju, zbog iskrenosti skru{ene molitve, zbog topline osje}aja i uzvi{enog cilja. To potvr|uju rije~i Poslanika, s.a.v.s.: “Dova koja se najbr`e usli{ava jeste dova odsutnoga za odsutnoga.”518 Ovo zna~enje ustalilo se u srcima plemenitih ashaba, te su tra`ili od svoje bra}e da ~ine dovu za njih, svaki put kada im se ne{to desi, `ude}i za tim da im se dova usli{a. U tome su ravnopravni i mu{karci i `ene, {to ukazuje na visok nivo cijelog dru{tva u tom svijetlom periodu na{e historije. Buharija u “El - Edebul - mufred” bilje`i od Safvana bin Abdullaha bin Safvana, a za njeg je bila udata Ed - Derda’ bint Ebi - Derda’, koji je pri~ao: “Stigao sam u [am i na{ao sam Ummu Derda’ u ku}i, a nisam zatekao Ebu - Derda’a. Rekla je: ’Da li to `eli{ had` obaviti?’ Rekao sam: ’Da, `elim’ Rekla je: ’Moli za nas hajr (dobro).’ Doista je Vjerovjesnik govorio: ’Dova ~ovjeka muslimana koju potajno u~ini za svog brata, primljena je. Kod njegove glave nalazi se melek koji je za to zadu`en. Svaki put kada moli za svoga brata hajr (dobro), on ka`e: ’Amin, a i tebi je isto tako.’”519 Pri~ao je: “Pa sam sreo Ebu - Derda’a na pijaci, te je i on rekao sli~no tome, prenose}i od Vjerovjesnka, s.a.v.s. “ Allahov Poslanik, s.a.v.s., usa|ivao je i razvijao dru{tveni duh u du{ama muslimana i muslimanki i u~vr{}ivao me|u njima veze ljubavi u ime Allaha, {irio je me|u njima duh altruizma i u svakoj prilici koja bi mu se ukazala odstranjivao je sklonost ka individualizmu i egoizmu kako bi u~vrstio u muslimanskom dru{tvu osje}aje ljubavi, povezanosti, solidarnosti, prijateljstva, kontinuiteta i nesebi~nosti. Jedno od njegovih uputstava, koje u du{u zasa|uje duh zajedni{tva jeste i ono koje je rekao ~ovjeku koji je uzviknuo mole}i: “Gospodaru moj, oprosti grijehe samo meni i Muhammedu.” Rekao mu je: “Uskratio si ga mnogim ljudima.”520 U ovakvim odgojnim prilikama Allahov Poslanik, s.a.v.s., ne ispravlja samo ovog ~ovjeka koji moli, ve} usa|uje u cijeli islamski ummet duh zajedni{tva i podu~ava svakog muslimana i muslimanku, u svakom vremenu i na svakom mjestu, da niko ko je izgovorio dva svjedo~anstva ({ehadet) ne treba da tra`i dobro samo za sebe jer vjernik uvijek treba voliti svome bratu muslimanu ono {to voli samom sebi. Ovo je `ena muslimanka koju je islam odgojio. Ona voli svoje sestre, bratimi se s njima u ime Allaha i ona je u svojoj ljubavi i svom prijateljstvu iskrena i bri`na savjetnica u svemu {to im koristi. Ona njima voli ono {to voli samoj sebi, vodi brigu o opstanku veza prijateljstva i ljubavi koje ih povezuju. Ona ne prekida s njima veze niti ih napu{ta. Ona pra{ta njihove pogre{ke i posrtaje i u sebi ne nosi ni malo mr`nje, ili zavidnosti, ili prezira prema njima. Uvijek ih susre}e vedra, radosna i blistava lica. Ona im ~ini dobro~instvo, odan im je i vjeran pratilac. Ona ih ne ogovara niti vrije|a njihove osje}aje putem `estoke sva|e, prepirke i neprijateljstva. Ona je prema njima velikodu{na, plemenita i u tajnosti im dovu ~ini.

214

Li~nost `ene muslimanke

Nije ~udno da se ovako opisuje `ena muslimanka ~ije je osje}aje islam odgojio i ~iju je li~nost formirao putem ovih svojstava. To je islamska mu`d`iza (~udo) u odgoju ~ovjeka: mu{karca ili `ene, u bilo kojem vremenu da su `ivjeli i na bilo kojem mjestu se nalazili.

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJE ZAJEDNICE I DRU[TV A DRU[TVA

UVOD @ena muslimanka je u svojim obavezama ista kao i mu{karac. Ona je nosilac poslanice u `ivotu, te je stoga obavezno da bude dru{tvena, aktivna i utjecajna, koliko joj u tome dozvoljavaju okolnosti njenog `ivota, `ivota njene porodice i njenih mogu}nosti. Ona se dru`i sa `enama onoliko koliko je u mogu}nosti, obra}a im se u skladu s visokim islamskim ahlakom koji ~ini da se ona isti~e me|u ostalim `enama. Gdje god se na|e svjesna `ena muslimanka, ona je blistavi svjetionik, svjetiljka upute, izvor usmjerenja i faktor izgradnje, usmjerenja i osvje{}enja- rije~ima i djelom. @ena muslimanka, koja je obasjana uputom Kur’ana ~asnoga i koja se napaja s izvora ~istog poslani~kog sunneta, prvoklasna je dru{tvena i kulturna li~nost. Ona je kvalificirana za obavljanje njene obaveze misionarstva u dru{tvima `ena. Ona je otvorenih o~iju, intelekta i razmi{ljanja o uputi ove veli~anstvene vjere koja je u svijetu uzdigla `enu u veoma ranom periodu historije `ene. Islam joj je podario veoma veliku skupinu lijepih moralnih osobina, o kojim govore kur’anski i hadiski tekstovi ove ~iste vjere. Islam je u~inio vjerom prihvatanje tih moralnih osobina, za koje }e ~ovjek biti nagra|en, a ako ih ostavi, bit }e ka`njen. Ovi su tekstovi uspjeli u~initi li~nost `ene, iskrene prema svome Gospodaru, jedinstvenim primjerom dru{tvene, kulturne, odgojene, bogobojazne, nje`ne, velikodu{ne i ~edne `ene. @ena je muslimanka svjesna propisa svoje vjere. Ona se isti~e u svakom dru{tvu u kojem se nalazi, otjelovljuju}i vrijednosti i lijepe vrline njene istinite vjere, prakti~nom primjenom ovih vrijednosti i kite}i se tim vrlinama. Osnova njene izvanredne dru{tvene li~nosti jeste ogroman saldo tih islamskih vrijednosti u njenom dru{tvenom pona{anju i u postupanju prema ljudima. Iz ovog velikog i bogatog izvora `ena muslimanka crpi svoje navike, obi~aje, vladanje i pona{anje. Sa ovog ~istog i prijatnog izvora `ena muslimanka napaja se kako bi pro~istila svoju du{u i formirala svoju li~nost dru{tvene muslimanke.

218

Li~nost `ene muslimanke

LIJEPOG JE MORALA Bogobojazna je `ena muslimanka lijepog morala, plemenitog su`ivota, dare`ljiva je, nje`nog govora, blagog obra}anja, dobro}udna je i dru`eljubiva. U svemu tome ona za svoj uzor uzima moral plemenitog Poslanika, s.a.v.s., o kojem svjedo~i njegov sluga Enes, r.a., kad ka`e: “Bio je ~ovjek najljep{eg morala.”521 To je stoga {to Enes, r.a., nije vidio ni kod jednog ljudskog bi}a moral kakav je vidio kod plemenitog Poslanika, s.a.v.s., niti se tim moralom mo`e opisati ijedno ljudsko bi}e. Pustimo ga da nam pri~a o jednoj od osobina morala plemenitog Poslanika, s.a.v.s. On pri~a: “Slu`io sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., deset godina i nikad mi nije rekao: ’Uf’, niti mi je ikad za ne{to {to sam uradio, rekao: ’Za{to si to uradio?’, a niti mi je kad za ne{to {to nisam uradio, rekao: ’Za{to nisi ovako uradio!?’”522 Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je uzvi{enog morala, kao {to ga je i njegov Gospodar opisao: “Jer ti si, zaista, najljep{e }udi.”523 On je svojim ashabima ponavljao kakav trag ostavlja lijepa }ud u formiranju li~nosti ~ovjeka muslimana, kao i u podizanju njegovog stupnja kod Allaha, d`.{., i o njegovom visokom polo`aju me|u ljudima. O tome on ka`e: “Najbolji ljudi me|u vama su oni koji su najboljeg morala (}udi).”524 “Zaista su mi od vas najdra`i i sjedit }e najbli`e meni na Sudnjem danu oni koji su najljep{e }udi. A zaista su mi najmr`i od vas i bit }e najudaljeniji od mene na Sudnjem danu, ’sersarun’ (nametljivi govornici), ’mute{eddikun’(oni koji se samodopadno prenema`u u svom govoru, oholo poku{avaju}i da istaknu svoju stru~nost i sposobnost) i ’mutefejhikun’ (oni koji pri~aju ispunjenih i razvu~enih usta, dive}i se svome govoru i uzdi`u}i se nad drugima).” Ashabi reko{e: “Allahov Poslani~e! Mi znamo ko su ‘sersarun’ i ‘mute{eddikun’, ali ko su ‘mutefejhikun?’”Rekao je: “To su ’mutekebbirun’ (uobra`enjaci koji sebe uzdi`u nad ostalima).”525 ^asni ashabi, neka je Allah zadovoljan njima, mu{karci i `ene, slu{ali su ovu veli~anstvenu Poslanikovu, s.a.v.s., uputu o lijepom moralu, a i svojim su o~ima gledali `ivo utjelovljenje plemenitog morala u li~nosti Poslanika, s.a.v.s. Tako se u njihove du{e urezivalo plemenito }udore|e koje je postajalo jednom od njihovih karakteristika i jednom od njihovih moralnih osobina. Tako je izrasla ta jedinstvena moralna generacija, u tom najboljem dru{tvu i u najboljem vijeku. Enes, r.a., pri~a: “Vjerovjesnik je bio milostiv i niko mu ne bi do{ao, a da mu nije obe}ao ili ispunio mu ako

Li~nost `ene muslimanke

219

je mogao. Jednom prilikom je uspostavljen namaz te je do{ao neki beduin, uzeo ga za odje}u i rekao: “Ja imam jednu malu molbu i bojim se da je ne zaboravim.”Ustao je Poslanik s njime i udovoljio njegovoj molbi, a zatim je stupio u namaz.”526 Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije vidio drugog izlaza do da saslu{a beduina i da udovolji njegovoj potrebi, iako je namaz ve} uspostavljen. On se nije ljutio zbog tog beduina koji ga je uzeo za odje}u, koji je uporno tra`io da udovolji njegovoj potrebi. Postupio je tako jer je gradio moralno dru{tvo i zato {to je prakti~no podu~avao muslimane, kako se musliman treba pona{ati prema svome bratu ~ovjeku. On im je uspostavljao moralni temelj koji treba da gospodari muslimanskim dru{tvom. Ako se lijepo }udore|e (moral) kod nemuslimana i temelji na lijepom odgoju, pravilnom izrastanju i naprednom obrazovanju, ono se kod muslimana temelji, prije svega, na uputi vjere koja je moral u~inila temeljnim svojstvom ~ovjeka muslimana koje podi`e njegov stupanj na ovome svijetu i prevagnjuje tas na njegovom mizanu na ahiretu. Jer, na Sudnjem danu, na dan kada }e se ra~un polagat, ne}e bit te`eg djela na mizanu (vagi) ~ovjeku vjerniku od lijepog }udore|a, kao {to nas o tome obavje{tava Allahov Poslanik, s.a.v.s., rije~ima: “Ni{ta na mizanu vjernika, na Sudnjem danu, ne}e biti te`e od lijepog }udore|a, a Uzvi{eni Allah, doista, prezire onoga ko bestidni razvrat ~ini.”527 [tavi{e, islam je lijepo }udore|e u~inio potpuno{}u imana, jer smatra da su najboljeg }udore|a ljudi ~iji je iman najpotpuniji. O tome govori Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Najpotpunijeg su imana vjernici koji su najljep{eg }udore|a.”528 Islam je ljude najljep{eg }udore|a u~inio najdra`im Allahovim robovima. O tome svjedo~i hadis Usame bin [urejka u kojem ka`e: “Sjedili smo kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., kao da je na na{im glavama ptica i niko od nas nije govorio sve dok mu nisu do{li neki ljudi i upitali: “Koji su Allahovi robovi najdra`i Uzvi{enom Allahu?” Odgovorio je: “Oni koji su najljep{eg }udore|a.”529 Nije nimalo ~udno da ljudi najljep{eg }udore|a budu ujedno i najdra`i Allahu, jer je lijepo }udore|e u [erijatu ne{to veli~anstveno. To je ne{to najte`e {to se stavlja na mizan svakog roba na Sudnjem danu. Kao {to smo vidjeli, lijepo se }udore|e izjedna~ava s namazom i postom, s dva velika rukna islama, kao {to to potvr|uje Allahov Poslanik, s.a.v.s., u svojim rije~ima: “Na mizan ne}e biti stavljeno ni{ta te`e od lijepog }udore|a, a lijepo }udore|e }e svoga vlasnika dovesti do stupnja posta i namaza.“530 U drugom predanju stoji: “Doista }e rob svojim lijepim }udore|em dosegnuti stupanj onoga ko posti i ko klanja.” Allahov Poslanik, s.a.v.s., je plemenitim ashabima potvr|ivao va`nost lijepog }udore|a i podsticao ih na to da se njime uljep{aju i da ga zavole. To je ~inio na razli~ite na~ine: svojim govorom i svojim djelom, znaju}i koliki on trag ostavlja u odgoju karaktera, u pro~i{}enju

220

Li~nost `ene muslimanke

du{a i uljep{avanju moralnih osobina. O tome govore njegove rije~i upu}ene Ebu - Zerru: “O Ebu - Zerre! Ho}e{ li da te uputim na dvije osobine koje najmanje optere}uju, a koje su te`e od bilo ~ega drugog na mizanu?”Rekao je: “Ho}u, Allahov Poslani~e.” Rekao je: “Na tebi je da se lijepo pona{a{ i da mnogo {uti{. Tako mi Onoga u ^ijoj je ruci moja du{a, stvorenja se ne}e uljep{ati ni~im sli~nim poput ovih osobina.”531 “Lijepo je }udore|e razvitak, a lo{e }udore|e je nesre}a. Dobro~instvo je produ`etak `ivota, a milosr|e spre~ava neprirodnu smrt.”532 Jedna od Poslanikovih, s.a.v.s., dova je: “Gospodaru moj, u lijepom liku si me stvorio, pa uljep{aj i moje }udore|e.”533 Dova plemenitog Poslanika, s.a.v.s., da uljep{a njegovo }udore|e, a o njemu Uzvi{eni Allah ka`e: “Jer ti si, zaista, najljep{e }udi“534, dokaz je njegovog velikog pridavanja va`nosti lijepom }udore|u kao {to je i dokaz njegove tople `elje da muslimani neprestano tra`e njegovo pove}anje, bez obzira koliko se uspeli na njegovim lijepim stepenicama, kao {to je njihov veli~anstveni Vjerovjesnik tra`io njegovo pove}anje putem ove dove. Lijepo }udore|e sveobuhvatni je izraz pod kojim se podrazumijeva svako plemenito svojstvo koje krasi ~ovjeka, koje ga pro~i{}ava i uzdi`e, kao {to je: stid, blagost, nje`nost, pra{tanje, velikodu{nost, vedrina, iskrenost, povjerljivost, savjetovanje, postojanost, ~istodu{je i druga lijepa moralna svojstva. Temeljiti istra`iva~ tekstova dru{tvenog usmjerenja u islamu ima pred sobom veoma veliki broj ovih tekstova, koji podsti~u na svaku od ovih visokih dru{tvenih moralnih osobina, {to ukazuje na dostignuti cilj islama u pogledu preciznog formiranja dru{tvene li~nosti ~ovjeka muslimana; on se ne zadovoljava op}im stvarima, nego zastaje kod svakog djeli}a i elementa morala koji formira jedan od aspekata potpune dru{tvene li~nosti. Ova sveobuhvatnost i potpunost ne nalaze se ni u kojem ustrojstvu dru{tvenog odgoja, kao {to se nalaze u ustrojstvu ove vjere. Neophodno je da istra`iva~ koji se bavi prikazom li~nosti `ene muslimanke, zastane kod svih ovih tekstova, da se upozna s uputom, usmjerenjem i propisima koje oni sadr`e kako bi mogao prikazati izuzetnu dru{tvenu li~nost po kojoj se isti~e ~ovjek musliman, bilo da se radi o mu{karcu ili `eni, i odredi karakter i osobine te osobene li~nosti, a neke od njih obra|ene su u sljede}im poglavljima.

Li~nost `ene muslimanke

221

ISKRENA @ena muslimanka iskrena je sa svim ljudima, jer je razumjela islamska na~ela koja podstrekavaju na iskrenost, koja predstavljaju vrhunac vrijednosti i vrhunac plemenitog }udore|a, a koja zabranjuju la`, koja priprema izvore pokvarenosti, nevaljal{tine i lo{ih djela. @ena muslimanka smatra da iskrenost vodi ka dobro~instvu koje vodi u D`ennet i da la` vodi ka razvratu koji vodi u D`ehennem, kao {to nas o tome obavje{tava plemeniti Poslanik, s.a.v.s.: “Iskrenost, doista, vodi dobro~instvu, a dobro~instvo vodi u D`ennet. ^ovjek, doista, govori istinu sve dok se kod Allaha ne upi{e istinoljubivim. La`, doista, vodi u razvrat, a razvrat vodi u D`ehennem. ^ovjek, doista, la`e sve dok se kod Allaha ne upi{e kao la`ljivac.”535 Zbog toga `ena muslimanka vodi brigu o tome da bude iskrena, da se pridr`ava iskrenosti u svom govoru i u svojim djelima. Iskrenost, doista, predstavlja visoki stupanj do kojeg dolazi bogobojazna `ena muslimanka putem svoje iskrenosti i ~istote du{e, te se zbog toga kod svoga Gospodara upisuje istinoljubivom i ~asnom.

LA@NO NE SVJEDO^I ^estita `ena muslimanka, ~iju su li~nost formirala islamska nau~avanja i njegova visoka uputa, la`no ne svjedo~i, jer je la`no svjedo~enje zabranjeno (haram) u [erijatu: “Klonite se la`nog svjedo~enja.”536 La`no svjedo~enje, pored toga {to je zabranjeno, ru{i povjerenje, {teti ~asti, i obezvre|uje li~nost onoga ko to radi, ~ine}i ga u o~ima ljudi izopa~enim, razvratnim i bezvrijednim. Stoga islam odsje~no zabranjuje ovo svojstvo kod Rahmanovih ~estitih i odabranih robova: i kod mu{karaca i kod `ena podjednako, kao {to im zabranjuje velike grijehe, jer ka`e: “I oni koji ne svjedo~e la`no, i koji, prolaze}i pored onoga {to ih se ne ti~e, prolaze dostojanstveno.”537 Nema boljeg dokaza za te`inu ove neposlu{nosti od toga da ju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., stavio odmah poslije dva najve}a grijeha u klasifikaciji grijehova koji ~ovjeka li{avaju blagodati imana, a to su {irk (pripisivanje ortaka Allahu) i neposlu{nost prema roditeljima. To je muslimanima ponovio nekoliko puta, upozoravaju}i ih da ne zapadnu u njih, i to je rekao u stanju najdubljeg uzbu|enja:

222

Li~nost `ene muslimanke

“Ho}ete li da vam ka`em koji je grijeh najve}i?”Odgovorismo: “Ho}emo, Allahov Poslani~e.” Rekao je: “Pripisivanje Allahu druga i neposlu{nost prema roditeljima.”Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je naslonjen pa je sjeo i rekao: “I la`an govor i la`no svjedo~enje.” Ponavljao je zadnje rije~i toliko da smo pomislili: “Da ho}e u{utjeti.”538

SA VJETUJE SAVJETUJE Svjesna i bogobojazna `ena muslimanka ne zadovoljava se samo ~istotom svoje du{e od lo{ih osobina, nego savjetuje svaku `enu koja joj do|e, a koja je skrenula od Allahove upute. A koliko samo ima `ena u `enskim dru{tvima koje su mnogo grje{ne i koje imaju potrebu za tim da ih neko posavjetuje, da im skrene pa`nju na pravi put, kojim je Allah naredio da se ide. Dijeljenje savjeta od mudre `ene muslimanke nije njena dobrovoljnost, blagonaklonost niti plemenitost, nego je to obaveza na koju vjera podstrekava. Pa ~ak, sama vjera je savjetovanje, kao {to nas je o tome obavijestio plemeniti Poslanik, s.a.v.s., rje~ima: “Vjera je nasihat (iskren i ~ist odnos).” Rekli smo: “A kome?” Odgovorio je Poslanik, s.a.v.s.: “Allahu, Njegovoj Knjizi i Njegovom Poslaniku, rukovodiocima (vladarima) muslimana i op}enito svim muslimanima.”539 ^asni ashabi zavjetovali su se Poslaniku, s.a.v.s., na namaz, zekat i savjetovanje svakog muslimana. O tome svjedo~e rije~i D`abira bin Abdullaha, r.a.: “Zavjetovao sam se Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., da }u obavljati namaz, davati zekat i da }u savjetovati svakog muslimana.”540 Divne li su rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji ka`e: “Vjera je nasihat (iskren i ~ist odnos).” Sa`eo je i sabrao cijelu vjeru u jednu rije~ - savjetovanje, kako bi svakom muslimanu ukazao na vrijednost savjetovanja i na njegov veliki trag koji ono ostavlja na `ivot pojedinaca, porodica i dru{tava. Savjetovanje se nije ra{irilo ni u jednom narodu, a da nisu bili upu}eni na pravi put i nije nestalo savjetovanje ni u jednom narodu, a da nisu veoma mnogo zalutali. Stoga, savjetovanje i jeste bilo jedna od prvih stvari na koje se zavjetovao musliman Vjerovjesniku, s.a.v.s., i ono dolazi nakon namaza i zekata, kao {to se to vidi iz prethodnog hadisa D`abira bin Abdullaha. U izjedna~avanju savjetovanja s namazom i zekatom i u zavjetovanju ovog ~asnog ashaba Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., nalazi se dokaz vrijednosti savjetovanja na vagi djela ~ovjeka muslimana, kao i opasnosti od njegovog zavr{etka na ahiretu. Savjetovanje je i jedna od vrlih osobina iskrenog i bogobojaznog muslimana, koji vodi brigu o svom liijepom ishodu na dan kada }e ljudi stati pred Gospodara svjetova.

Li~nost `ene muslimanke

223

Stoga znamo da je odgovornost u islamu op}enita i da obuhvata i mu{karce i `ene, svako od njih odgovoran je u njegovom dru{tvenom okru`enju, kako nam je pojasnio Allahov Poslanik, u rije~ima: “Svi ste vi pastiri i svaki pastir }e biti odgovoran za svoje stado. Vladar je pastir i odgovoran je za svoje stado, i ~ovjek je pastir svojoj porodici i odgovoran je za svoje stado, i `ena je pastirica u ku}i svoga mu`a i odgovorna je za svoje stado, i sluga je pastir u imetku svoga gospodara i odgovoran je za svoje stado. Dakle, svi ste vi pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado.”541 Ako to znamo, spoznali smo odgovornost `ene u pru`anju savjeta svakom onom kome }e koristiti njen savjet, u okru`enju u kojem ona `ivi.

UPU]UJE NA DOBRO Bogobojazna `ena muslimanka, ~iju je du{u islam odgojio i o~istio od egoizma i ljubavi prema isticanju, upu}uje na dobro otkako je saznala za njega (islam), kako bi iza{ao na svjetlo i kako bi ljudi imali koristi od njega. Za nju je istovjetno da li ona u~inila to dobro ili neko drugi, jer ona zna da onaj ko uputi na dobro ima nagradu onoga ko ga je i u~inio, kao {to nas je o tome obavijestio Allahov Poslanik, s.a.v.s., rije~ima: “Ko uka`e i povede nekoga da uradi dobro djelo, ima nagradu izvr{ioca.”542 @ena muslimanka je daleko od toga da samo za sebe prigrabi dobro, kako bi se njime hvalila pred ljudima, kao {to to rade `ene egoisti, koje su isku{ane time da vole isticanje i hvalu. @eni muslimanki, koja je usmjerena ka ~injenju dobra, dovoljno je da zna da je njena nagrada postojana kod Allaha, d`.{, u oba slu~aja, a Allahova, d`.{., nagrada za bogobojaznu `enu muslimanku ve}a je i veli~anstvenija od reputacije, popularnosti i isticanja. Na taj na~in {iri se dobro u dru{tvu kako bi svaki pojedinac u~inio od dobra ono {to mu je Allah, d`.{., omogu}io da u~ini. Koliko su samo ove du{evne nesre}e uni{tile dobra u dru{tvima, jer njihovi nositelji umjesto drugih sami `ele da u~ine dobro, ali njihovi uvjeti im ne omogu}avaju da to sprovedu. Na taj na~in dobro ostaje samo kao `elja, interesi su blokirani, a dru{tva su li{ena tog dobra koje je kru`ilo u nekim glavama koje su ga skrile i pre{utjele, i{~ekuju}i priliku koja }e im omogu}iti njegovo sprovo|enje. Ali, ova prilika im se ne}e, mo`da, ukazati, a `ivot }e se zavr{iti, i tako }e dobro ostati zatvoreno u njihovim mra~nim glavama. A muslimani, mu{karci i `ene, oni koji se nadaju zadovoljstvu njihovog Gospodara i Njegovoj nagradi, daleko su od ovih bolesti. Oni upu}uju na dobro ~im saznaju za njega i tako zadobijaju nagradu njihovog Gospodara, kao i onaj ko je u~inio dobro.

224

Li~nost `ene muslimanke

NE V ARA, NE OBMANJUJE I NE IZDAJE VARA, Iskrena `ena muslimanka, koja je uobli~ila iskrenost, i kojoj je ona postala jednom od njenih osobina, ne vara ljude, ne obmanjuje ih niti ih izdaje, jer varanje, obmana i izdajstvo ru`na su svojstva, koja proturje~e iskrenosti i nekompatibilna su s njom. To je stoga {to iskrenost zahtijeva savjetovanje, postojanost, odanost, nepristrasnost i pravi~nost, a odbacuje varanje, la`, obmanjivanje, podvalu i podmuklost. Priroda `ene muslimanke, koja je napojena uputom ~istoga islama, bje`i od varanja, obmane i izdajstva i u tim lo{im svojstvima, kod onoga ko ih posjeduje, vidi znak udaljavanja od pripadnosti islamu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu koji bilje`i Muslim, ka`e: “Ko na nas potegne oru`je nije od nas i ko nas vara nije od nas ( ne pripada nama).”543 U drugom Muslimovom predanju stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pro{ao (na pijaci) pored gomile hrane pa je u nju stavio svoju ruku, a njegovi prsti su se od vlage ukvasili, te je rekao: “[ta je ovo, o vlasni~e hrane?”Odgovorio je: “Pokisla je, Allahov Poslani~e.” Rekao je: “Za{to je nisi stavio po vrhu kako bi je ljudi vidjeli! Ko vara, ne pripada meni. “544 Muslimansko se dru{tvo temelji na ~istoti ljudskih osje}aja, savjetovanju svakog muslimana i ispunjenju obe}anja datog bilo kojem njegovom pojedincu. Ako se me|u tim pojedincima nalazi varalica, obmanjiva~ ili izdajica, onda je on uljez u ovom (muslimanskom) dru{tvu, udaljen je od njegovih pojedinaca i daleko je njihovih divnih osobina i njihovih lijepih svojstava. Varanje, obmanu i izdaju islam ubraja u odvratne zlo~ine koji poni`avaju svog vlasnika na ovome svijetu i potamnjuju njegovo lice na ahiretu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., objavio je da }e svaki prevarant biti pro`ivljen na Sudnjem danu nose}i zastavu svoje prevare, a iznad glava prisutnih glasnik }e povikati upiru}i u njega, obra}aju}i pa`nju na njegovu zastavu i vikat }e: “Na Sudnjem danu svaka varalica ima zastavu, pa }e se re}i: ’Ovo je prevara tog i tog.’”545 Kakva }e to biti sramota za ljude i `ene prevarante koji su smatrali da je vrijeme prekrilo njihove prevare, kad }e se sve to na Sudnjem danu razglasiti iznad glava prisutnih, a zastave njihovih prevara bit }e uzdignute njihovim rukama. A njihova }e sramota biti jo{ ve}a i poni`enje jo{ gore kada na|u Allahovog Poslanika,

Li~nost `ene muslimanke

225

s.a.v.s., od koga se i{~ekuje i tra`i {efa’at (zagovorni{tvo kod Allaha) na ovom veli~anstvenom mjestu, a on obznanjuje da im je Gospodar protivnik, jer su po~inili gnusni zlo~in prevare, a to je, doista, veliki zlo~in koji li{ava i udaljava svoga vlasnika od Allahove milosti i zabranjuje mu {efa’at - zagovorni{tvo njegovog plemenitog Poslanika, kod Allaha, d`.{.: “Allah, d`.{., ka`e: ‘Ja }u na Sudnjem danu biti protivnik trojici ljudi: ~ovjeku koji zada rije~, zaklinju}i se u Moje ime, pa prevari, ~ovjeku koji proda slobodnog ~ovjeka kao roba, pa potro{i te pare i ~ovjeku koji ne dadne platu najamnom radniku koji mu zavr{i ugovoreni posao.’”546 Iskrena `ena muslimanka, koja se napojila sa vrela upute njene istinite vjere, izbjegava svojstva varanja, obmane i izdajstva u svim njihovim oblicima, a oni su mnogobrojni u svijetu savremne `ene. Ona bje`i od toga da se na|e u u skupini `ena varalica, obmanjiva~a i izdajica koje Allahov Poslanik, s.a.v.s., ubraja u munafike (licemjere): “Kod koga se na|u ~etiri svojstva, bit }e ~isti licemjer, a kod koga se na|e jedno od tih svojstava, na}i }e se kod njega svojstvo licemjerja sve dok ga ne ostavi: kada mu se ne{to povjeri-iznevjeri, kada govori-la`e, kada obe}a-prevari i kada se prepire-prelazi svaku granicu.”547

IZVR[A VA OBE]ANJE IZVR[AV U moralna svojstva `ene muslimanke spada i izvr{enje datog obe}anja jer je ono blisko iskrenosti, ono je njen prirodni rezultat i jedan od mnogih njenih zrelih plodova. Izvr{enje obe}anja su jedno pohvalno svojstvo koje ukazuje na savr{enstvo `ene koja se njime kiti. To je svojstvo koje joj poma`e da uspije u `ivotu, da zadobije ljubav, po{tovanje i uva`avanje ljudi. Ne mo`e se sakriti trag moralne osobine izvr{enja obe}anja u usa|ivanju duhovnih i moralnih vrijednosti kod sinova i k}eri kada uvide da se njihove majke kite tim vrijednostima te im tako pru`aju najbolji primjer i predstavljaju najbolji uzor. Svojstvo izvr{enja obe}anja, kod `ene muslimanke, nije dru{tvena odlika kojom se ponose njene prijateljice, vr{njakinje i drugarice. To je jedno od najboljih svojstava islamskog morala, to je svojstvo koje najvi{e upu}uje na ispravnost imana i iskrenost islama. O izvornosti ovog svojstva i o preporuci uljep{avanja njime govore mnogobrojni tekstovi iz Allahove, d`.{., Knjige i iz sunneta Njegovog Poslanika, s.a.v.s.: “O vjernici izvr{avajte obaveze!...”548 “...I ispunjavajte obavezu, jer }e se za obavezu, zaista, odgovarati.”549

226

Li~nost `ene muslimanke

Ovo je, doista, stroga bo`anska naredba Njegovim robovima, vjernicima i vjernicama, da izvr{avaju obavezu i ono {to proistje~e iz nje bez ikakvih prekr{aja osloba|anja od te obaveze. Muslimanima i muslimankama ne dolikuje da kada preuzmu neku obavezu, poku{aju da se izvuku i ne izvr{e je. Naprotiv, oni su obavezni da je izvr{e. U nekim se ajetima obe}anje pridaje Allahu, d`.{, {to ukazuje na Njegovu svetost i uzvi{enost, kao i na obaveznost izvr{enja obe}anja: “I ispunjavajte obaveze na koje ste se Allahovim imenom obavezali...” 550 Islam prezire ljude i `ene koji su nametljivi govornici, koji se hvale svojim obe}anjima, kao i brbljivce i brbljivice, koji ni{ta ne poduzimaju niti izvr{avaju niti {ta sprovode: “O vjernici, za{to jedno govorite, a drugo radite? O, kako je Allahu mrsko kad govorite rije~i koje djela ne prate.” 551 Allah prezire da Njegovi robovi, vjernici i vjernice, padnu u ponor praznog brbljanja i lete}ih obe}anja koja potom iznevjeravaju, izbjegavaju}i njihovo izvr{enje i neispunjavaju}i preuzete obaveze, jer to ne dolikuje ni vjerniku ni vjernici. Na po~etku ajeta nalazi se osu|uju}e pitanje koje govori o toj velikoj odvratnosti koju Allah prezire i ne `eli da u nju zapadnu Njegovi robovi, vjernici, govore}i ono {to ne rade. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: “Tri su svojstva munafika: Kada govori-la`e, kada obe}a-iznevjeri i kada mu se ne{to povjeri-prevari.”552 U Muslimovom predanju stoji: “I ako posti i klanja i misli da je on, doista, musliman.”553 Lijep islam `ene muslimanke ne sastoji se samo u obavljanju ibadeta, ve} u njenom sa`ivljavanju sa islamskim u~enjem, njegovim visokim moralom i tako|er vrhunskim vrijednostima, tako da ona ~ini samo ono ~ime je Allah, d`.{., zadovoljan. U `ivotu iskrene `ene muslimanke, koja razumije u~enja njene ~iste vjere i koja radi po njenoj uputi, nema iznevjeravanja obe}anja, nema varanja pri postupanju s ljudima niti obmane prilikom ugovora i sporazuma, jer sve je to suprotno islamu i njegovim pripadnicima i nalazi se samo u moralu licemjera i licemjerki. Neka znaju tu istinu `ene koje la`u svojoj djeci, koje im ne{to obe}aju, pa onda iznevjere svoja obe}anja, te na taj na~in usa|uju u du{ama svoje djece sjeme la`i i neispunjavanja obe}anja. Neka to znaju `ene koje potcjenjuju obe}anja i dogovore i koje ne dr`e do rije~i koju same izri~u. Neka znaju da ovim svojim omalova`avanjem ispunjavanja datog obe}anja ulaze u skupinu licemjerki i neka znaju da je kazna za licemjerstvo, kao {to je poznato, samo dno vatre d`ehenemske.

Li~nost `ene muslimanke

227

KLONI SE LICEMJERSTV A LICEMJERSTVA Iskrena i mudra `ena muslimanka jasna je u svom govoru i svom prosu|ivanju. Ona je daleko od zabranjenog licemjerstva, obmanjivanja, ulagivanja i la`nog hvalospjeva jer iz upute svoje vjere zna da je licemjerstvo zabranjeno i da ne prili~i li~nosti iskrene muslimanke. Allahov Poslanik, s.a.v.s., postavio nam je putokaz spasa od ovog zastra{uju}eg pada u glib licemjerstva i obmanjivanja, kada je ~lanovima plemena Benu-Amir, koji su ga hvalili rije~ima: “Ti si na{ gospodar”, rekao: “Allah je Gospodar.” Oni su nastavili: “I najbolji si me|u nama po dobro~instvu i najve}eg si ugleda.” Rekao je: “Govorite onako kako vi govorite, ili jedan dio onoga kako govorite i {ejtan vas ne}e opunomo}iti.554 Ja ne `elim da me uzdi`ete iznad moga stupnja na koji me je Allah postavio. Ja sam Muhammed, sin Abdullahov, Allahov rob i Njegov Poslanik.”555 Allahov Poslanik, s.a.v.s., onima je koji hvale, prekinuo put prekomjernog hvalisanja ljudi, jer me|u njima ima i onih koji ne zaslu`uju hvalu, time {to je zabranio onim koji su ga hvalili da ga opisuju kao gospodara, dobro~initelja i kao uglednog. A on je, bez sumnje, poglavar Poslanika i najboljih muslimana i on je najbolji me|u njima, jer on zna da ako se {irom otvore vrata hvalospjeva, to }e dovesti do opasnog pokliznu}a u licemjerstvo, koje ne odobrava ~isti i slobodni duh islama niti ga prihvata istina na kojoj se temelji ova vjera. Poslanik, s.a.v.s., ashabima je zabranjivao da ~ovjeka u lice hvale, kako onaj ko hvali ne bi bio odvu~en u licemjerstvo i kako ne bi onoga ko se hvali, obuzela opijenost hvalospjevom, gordo{}u, oholo{}u i samoljubljem. Buharija i Muslim bilje`e od Ebu - Bekra, r.a., da je rekao: ”Jedan ~ovjek pohvalio je drugog ~ovjeka kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., pa je on rekao: ’Te{ko tebi! Prerezao si vrat svome prijatelju. Prerezao si vrat svome prijatelju.’ Ponovio je to vi{e puta. Zatim je rekao: ’Ako je nu`no da neko od vas pohvali svoga prijatelja, neka ka`e: ’Smatram da je taj i taj takav, a Allah ga najbolje zna i ne tvrdim da iko bolje od Allaha zna kakav je on. Ja smatram da je taj (ako ga poznaje) takav i takav.””556 Ako je neophodno da se neko pohvali, onda ta pohvala treba biti iskrena i u skladu s osobinama osobe koja se hvali. Ta hvala treba biti umjerena i odmjerena, bez preuveli~avanja i pretjerivanja. Samo se na taj na~in pro~i{}ava dru{tvo od epidemija licemjerstva, la`i, obmanjivanja, ulagivanja i dvoli~nja{tva.

228

Li~nost `ene muslimanke

Buharija u djelu “El - Edebul - Mufred “prenosi od Red`a’, a ona od Mihd`ena el Eslemija, r.a., da su Allahov Poslanik, s.a.v.s., i Mihd`en bili u d`amiji te je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vidio ~ovjeka kako klanja, ~ini sed`du i ruku’, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao: “Ko je ovaj?” Mihd`en ga je po~eo hvaliti, govore}i: “Allahov Poslani~e, ovo je taj i taj i taj je...” Poslanik, je rekao: “Stani. Nemoj da te ~uje, upropastit }e{ ga!”557 U Ahmedovom predanju stoji: ‘“Allahov Vjerovjesni~e! Ovaj ~ovjek je jedan od najboljih stanovnika Medine’, ili je rekao: ‘Medinlija koji najvi{e klanja.’ Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ‘Nemoj da te ~uje, upropastit }e{ ga.’ Rekao je to dva ili tri puta. ‘Vi ste ummet kojem `elim ono {to je lahko.’”558 Allahov Poslanik, s.a.v.s., slu{anje hvalospjeva nazvao je propa{}u, zbog dubokih psiholo{kih tragova koje ostavlja u ljudskoj du{i, koja veoma voli da ga ~uje. Ako se onaj kojeg hvale me|u ljudima uzoholi, uzdigne nos i prezrivo odvrati lice od njih i ako to ponavljaju hvalitelji, dvoli~njaci, la`ljivci i obmanitelji, a najvi{e ih ima oko uticajnih, uglednih i vladaju}ih ljudi, to }e mu postati obi~aj koji udovoljava silnoj `elji u njegovoj du{i. Nakon toga, takva osoba prezire da ~uje savjet i kritiku, a prihvata samo pohvalnu kritiku, hvalu i uzdizanje. Nakon svega toga, ne bi bilo nimalo ~udno da nestane istine i pravednosti, da se zakopa dare`ljivost i da nastane nered u dru{tvu. Zbog toga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio svojim ashabima da bace pra{inu u lice onima koji hvale druge, kako se oni ne bi namno`ili u islamskom dru{tvu i kako se zbog njihovog mno{tva ne bi ra{irilo licemjerstvo, laskanje i belaj. ^asni su ashabi izbjegavali prekomjernu hvalu hvalitelja, iako su oni bili najpre~i da se hvale, ~uvaju}i se i strahuju}i od propasti u koju vodi hvala i kite}i se islamskim ahlakom, koji je daleko od ovih niskih i jadnih manifestacija. Prenosi se od Nafi’a, r.a., i drugih ljudi, da je neki ~ovjek Ibn - Omeru, r.a., rekao: “O najbolji ~ovje~e!”, ili je rekao: “O sine najboljeg ~ovjeka!” Na to mu je Ibn - Omer rekao: “Ja nisam najbolji ~ovjek niti sam sin najboljeg ~ovjeka. Ali, ja sam jedan od Allahovih robova. Nadam se Allahovoj milosti i bojim Ga se. Tako mi Allaha, ne}ete neprestano hvaliti nekog ~ovjeka a da ga ne upropastite.”559 Ovo je, doista, jedna veli~anstvena izreka jednog ~asnog ashaba istan~anog islamskog osje}aja koji se pridr`ava Vjerovjesnikove, s.a.v.s., upute kojom se krasi u svojoj tajnosti i na javi. Plemeniti su ashabi razumjeli ovu preciznu primjedbu na koju je neprestano ukazivao plemeniti Poslanik, s.a.v.s., u djelima i rije~ima, u njihovoj ~istoti od licemjerstva. Njima je postala jasna velika razlika izme|u ~iste istine radi Allaha i izme|u licemjerstva i obmane. Prenosi se od Ibn - Omera da su ljudi rekli: “Mi ulazimo kod svojih vladara i govorimo im druga~ije nego kad iza|emo od njih.” Ibn-

Li~nost `ene muslimanke

229

Omer je pri~ao: “Ovo smo ubrajali u licemjerstvo u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s.”560 Iskrenoj `eni muslimanki uputa njene vjere daje ono {to }e je sprije~iti od propadanja u provaliju opasnog licemjerstva u koju zapadaju mnogobrojne `ene ovoga vijeka, jer misle da ne}e pre}i granice laskanja. A nisu znale da postoji zabranjeno laskanje koje ih vodi, a da i ne znaju, u duboku provaliju odvratnog i pogibeljnog licemjerstva, a to se de{ava nakon {to pre{ute poja{njenje istine (vjere) ili nakon {to se prepuste hvalospjevu nekoga ko to i ne zaslu`uje.

ODLIKUJE SE STIDOM Nepobitno je da je `ena po prirodi stidljiva. Stid koji se ovdje podrazumijeva jeste, kao {to su to definisali u~enjaci, plemenito svojstvo koje neprestano podsti~e na napu{tanje onoga {to je ru`no i na udaljavanje od uskra}ivanja ne~ijeg prava. Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je najbolji primjer stidljivosti, kao {to ga je opisao ~asni ashab Ebu - Seid el - Hudri: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je stidljiviji od djevice (kada se prvi put osami sa mu`em) u svojoj odaji. Kada bi vidio ne{to {to prezire, vidjeli bismo to na njegovom licu.”561 Plemeniti je Poslanik u mnogobrojnim hadisima hvalio svojstvo stida, poja{njavaju}i da je ono ~isto dobro za onoga ko ga posjeduje kao i za dru{tvo u kojem `ivi. Prenosi se od Ibn-Imrana Husajna, r.a., da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Stid donosi samo dobro (hajr)”562 U Muslimovom predanju stoji: “Stid je svako dobro”, ili je rekao: “Svaki stid je dobro.”563 Prenosi se od Ebu - Hurejrea, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko ogranaka (dijelova) ili {ezdeset i nekoliko ogranaka. Najvredniji je ogranak svjedo~enje da nema drugog boga osim Allaha, a najni`i je uklanjanje prepreke (onoga {to smeta) s puta, a i stid je dio imana.”564 Od iskrene, bogobojazne, odgojene, dobrodu{ne i osje}ajne `ene muslimanke ne dolazi rije~ niti djelo koji nanose zlo ljudima ili vrije|aju njihovu ~ast. Svojstvo stida, koje je ukorijenjeno u njenoj prirodi, poja~ano islamskim razumijevanjem stida, odvra}a je od bilo kojeg suprotstavljanja [erijatu, odvra}a je od bilo kakve devijacije u postupanju s ljudima; ne iz stida od njih, nego je to, doista, od stida prema Allahu, d`.{, iz bojazni da se njen iman ne zaodjene nasiljem, jer je stid jedan od ogranaka imana. Ovo je ne{to najvi{e do ~ega je mogla do}i `ena putem svojstva stida. Tako se `ena muslimanka, koja se odlikuje stidom, razlikuje od zapadne `ene koja je skinula sva njegova vela.

230

Li~nost `ene muslimanke

^EDNA JE I PONOSNE DU[E Ono po ~emu se isti~e `ena muslimanka, koja razumije uputu svoje vjere, jeste ~ednost i ponositost. Ako je obuzme tjeskoba, ako je zadesi siroma{tvo, ona }e pribje}i saburu (strpljenju) i potra`it }e uto~i{te u ~ednosti i ponositosti i pove}at }e svoje napore u tra`enju izlaza iz krize oskudice koja ju je zadesila i ni na kraj pameti joj nije da prosi, jer islam osloba|a iskrenu muslimanku od toga da se stavi u takvu situaciju i poziva je da se suzdr`i, da tra`i od Allaha obilje i da bude strpljiva. A Allah, d`.{., pomo}i }e joj i u~vrstit }e je u strpljivosti, bogatstvu i ~ednosti. “Ko tra`i ~ednost, Allah }e ga u~initi ~ednim. Ko se zadovolji s onim {to ima, Allah }e ga u~initi zadovoljnim, a ko tra`i strpljenje, Allah }e ga u~initi strpljivim. Nikom nije dato ni{ta bolje niti obilnije od strpljenja.” 565 @ena koja je obasjana uputom svoje vjere, zna da je islam u imetku bogatih u~inio pravo siroma{nih koje }e oni ostvarivati bez prigovaranja, zlostavljanja ili omalova`avanja. Islam tra`i od siroma{nih istovremeno da rade na tome da im to pravo bude nepotrebno, te je obznanio da je gornja ruka (ruka koja udjeljuje) bolja od donje ruke (ruke koja prosi) i da muslimani, mu{karci i `ene, trebaju raditi na tome da njihove ruke ne budu donje. To im je prikladnije, doli~nije i plemenitije i u tome se nalazi podsticaj siroma{nim ljudima i `enama da pove}aju svoj trud i da se ne oslanjaju na sadaku i davanja. Time }e sa~uvati svoje dostojanstvo i svoju ~ast od poni`enja. Allahov Poslanik, s.a.v.s., s minbera je obznanio, spominju}i sadaku i suzdr`anost od pro{enja, sljede}e: “Gornja ruka bolja od donje ruke. Gornja ruka je ona koja daje, a donja ruka je ona koja prosi.”566

NE MIJE[A SE U ONO [TO JE SE NE TI^E Mudra, inteligentna i svjesna `ena muslimanka ne mije{a se u ono {to je se ne ti~e niti upire svoje o~i ka nekoj od `ena koje su oko nje, ~a~kaju}i i istra`uju}i njihove karakteristike, svoj nos ne zabada u njihove li~ne stvari, ne mije{a se u stvari koje se ti~u drugih ljudi i ni izbliza, a ni izdaleka to je ne zanima, jer se zbog toga grijeh vra}a njoj. Ona se kloni zavla~enja u ono {to je se ne ti~e, ~uva se bespotrebnog govora i praznog naklapanja, naprotiv, ona se pridr`ava morala njene ~vrste vjere koja ~ovjeka muslimana uzdi`e od bezna~ajnih i glupih stvari, pove}ava mu lijepa moralna svojstva i upu}uje ga na najbolje

Li~nost `ene muslimanke

231

na~ine u postupanju s ljudima. “U lijep islam nekog ~ovjeka ubraja se i ostavljanje onoga {to ga se ne ti~e.”567 Od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ‘Allah, d`.{., zadovoljan je da se kod vas na|e troje, a prezire da se kod vas na|e troje. Zadovoljan je da samo Njega obo`avate, da Mu ni{ta ravnim ne smatrate i da se svi dr`ite Allahovog u`eta i da se ne razilazite. Kod vas prezire ‘rekla - kazala’, da mnogo zapitkujete i da uzaludno tro{ite imetak.’”568 U dru{tvu koje `ivi po bo`anskoj uputi, a koje islam razvija, nema osnove za ‘rekla kazala’ niti za pro{enje, kao ni za zala`enje u privatne stvari ljudi, jer njegovi ~lanovi, mu{karci i `ene, zauzeti su stvarima koje su va`nije i ve}e od toga. Oni su zauzeti obavljanjem njihove poslanice u `ivotu, svako u svom okru`enju i u okviru svojih kompetencija, kako bi sve svoje napore usmjerili ka ostvarenju Allahove “Rije~i”na Zemlji i kako bi ra{irili vrijednosti islama me|u ljudima. A oni koji se zala`u za ova zna~ajna djela, ne nalaze vremena za upu{tanje u te grijehe.

IZBJEGA VA ZADIRANJE U ^AST LJUDI IZBJEGAV I ISTRA@IV ANJE NJIHOVIH SLABOSTI ISTRA@IVANJE Bogobojazna `ena muslimanka svoj jezik ~uva od istra`ivanja ljudskih nedostataka i od zadiranja u njihovu ~ast, kao {to prezire {iriti ovakve pri~e u islamskom dru{tvu. Ona slijedi usmjerenje ~asnog Kur’ana i ~istog sunneta, koji ljudima i `enama koji {ire fesad - nered i koji kaljaju ~ast ljudi, nagovje{tavaju `estoku kaznu na ovome i na budu}em svijetu: “One koji vole da se o vjernicima {ire bestidne glasine ~eka te{ka kazna na ovome i na onome svijetu...” 569 Onaj ko zadire u ~ast ljudi i {iri bestidne glasine u dru{tvu, isti je kao i onaj ko ~ini to bestidno djelo, kao {to o tome ka`e Alija bin Ebi - Talib, r.a.: “Onaj ko bestidno govori i onaj ko to {iri, istovjetni su u grijehu.”570 @ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, zna da lije~enje ljudske slabosti kod nekih tolerantnih `ena i `ena s nedostacima ne mo`e biti putem ispitivanja njihovih nedostataka i mahana kao ni putem njihovog {irenja i upoznavanja dru{tva s njima, nego biva tako da im se uputi lijep savjet, da im se u lijepom svjetlu predstavi pokornost prema Allahu, d`.{, i da im se u ru`nom svjetlu prika`e nepokornost Allahu, bez klevetanja, konfrontacija ili prko{enja. Ugodom rije~ju, lijepim savjetom i lijepim izlaganjem istine, otvaraju se zasuni na srcu, du{e bivaju vo|ene, a dijelovi su tijela pokorni. Stoga je Uzvi{eni Allah

232

Li~nost `ene muslimanke

zabranio da se uhodi, da se istra`uju nedostaci muslimana i muslimanki, rije~ima: “...I ne uhodite jedni druge..” 571 Obznanivanje nedostataka ljudi i `ena, ispitivanje njihovih slabosti, njihovo uho|enje i ogovaranje, ne samo da sve ovo njima nanosi {tetu nego nanosi {tetu i ve}ini dru{tva u kojem `ive. Zato Kur’an `estoko prijeti onima koji vole da {ire bestidni govor u dru{tvu. Ukoliko se ra{iri razvrat u dru{tvu, umno`i ogovaranje, glasine, tra~evi i sumnje, u njeg }e se uvu}i bolest raspada, a zapadanje u grijeh bit }e ne{to {to du{ama ne}e te{ko padati, pokidat }e se sve veze bratstva, a me|u njegovim ~lanovima pojavit }e se neprijateljstvo, preziri; mr`nja i fesad postat }e sveobuhvatani. Na ovo upu}uje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rije~ima: “Ako bude{ istra`ivao nedostatke ljudi, iskvarit }e{ ih ili gotovo si ih iskvario.”572 Zbog svega ovoga Allahov Poslanik, s.a.v.s., `estoko je zabranio da se kalja ~ast i da se istra`uju nedostaci. On je zaprijetio onome ko je u tome nemaran da }e ga razotkriti i osramotiti, makar tra`io uto~i{te u svojoj ku}i. “Ne nanosite zlo Allahovim robovima, ne sramotite ih i ne tra`ite njihove nedostatke, jer onaj ko bude tra`io nedostatak svoga brata muslimana, Allah }e tra`iti njegov nedostatak sve dok ga ne osramoti u njegovoj ku}i.”573 Allahov Poslanik, s.a.v.s., osje}ao je veliku neprijatnost od onih koji se bave besposlicama, naga|anjima, sumnji~enjima, a i onih koji ugro`avaju ugled i ~ast ljudi. Njegova ~asna du{a uznemiri se svaki put kada do njega do|e ne{to od ovih napasnika {to vrije|a druge. Ibn ‘Abbas opisuje ljutnju plemenitog Poslanika, s.a.v.s., i njegovu `estinu prema onim ljudima i `enama koji kaljaju ~ast i ugled ljudi: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., dr`ao je hutbu tako da su ga ~ule i djevojke u svojim odajama. Rekao je: ’O vi, koji vjerujete samo svojim jezikom i u ~ija srca iman nije jo{ u{ao, ne pratite i ne istra`ujte mahane muslimana, jer ko bude istra`ivao mahane svoga brata muslimana, Allah }e razotkriti njegove mahane. A ~iju On mahanu istra`i, razotkrit }e ga, makar i u njegovoj ku}i.’”574 To je, doista, vatrena hutba u kojoj se du{a plemenitog Poslanika, s.a.v.s., rasplamsala tako da su ga ~ule i djevojke u svojim odajama, a zapo~eo ju je ovom prijete}om formulacijom: “O vi, koji vjerujete samo svojim jezikom i u ~ija srca iman nije jo{ u{ao.” Kako je samo sramotno to djelo! Kako je to veliki grijeh! Allahov Poslanik, s.a.v.s., li{ava imana one ljude i `ene koji ugro`avaju ~ast i ugled ljudi.

Li~nost `ene muslimanke

233

ONA JE DALEKO OD LICEMJERJA Mudra, dalekovida `ena muslimanka ne zapada u baru{tinu licemjerstva i hvalisanja, jer u uputi svoje vjere ona nalazi spas i odbranu. Ona je iz svoje vjere nau~ila da je bit ove vjere iskreno vjerovanje u Allaha, rije~ima i djelom, kao {to je nau~ila da bilo kakvo licemjerstvo poni{tava nagradu, bri{e djelo i svome vlasniku priprema poni`enje na Sudnjem danu. Stoga i jeste robovanje Allahu cilj stvaranja ljudi i d`ina, kao {to to Uzvi{eni ka`e: “D`ine i ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju.” 575 Ovo robovanje Allah prihvata samo ako je iskreno u Njegovo ime: “A nare|eno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju...” 576 Kada djelo `ene muslimanke poprati licemjerstvo ili `elja za pokazivanjem i ugledom ili slavom i popularnosti, njeno djelo propada. Potvrda tome nalazi se u kur’anskom jasnom i kona~nom upozorenju, upu}enom ljudima koji tro{e svoj imetak, a koji svoju milostinju prate prigovaranjem i uvredama, ~ime vrije|aju ~ast onih kojima je milostinja potrebna i koji su uzeli tu milostinju. “O vjernici, ne kvarite svoju milostinju prigovaranjem i uvredama, kao {to to ~ine oni koji tro{e imetak svoj da bi se ljudima pokazali, a ne vjeruju ni u Allaha ni u onaj svijet; oni su sli~ni litici sa oskudnom zemljom; kad se na nju sru~i pljusak pa je ogoli; oni ne}e dobiti nikavu nagradu za ono {to su radili. - A onima koji ne}e da vjeruju, Allah ne}e ukazati na pravi put.” 577 Prigovor na onome {to se da siromasima, uni{tava nagradu za tu milostinju, kao {to voda nosi pra{inu s glatkog kamena na koji pada. A zastra{uju}i osvrt dolazi na kraju ajeta, poja{njavaju}i da ti licemjeri ne zaslu`uju Allahovu uputu i da se oni ubrajaju u skupinu kafira (nevjernika). To je stoga {to je cilj licemjera da se poka`u pred ljudima ~injenjem dobrih djela i njima nije va`no Allahovo, d`.{., zadovoljstvo. Allah, d`.{., pri~a nam o njihovom stanju, rije~ima: “...I samo zato da bi se pokazali pred svijetom, a Allaha gotovo da i ne spominju.” 578 Tako im njihovo djelo biva odbijeno, jer su Allahu sudruga pripisali, a Allah prima samo djela koja su iskrena i jedino u ime Allaha, kao {to se to navodi u hadisu Ebu-Hurejrea koji je rekao: “^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da ka`e:

234

Li~nost `ene muslimanke

‘Rekao je Uzvi{eni Allah: ‘Ja sam jedino neovisan od sudioni{tva. Ko uradi neko djelo u kojem Mi je pripisao sudruga, Ja }u ga ostaviti njegovom {irku (mnogobo{tvu).”” 579 @ena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, oprezna je u svojim dobrim djelima kako ne bi zapala u ovu opasnu provaliju u koju }e se obru{iti mnoge `ene koje ~ine dobra djela, a da ni same ne znaju, jer ponekad o~ekuju hvaljenje svojih napora, spominjanje svojih imena i isticanje u svim prilikama. Tako dolazi do oklizivanja i istro{enog pada. Allahov Poslanik, s.a.v.s., detaljno je govorio o ovom pitanju, ukazuju}i na stra{nu sramotu i poni`enje koje }e do`ivjeti licemjeri na dan polaganja ra~una, na dan u kojem ne}e pomo}i ni imetak, a ni sinovi, osim onih koji toga dana do|u ~istog srca. To se navodi u hadisu Ebu - Hurejrea u kojem ka`e: “^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako ka`e: ‘Me|u prvim ljudima koji }e na Sudnjem danu polagati ra~un jeste ~ovjek koji je poginuo kao {ehid. Bit }e doveden pred Allaha i saop}it }e mu se njegova blagodat i on }e je prepoznati. Re}i }e Allah: ‘Pa {ta si ti uradio s njome?’ Odgovorit }e: ‘Borio sam se u ime Tebe sve dok nisam poginuo kao {ehid.’ Re}i }e: ‘La`e{. Ti si se borio da se ka`e: ‘Hrabar je!’ ’ Zatim }e biti nare|eno da se odvede pa }e biti vu~en po zemlji sve dok ne bude ba~en u D`ehennem. Isto }e se desiti i sa ~ovjekom koji je sticao znanje, podu~avao druge i koji je u~io Kur’an. Bit }e doveden pred Allaha i saop}it }e mu se njegova blagodat i on }e je prepoznati. Re}i }e Allah: ‘Pa {ta si ti uradio s njome?’ Odgovorit }e: ‘Sticao sam znanje i podu~avao i u~io sam Kur’an u ime Tvoje.’ Re}i }e: ‘La`e{. Sticao si znanje da se ka`e: ‘U~en je’. U~io si Kur’an da se ka`e: ‘Vrsnog li u~a~a!’ Pa je re~eno: ‘Zatim }e biti nare|eno da se odvede pa }e biti vu~en po zemlji sve dok ne bude ba~en u D`ehennem. To }e se desiti i sa ~ovjekom prema kojem je Allah bio dare`ljv i kojem je dao raznovrsni imetak. Bit }e doveden pred Allaha i saop}it }e mu se njegova blagodat i on }e je prepoznati. Re}i }e Allah: ‘Pa {ta si ti uradio s njome?’ Odgovorit }e: ‘Ni jedan na~in, na koji Ti voli{ da se tro{i, nisam propustio, a da nisam potro{io u ime Tvoje.’ Re}i }e: ‘La`e{. ^inio si to da se ka`e: ‘Dare`ljiv je !’ Pa je re~eno: ‘Zatim, }e biti nare|eno da se odvede pa }e biti vu~en po zemlji sve dok ne bude ba~en u D`ehennem.’”580 Prosvije}ena `ena muslimanka koja je udahnula da{ak bo`anske upute iz Knjige njenog Gospodara i iz sunneta Njegovog Poslanika, s.a.v.s., ~uva se da ne sklizne u licemjerstvo u bilo kojem obliku. Ona pove}ava svoju brigu o tome da se u svim svojim djelima preda isklju~ivo Allahu, d`.{, `ele}i time da se susretne s Njime, rukovode}i se prema Poslanikovim, s.a.v.s., rije~ima, svaki put kad se pred njom prika`e stra{na avet licemjerja: “Ko svoje djelo, hvale}i se , obznani me|u ljudima, Allah }e ga osramotiti na Sudnjem danu. A ko se bude hvalio svojim djelom me|u ljudima kako bi ga uzdizali, Allah }e ga prokazati.”581

Li~nost `ene muslimanke

235

PRA VEDNA JE U SVOM PRESU\IV ANJU PRAVEDNA PRESU\IVANJU Ponekad sudbina `enu muslimanku stavlja u situaciju u kojoj se tra`i da ona ka`e svoje mi{ljenje ili da presudi. U ovome izlazi na vidjelo iman `ene muslimanke, njena mudrost i bogobojaznost. Mudra `ena muslimanka pravedno presu|uje. Ona ne postupa nepravedno, niti je kome naklonjena, niti je pristrasna, bez obzira u kakvim se uvjetima i situacijama nalazila, jer ona iz upute svoje vjere zna da su pravednost i suprotstavljanje nasilju sr` vjere i njeno jezgro. O tome govore jasni i odsje~ni tekstovi iz Allahove Knjige i sunneta Njegovog Poslanika, s.a.v.s. U njima je naredba u kojoj nema odstupanja niti kalkulacija: “Allah vam zapovijeda da odgovorne slu`be onima koji su ih dostojni povjeravate i kada ljudima sudite, da pravedno sudite....” 582 Pravednost, ~iju sr` je `ena muslimanka razumjela iz upute svoje vjere, jeste ~ista, nepristrasna, precizna i iskrena pravednost ~iju mjeru ne remeti ni ljubav, a ni mr`nja i na njenu ~istotu ne utje~u ni prijateljstvo, ni rodbinstvo, ni porijeklo, a niti simpatije: “O vjernici, du`nosti prema Allahu izvr{avajte, i pravedno svjedo~ite! Neka vas mr`nja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbli`e ~estitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono {to ~inite!” 583 “...I kad govorite, krivo ne govorite, pa makar se ticalo va{ih srodnika i obaveze prema Allahu ne kr{ite...” 584 Allahov Poslanik, s.a.v.s., dao je najbolji primjer pravednosti, onda kada je Usame bin Zejd do{ao da se zauzme za `enu Mahzumijku koja je ukrala, te je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio da joj se odsje~e ruka. Poslanik, s.a.v.s., tada mu je rekao: “Zar }e{ se to zauzimati u pogledu jedne od Allahovih kazni? Tako mi Allaha, kada bi Fatima, k}i Muhammedova ne{to ukrala, odsjekao bih joj ruku.”585 Pravednost je sveobuhvatna i apsolutna i za veliko i malo, i za vladara i podanike, i za muslimana i nemuslimana. Niko joj ne mo`e izma}i. Ovo je razdjelnica izme|u pravednosti u islamskom dru{tvu i drugim dru{tvima. Ono {to je historija zabilje`ila, o ~emu se s po{tovanjem govorilo u palatama pravde u cijelom svijetu kroz vijekove, jeste stajanje vladara pravovjernih Alije bin Ebi - Taliba, r.a., pored svoga protivnika `idova koji je ukrao njegov oklop, pred kadijom [urejhom, koga nije sprije~ila veli~ina i slava vladara pravovjernih da tra`i od njega jasni dokaz kra|e njegovog

236

Li~nost `ene muslimanke

oklopa od `idova. Po{to vladar pravovjernih nije imao dokaz, kadija je presudio u korist `idova. Historija islama bilje`i primjere ovakvih vijesti koje ukazuju na autoritet istine i pravde u islamskom dru{tvu. Stoga je `ena muslimanka, koja se pridr`ava svoje vjere, pravedna u svojim rije~ima i djelima. Ovo njeno svojstvo sna`i ~injenica da je istina starodrevna u njenoj ba{tini i da je pravda ukorijenjena u njenom ummetu. Odstupanje od istine i pravde je zabranjeno (haram) u njenom zakonodavstvu ([erijatu).

NE ^INI NASILJE I prema tome koliko bogobojazna `ena muslimanka vodi brigu o pravdi u njenim rije~ima i djelima, ona }e se kloniti nepravde u njima, jer je nepravda tmina na Sudnjem danu, koja }e poklopiti nasilnike i nasilnice, kao {to je to obznanila Poslanikova, s.a.v.s., uputa: “Boj se nepravde, jer je nepravda tmina na Sudnjem danu. “586 Islam je strogo zabranio nasilje i njemu nema mjesta za raspravljanje o tome ili kalkulisanje. To se nalazi u hadisi - kudsijju: “O moj robovi, Ja sam Samom Sebi zabranio nasilje i u~inio sam ga me|u vama zabranjenim, pa ne ~inite nasilje.” 587 Ako je Allah, Stvoritelj, Vladar, Silni, Svemogu}i i Uzvi{eni Samom Sebi zabranio nasilje i u~inio ga me|u robovima zabranjenim, pa da li da bude dopu{teno slabom i prolaznom robu da u~ini nasilje svome bratu ~ovjeku? Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., odbacio je ~injenje nasilja muslimana i muslimanki prema bra}i po uvjerenju i vjerovanju, bez obzira na sve razloge, okolnosti i uvjete, jer je nezamislivo da nasilje u~ini ~ovjek musliman koji se pridr`ava naj~vr{}e veze njegove vjere: “Musliman je muslimanu brat, ne ~ini mu nasilje niti ga na cjedilu ostavlja. Ko pomogne svome bratu u nekoj njegovoj potrebi, Allah }e njemu pomo}i u njegovoj potrebi. Ko od muslimana otkloni nekakvu tegobu, Allah }e od njega otkloniti neku njegovu tegobu na Sudnjem danu. Ko pokrije sramotu muslimana, Allah }e pokriti njegovu sramotu na Sudnjem danu.”588 Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije se zadovoljio odbacivanjem nasilja prema ~ovjeku muslimanu, mu{karcu ili `eni, nego odbacuje i bilo kakvo ostavljanje na cjedilu svoga brata muslimana. U ovom ostavljanju na cjedilu nalazi se nasilje - i to kakvo nasilje! On podsti~e muslimane da poma`u svome bratu u njegovoj potrebi, da otklone od njega njegovu tegobu i da pokriju njegovu sramotu. On kao da ukazuje na to da je oklijevanje u ovim vrlinama zapravo nasilje, grijeh i neispunjavanje obaveze bratstva koje povezuje muslimana i njegovog brata.

Li~nost `ene muslimanke

237

U prethodnom odlomku vidjeli smo tekstove koji podstrekavaju na apsolutnu pravednost na koju ne uti~u ni ljubav, ni mr`nja, ni pristrasnost, ni rodbinstvo, a niti porijeklo. Vidjeli smo, u ovom odlomku, tekstove koji zabranjuju nasilje prema svakom ~ovjeku, makar i ne bio musliman. Uzvi{eni Allah nare|uje da se bude pravedno i da se ~ini dobro~instvo, a zabranjuje nasilje i zlostavljanje bilo kojeg ~ovjeka: “Allah vam ne zabranjuje da ~inite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavi~aja va{eg ne izgone - Allah, zaista, voli one koji su pravi~ni.” 589

PRA VEDNO POSTUP A PREMA PRAVEDNO POSTUPA ONOME KOGA NE VOLI Ponekad `ivot `enu muslimanku obavezuje na su`ivot s nekom `enom koju ne voli, kao {to to ~ini isti krov nad glavom koji je sastavlja sa `enom iz ku}e njene svekrve ili nekom drugom `enom s kojom se nije izmirila i prema kojoj njeno srce nije otvoreno. Ovo se de{ava u mnogim ku}ama, {to je nemogu}e zanijekati, jer du{e su mnogobrojne i raznovrsne, ako se me|usobno upoznaju, harmoni~ne su, a koje se me|usobno ne upoznaju razilaze se, kao {to je to Allahov Poslanik, s.a.v.s., obznanio u hadisu koji bilje`e Buharija i Muslim. Kako, onda, `ena muslimanka, koju je islam odgojio svojom uputom, mo`e do}i u ovakvu situaciju? Da li }e biti negativna u svojim postupcima, stanovi{tima i reakcijama? Ili }e biti dobrodu{na, pravi~na i inteligentna prijateljica i dobra drugarica, pa ~ak i s onim koga ne voli? Odgovor je da je `ena muslimanka, koja je obasjana uputom islama i ~ija du{a je osjetila zrake njene veli~anstvene i zadivljuju}e vjere, nepristrasna, inteligentna, razborita, dobrodu{na; ne pokazuje onome koga ne voli ono {to se nalazi u njenoj du{i, ne promi~e joj postupak, situacija ili reakcija koja ukazuje na njene hladne osje}aje prema `eni koju ne voli, nego se pokazuje u svjetlu koje prikriva mr`nju, odsustvo ljubavi i zadovoljstva koje se nalazi u njenoj du{i, te se osmjehuje toj `eni, nje`na je prema njoj i obra}a joj se lijepim rije~ima. Ovo je moral s kojim je `ivio Allahov Poslanik, s.a.v.s., i plemeniti ashabi. Prenosi se od Ebu - Derda’a, r.a., da je rekao: “Mi se, doista, smije{imo (nekim) ljudima, a na{a srca ih proklinju.”590 Od Urvea bin ez - Zubejra prenosi se da ga je Ai{a obavijestila da je neki ~ovjek tra`io dozvolu od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da u|e kod njega, pa je rekao:

238

Li~nost `ene muslimanke

‘“Dozvolite mu. Lo{ li je on sin plemena’ ili ‘lo{ li je on brat plemena.’ Po{to je u{ao kod njega, bio je blag u razgovoru s njim, te sam rekao: ‘Allahov Poslani~e, rekao si ono {to si rekao, a zatim si bio blag u razgovoru s njime?’ Odgovorio je: ‘Ah, Ai{a! Najgori ~ovjek kod Allaha je onaj koga ljudi ostave, ili napuste, ~uvaju}i se njegove neuljudnosti.’” 591 Ljubaznost prema ljudima, blagost i nje`nost prema njima, ubraja se u moral vjernika i vjernica, a bri`nost, blag razgovor i izbjegavanje grubosti prema ljudima u razgovoru, jedan je od najva`nijih razloga prisnosti, me|usobne ljubavi i bliskosti koju islam preporu~uje muslimanima i muslimankama u njihovom postupanju prema ljudima. @ena muslimanka, koju je islam formirao, ne povodi se za svojim osje}anjima, bilo da se radi o ljubavi ili mr`nji, nego je umjerena, objektivna, pravedna, realna i nepristrasna u svojim istupima i razmi{ljanjima o `eni koju ne voli. U svemu tome presu|uje njen intelekt, vjera, ljudskost i njen moral. Ona samo istinito svjedo~i, pravedno i nepristrasno presu|uje, povode}i se u svojim istupima i razmi{ljanjima za majkama vjernika koje su bile na vrhuncu nepristrasnosti, pravednosti i bogobojaznosti u razmi{ljanju jednih o drugima. Ai{a, r.a., bila je najbli`a Vjerovjesnikovom, s.a.v.s., srcu, a u tome se s njom takmi~ila majka vjernika Zejneba bint D`ah{. Prirodno je da me|u njima postoji ljubomora, ali ova ljubomora nije im zabranjivala da istinito svjedo~e, te je svaka od njih opisivala svoju sestru onim svojstvima koja je ona, doista, posjedovala, ne umanjuju}i ni{ta od onoga po ~emu je bila poznata niti prikrivaju}i bilo koju vrlinu kojom se opisivala. U djelu “Sahihu Muslim “ Ai{a o Zejnebi ka`e: “Bila je sa mnom izjedna~ena u svom mjestu kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Nikad u `ivotu nisam vidjela `enu bolje vjere od Zejnebe, niti bogobojaznije, iskrenije `ene, `ene koja vi{e obilazi svoju rodbinu, koja vi{e udjeljuje milostinju, koja se vi{e `rtvuje u ~injenju dobrih djela kojima se pribli`ava Uzvi{enom Allahu, osim {to bi se brzo ljutila, ali bi je to brzo prolazilo.”592 U Buharijinom “Sahihu”, u kontekstu hadisa o potvori zbog koje je Allah, d`.{., objelodanio njenu nevinost, veli~aju}i Zejnebino svjedo~enje o njoj Ai{a, r.a., ka`e: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., pitao je Zejnebu bint D`ah{ o meni te joj je rekao: “O Zejneba! [ta zna{? [ta si vidjela?”Odgovorila je: “Allahov Poslani~e, ja ~uvam svoj sluh i vid. Tako mi Allaha, o njoj znam samo dobro.” Zatim je nastavila Ai{a, r.a.: “Ona se sa mnom nadmetala i Allah ju je za{titio putem pobo`nosti.”593 Ko istra`uje knige o biografijama, prona}i }e mnogobrojne izreke majki vjernika u kojima ina~e one jedna o drugoj nepristrasno i pohvalno govore. Jedna od tih izreka jeste i ono {to se prenosi od Ummu Seleme o Zejnebi, r.a.: “Zejneba je bila draga Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i bio je mnogo kod nje. Bila je dobra, mnogo je klanjala, postila i bila je vje{ta, a udjeljivala je i milostinju siromasima.”

Li~nost `ene muslimanke

239

Prenosi se od Ai{e o Zejnebi kada joj je do{ao smrtni ~as: “Oti{la je hvale vrijedna, pobo`na; ona koja je bila uto~i{te jetima (siro~adi) i udovica.”594 Ai{a, r.a., je o Mejmuni rekla: “Tako mi Allaha, oti{la je i Mejmuna... Ona je, doista, bila jedna od najbogobojaznijih me|u nama i jedna od onih koje su najvi{e obilazile rodbinu.”595 Ovo je bio primjer morala, nepristrasnosti i pravednosti majki vjernika prema ino~ama, a i me|u njima je postojala ljubomora, takmi~enje i osjetljivost. A na nama je da zamislimo koliko je na visokoj razini bio njihov moral s drugim `enama, pored ino~a. One su ovim svojim primjerenim `ivotom `enama muslimankama dale program naprednog ljudskog su`ivota koji apsorbuje mr`nju pro{irenjem intelektualnog obzorja i ograni~ava prekomjernu ljubomoru, ako je ima, nadvladanjem nepristrasnosti i dobro~instva. Na taj se na~in `ena muslimanka nepristrasno pona{a prema onoj `eni koju ne voli, bez obzira u kakvim rodbinskim ili bilo kojim drugim vezama bile. Ona je pravedna u prosu|ivanju o njoj i stalo`ena, razborita i dobrodu{na u postupanju prema njoj.

NIJE ZLOBNA NI PREMA KOME Bogobojazna i iskrena `ena muslimanka, ~ija se du{a napojila upute ~istog islama i koja je odgojena u duhu njegovog morala, nije zlobna ni prema kome od ljudi, jer je zloba poku|eno, {tetno i neprimjereno pona{anje, koje se ne mo`e na}i kod bogobojazne `ene koja poznaje uputu svoje vjere. Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je ovakvo pona{anje i upozorio na njegovo ~injenje, rije~ima: “Ne pokazuj zlobu prema svome bratu, pa da mu se Allah smiluje, a tebe isku{a.”596 U du{i `ene muslimanke, koju je odgojio islam, nema mjesta za zlobu, naprotiv, ona je nje`na prema onim `enama koje su isku{ane, `alosna je zbog njihovog stanja, nastoji im olak{ati i suosje}a s njihovim bolom. Zloba se ne javlja u du{ama koje se rukovode islamskom uputom, koje su obasjane njegovom blistavom svjetlo{}u, nego se javlja u mra~nim, {krtim, okrutnim, okamenjenim i zlobnim du{ama koje su sklone obmani, osveti, mr`nji; koje vole klevetu, nasilje i koje su osvetoljubive. Bogobojazna `ena muslimanka je oslobo|ena i udaljena od svega ovoga.

240

Li~nost `ene muslimanke

KLONI SE SUMNJI^ENJA Jedna od karakteristika iskrene `ene muslimanke jeste i ta da ne sumnji~i ljude za ne{to o ~emu nema dokaza. Naprotiv, ona se kloni mnogih sumnji~enja, kao {to je to naredio Allah u Svojoj Knjizi: “O vjernici, klonite se mnogih sumnji~enja, neka sumnji~enja su, zaista, grijeh...” 597 Ona, doista, zna da naga|anje o ljudima mo`e onoga koji naga|a, odvesti u grijeh, a naro~ito kada onaj koji naga|a, prepusti svojoj ma{ti punu slobodu ma{tanja i raznih mogu}nosti. Tada takva osoba propisuje ljudima mahane, lijepi im etikete, a oni s time nemaju ni{ta, i to je ono zabranjeno sumnji~enje u islamu. Stoga, Allahov Poslanik, s.a.v.s., strogo upozorava na sumnji~enje i naga|anje, koje je daleko od istine i stvarnosti. On ka`e: “^uvajte se sumnji~enja, jer je sumnji~enje najla`niji govor.”598 Vjerovjesnik, s.a.v.s., sumnji~enje ubraja u najla`niji govor. Bogobojazna i iskrena `ena muslimanka iskrena je u svom govoru i na njenom jeziku nema tragova la`i, pa kako, onda, ona mo`e zapasti u najla`niji govor? Vjerovjesni~ka uputa upozorava na sumnji~enje, ubraja ga u najla`niji govor i usmjerava muslimane i muslimanke da prihvataju ona ljudska djela koja su vidljiva, a da se udaljavaju od sumnji~enja, pretpostavki, glasina i varki. Nije moralno niti je bitno za ~ovjeka muslimana da otkriva tajne ljudi, da zalazi u njihove li~ne stvari i da kalja njihovu ~ast. Skrivene tajne poznaje, otkriva ih i obra~unava za njih Bog, Koji zna tajne i skrivene misli. A {to se ti~e ~ovjeka, on o svome bratu zna samo ono {to je vidljivo. Tako su radili ~asni prethodnici: ashabi i tabi’ini, koji su udahnuli da{ak ove Upute koja je ~ista i sa~uvana od bilo kakve mahane i nedostatka. Abdurrezak prenosi od Abdullaha bin Utbea bin Mes’uda da je rekao: “^uo sam Omera bin el - Hattaba da ka`e: ‘Doista su ljudi prihvatali objavu u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a objava je prekinuta i sada }emo od va{ih djela uzimati ono {to je vidljivo. Ko nam se prika`e dobrim, vjerovat }emo mu i pribli`iti mu se. Mi ne znamo njegove skrivene misli i on }e Allahu ra~un polagati zbog svojih skrivenih misli. A ko nam se poka`e lo{im, ne}emo se uzdati u njega, niti }emo mu vjerovati, makar i rekao: ’Doista su njegove skrivene misli dobre.’’”599 Zato je `ena muslimanka koja je svjesna upute svoje vjere, i koja prihvata samo na~ela bogobojaznosti i dobrog djela, oprezna i vodi ra~una o svakoj rije~i koju izgovori da njome ne povrijedi svoju sestru muslimanku, izdaleka ili izbliza; provjerava svaku presudu koja se ti~e prava ljudi. Ona uvijek ima na umu rije~i Uzvi{enog Allaha:

Li~nost `ene muslimanke

241

“Ne povodi se za onim {to ne zna{! I sluh, i vid, i razum, za sve to }e se, zaista, odgovarati.” 600 Ona stoji kod ove stroge zabrane, govori samo kad je sigurna i donosi presudu samo kad ima jasni dokaz. Bogobojazna je `ena muslimanka neprestano svjesna tog meleka koji neprestano prati ~ovjeka, koji je zadu`en za zapisivanje svake rije~i koja do|e s njenog jezika, svake presude koja do|e od nje. Tako se kod nje pove}ava strah od zapadanja u grijeh sumnji~enja: “On ne izusti ni jednu rije~, a da pored njega nije prisutan Onaj Koji bdije.” 601 Prosvije}ena `ena muslimanka cijeni odgovornost za rije~ koju izusti, jer zna da je ova rije~, koju izgovori, uzdi`e do stupnja Allahovog, d`.{., zadovoljstva ili, pak, zbog nje pada u Njegovu srd`bu i bijes. O tome govori Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Doista, ~ovjek govori rije~i kojima je Allah zadovoljan i ne misli da }e one dosegnuti ono {to su dosegnule i da }e mu Allah zbog njih upisati Svoje zadovoljstvo sve do Dana kada }e Ga susresti. A, doista, ~ovjek govori rije~i koje izazivaju Allahovu srd`bu i ne misli da }e one dosegnuti ono {to su dosegnule i da }e mu Allah zbog njih upisati Svoju srd`bu sve do Sudnjeg dana.”602 Kako je samo velika odgovornost za rije~! I kako su velike posljedice izjava u koje zapadaju jezici brbljivaca! Inteligentna i bogobojazna `ena muslimanka ne bavi se mnogo glasinama, govorkanjima, sumnji~enjima i fantazijama koje kru`e na sijelima, a naro~ito onim sijelima na kojima prisustvuju besposlene i neodgovorne `ene. Ona ne dopu{ta sebi da prihvati ta brbljanja, glasine i sumnji~enja, i dalje ih pri~a i prenosi bez dokaza o njihovoj ispravnosti, vjerodostojnosti i pouzdanosti. Naprotiv, ona je spremna prenijeti ove glasine prije potvrde njihove ispravnosti i nepostojanja la`i koja je zabranjena, a o kojoj Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: “^ovjeku je dovoljno la`i da govori sve ono {to ~uje.”603

^UV A SVOJ JEZIK OD GIBET A I NEMIMET A ^UVA GIBETA NEMIMETA @ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, bogobojazna je i boji se Allaha u tajnosti i na javi. Ona vodi brigu o tome da joj ne izmakne rije~ u kojoj }e biti gibet (ogovaranje) ili nemimet (preno{enje tu|ih rije~i), kojom }e rasrditi svoga Gospodara i koja }e je u~initi jednom iz skupine `ena koje ogovaraju i prenose tu|e rije~i, a kojima Allah, d`.{., `estoko prijeti. U~e}i rije~i Uzvi{enog Allaha: “...I ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga - a vama je to odvratno - zato se bojte Allaha, Allah,

242

Li~nost `ene muslimanke

zaista, prima pokajanje i samilostan je”,604 ona osje}a zlo~in gibeta kao grozno i omra`eno djelo jer se poredi s jedenjem mesa umrlog brata. Ona tada `uri da u~ini tevbu (pokajanje) koju Allah, d`.{., spominje na kraju ajeta i uto~i{te tra`i u istigfaru (tra`enju oprosta za svoje grijehe), ~im nekoga ogovori. Ona slu{a rije~i plemenitog Vjerovjesnika koji ka`e: “Pravi je vjernik onaj vjernik od ~ijeg jezika i ruke su sigurni muslimani.”605 Ona osje}a da je gibet grijeh koji ne dolikuje muslimanki koja je izgovorila dva {ehadeta i da se ona `ena kojoj gibet pre|e u naviku na njenim sijelima, ne ubraja u dobre muslimanke. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: “Dovoljno ti je da o Safijji zna{ to i to” - neki prenosioci ka`u: zna~i da je ona bila niska - pa je rekao Poslanik, s.a.v.s.: “Rekla si jednu rije~ koja bi, ako bi pala u more, nadvladala ga. “606 @ena muslimanka pomno slu{a saop}enje o sedam velikih grijeha u kojem Allahov Poslanik, s.a.v.s., tra`i da ih se kloni. Ona pronalazi da postoje i gori i opasniji grijesi od gibeta, a to je potvaranje za blud ~estitih `ena i bezazlenih vjernica, {to se de{ava nekim `enama u njihovim dru{tvima: “Klonite se sedam velikih grijeha! Upitan je: “Allahov Poslani~e, a koji su to?” Odgovorio je: “Pripisivanje druga Allahu, sihr, ubijanje nedu`ne osobe, uzimanje kamate, bespravno tro{enje imetka siro~adi, bje`anje s bojnog polja i potvaranje za blud ~estitih `ena i bezazlenih vjernica.”607 @ena muslimanka razumije i shvata ovo veli~anstveno usmjerenje kako bi prestala s gibetom, te kako ne bi zaglibila u neki od njegovih oblika. Ona nikome ne dozvoljava da ogovara na njenom sijelu. Naprotiv, ona {titi svoje sestre od jezika nepravde i neprijateljstva i odbacuje lo{ govor o njima, slijede}i rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Ko za{titi meso svoga brata od ogovaranja, Allah }e ga osloboditi od Vatre.”608 Bogobojazna `ena muslimanka ~uva svoj jezik, tako|er, i od preno{enja tu|ih rije~i i ona, doista, zna kakva je uloga ovog poroka u rasprostranjenosti zla i nepravde u dru{tvu i u prekidanju veza ljubavi i prijateljstva me|u njegovim ~lanovima, kao {to to obznanjuje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rije~ima: “Najbolji Allahovi robovi jesu oni koji ~ine zikr Allahu, a najgori Allahovi robovi su oni koji prenose tu|e rije~i, koji rastavljaju one koji se vole i koji nanose nepravdu nedu`nim ljudima.”609 @eni koja prenosi tu|e rije~i, koja zava|a one koji se vole, koja {iri neprijateljstvo, dovoljno je poni`enje na ovome svijetu i vatra na ahiretu, ako ravnodu{no nastavi u svojoj zabludi, zalutalosti i preno{enju tu|ih rije~i me|u ljudima. Ovo je vjerodostojni i jasni hadis koji svakom ko prenosi tu|e rije~i, zabranjuje blagodati D`enneta: “U D`ennet ne}e u}i onaj ko prenosi tu|e rije~i.”610

Li~nost `ene muslimanke

243

Ono {to du{u vjernice uznemirava i ispunjava je strepnjom i strahom od te{kih posljedica preno{enja tu|ih rije~i jeste ~injenica da se Allahova kazna obru{ava na svakog ko prenosi tu|e rije~i, odmah nakon {to se polo`i u njegov kabur. To nalazimo u vjerodostojnom hadisu koji pored Buharije i Muslima bilje`e i drugi, od Ibn - Abbasa r.a.: “Pri~ao je: ‘Allahov Poslanik, pro{ao je pored dva kabura, pa je rekao: ‘Ova dvojica se sada ka`njavaju, a ne ka`njavaju se zbog velikog grijeha! Jedan je od njih prenosio tu|e rije~i, a drugi se nije ~uvao od mokra}e kada bi mokrio.’” Pri~ao je dalje: “‘Te je potra`io zelenu granu, raspolovio je, a zatim jedan dio usadio na jedan kabur, a drugi dio na drugi. Potom je rekao: ‘Mo`da }e im biti olak{ano dok se ne osu{e.’”611

KLONI SE PSOVKE I BESTIDNOG GOVORA @ena muslimanka koju je islam odgojio nema na svom jeziku besramnog govora ili bestidnog razgovora i nikoga ne psuje i ne grdi, jer zna da moralna usmjerenja islama izazivaju odvratnost pri ~emu i psovku ~ine nemoralom koji djeluje na ljepotu ~ovjekovog islama. Ta usmjerenja bestidnika i bezobraznika ~ine osobu nepo`eljnom i omra`enom osobom kod Uzvi{enog Allaha: Od Ibn - Mesuda, r.a., prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: ’Psovanje muslimana je razvrat, a njegovo ubistvo je nevjerstvo.’612 ‘Allah, doista, ne voli ni jednog neuljudnog i bestidnog ~ovjeka.’613 ‘Doista Uzvi{eni Allah prezire besramnog ~ovjeka koji je neuljudan.’”614 To su, doista, svojstva koja ne dolikuju `eni muslimanki koja je iz upute islama udahnula da{ak Bo`anske upute, ~ije je srce ispunjeno svjetlo{}u imana i ~iji jezik i osje}aji su odgojeni putem propisa i nauke [eriata. Ona je, potom, udaljena i od vrije|anja ili prostih prepirki u kojima se isprepli}u psovke i prosti govor. Prosvije}ena `ena muslimanka sve je dalje od ovog moralnog propadanja i posrtaja kad god se pred njom uka`e lijepi primjer u rije~ima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u njegovim djelima i njegovoj izvanrednoj biografiji. Poznato je da od njega nije potekla ni jedna uvredljiva rije~ koja bi povrijedila osje}aje nekog ~ovjeka ili povrijedila njegov ugled ili omalova`ila ne~ije ljudsko dostojanstvo. Enes bin Malik, r.a., koji je bio sluga Allahovog Poslanika, s.a.v.s., dugi niz godina, ka`e: “Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije psovao, prosto govorio, niti je proklinjao. Kada bi nekoga ru`io, rekao bi: ‘[ta mu je? Palo mu ~elo u pra{inu.’”615, 616 [tavi{e, Allahov Poslanik, s.a.v.s., ~uvao je svoj jezik od proklinjanja mu{rika, koji su se udaljili od njega i svoja srca zatvorli da ne slu{aju njegovo pozivanje u vjeru. On ih nije

244

Li~nost `ene muslimanke

zlostavljao niti im je upu}ivao uvredljive rije~i. O tome nas obavje{tava cijenjeni sahabija Ebu - Hurejre kad ka`e: “Re~eno je: ‘Allahov Poslani~e! Prokuni mu{rike.’ Rekao je: ‘Ja nisam poslat da proklinjem. Ja sam, doista, poslat kao milost.’”617 Allahov Poslanik, s.a.v.s., te`i iskorjenjivanju zla, mr`nje i neprijateljstva iz ljudskih du{a, sve dok ne postigne maksimum u tome. On muslimanima predo~ava da je onaj ko svoj jezik koristi u neprijateljstvu prema ljudima, atakuje na njihovu ~ast i njihove imetke, istinski muflis (bankrot) koji }e izgubiti i dunjaluk i ahiret, jer }e njegova lahkomislena neprijateljstva prema ljudima izbrisati dobra djela koja je u~inio u svom `ivotu i sva }e njegova djela propasti i na dan zastra{uju}eg polaganja ra~una bit }e neza{ti}en i ne}e mu biti spasa od vatre d`ehenemske. “Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao je svoje ashabe: ‘Znate li ko je muflis (bankrot)?’ Odgovorili su: ‘Muflis je kod nas onaj ~ovjek koji nema novca, a niti robe.’ Rekao je: ‘Doista je muflis onaj ~ovjek iz mog ummeta koji na Sudnjem danu do|e s namazom, postom i zekatom (koje je na ovome svijetu izvr{io), ali do|e i s time da je ovoga opsovao, onoga napadao, zakinuo imetak ovoga, prolio krv onoga i udario ovoga, pa }e od njegovih dobrih djela biti dato ovome i onome. Ako se iscrpe njegova dobra djela prije nego {to se podmire njegovi dugovi, onda }e se od njih uzimati grijesi i njemu natovariti, a zatim }e biti ba~en u Vatru.”618 Nema sumnje da su iz `ivota iskrenih muslimanki, koje su napojene s vrela ~istog islama, odstranjene isprazne besposlice, kao {to su odstranjene prepirke i sva|e koje vode psovkama i vrije|anjima u `enskom islamskom dru{tvu, koje se temelji na vrijednostima, odgoju i po{tovanju ljudskih osje}aja i dru{tvenom progresu u pona{anju i dijalogu.

NE RUGA SE NIKOME Li~nost `ene muslimanke, koja je napojena ljubavlju prema skromnosti i udaljeno{}u od oholosti i uobra`enosti, doista, odlikuje se osobinom da nije mogu}e da se bilo kome ruga i ismijava ga. Kur’anska uputa, koja joj je usadila ljubav prema skromnosti i prezir prema oholosti, doista, je ta koja je {titi i ~uva od podrugljivosti i ismijavanja drugih `ena, njihovog omalova`avanja i potcjenjivanja. “O vjernici, neka se mu{karci jedni drugima ne rugaju, mo`da su oni bolji od njih, a ni `ene drugim `enama, mo`da su one bolje od njih. I ne kudite jedni druge i ne zovite jedni druge ru`nim nadimcima! O, kako je to ru`no da se

Li~nost `ene muslimanke

245

vjernici spominju podrugljivim nadimcima! A oni koji se ne pokaju - sami sebi - ~ine nepravdu.” 619 Iz izvora poslani~ke upute, `ena muslimanka, tako|er, crpi osobine skromnosti i blagosti, kloni se oholosti, ruganja i omalova`avanja ljudi, jer ona ~ita rije~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koje bilje`i Muslim, u kojim se ka`e da je omalova`avanje ljudi ~isto zlo: “Dovoljno je ~ovjeku zla da omalova`ava svoga brata muslimana.”620

BLAGO POSTUP A PREMA LJUDIMA POSTUPA @ena je po prirodi, nje`na, ljubazna, blaga i dobrodu{na i to je najprikladnije fizionomiji `ene i njenoj konstituciji. Otud dolazi do toga da se `ene nazivaju nje`nijim polom. @ena muslimanka, koja se napaja iz upute svoje ~iste vjere, najljubaznija je prema `enama koje su u njenom okru`enju, najdobrodu{nija je i najbla`a u su`ivotu s njima, jer su nje`nost, blagost i ~ednost osobine koje Allah, d`.{., voli kod Svojih robova vjernika i On ~ini da su oni, koji se kite tim svojstvima, bliski du{ama i dragi srcima. “Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa }e ti du{manin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. To mogu posti}i samo strpljivi; to mogu posti}i samo vrlo sre}ni.” 621 Kur’anski i hadiski tekstovi, jedan iza drugoga, omiljavaju blagost (ljubaznost) i na nju podsti~u, potvr|uju}i da je to visok moral koji treba vladati u islamskom dru{tvu i kojim }e se odlikovati svaki ~ovjek musliman koji `ivi u tom dru{tvu, koji razumije propise svoje vjere i osvjetljava put njenom blje{tavom uputom. @eni muslimanki dovoljno je da zna da je blagost jedno od Allahovih uzvi{enih svojstava koje On `eli Svojim robovima u svim stvarima. “Doista je Allah blag i voli blagost u svim stvarima.”622 Doista je to visoko moralno svojstvo koje Allah obilato nagra|uje vi{e od bilo kojeg drugog moralnog svojstva. “Doista je Allah blag i voli blagost. On za blagost (ljubaznost) daje ono {to ne daje za grubost niti za bilo {ta drugo.”623 Veli~anstvena vjerovjesni~ka uputa uznosi blagost do te mjere da je ~ini ukrasom svega. Pri ~emu god se na|e, ukrasi ga i ~ini je dragim du{ama i pogledima, a sve ono iz ~ega se ukloni blagost, pokvari ga i odbije od njega srca i du{e: “U ~emu god se na|e blagost (ljubaznost), ona to ukrasi, a gdje god ne bude blagosti, to bude unaka`eno (manjkavo).”624 Allahov Poslanik, s.a.v.s., podu~avao je muslimane blagosti u postupanju prema ljudima, usmjeravao ih je ka najrazboritijem na~inu postupanja koji dolikuje muslimanu koji poziva u

246

Li~nost `ene muslimanke

vjeru Allaha Milostivog, Blagog prema Svojim robovima, bez obzira koliko situacija izazivala srd`bu i raspirivala ljutnju i gnjev. Od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: “Ustao je jedan beduin i mokrio u d`amiji, te su ga ljudi napali zbog toga. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao im je: “Pustite ga. A na njegovu mokra}u izlijte veliku kofu vode ili veliku kantu vode. Vama je, doista, nare|eno da olak{avate, a ne da ote`avate.’”625 Blago{}u, olak{avanjem, ugodnom rije~ju i pra{tanjem otvaraju se otvori na srcima ljudi. Ljudi se pozivaju istini,a ne nasilju, ote`avanju, grubosti, grdnji i prijetnji. Otud Allahov Poslanik, s.a.v.s., upu}uje: “Obradujte i nemojte biti odbojni, olak{avajte i nemojte ote`avati.” 626 Prirodno je da ljudi bje`e od grubosti, surovosti i nasilja i da im je priro|ena nje`nost, dobrodu{nost, popustljivost i blagost (ljubaznost). Zato Uzvi{eni Allah ka`e Svome Poslaniku, s.a.v.s.: “...a da si osoran i grub, razbje`ali bi se iz tvoje blizine....” 627 Ovo je, doista, vje~ni govor, postojan i ~vrst zakonik za svaku `enu misonarku koja se prihvatila pozivanja `ena u vjeru, jer je na njoj da do njihovih srca do|e na najbolji na~in i da pri tome iskoristi sve metode blagosti, vje{tine, dobrodu{nosti i nje`nosti, pa makar od onih koje poziva do`ivjela i odbacivanje, indiferentnost i izbjegavanje. Blaga, nje`na i draga rije~, bez sumnje, pronalazi svoj put do svih dijelova du{a i njihovih otvora, kao {to je neminovno da ostavi `eljeni trag na du{ama onih kojim se obra}a. Ovim je Allah, d`.{., posavjetovao Svoga vjerovjesnika Musaa, a.s., i njegovog brata Haruna, kada ih je poslao tagutu (silniku) i oholom Faraonu: “Idite Faraonu, on se, doista, osilio, pa mu blagim rije~ima govorite, ne bi li razmislio ili se pobojao!” 628 Nema sumnje da blagost u uputi ove vjere predstavlja svako dobro. Kome bude data, posti}i }e svako dobro, a kome bude uskra}ena, bit }e mu uskra}eno svako dobro. To se nalazi u hadisu koji prenosi D`erir bin Abdullah koji ka`e: “^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da ka`e: ‘Kome bude uskra}ena blagost (ljubaznost), uskra}eno mu je svako dobro.’629 Vjerovjesnikova praksa poja{njava nam da se ovo dobro razlijeva na pojedince, porodice i narode, ako je blagost vodi~ u njihovom `ivotu i ako je to jedna od njihovih lijepih i veli~anstvenih moralnih osobina. To nalazimo u hadisu Ai{e, r.a., u kojem joj Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: “O Ai{a, budi blaga (ljubazna). Ta, Allah, doista, kada uku}anima `eli dobro, uputi ih da budu blagi.”630 U drugom predanju stoji:

Li~nost `ene muslimanke

247

“Kada Allah `eli uku}anima dobro, me|u njih unese blagost.”631 Prenosi se od D`abira, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Kada Allah jednom narodu `eli dobro, me|u njih unese blagost.”632 [ta ima veli~anstvenije od moralne osobine kojom se okiti ljudsko bi}e, te mu bude za{tta od vatre d`ehenemske? O tom nas je obavijestio plemeniti Poslanik, s.a.v.s., u drugom hadisu, u kojem ka`e: “Ho}ete li da vas obavijestim ko je zabranjen d`ehenemskoj vatri ili kome je vatra d`ehenemska zabranjena? Zabranjena je svakom bliskom, ljubaznom, blagom i jednostavnom (~ovjeku).”633 Vjerovjesnikova uputa uzvisuje ~ovjeka, ona u njeg zasa|uje osobinu blagosti (ljubaznosti) i od njega tra`i da bude blag, pa ~ak i sa `ivotinjom koju kolje i to ubraja u dobro~instvo kao najvi{i stupanj do kojeg dolaze najbogobojazniji dobri ljudi. “Allah je, doista, propisao dobro~instvo (lijep postupak) u svakoj prilici: pa kada ubijate, ubijajte lijepo (dostojanstveno), a kada koljete, koljite lijepo, i neka onaj ko ho}e da kolje (neku `ivotinju) prvo nao{tri svoj no` i neka polo`i svoju `rtvu.”634 Blagost prema `ivotinji, doista, dokaz je nje`nosti ljudske du{e koja je kolje, ~ime se poistovje}uje sa svakim `ivim bi}em. A u ~ijoj du{i se u~vrsti ovo zna~enje pri postupanju prema `ivim bi}ima, takva }e osoba biti najbla`i i najnje`niji ~ovjek. Bogobojazna `ena muslimanka mo`e predo~iti sebi obuhvatnost islamskih smjernica upu}enih ljudskom rodu vezanih za blagost koja, ~ak, obuhva}a i blagost prema `ivotinjama.

MILOSTIV A JE MILOSTIVA @ena muslimanka, ~ija du{a se napaja iz upute njene vjere, milostiva je. Iz njenog velikog srca razbukatavaju se izvori milosti i nje`nosti i njena du{a je dobronamjerna, jer zna da je njena milost prema ljudima koji je okru`uju , uzrok izliva milosti s nebesa na nju samu. Ona zna da onaj ko nije milostiv prema ljudima ne}e zadobiti ni Allahovu milost, kao {to zna da onaj od koga je Allahova milost zaklonjena pripada skupini onih koji su propali i kojima je ona zabranjena, kao {to se to navodi u sunnetu Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: “Budi milostiv prema onome ko je na Zemlji, prema tebi }e biti milostiv Onaj Koji je na nebesima.”635 “Onaj ko ne bude milostiv prema ljudima, Allah ne}e biti milostiv prema njemu.”636 “Milost se ne odstranjuje ni od koga osim od nesretnika.”637 U du{i bogobojazne `ene muslimanke nije milost ograni~ena samo na njenu porodicu,

248

Li~nost `ene muslimanke

njenu djecu, bli`e i dalje ro|ake, nego se u njenoj du{i krug milosti pro{iruje, sve dok ne obuhvati sve ljude, jer ona slu{a Vjerovjesnkovu uputu, koja obuhvata sve ljude i koja milost ~ini jednim od uvjeta imana: “Ne}ete biti pravi vjernici sve dok ne budete milostivi.” Rekli su (prisutni): “Allahov Poslani~e, svi smo mi milostivi.” Rekao je: “Nije milost da bilo koji od vas bude milostiv prema svome prijatelju, nego je to milost prema ljudima, milost prema svima op}enito.”638 To je sveobuhvatna i potpuna milost ~ije je izvore islam rasplamsao u srcu vjernika i vjernica, koji je milost u~inio jednim od svojstava po kojem se raspoznaju, kako bi islamsko dru{tvo, sa svojim mu{karcima i `enama, svojim bogatim i siroma{nim ljudima, kao i ostalim njegovim pojedincima, bilo solidarno i samilosno, dru{tvo u kojem vlada milost, u ~ijim dijelovima se i {iri bratstvo i me|u kojima vlada atmosfera me|usobne blagosti i nje`nosti. Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je jedinstven primjer iskrene i suptilne milosti. ^ak kada bi ~uo pla~ djeteta, dok bi predvodio d`ema’t, skratio bi svoj namaz, uva`avaju}i osje}aje majke koja ~ezne za djetetom. Buharija i Muslim bilje`e hadis od Enesa, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Ja, doista, stupim u namaz i `elim da ga oduljim, pa za~ujem pla~ djeteta, te skratim svoj namaz, znaju}i kolika je ja~ina osje}aja majke zbog njegovog pla~a.” Jednom mu je do{ao beduin i upitao ga: “Zar vi ljubite svoju djecu? Pa mi ih ne ljubimo.” Na to mu je Vjerovjesnik, s.a.v.s., odgovorio: “Ne mogu ispuniti tvoje srce milo{}u ako ju je Allah, d`.{., odstranio iz tvoga srca.”640 Allahov Poslanik, s.a.v.s., poljubio je Hasana, sina Alijinog, r.a., a kod njega je bio El Akre’ bin Habis et - Temimi, te je El - Akre’ rekao: “Ja imam desetero djece i nikad ni jedno od njih nisam poljubio.” Allahov Poslanik, s.a.v.s., pogledao je u njega, a zatim rekao: “Onaj ko nema milosti prema drugima, ne}e ni drugi imati milosti prema njemu.”641 Omer, r.a., htio je da jednog muslimana postavi za valiju (namjesnika), pa je ~uo da ka`e ono {to je rekao i El - Akre’ bin Habis - da on ne ljubi svoju djecu. Omer je odustao od postavljanja ovog ~ovjeka za valiju, govore}i: “Ako iz tvoje du{e ne izvire milost prema tvojoj djeci, kako }e{ onda biti milostiv prema drugim ljudima? Tako mi Allaha, nikad te ne}u postaviti za valiju.” Potom je pocijepao pismo kojim se postavlja za valiju. Allahov Poslanik, s.a.v.s., pro{irio je krug milosti u du{ama muslimana i muslimanki, te je u~inio da se ona ne svodi samo na milost prema ljudima, nego obuhvata i `ivotinje, tako|er. To se navodi u mnogobrojnim vjerodostojnim hadisima, a jedan od njih jeste i hadis koji bilje`e Buharija i Muslim od Ebu - Hurejrea, r.a., koji ka`e da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Jednom prilikom neki ~ovjek i{ao je putem te je o`ednio. Prona{ao je bunar, pa se u njeg spustio i napio, a zatim je iza{ao. Kad tamo pas dah}e od `e|i i jede vla`no tle od `e|i.

Li~nost `ene muslimanke

249

Na to je ~ovjek rekao: ‘Ovaj pas je o`ednio kao {to sam ja bio o`ednio.’ Potom se spustio u bunar i napunio svoju cipelu vodom, prihvatio je ustima, popeo se i napojio psa. Allah mu je (zbog toga) zahvalio i oprostio mu (prija{nje grijehe). Upitali su (prisutni): ‘Zar mi imamo nagradu i za hizmet stoke?’ Odgovorio je: ‘Za svaku “vla`nu jetru” (`ivo bi}e) ima nagrada.”642 Tako|er, Buharija i Muslim prenose hadis od Ibn - Omera u kojem se ka`e da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ka`njena je `ena zbog ma~ke koju je zatvorila sve dok nije umrla od gladi, te je zbog nje u{la u D`ehennem. Rekao je: ‘Pa su rekli: ‘Allah najbolje zna: ti je nisi ni nahranila ni napojila kad si je zatvorila, a nisi je ni pustila pa da jede insekte i (sitne) gmizavce (koji su izlazili) iz zemlje.””643 Allahov Poslanik, s.a.v.s., te`io je uzdizanju milosti do krajnjih granica. Jednom prilikom je legao te je do{la ptica crvenda} lepr{aju}i po njegovoj glavi, kao da tra`i uto~i{te kod njega, `ale}i se na nasilje jednog ~ovjeka koji je uzeo njeno jaje. Rekao je: “Kako li je `alosna zbog svoga jajeta?!” Potom je ~ovjek rekao: “Allahov Poslani~e, ja sam uzeo njeno jaje.” Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: “Vrati joj ga iz milosti prema njoj.”644 Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., ovom svojom smjernicom `elio je da u du{e muslimana i muslimanki usadi osje}aj duboke, potpune i sveobuhvatne milosti, kako bi, svako ko je izgovorio dva {ehadeta, u svojoj prirodi i naravi postao milostiv, pa i prema `ivotinji. Kada srce ~ovjeka bude milostivo ~ak i prema `ivotinji, nemogu}e je da bude grubo prema svome bratu ~ovjeku. Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je milostiv prema ~ovjeku i prema `ivotinji i ni{ta ga nije spre~avalo da u svojim usmjerenjima navra}a na milosr|e me|u ljudima i da ga produbljuje u du{ama muslimana i muslimanki, potvr|uju}i da je milosr|e klju~ Allahove milosti prema Njegovim robovima i jedan od razloga Njegovog oprosta i nagrade onima koji su milostivi, makar oni bili neposlu{ni Allahovi robovi i gre{nici. Muslim u svome “Sahihu” navodi hadis od Ebu - Hurejrea koji ka`e: “Rekao je Allahov Poslaniik, s.a.v.s.: ‘Jednom priliikom pas je kru`io oko bunara, a `e| samo {to ga nije ubila, kada ga je ugledala jedna prostitutka (pripadnica) Benu - Israil. Uzela je svoju cipelu, napunila ju je i napojila ga, te joj je zbog njega bilo opro{teno (pre|a{nji grijesi).’”645 Kakva je to milost! Nema ve}e blagodati za ~ovjeka od nje! Kakva je to milost! Nema od nje ljep{e moralne osobine kojom se kiti ~ovjek! Dovoljna joj je ~ast i ugled u tome da je Uzvi{eni Allah po njoj uzeo Svoje ime, a On je Milostivi, Samilosni!

250

Li~nost `ene muslimanke

POMA@E LJUDIMA I OTKLANJA NEVOLJU OD NJIH Iskrena `ena muslimanka, koja svoju du{u napaja iz upute njene istinite vjere, vodi brigu o tome da bude element izgradnje, koristi i dobra, ne samo za sebe nego i za sve ljude. Ona neprestano istra`uje prilike za ~injenje dobra, `ure}i da ga u~ini onoliko koliko je u mogu}nosti. Ona to radi na osnovu rije~i Uzvi{enog Allaha: “... I dobra djela ~inite da biste postigli ono {to `elite.” 646 Ona zna da je ~injenje dobra drugim ljudima ibadet, sve dok time `eli Allahova nagradu. Vrata ~injenja dobra su otvorena pred svim muslimanma koji su u mogu}nosti da pro|u kroz njih kada god `ele, te time zadobiju Allahovu milost i zadovoljstvo. Na~ini dobro~instva, dobra i pokornosti Allahu, d`.{., mnogobrojni su i njihovo polje djelovanja jeste prostrano i {iroko. Ono je dovoljno prostrano za sve one koji rade na Allahovom putu. Bilo koje djelo plemenitih ljudi, koje u~ine u ime Allaha, upisat }e im se kao sadaka (milostinja). “Svako dobro djelo je sadaka.”647 “Lijepa rije~ je sadaka.”648 Doista je Allahova milost sveobuhvatna i ona obuhvata i svaku muslimanku koja je pro~istila svoju du{u i ~iji nijet je iskren u ime Allaha. Ona }e razumjeti, ako u~ini dobro i ako ne u~ini dobro, pod uvjetom da se kloni zla. “Prenosi Ebu - Musa, r.a., od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: ‘Svaki musliman je du`an da udijeli sadaku (milostinju).’ Upita{e: ‘Allahov Poslani~e, {ta ako nema ni{ta da udijeli?’ Odgovorio je: ‘Neka radi svojim dvjema rukama, koristit }e samom sebi i udijelit }e sadaku.’ Upita{e: ‘[ta ako to ne bude mogao ili to ne bude ~inio?’ Odgovorio je: ‘Neka pomogne jadnom siromahu.’ Upita{e: ‘Ako to ne u~ini?’ Odgovorio je: ‘Neka nare|uje dobro~instvo ili dobro.’ Reko{e: ‘Ako to ne ~ini?’ Rekao je: ‘Neka se kloni zla. To mu je, doista, sadaka.’”649 Allahov Poslanik, s.a.v.s., zapo~inje hadis rije~ima: “Svaki musliman je du`an udijeliti sadaku”, a potom nabraja nijanse dobro~instva i dobra, pomo}u kojeg je svaki musliman i muslimanka u mogu}nosti da ubere plodove nagrade tih milosr|a. Tako je, `ena muslimanka du`na udijeliti sadaku, tj. na njoj je da ~ini plemenita djela koja }e graditi njeno dru{tvo. A ako to nije u stanju, ili to ne ~ini iz nekog razloga, nema ni{ta manje od toga da svoj jezik i svoja ~ula ~uva od ~injenja svega onoga {to je lo{e, a i to je sadaka. Sva aktivna i pasivna djela kod muslimana i muslimanki usmjerena su ka slu`enju istine koja vlada dru{tvom muslimana i muslimanki. A ~ovjek je musliman onaj od ~ijeg jezika i ruku su mirni ostali muslimani.”650

Li~nost `ene muslimanke

251

Zato `ena muslimanka neprestano nastoji ~initi dobro, te`e}i ka njemu i nadaju}i se da }e ga u~initi. Ona se kloni zla, izbjegava ga i ustrajna je u tome da ne zapadne u njega. Time ona spada u najbolje muslimane i muslimanke u islamskom dru{tvu. O tome nas obavje{tava Poslanik, s.a.v.s., u hadisu koji bilje`i imam Ahmed u kojem se navodi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., zastao kod ljudi koji su sjedili i rekao: “Ho}ete li da vas obavijestim o najboljim i najgorim me|u vama?” Narod je {utio. Ponovio je to tri puta, pa je jedan ~ovjek iz tog naroda rekao: “Da, Allahov Poslani~e.” Rekao je: “Najbolji je me|u vama onaj od kojeg se o~ekuje dobro i od ~ijeg se je zla sigurno, a najgori me|u vama jeste onaj od kojeg se o~ekuje dobro, a od ~ijeg zla nije se sigurno.”651 @ena muslimanka, koja je svjesna svog islama, koja se napaja s izvora ~iste upute, spada u vrstu od koje se o~ekuje dobro i od ~ijeg zla se sigurno. Ako joj se pru`i prilika da u~ini dobro djelo na ovome svijetu, ona je, doista, sigurna da njen trud ne}e propasti i da se njeno nastojanje ne}e izjaloviti. Ona je sigurna da }e biti nagra|ena za svoje dobro~instvo na ovome i na onome svijetu: “Ko od vjernika otkloni jednu od ovosvjetskih tegoba, Allah }e od njega otkloniti jednu od tegoba na Sudnjem danu. A ko olak{a onome kome je te{ko, Allah }e njemu olak{ati na ovome i na onome svijetu.”652 @ena muslimanka ne `ali truda u ~injenju dobra, ako je to u stanju. A kako i da ne bude tako? Ona iz Poslanikove, s.a.v.s., upute zna da oklijevanje u ~injenju dobra, kada je to u stanju, prijeti i{~eznu}u blagodati: “Ne postoji nijedan rob koga je Allah obilno obasuo nekom blagodati, zatim je u~injeno da ljudi imaju potrebu kod njega, pa on poka`e mrzovolju, a da ta blagodat ne}e biti izlo`ena i{~eznu}u.”653 @ena muslimanka ne omalova`ava ni jedno dobro djelo, bez obzira koliko malo bilo, sve dok ga prati iskreni nijjet (odluka) i ~injenje djela samo u ime Allaha, d`.{. Ponekad je dobro djelo u funkciji otklanjanja zla od muslimana i muslimanki. Ovu situaciju oslikava nekoliko vjerodostojnih hadisa na najveli~anstveniji na~in. Jedan je od njih hadis u kojem Vjerovjesnik, s.a.v.s., ka`e: “Vidio sam ~ovjeka koji u`iva u D`ennetu zbog drveta koje je posjekao sa sredine puta, a koje je {tetilo ljudima.”654 Dobro ima dva lica i na muslimanima i muslimankama je da ih ~ine i da se takmi~e u Allahovom zadovoljstvu putem njihovog ~injenja: ~injenje dobra i koristi ljudima i otklanjanje zla i nevolje od njih. Otklanjanje zla i nevolje od muslimana nije nimalo manje od ~injenja dobra i koristi prema njima. Oboje se ubraja u dobra djela za koja }e imati nagradu i biti nagra|en onaj ko ih ~ini. Dru{tva u svim vremenima i na svim mjestima imaju potrebu za ove dvije vrste djela zajedno, jer se putem njih {iri dobro i dobro~instvo u dru{tvu, u~vr{}uju korijeni ljubavi me|u

252

Li~nost `ene muslimanke

pojedincima i putem njih oni osje}aju ljepotu i zadovoljstvo `ivota. Ovo je cilj ~ijem ostvarenju islam te`i putem svog neprestanog podstrekavanja na ~injenje dobra i koristi prema ljudima i na otklanjanje nevolje od njih. Jedno od visokih islamskih usmjerenja u otklanjanju zla i nasilja od muslimana i muslimanki nalazi se u hadisu koji prenosi Ebu - Berzeh, a koji ka`e: “Rekao sam: ‘Allahov Vjerovjesni~e! Podu~i me ne~emu ~ime }u se okoristiti.’ Rekao je: ’Skloni s puta ono {to {teti muslimanima.’”655 U drugom predanju stoji: ‘“Allahov Poslani~e! Uputi me na djelo koje }e me uvesti u D`ennet.’ Rekao je: ‘Ukloni s puta ono {to {teti. To ti je sadaka.””656 Koje je dru{tvo odgojeno i napredno kao ovo koje islam gradi, jer ubacuje u osje}aje svakog pojedinca da su dobra djela ta koja pribli`avaju Allahu, koja svog vlasnika uvode u D`ennet zbog otklanjanja s puta onoga {to {teti ljudima? ^ovje~anstvo je danas u najve}oj potrebi za ovakvim odgojenim i naprednim dru{tvom koje islam gradi. U njemu svaki pojedinac osje}a da u~estvuje u ~injenju dobra i u napretku dru{tva, {to ga pribli`ava Allahu i uvodi u D`ennet, makar njegovo djelo bilo i otklanjanje s puta onoga {to {teti ljudima. Postoji razlika izme|u dru{tva koje formira ove osjetljive du{e koje ne podnose da gledaju raskala{enost, nazadnost i nemarnost u dru{tvu, i izme|u dru{tva koje ne obra}a pa`nju na formiranje li~nosti njegovih pojedinaca. Vidjet }e{ ih kako ne mare za tim da na put bacaju izmet, ne~isto}u i ono {to }e {tetiti, ne obra}aju}i pa`nju na to da }e time nasilje u~initi ljudima. Ovo nemarno dru{tvo prisiljeno je da izdaje zakonike i odredbe koji }e ka`njavati prestupnike. Kako je samo velika razlika izme|u dru{tva koje je na pravom putu, uz pomo} upute ove vjere, dru{tva u kojem pojedinci `ure da sklone s puta ono {to {teti ljudima, povode}i se za Allahovom naredbom i `ele}i Njegovu nagradu i izme|u dru{tva zalutalog od Allahove upute, dru{tva u kojem njegovi pojedinci ne mare za tim ko baca svoj izmet koji je ba~en sa balkona, prozora i terasa njihovih ku}a!! Ako je civilizovani zapadni svijet dostigao visoki stupanj ure|enja, privikavanjem njegovih pojedinaca na po{tivanje tog ure|enja i njegovog preciznog i energi~nog sprovo|enja, pa islam ga je u tome pretekao jo{ prije skoro petnaest vijekova s ogromnom razlikom. Ta razlika o~ituje se u tome da se pojedinac musliman predaje sprovo|enju ure|enja svojom iskreno{}u i odano{}u, jer on smatra da njegova nemarnost i izlazak iz okvira tog ure|enja predstavlja nepokornost Allahu, d`.{., za koju }e biti ka`njen na Sudnjem danu. Za razliku od toga zapadnjak u suprotstavljanju ure|enju vidi samo gra|anski prekr{aj, za koji }e koriti samog sebe, ili, pak, ne}e ni koriti, i tako se stvar zavr{ava, osobito ako bi bio daleko od o~iju ljudi i od o~iju vlasti.

Li~nost `ene muslimanke

253

POMA@E @ENI U NEVOLJI Bogobojazna `ena muslimanka isti~e se po prirodi svoje moralne i du{evne konstitucije stvaranja i njena li~nost odlikuje se pra{tanjem, lijepim moralom i lijepim postupanjem. Ako joj njena sestra ne{to duguje i pribli`i se vrijeme ispunjenja tog duga, a njena sestra koja joj duguje nalazi se u te{koj situaciji, ona }e je pri~ekati dok je ne pro|e ta njena nevolja i dok za nju ne nastupi olak{anje. Ona }e tako postupiti na osnovu rije~i Uzvi{enog Allaha, Koji ka`e: “A ako je u nevolji, onda pri~ekajte dok bude imao...” 657 ^ekanje na vra}anje duga onoga ko je u nevolji ubraja se u plemeniti moral koji islam preporu~uje, jer se u njemu nalazi ostvarenje ljudskosti ~ovjeka u njegovom postupanju prema njegovom bratu ~ovjeku, makar mu on dugovao. @ena muslimanka, ako se povodi za ovim zna~enjem ljudskosti u ~ekanju na ispunjenje duga njene sestre koja je u nevolji, ona se povodi za naredbom svoga Gospodara i time ~ini dobro djelo koje }e je spasiti od tegobe na Sudnjem danu, koje }e joj omogu}iti hladovanje u hladovini veli~anstvenog Ar{a, na dan kada ne}e biti drugog hlada osim njegovog. Od Ebu - Katadea, r.a., prenosi se da je rekao: “^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da ka`e: ’Koga raduje da ga Allah spasi od tegoba na Sudnjem danu, neka pri~eka onoga ko je u nevolji658, ili neka mu dug659 oprosti. “660 Od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: “Allahov je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ko pri~eka onoga ko je u nevolji, ili mu oprosti dug, Allah }e ga na Sudnjem danu staviti u hladovinu Njegovog Ar{a, onog dana kada ne bude drugog hlada osim njegovog.”661 Iskrena `ena muslimanka mo`e se popeti do ovih visina ako je bogata i imu}na, te }e svojoj sestri, koja joj duguje, oprostiti njen dug ili jedan njegov dio. Na taj na~in joj poma`e u ispunjenju tog duga i time zara|uje veli~anstvenu nagradu, jer }e joj Allah, d`.{., zbog pra{tanja duga njene sestre, nadoknaditi ve}im, bogatijim i veli~anstvenijim oprostom, nadomje{taju}i ono ~ime je uskra}ena, pra{taju}i joj njene grijehe i spa{avaju}i je od u`asa na Sudnjem danu. Prenosi se od Ebu - Hurejrea, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Bio je jedan ~ovjek koji je ljudima davao pozajmice pa bi svome slugi govorio: “Kada do|e{ do siromaha koji je u te{koj situaciji, oprosti mu (dug). Mo`da Allah nama oprosti. Susreo je Allaha (umro je) i On mu je oprostio.”662

254

Li~nost `ene muslimanke

Od Ebu - Mesuda el - Bedrija, r.a., prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ‘^ovjek koji je `ivio prije vas, polagao je ra~un (pred Allahom), pa se kod njega nije zadesilo ni{ta (od dobrih djela), osim da je trgovao s ljudima i davao im pozajmice i opra{tao im dugove.663 Bio je bogat te je nare|ivao svojim slugama da oproste dug onome ko je u te{koj situaciji. Allah, d`.{., rekao je: ‘Mi smo u tome pre~i od njega. Oprostite mu (grijehe).””664 Od Huzejfe, r.a., prenosi se da je rekao: “Alahu je doveden jedan od njegovih robova kojem je dat imetak, te ga je upitao: ‘[ta si uradio na dunjaluku?’, a Allahu ne}e mo}i sakriti nikakav govor. Odgovorio je: ‘Gospodaru, dao si mi imetak i ja sam pozajmljivao ljudima. U moj moral spada i pra{tanje. Olak{avao sam bogatom, a ~ekao sam onog ko je u te{kom stanju.’ Uzvi{eni je Allah rekao: ‘Ja sam u tome pre~i od tebe. Oprostite (grijehe) Mome robu.’ Ukbe bin ‘Amir i Ebu - Mes’ud el Ensarij, r.a., rekli su: ‘Ovako smo ~uli iz usta Allahovog Poslanika, s.a.v.s.’”665

ONA JE PLEMENIT A I VELIKODU[NA PLEMENITA Jedno od svojstava `ene muslimanke, koja se pridr`ava propisa svoje vjere jeste i to da je krase moralne osobine: dobrodu{nost, velikodu{nost, plemenitost i dare`ljivost. Ona je velikodu{na. Njene ruke su dare`ljive prema onim koji su u te{koj situaciji i prema siromasima, one obiluju davanjem i dobrotom, svaki put kada neko zatra`i davanje i svaki put kada se pojavi prilika u kojoj je pohvalna velikodu{nost. Ona je u potpunosti sigurna da dobro koje u~ini ne}e propasti kod Allaha, nego }e ostati sa~uvano kod Mudrog i Sveznaju}eg. “...A ono {to od imetka drugima date - Allah, sigurno, za to zna.” 666 Ona, doista, vjeruje da }e joj, sve ono {to potro{i na Allahovom putu, Allah mnogostruko nadoknaditi, jer }e na ovome svijetu zadobiti veliku ~ast i ugled, a na ahiretu ogromnu nagradu. “Oni koji imanja svoja tro{e na Allahovom putu li~e na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. - A Allah }e onome kome ho}e dati i vi{e; Allah je neizmjerno dobar i sve zna.” 667 “... [to god vi udijelite, On }e to nadoknaditi...” 668 “... Imetak koji udijelite drugima u va{u je korist, ono {to udijelite drugima neka bude samo iz `elje za Allahovim licem. A ono {to od imetka udijelite drugima, potpuno }e vam se nadoknaditi i ne}e vam biti u~injena nepravda.” 669

Li~nost `ene muslimanke

255

Ona, tako|er, zna da ako se ne ~uva {krtosti i ako je zaokupi briga o sabiranju imetka i blaga, pogodit }e je propast njenog imetka i njegovo umanjivanje i raspadanje, kao {to o tome obavje{tava Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Nema ni jednog dana u kojem (Allahovi) robovi osvanu, a da ne si|u dva meleka. Jedan od njih ka`e: ‘Allahu moj, nadoknadi onome ko daje.’ A drugi ka`e: ‘Allahu moj, podari propast onome ko ne daje.’”670 U hadisi - kudsijju stoji: “Dijeli, o sine Ademov, i tebi }e se davati.”671 Iskrena je `ena muslimanka u potpunosti sigurna da njeno davanje nimalo ne}e umanjiti njen imetak, nego }e ga uve}avati, o~istiti i dati blagoslov u njemu, jer to potvr|uje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rije~ima: “Sadaka ne}e umanjiti imetak...”672 Naprotiv, ona je uvjerena da ono {to potro{i na Allahovom putu, ustinu ne}e propasti, jer je to zapisano u stranici njenih djela, a sve ostalo je prolazno i kratkotrajno. Allahov Poslanik, s.a.v.s., muslimanima i muslimankama obra}a pozornost na ovo uzvi{eno zna~enje dare`ljivosti, velikodu{nosti i plemenitosti, kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao Ai{u, r.a., o tome {ta je ostalo od zaklane ovce: “[ta je od nje ostalo?” Odgovorila je: “Od nje je ostala samo njena ple}ka.” Rekao je: “Ostalo je sve osim njene ple}ke.”673 Zbog svega ovoga, `ena muslimanka, koja razumije propise svoje vjere, nastoji biti velikodu{na, prepustiti se davanju i prednja~iti u plemenitosti sredstvima koja posjeduje i koja sti~e, kada god ~uje da neko poziva na velikodu{nost i davanje. Jedan od primjera velikodu{nosti, po kojoj je `ena poznata, nalazi se u hadisu koji bilje`i Buharija od Ibn - Abbasa, r.a., koji ka`e: “Na dan Bajrama, Vjerovjesnik, s.a.v.s., iza{ao je i klanjao dva rekata prije, a nije klanjao ni{ta prije niti poslije. Potom je do{ao kod `ena i naredio im da daju sadaku, te je (svaka) `ena davala sadaku u svojoj halki674 ili ogrlici.”675 U drugom Buharijinom predanju stoji: “Do{ao je kod `ena i naredio im da daju sadaku, te su bacale burme676 i prstenje u Bilalov ogrta~.”677 U tre}em predanju Buharija bilje`i od Ibn - Abbasa, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., klanjao dva rekata, prije i poslije kojih nije ni{ta klanjao, zatim je do{ao kod `ena, a s njim je bio Bilal, i naredio im da daju sadaku, pa je (svaka) `ena bacala svoje men|u{e.678, 679 Majke vjernika i `ene ~asnih ljudi iz prvih generacija predstavljaju najveli~anstveniji primjer velikodu{nosti, dare`ljivosti i plemenitosti, a historija sve to bilje`i svijetlim slovima. Ez - Zehebi u svom djelu “Sijeru e’alamin - nubelai “680 bilje`i u biografiji o majci vjernika

256

Li~nost `ene muslimanke

Ai{i, r.a., da je ona dala sadaku u vrijednosti od sedamdeset hiljada dirhema, a ona je, doista, krpila dijelove svoje ko{ulje. Muavija joj je poslao sto hiljada dirhema i ona nije zano}ila sve dok ih nije podijelila, a njena slu{knja joj je rekla: “Da si nam od njih za jedan dirhem kupila mesa”, na {to je ona rekla: “Da mi to nisi rekla?” Muavija joj je, tako|er, poslao ogrlicu od sto hiljada dirhema, pa ju je podijelila zajedno s majkama vjernika. Ibn ez - Zubejr poslao joj je blaga u dvije velike lanene vre}e, u kojim je bila vrijednost od sto hiljada (dirhema). Tra`ila je tablju (da na nju sve to istrese), te je sve to podijelila ljudima. Po{to je zano}ila, rekla je: “Slu{kinjo moja, daj mi moj iftar”, a ona je cijelo vrijeme postila, te joj je slu{kinja rekla: “Majko vjernika, zar nisi mogla da nam kupi{ mesa za jedan dirhem?” Odgovorila je: “Ne ru`i me. Da si mi napomenula, u~inila bih to.” Njena sestra Esma nije bila ni{ta manje velikodu{na. Abdullah bin ez - Zubejr, r.a., obavje{tava, govore}i: “Nisam vidio velikodu{nijih `ena od Ai{e i Esme, a njihova velikodu{nost je razli~ita. [to se ti~e Ai{e, ona je sakupljala, a kada bi sakupila, podijelila bi. A {to se ti~e Esme, ni{ta ne ostavlja za sutra. Majka vjernka Zejneba bint D`ah{ radila bi svojim rukama pa bi to dijelila. Ona je bila me|u majkama vjernika najdare`ljivije ruke u sadaki, davanju i ~injenju dobra. O njoj je Allahov Poslanik, s.a.v.s., svojim `enama, u hadisu koji bilje`i Muslim od Ai{e, r.a., rekao: “Od vas }e mi se najprije pridru`iti ona koja je najpru`enije ruke (najdare`ljivija).”Ai{a je rekla: “Me|usobno su se nadmetale koja je od njih najdare`ljivija, pa je me|u nama najdare`ljivija bila Zejneba, jer je svojim rukama pravila i to dijelila kao sadaku.”681 Poslao joj je Omer bin el - Hattab, r.a., poklon, pa po{to joj je unesen, rekla je: “Neka Allah oprosti Omeru. Bilo koja druga moja sestra bila je pre~a od mene da ovo dobije.” Rekli su: “Sve je ovo tebi.” Uzviknula je: “Subhanallah (Slava Allahu)! Istresite ga i prekrijte ga ogrta~em.” Nakon toga je Berzeti bint Rafi’, koja prenosi ovaj haber, rekla: “Zavuci svoju ruku i zahvati koliko mo`e{ i idi s time do plemena tog i tog do plemena tog i tog, do njene rodbine i njenih siro~adi. I sve je tako bilo dok nije ne{to malo ostalo ispod ogrta~a. Berzeta bint Rafi’ reklajoj je: “Neka ti Allah oprosti, majko vjernika. Tako mi Allaha, mi u ovome imamo pravo na jedan dio.” Na to je ona rekla: “Vama pripada ono {to se nalazi ispod ogrta~a”, pa smo mi pod njim na{li osamdeset pet dirhema. Nakon toga podigla je svoje ruke prema nebesima i rekla: “Allahu moj, podari mi da me nakon ove godine ne zatekne Omerov poklon, te je i umrla prije tog poklona.”682 Ibn - Sa’d prenosi da je, nakon {to je Zejnebi odnio ovo blago, ona rekla: “Allahu moj podari mi da me ne zatekne imetak koji dolazi iza ovoga, jer je on fitnet (ku{nja).” Zatim ga je dijelila svojoj rodbini i siromasima sve dok ga nije dokraj~ila. To je doprlo do Omera, pa je

Li~nost `ene muslimanke

257

on rekao: “ Ovom se `enom `eli posti}i dobro.” Oti{ao je do njenih vrata, nazvao selam i rekao: “Doprlo je do mene {ta si podijelila”, pa joj je poslao hiljadu dirhema, tra`e}i od nje da ih ostavi za sebe. Ona je i to potro{ila i nijednog dirhema nije ostavila za sebe. Jedna od `ena ~iju velikodu{nost i dare`ljivost bilje`i historija bila je i Sekina bint el Husajn, koja je bila dare`ljiva s onim {to je posjedovala. Ako ne bi na{la novaca, skinula bi svoj nakit i poklonila ga potrebnim i siroma{nim. Me|u njih spada i Atika bint Jezid bin Muavija, koja se li{ila sveg svog imetka, podijeliv{i ga sromasima porodice Ebu - Sufjan. Me|u njih se ubraja i Ummul - Benin, sestra Omera bin Abdul - Aziza. Ona je bila znak plemenitosti i dare`ljivosti. Govorila bi: “Svaki narod ima strast za ne~im, a moja je strast u davanju.” Svakog petka bi oslobodila po jednog roba i darovala bi konjski tovar na Allahovom putu, govore}i: “Uh, {krtosti. Da imam (jo{ jednu) ko{ulju, ne bih je obukla, a da trebam i}i na put, ne bih i{la.”683 Jedna od njih je i Zubejda, `ena halife Haruna er - Re{ida koja je dala da se, za stanovnike Meke i za had`ije, iskopa teku}a rijeka koja je sabirala izvore vode i ki{nicu, a koja je nazvana “Ajnu Zubejda.” Ta rijeka bila je jedno od ~uda toga vremena. Po{to je njen blagajnik smatrao da taj projekat puno ko{ta, izrekla je ove neprolazne rije~i: “Radi, makar te svaki udarac sjekirom ko{tao jedan dinar.” Kada bismo `eljeli istaknuti velikodu{nost i dare`ljivost `ena u na{oj historiji, nedostajalo bi nam prostora. Dovoljno nam je da znamo da ova vrsta velikodu{nih i dare`ljivih vjernica, koje dijele sadaku, ni u kom slu~aju ne nedostaje islamskim dru{tvima od samog po~etka islama pa sve do dana{njih dana. Naprotiv, `ena je diljem islamskog svijeta, u svakom vremenu i na svakom mjestu, bila posebna i istaknuta pojava o ~ijem dobru i plemenitosti svjedo~e mnogobrojni vakufi, veli~anstvena dobrotvorna dru{tva, {kole, d`amije, bolnice i druga djela dobro~instva i dare`ljivosti. Svojim dobro~instvima brinule su se o potrebama svih gra|ana i obilato su darovale sredstva za dobrotvorne programe koji }e koristiti muslimanima i muslimankama, koji }e ljude osloba|ati tegobe, siroma{tva, neima{tine i bijede. One su brisale tugu iz o~iju siro~adi, ubla`avale patnju siromaha, otklanjale tegobu onih koje ona zadesi, pokrivale tijelo razgoli}enih i zbrinjavale nemo}ne. @ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, ne omalova`ava sadaku, bez obzira koliko ona bila mala, nego tro{i onoliko koliko je u mogu}nosti. Ona je sigurna u Allahovu nagradu koliko god njeno davanje bilo malo, povode}i se za rije~ima Uzvi{enog Allaha: “Allah nikoga ne optere}uje preko mogu}nosti njegovih...” 684 i rade}i po rije~ima Poslanika, s.a.v.s.: “Bojte se Vatre, makar i dijeljenjem jedne polovine hurme.”685 “O Ai{a, boj se Vatre makar polovinom hurme, jer ona gladnome nadomje{ta sitost.”686

258

Li~nost `ene muslimanke

Na `eni je muslimanki da dijeli sadaku od onoga {to kod sebe ima, bilo da se radi o hrani koju ima u ku}i ili o novcu njenog mu`a, ukoliko vidi da je on zadovoljan davanjem sadake i poklona. Time }e imati nagradu za ono {to je potro{ila, njen mu` }e imati nagradu za ono {to je zaradio, a i blagajnik }e imati nagradu, kao {to se to navodi u mnogobrojnim hadisima koje bilje`e Buharija, Muslim i drugi muhaddisi. Jedan od takvih hadisa jeste sljede}i: “Kada `ena udijeli jedan dio hrane iz njene ku}e” - u Muslimovom predanju stoji: “Iz ku}e njenog mu`a” , a da ne izazove fesad (nered), imat }e nagradu za to {to je udijelila, njen mu` }e imati nagradu za to {to je zaradio, a i blagajnik }e imati istu nagradu. Nagrada jednoga ne}e umanjiti nagradu drugih.”687 Islam muslimanima i muslimankama `eli da budu faktori izgradnje, dobra, podr{ke i pomo}i u njihovim dru{tvima, da njihovo dobro neprestano obasipa bespomo}ne i siroma{ne, zavisno od njihovih mogu}nosti. Islam im je u~inio sadakom svako ~injenje dobra, kao {to to Allahov Poslanik, s.a.v.s., potvr|uje svojim rije~ima: “Svaki musliman je du`an da udijeli sadaku (milostinju).” Upita{e: “Allahov Poslani~e, {ta ako ne na|e ni{ta da udijeli?” Odgovorio je: “Neka radi svojim dvjema rukama, koristit }e samom sebi - i udijelit }e sadaku.” Upita{e: “[ta ako to ne bude mogao ili to ne bude ~inio?” Odgovorio je: “Neka pomogne jadnom siromahu.” Upita{e: “Ako to ne u~ini?” Odgovorio je: “Neka nare|uje dobro~instvo ili dobro.” Reko{e: “Ako to ne ~ini?” Rekao je: “Neka se kloni zla. To mu je, doista, sadaka.” 688 Islam je {irom otvorio vrata za ~injenje dobra. Otvorio ih je za mu{karce i `ene, za bogate i siroma{ne, kako bi ga svi ~inili. Naredio je svakom ko izgovori dva {ehadeta da ~ini dobro i to je nazvao sadakom (dijeljenjem), kako siromah bez i~ega ne bi osje}ao da mu je zabranjeno u~estvovanje u dru{tvenom dobro~instvu zbog toga {to nema bogatstva. Islam mu je, stoga, otvorio vrata ovog u~estvovanja i u~inio sadakom ~injenje bilo kojeg dobra i dobro~instva, za koje }e siromah biti nagra|en kao {to }e biti nagra|en i bogata{, zbog svoje dare`ljivosti i plemenitosti. “Svako je dobro~instvo sadaka.”689 Time je islam ostvario u~e{}e svih ~lanova dru{tva u ~injenju dobra, izgradnji dru{tva i njegovom razvoju, progresu i pobolj{anju. On je u sva njihova srca unio rahatluk, smiraj, veselje i radost ovim u~e{}em koje ~ini ~ovjeka da osje}a svoju ~ovje~nost, ~uva njegovo dostojanstvo, stavlja ga pred njegovu odgovornost u ovome `ivotu i ostvaruje njegovu nagradu. Plemenita i dare`ljiva muslimanka svojim davanjem suosje}a sa skupinom bijednih nesretnih siromaha koji skromno `ive i ne prose nasrtljvo, a ljudi smatraju da su bogati zbog njihove skromnosti, te se brinu o njima koliko su u mogu}nosti. Oni su najpre~i da se prema njima bude velikodu{an, plemenit, dare`ljiv, nje`an, da im se poma`e. Oni su ti o kojim se

Li~nost `ene muslimanke

259

Allahov Poslanik, s.a.v.s., brine, govore}i: “Nije pravi siromah onaj koga vrate jedna ili dvije hurme niti jedan ili dva zalogaja. Pravi je siromah, doista, onaj ko se suste`e od pro{enja.”690 U drugom predanju, koje bilje`e Buharija i Muslim, stoji: “Niije pravi siromah onaj koji prose}i kru`i me|u ljudima, kojeg vra}a jedan ili dva zalogaja i jedna ili dvije hurme. Pravi je siromah onaj ko ne nalazi ono ~ime }e zadovoljiti potrebu svoju niti se umije sna}i osim da mu se udijeli sadaka, a niti hoda i prosi od ljudi.”691 Svjesna `ena muslimanka svojim davanjem suosje}a sa siro~etom koliko je u mogu}nosti. Ona se stara o njemu, ako je bogata, odgaja ga i tro{i na njega i brine se o svemu {to je vezano za njega. Za ovo njeno vrijedno tro{enje bit }e nagra|ena kod Allaha, d`.{., Koji je za staratelja siro~eta pripremio visoki stupanj, po~asno mjesto i veliki ugled, jer mu je dodijelio blizinu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u D`ennetu. O tome nas obavje{tava Allahov Poslanik, s.a.v.s., rije~ima: “Ja i staratelj siro~eta smo u D`ennetu ovako (blizu)”, pa pokaza ka`iprstom i srednjakom, malo ih rastaviv{i.”692 Dobrodu{na, bogobojazna `ena muslimanka svojim davanjem suosje}a s udovicom i siromahom. Uputa ove ~iste vjere preporu~uje dobro~instvo prema njima i obe}ava vrijednu nagradu onome ko im ~ini dobro~instvo i to upore|uje s nagradom posta~a i onoga ko klanja ili nagradom onoga ko se bori na Allahovom putu, kao {to nas o tome obavje{tava plemeniti Poslanik, s.a.v.s.: “Onaj ko zbrine (siroma{nu) udovicu i siromaha, isti je kao i borac na Allahovom putu”, a mislim da je (prenosilac) jo{ rekao: “I kao klanja~ koji se ne umara i kao posta~ koji nikako ne iftari.”693 Dobro~instvo prema udovici i siromahu, kao i starateljstvo nad siro~etom, ubrajaju se u naj~asnija djela i najplemenitija ljudska dobro~instva koja se pripisuju `eni muslimanki, koja kod nje pove}avaju nje`nost, ljudskost, ~istotu i plemenitost.

NE PRIGOV ARA NA ONOME [T O IM DADNE PRIGOVARA [TO Kada Allah jednog dana uputi plemenitu i dare`ljivu `enu muslimanku na davanje i dare`ljivost na Allahovom putu, ona, zaista, ne}e zapasti u glib prigovaranja i vrije|anja, nego }e se brinuti o tome da njeno davanje bude ~isto i iskreno, u ime Allaha, te tako biva jednom od onih o kojim govori Allah, d`.{.: “One koji tro{e imetke svoje na Allahovom putu, a onda ono {to potro{e ne poprate prigovaranjem i uvredama, ~eka nagrada u Gospodara njihova - ni~ega

260

Li~nost `ene muslimanke

se oni ne}e bojati i ni za ~im oni ne}e tugovati.” 694 @ena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, ne zaboravlja da nagradu za sadaku ne}e upropastiti ni{ta poput prigovaranja i vrije|anja. Ona ne zaboravlja da Allahov poziv vjernicima i vjernicama, i kad se radi o zabrani ili upozorenju od prigovaranja koje djelo ~ini beskorisnim i bri{e nagradu za u~injenu sadaku, ispunjava njen sluh, potresa njeno bi}e i ~ini da ne razmi{lja o rije~ima u kojim bi se osjetilo prigovaranje ili vrije|anje. “O vjernici, ne kvarite svoju milostinju prigovaranjem i uvredama...” 695 Prigovaranje ~ovjeku siromahu, koga je potreba natjerala na primanje milostinje, doista je omalova`avanje njegove ljudskosti, poni`enje njegove ~asti i degradacija njegove vrijednosti. Sve je ovo zabranjeno u islamskom zakonu, koji onog ko daje i onog ko uzima, smatra dvojicom bra}e me|u kojima nema razlike, osim u bogobojaznosti i dobrim djelima. A brat ne}e prigovoriti svome bratu, on ne}e uvrijediti njegovu li~nost niti njegovu ~ast. Zato je i obe}ana stroga kazna za onoga ko prigovara na u~injenoj milostinji u hadisu koji bilje`i Muslim od Ebu - Zerra. Allahov je Poslanik, s.a.v.s., takvog ~ovjeka svrstao u grupu nesretnika kojim se Allah, d`.{., ne}e obratiti na Sudnjem danu niti }e ih pogledati, a ni o~istiti od grijeha i njima pripada bolna patnja. On ka`e: “Allah, d`.{., ne}e se obratiti trojici na Sudnjem danu, niti }e pogledati u njih, nit }e ih o~istiti (od grijeha) i njih ~eka bolna patnja.” Allahov Poslanik, s.a.v.s., izgovorio je to tri puta. Ebu - Zerr je rekao: “Izgubili su i propali. Ko su oni Allahov Poslani~e?” Odgovorio je: “Uobra`enjak kojem se odje}a vu~e po zemlji, onaj ko prigovara (na u~injenoj milostinji) i onaj ko prodaje svoju robu la`no se zaklinju}i.” 696

BLAGA JE (DOBRODU[NA) Mudra `ena muslimanka, koja se napaja s obilna izvora islama i koja se okitila njegovim visokim moralnim karakteristikama, doista je blaga (dobrodu{na), ona svoju du{u u~i samosavla|ivanjem u srd`bi, u~i je pra{tanju i uzvra}anju dobrim na u~injeno zlo, postupaju}i po rije~ima Uzvi{enog Allaha: “...koji srd`bu svoju savla|uju i ljudima pra{taju - a Allah voli one koji dobra djela ~ine.” 697 “Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa }e ti du{manin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. To mogu posti}i samo strpljivi; to mogu posti}i samo vrlo sre}ni.” 698 Savla|ivanje srd`be, blagost i tolerancija ubrajaju se u najljep{a moralna svojstva muslimana i muslimanki koje Allah, d`.{., voli kod Svojih robova vjernika. To potvr|uje Allahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu koji se prenosi od Ibn - Abbasa, r.a., u kojem je rekao:

Li~nost `ene muslimanke

261

“Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je E{d`u Abdul - Kajsu: “Ti kod sebe ima{ dvije osobne koje Allah voli: blagost i smirenost.”699 Otud je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ~ovjeku koji je od njega tra`io savjet, uputio savjet jednom rije~ju: “Ne ljuti se.” ^ovjek je nekoliko puta ponavljao rije~i: “Posavjetuj me”, a odgovor Allahovog Poslanika, s.a.v.s., svaki put bio je sadr`an u rije~i koja u sebi sadr`i plemeniti moral: “Ne ljuti se.”700 @ena se muslimanka ponekad naljuti, ali ta njena srd`ba bude radi Allaha, a ne radi nje same. Ona se rasrdi kada u `enskim dru{tvima nai|e na potcjenjivanje islamskih vrijednosti, odustajanje od njegovih u~enja i propisa i bezo~nu drskost u vjeri. U ovakvim i sli~nim situacijama, ona ima pravo da se ljuti, a tako je smatrao i Allahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu koji bilje`e Buharija i Muslim: “Allahov se Poslanik, s.a.v.s., ne sveti (ka`njava) zbog samog sebe, nego kada se kr{e Allahovi propisi, te se on sveti (ka`njava) zbog Allaha.”701 Poslanik, s.a.v.s., ljutio se i njegovo lice bi promijenilo boju kada bi nai{ao na krnjenje ugleda vjere ili kada bi nai{ao na neko lo{e sprovo|enje njenog propisa, ili nemarnost u uspostavljanju njenih hududa (granica ili kazni). Naljutio se jednog dana kada mu je do{ao neki ~ovjek i rekao: “Ja kasnim na sabah-namaz zbog tog i tog koji nam oduljuje s namazom.” Niko nikad nije vidio srditijeg Vjerovjesnika, s.a.v.s., kao {to se tada rasrdio, te je rekao: “O ljudi, me|u vama, doista, ima onih koji razgone ljude. Ko od vas predvodi ljude (ko je imam), neka skrati, jer su iza njega stari ljudi, djeca i oni koji imaju neku potrebu.”702 Naljutio se i jednog dana kada je do{ao s puta Ai{i, r.a., i ugledao finu prostirku koja je bila oslikana. Po{to ju je ugledao, sklonio ju je, a njegovo lice promijenilo je boju, te je rekao: “O Ai{a, ljudi koji }e najgore biti ka`njeni kod Allaha na Sudnjem danu jesu oni koji opona{aju Allahovo stvaranje.”703 Naljutio se onog dana kada je Usame bin Zejd razgovarao s njime u vezi `ene Mahzumijke koja je ukrala, te je Allahov Poslanik, s.a.v.s., htio da nad njom izvr{i kaznu, a ljudi su rekli: “Ko }e o njoj govoriti Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. ?” Rekli su: “To se ne smije usuditi niko osim Usamea bin Zejda, ljubimca Allahovog Poslanika, s.a.v.s.” Razgovarao je s njim Usame, te mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., srdito rekao: “Zar }e{ se zauzimati u jednoj od Allahovih kazni?” Potom je ustao i odr`ao hutbu, a zatim rekao: “Upropa{teni su prije vas oni koji bi, kada bi ukrao ugledan ~ovjek, pustili bi ga, a kada bi ukrao siromah, kaznili bi ga! Tako mi Allaha, kada bi Fatima, k}i Muhammedova, ne{to ukrala, odsjekao bih joj ruku.”704 Ovakva je bila srd`ba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i ovo su razlozi srd`be u islamskom zakonu, a to je da srd`ba bude radi Allaha, a ne radi samog sebe. @ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, uzima za primjer Poslanikov,

262

Li~nost `ene muslimanke

s.a.v.s., ahlak, njegova usmjerenja i njegova djela, te se suzdr`ava od srd`be na ljude, a njena srd`ba biva samo radi Allaha, Njegove vjere i Njegovih svetinja.

TOLERANTNA JE, NE MRZI I NIJE PPAKOSNA AKOSNA @ena muslimanka ne mrzi niti pakost pronalazi puta do njenog srca. To je stoga {to je islam iz njenog srca izvadio crnilo mr`nje, ugasio vatru pakosti, o~istio njenu du{u od zlobe i u njoj zasijao korijenje bratstva, ljubavi, tolerancije i pra{tanja. Islam je objavio nemilosrdni rat neznanju, fanatizmu, mr`nji, odmazdi, neprijateljstvu i osveti, a u du{ama vjernika i vjernica omilio je pra{tanje, me|usobnu ljubav i prijateljstvo i dobro~instvo. Uzvi{eni Allah ka`e: “...koji srd`bu svoju savla|uju i ljudima pra{taju - a Allah voli one koji dobra djela ~ine.” 705 Ovaj ajet, doista, u sebi sadr`i uzdizanje onih koji svoju srd`bu savla|uju, koji ne mrze i koji ne pakoste, nego su se uzdigli do obzorja pra{tanja, a to je, doista, visoko i svijetlo obzorje i visoko mjesto do kojeg se te{ko dolazi. Do tog mjesta mogu do}i samo oni ~ije su du{e o~i{}ene i koje su odbacile poriv za agresivnim pona{anjem, osvetom, mr`njom i prezirom. Oni time zaslu`uju da dostignu stupanj dobro~instva, a Allah, d`.{., voli one koji su dobro~initelji. Ovom veli~anstvenom uputom islam je bio u mogu}nosti da duboko prodre u dubine du{a, da ih o~isti i pro~isti, da srca koja su prekrili zloba, neprijateljstvo i mr`nja preina~i u srca koja trepere ljubavlju, potpomaganjem i prijateljstvom. Jedan od najistaknutijih primjera tog ~udnog preina~ivanja nalazimo kod Hinde bint Utbe. Njeno je srce prije prihvatanja islama bilo ispunjeno otrovom mr`nje i vatrom neprijateljstva prema Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., njegovim uku}anima i njegovim prijateljima, da je ~ak Allahov Poslanik, s.a.v.s., na dan osvojenja Meke, dozvolio prolijevanje njene krvi kao kaznu za ubistvo njegovog amid`e Hamze, r.a., u Bici na Uhudu. Nakon {to je primila islam i nakon {to je islam prodro do najskrivenijih dijelova njene du{e, do{la je kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i rekla: “Allahov Poslani~e! Na Zemlji mi nije bilo ni{ta dra`e od poni`enja uku}ana tvoga {atora (tvoje ku}e - tvoje porodice), a danas na ovoj Zemlji ni~iji ugled nije mi dra`i od ugleda tvoje porodice.”706 Na Allahovom putu, na putu Njegove istinite vjere, opra{ta se prolivena krv, nestaje osamljenosti, okupljaju se ra{trkana srca, iskorjenjuje zloba i odstranjuje poriv mr`nje. Kur’an ~asni slu`i se najsavr{enijim na~inima uzdizanja ljudske du{e do tog te{kog visokog uspona, jer je odredio da onaj koga zadesi nepravda mo`e uzvratiti istom mjerom

Li~nost `ene muslimanke

263

i odbiti atak na sebe, jer je kazna za zlo isto takvo zlo. Ali, islam ~ovjeka kome je u~injena nepravda ne prepu{ta osje}aju gnjeva i osvetoljubivosti, nego ga nje`no vodi ka stupnju pra{tanja, kao {to mu je i omilio ovaj stupanj, jer ponavlja da je to jedna od najveli~anstvenijih stvari po kojoj treba postupiti: “I za one koji se odupiru onima koji ih ugnjetavaju. Nepravda se mo`e uzvratiti istom mjerom, a onoga koji oprosti i izmiri se, Allah }e nagraditi; On, ustinu, ne voli one koji nepravdu ~ine. Ne}e odgovarati onaj koji istom mjerom uzvrati za pretrpljenu nepravdu, a odgovarat }e oni koji ljude tla~e i bez ikakva osnova red na Zemlji remete; njih ~eka bolna patnja. Strpljivo podnositi i pra{tati - tako treba svaki pametan postupati.” 707 Nakon {to je val tuge prekrio du{u Ebu - Bekra es - Siddika, r.a., povodom doga|aja “ifka” (potvore), o ~emu su grje{ni jezici govorili, a koji su dosezali do njegove iskrene i ~estite k}eri, zakleo se da }e prekinuti pomo} i podr{ku onima koji su pogre{no govorili o njemu, a on lijepo postupao prema njima i bio se obavezao da }e im udjeljivati i da }e plemenit prema njima biti. U dubini svoje tuge i gnjeva, vidio ih je kako su nezahvalni na dobroti, kao {to je uvidio da ne zaslu`uju dobro~instvo. Ali, Allah je u~vrstio srce Ebu Bekra, koga je u potpunosti posvetio Allahu i Njegovom Poslaniku, i nije dozvolio da se ono prepusti osje}ajima zlobe i osvete, koji su se javljali u njegovoj du{i. On je svoje srce vratio njegovom pravom izvoru, o~istio je svoju vjerni~ku du{u i krenuo ka stepenicama oprosta, te je Allah, d`.{., spustio objavu: “Neka se ~estiti i imu}ni me|u vama ne zaklinju da vi{e ne}e pomagati ro|ake i siromahe, i one koji su na Allahovom putu rodni kraj svoj napustili; neka im oproste i ne zamjere! Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti? A Allah pra{ta i samilostan je.” 708 U dru{tvu koje se temelji na bratstvu po vjerovanju, me|usobni odnosi izme|u njegovih ~lanova ne temelje se na bilje`enju i hvatanju pogre{aka niti na zlobi, osveti ili na li~nim pobjedama, nego se temelje na me|usobnom bratimljenju, obzirnosti, pra{tanju i na zaboravljanju pogre{aka. Ovome poziva islam, a podsti~e na njega i bratstvo po vjeri. “Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa }e ti du{manin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. To mogu posti}i samo strpljivi: to mogu posti}i samo vrlo sre}ni.”709 Zlo ako se neprestano uzvra}a zlim, upalit }e me|u ljudima vatru neprijateljstva, mr`nje i prezira i raspalit }e gnjev. Ako se zlo dobrim uzvrati, ugasit }e vatru neprijateljstva, umirit }e glas srd`be, uti{at }e du{evni nemir, oprat }e ne~isto}e pakosti i zlobe i uti{at }e glasove kivnosti. Odjednom }e dvojica neprijatelja bliski i iskreni prijatelji postati, zbog jedne lijepe rije~i ili osmijeha jednog od njih. Doista je to velika pobjeda da `ena zlo uzvrati dobrim, te prijateljstvo zamijeni neprijateljstvo, a ljubav zamijeni mr`nju. Do ove veli~anstvene pobjede do}i }e samo ona koja je sre}na, a na ~iju sre}u ukazuje plemeniti ajet. Pobjedu }e posti}i

264

Li~nost `ene muslimanke

putem strpljenja, smirivanja `ivaca i tako {to }e zlo dobrim uzvratiti. Ovo je moral iskrenih vjernica u muslimanskom dru{tvu, dru{tvu koje se temelji na me|usobnoj ljubavi, prijateljstvu i pra{tanju. Brojni tekstovi plemenitog Kur’ana i hadisa ~asnoga zajedno djeluju u pravcu u~vr{}ivanja ovog morala u du{ama i njihovog neprestanog privikavanja na pra{tanje, koje iza sebe ne ostavlja prostora za mr`nju, prezir ili pakost. “...zato ti velikodu{no oprosti.” 710 Allahov Posalnik, s.a.v.s., svojim je rije~ima i djelom bio `ivi tuma~ ovog visokog i plemenitog islamskog morala, morala pra{tanja, oprosta i preporuke da se njime ~ovjek okiti. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije nikad nikoga svojom rukom udario: niti `enu, niti slugu, osim kada se borio na Allahovom putu. Nikada ga nije ne{to sna{lo od nekoga i da mu se on osvetio, osim kada bi bili povrije|eni Allahovi propisi, te bi se osvetio radi Allaha.”711 Allahov Poslanik, s.a.v.s., povodio se za uputom njegovog Gospodara, Koji ga je uputio: “Ti sa svakim - lijepo! I tra`i da se ~ine dobra djela, a neznalica se kloni!” 712 “Zlo dobrim uzvrati.” 713 I bio je jedinstven znak bo`anskog morala. Sve ljude obuhva}ao je svojim veli~anstvenim ahlakom (moralom); na zlo nije uzvra}ao zlim, ve} je uzvra}ao na zlo pra{tanjem, dare`ljivo{}u i izbjegavanjem neznalica; uzvra}ao je zlo dobrim. Prenosi se od Enesa, r.a., da je rekao: “I{ao sam s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., i na njemu je bio ned`ranski ogrta~, grubih obruba, pa ga je pristigao jedan beduin (seljak) i grubo ga povukao za odje}u, te sam vidio na Vjerovjesnikovom, s.a.v.s., vratu trag od grubog ogrta~a, koji je nastao prilikom tog trzaja. Beduin, zatim, re~e: ’Muhammede, naredi da mi se dadne iz Allahovog imetka koji posjeduje{!’ Allahov Poslanik, pogleda ga, osmjehnu se i naredi da mu se dadne.”714 ^vrstina moralne vrijednosti pra{tanja i njegova dubina u njegovoj ~asnoj du{i bila je tolika da je on oprostio jednoj `eni `idovki koja mu je poklonila zatrovanu ovcu. To se nalazi u predanju u kojem Buharija i Muslim bilje`e da je `ena `idovka poklonila Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., zatrovanu ovcu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ne{to je pojeo od nje, kao i skupina njegovih ashaba. Potom im je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Prestanite, ona je otrovana.” Doveli su `enu Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., te ju je upitao: “[ta te je navelo da to uradi{?” Odgovorila je: “@eljela sam da saznam, ako si Vjerovjesnik, pa Allah }e te obavijestiti o tome i ne}e ti na{koditi, a ako nisi Vjerovjesnik, otarasit }emo te se.” Rekli su: “Zar da je ne ubijemo?” Rekao je: “Nemojte” i oprostio joj.715 Nakon {to je pleme Devs postalo nepokorno i odbilo pokornost Allahovoj naredbi i naredbi Njegovog Poslanika, Et - Tufejl bin Amir ed - Devsi, r.a., do{ao je kod Allahovog

Li~nost `ene muslimanke

265

Poslanika, s.a.v.s., i rekao: “Pleme Devs je nepokorno i odbija (poslu{nost), pa moli Allaha za njih.” Allahov Poslanik, s.a.v.s., okrenuo se prema kibli, podigao svoje ruke, a ljudi su rekli: “Propao je Devs.” Ali Allahov Poslanik, s.a.v.s.,milostiv je, blag, dobronamjeran i bri`ljiv prema robovima, kako ih ne bi zadesila Allahova, d`.{., kazna, te je u~inio dovu za Devs, govore}i: “Allahu moj, uputi Devs i izvedi ih (na pravi put). Allahu moj, uputi Devs i izvedi ih (na pravi put). Allahu moj, uputi Devs i izvedi ih (na pravi put).”716 Allahov Poslanik, s.a.v.s., u du{e je muslimana i muslimanki usa|ivao moralne vrijednosti oprosta i pra{tanja, makar se suo~ili sa zlostavljanjem, odbacivanjem, izbjegavanjem i prekidanjem rodbinskih veza, jer je svojom pedago{kom pronicljivo{}u, kojom ga je Allah obdario, znao da se ljudi vi{e odazivaju ako im se prilazi nje`no, blago i s pra{tanjem, nego {to se odazivaju uz upotrebu nasilja, grubosti i ka`njavanja. Stoga je i rekao Ukbeu bin Amiru, nakon {to ga je ovaj upitao rije~ima: “Allahov Poslani~e! Obavijesti me o najboljim djelima.” “O Ukbe, obilazi onoga ko je prekinuo rodbinske veze s tobom, dadni onome ko ti nije dao i ostavi onoga ko ti je zlo nanio.” U drugom predanju stoji: “I oprosti onome ko ti je zlo nanio.”717 Ovaj visoki moral uvukao se u du{u majki vjernika, r.a. O ovom pitanju prenosi se da je slu{kinja Safijje, majke vjernika, r.a., oti{la kod vladara pravovjernih Omera bin el - Hattaba i rekla: “Vladaru pravovjernih, Safijja voli subotu i odr`ava rodbinske veze sa `idovima.” Omer se zaputio Safijji da je pita o tome, pa mu je ona odgovorila: “[to se ti~e subote, ja je ne volim otkako mi ju je Allah, d`.{., zamijenio petkom, a {to se ti~e `idova, pa ja me|u njima imam bli`nje i ja ih obilazim.” Potom se okrenula prema robinji i upitala je {ta ju je navelo da je tako potvori, te joj je ona odgovorila: “[ejtan!” Safijjin odgovor na to bio je: “Idi, ti si slobodna.”718 Nema sumnje da je majka vjernika Safijja, r.a., jedna od onih o kojima Uzvi{eni govori: “Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa }e ti du{manin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. To mogu posti}i samo strpljivi: to mogu posti}i samo vrlo sre}ni.” 719 Ona je s pravom jedna od onih koje su sre}ne.

266

Li~nost `ene muslimanke

OLAK[A VA, A NE OTE@A VA OLAK[AV OTE@AV @ena koja je svjesna upute svoje vjere, olak{ava, a ne ote`ava, jer je olak{avanje jedno od najboljih moralnih svojstava kojim je Allah, d`.{., zadovoljan da se ono na|e kod Njegovih robova vjernika: “...Allah `eli da vam olak{a, a ne da pote{ko}e imate...” 720 Otud i Allahov Poslanik, s.a.v.s., podstrekava muslimane i muslimanke na olak{avanje, zabranjuju}i im da ote`avaju: “Podu~avajte, olak{avajte, a ne ote`avajte, a kada se neko od vas naljuti, neka u{uti.”721 Ona koja pribjegava ote`avanju i kompliciranju stvari, nakon {to joj se islamska uputa jasno ukazala, nije bogobojazna niti pravedna `ena. Ote`avanju, dok joj [eriat omiljava olak{avanje, pribjegava samo ona `ena u ~ijem moralu se nalazi neki poreme}aj, u ~ijoj du{i se nalazi kompliciranost; u li~nosti je neki poreme}aj, u odgoju je propust i u prirodi je krutost. [to se ti~e pravedne `ene muslimanke, koja je pokorna svome Gospodaru, koja se pridr`ava upute svoje vjere, ne zna za ote`avanje niti kompliciranje: niti pribjegava ometanju stvari niti njihovom ote`avanju. Ona se u tome povodi za moralom plemenitog Poslanika, s.a.v.s., o kojem nas obavje{tava majka vjernika Ai{a, r.a., govore}i: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije nikada birao izme|u dvije stvari, a da nije odabrao onu koja je lak{a, a u kojoj nije bio grijeh, a ako bi bio grijeh, on je bio najudaljeniji ~ovjek od njega. Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije se nikad svetio (ili nekoga ka`njavao) zbog ne~ega radi samog sebe, osim kada bi se oskrnavila Allahova svetinja, te bi se tada svetio (ka`njavao druge) radi Allaha.”722 Svjesna i bogobojazna `ena muslimanka zastaje kod upute Poslanika, s.a.v.s., ne kr{i njegovu uputu niti se suprotstavlja njegovoj naredbi.

NIJE ZA VIDNA ZAVIDNA Najvi{e zbog ~ega obi~na `ena zapada u zavidnost jeste to kada pored sebe vidi mnoge lijepe, obrazovane i pametne `ene koje su utonule u bogatstvo, blagostanje i komfor, a ona nema sre}e da ima imalo od onoga {to one posjeduju i {to imaju u `ivotu. Ali, prosvije}ena, mudra `ena muslimanka sigurna je od ove te{ke moralne situacije, zato {to je razumjela propise svoje istinite vjere, koja ju je nau~ila da se sve na ovome svijetu odvija po Allahovoj volji i odre|enju, da su ovosvjetski u`ici, ma koliki oni bili, uistinu, mali u odnosu na

Li~nost `ene muslimanke

267

ono {to je Allah, d`.{., pripremio za pokorne vjernice koje su zadovoljne s onim {to im je Allah dodijelio. Ona je svjesna da je istinska vrijednost `ene u prevazi njenog tasa, na vagi bogobojaznosti i dobrih djela, a ne u onome {to je sakupila od ovosvjetskih prolaznih i privremenih dobara. [to su ~vr{}e i stabilnije ove vrijednosti u du{i `ene, njena du{a je ~istija, smirenija i ona }e biti od stanovnika D`enneta, od onih koje su zadobile zadovoljstvo svoga Gospodara, makar ona i ne bila od onih koje mnogo ibadet ~ine. Imam Ahmed bilje`i hadis s dobrim (hasen) senedom od Enesa bin Malika, r.a., u kojem se ka`e: “Sjedili smo s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., pa je rekao: ‘Sada }e pred vas iza}i ~ovjek d`enetlija’, pa je iza{ao jedan ensarija. Njegova brada bila je ~ista od abdesta, a u desnoj ruci je dr`ao papu~e. Kada je osvanuo sutra{nji dan, Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je isto, te je iza{ao isti taj ~ovjek, kao i prvi put. Kada je do{ao tre}i dan, Vjerovjesnik je s.a.v.s., tako|er, isto rekao, te je taj ~ovjek iza{ao u istom stanju u kakvom je i ranije bio. Po{to je Vjerovjesnik, s.a.v.s., ustao, slijedio ga je723 Abdullah bin Amr bin El - ‘As, r.a., pa je rekao: ‘Ja sam se posva|ao sa svojim ocem, pa sam se zakleo da ne}u uni}i kod njega tri dana. Pa, {ta veli{ da me primi{ na konak dok ne pro|e to vrijeme?’ Rekao je: ‘Da (primam te).”’ Enes je rekao: “Abdullah je pri~ao da je s njim prespavao tri no}i i nije ga vidio da ikako ustaje klanjati, osim {to bi, kada bi se probudio, okrenuo se u svojoj postelji, spomenuo Allaha i prou~io tekbir i sve tako dok ne ustane na sabah-namaz. Abdullah je pri~ao: ‘Od njega sam ~uo samo dobro. Po{to su pro{le tri no}i, a gotovo sam potcijenio njegovo djelo, rekao sam: ‘O Abdullahu, izme|u mene i mog oca nije postojala nikakva sva|a niti razdvajanje, ali sam ~uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kad je tri puta rekao: ‘Sada }e pred vas iza}i ~ovjek d`enetlija’, pa si ti iza{ao sva tri puta. Htio sam da me primi{ kod sebe kako bih vidio {ta radi{, pa da se ugledam u tebe. Nisam vidio da ti radi{ ne{to veliko, pa {ta je to zbog ~ega te je Allahov Poslanik, s.a.v.s., spomenuo?’ Rekao je: ‘Nije ni{ta drugo do ono {to si vidio.’ Po{to sam se okrenuo od njega, pozvao me je te je rekao: ‘Nije ni{ta drugo do ono {to si vidio, osim {to ja u svojoj du{i ne gajim ni prema kojem muslimanu bilo kakvu zlobu i `elju za prevarom niti bilo kome zavidim na dobru koje mu je Allah darovao.’ Na to je Abdullah rekao: ‘To je ono {to ti ima{ i to je ono {to mi ne mo`emo.’”724 Ovaj hadis ukazuje na utjecaj ~istote du{e od mr`nje i zavidnosti i ~istote grudi od zlobe i prevare na sudbinu ~ovjeka na onome svijetu, kao {to ukazuje na podizanje njegovog mjesta kod Allaha, i kao {to ukazuje na primanje njegovih djela, makar ona bila i malobrojna. Ovaj je utjecaj veoma jasan u pore|enju izme|u slu~aja ovog ~ovjeka, koji je malo ~inio ibadet, a u{ao je u D`ennet zbog svoje ~istote du{e i zbog sigurnosti ljudi od njegovog zla, i slu~aja `ene o kojoj je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio upitan, a to je `ena koja je no}u klanjala a danju postila, ali je zlo nanosila svojim kom{ijama, te je on rekao: “U njoj nema dobra. Ona je stanovnik D`ehennema.”725

268

Li~nost `ene muslimanke

^ovjek ~iji tas uvijek prevagnjuje na vagi islama jeste ~ovjek ~ije je srce pro~i{}eno, a du{a o~i{}ena od prevare, mr`nje, prezira i zavidnosti, makar njegov ibadet bio sasvim mali. A {to se ti~e ~ovjeka koji mnogo ~ini ibadet, a njegova du{a je ispunjena osje}ajima mr`nje, zavidnosti i izdajstva, doista je njegov ibadet formalisti~ki i ne temelji se na ~vrstim temeljima imana, te stoga ne ostavlja trag pro~i{}enju njegove du{e od zavidnosti; a Poslanik, s.a.v.s., obavje{tava da se ne mo`e zajedno na}i zavidnost i iman u ~ovjekovom srcu: “U dubini (du{e) roba ne mogu se zajedno na}i iman i zavidnost.”726 Od Damurea bin S’alebe, r.a., prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Ljudima }e biti dobro sve dok me|usobno ne budu zavidjeli jedni drugima.”727 Razborita i svjesna `ena muslimanka ne spaja lijep ibadet i ~istotu du{e s tamom zavidnosti, gomilom mr`nje i talogom pakosti. Ona te`i ka vi{im stupnjevima bogobojaznosti i na taj na~in dolazi do najvi{eg stupnja kod svoga Gospodara. Ona na ovome svijetu zadobija ljubav ljudi, njihovo po{tovanje i veli~anje. Na taj na~in ona biva jednom od ~istih i ~vrstih cigli u zgradi ~istog, povezanog i naprednog islamskog dru{tva, dostojnog poslanice njegovog Gospodara koju je poslao ljudima.

UDALJENA JE OD HV ALISA VOSTI HVALISA ALISAVOSTI I @ELJE ZA ISTICANJEM Jedno od svojstava `ene muslimanke, koja je svjesna upute svoje vjere, koja se kiti njenim lijepim moralom, jeste i to da je ona skromna, realna i iskrena, da ne zna za oholost, nadmenost niti la`. Ona se ne hvali onim {to nema niti tra`i ono {to joj ne pripada niti se “pu{e” pred svojim prijateljicama i vr{njakinjama. Ona se kloni ovog ru`nog i lo{eg moralnog svojstva, jer ono ne odgovara njenoj li~nosti, koju su formirale islamske vrijednosti i njegova na~ela. Jednom je neka `ena do{la kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pitaju}i ga da li da ka`e da joj je mu`, doista, dao ono {to joj nije dao, radi hvalisanja, koketerije i pokazivanja, te joj je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Onaj ko je uobra`en i hvalisav onim {to mu nije dato, poput je onoga ko obu~e dva la`na odijela.”728 Islam je vjera koja se temelji na iskrenosti, ~istoti, skromnosti i realnosti. Islam prezire la`, varanje, umi{ljenost, oholost, uobra`enost i reklamaciju onoga {to je lo{e. Nakon toga

Li~nost `ene muslimanke

269

islam prezire da se kod njegovih sinova i k}eri na|e moralno svojstvo hvalisavosti s ne~im {to je lo{e, umi{ljenosti nad drugim Allahovim robovima, kao {to prezire da se kod njih na|e oholost, uzdizanje i gramzivost. Islam poja~ava propast ~ovjeka koji se okiti ovim moralom, kao {to }e propasti i onaj ko obu~e dva odijela koja obmanjuju.

KLONI SE CIJEPIDLA^ENJA I IZVJE[T A^ENOSTI IZVJE[TA^ENOSTI Mudra je `ena muslimanka prirodna u svom moralu, svojim postupcima i djelima. Ona ne mudruje u svom govoru niti usiljeno i izvje{ta~eno pri~a, izazivaju}i pa`nju i `ele}i da se istakne. Izvje{ta~enost je omra`ena u svemu, a sitni~avost je neprihvatljva kod onih koji imaju zdravu i ispravnu prirodu. @ena koja je sitni~ava u svom govoru, koja je usiljena i izvje{ta~ena u svojim postupcima u svojoj prirodi ima neki nedostatak, u njenoj naravi je neki poreme}aj, a u njenom moralnom i du{evnom ustrojstvu je neka manjkavost. Stoga je i Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio strog prema sitni~avim mu{karcima i `enama, a u tome ga slijede i njegova dva prijatelja, ~asna ashaba - Ebu - Bekr i Omer, r.a. ^ak i Abdullah bin Mesud ka`e: “Tako mi Onoga, osim Koga drugog boga nema, nisam vidio da je neko stro`iji prema sitni~avim ljudima od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., niti sam vidio nakon njega stro`ijeg ~ovjeka prema takvima od Ebu - Bekra, a ja, doista, smatram da su se Omera najvi{e pla{ili.”729

NJENA LI^NOST OMILJENA JE KOD LJUDI @ena muslimanka vodi brigu o tome da bude omiljena kod ljudi tako {to ~ini dobra djela, korisno djeluje u njihovim sredinama i lijepim ugledom koji ima u dru{tvu. Ljubav ljudi prema njoj dokaz je Allahove ljubavi, jer joj je podario na Zemlji prihvatljivost, te srca ljudi otvaraju svoje otvore prema njoj jer je ona draga svakom ko je zna ili ko je ~uo za nju od ljudi. O tome Poslanik, s.a.v.s., ka`e: “Doista, Allah, kad zavoli nekog roba, pozove D`ibrila i ka`e: ‘Ja volim tog i tog, pa ga i ti zavoli’, te ga i D`ibril zavoli. Potom on pozove stanovnike nebesa i ka`e: ‘Doista Allah voli tog i tog, pa i vi ga zavolite’, pa ga zavole stanovnici nebesa, te mu se potom spusti prihvatanje na Zemlji. A kada (Allah) zamrzi nekog roba, pozove D`ibrila i ka`e: ‘Ja, doista,

270

Li~nost `ene muslimanke

mrzim tog i tog, pa ga i ti zamrzi’, te ga i D`ibril zamrzi, a potom pozove stanovnike nebesa: ‘Doista Allah mrzi tog i tog, pa i vi ga zamrzite.’” Rekao je: “Pa ga i oni zamrze, a potom mu se spusti mr`nja na Zemlji.”730 Ovo je skrivena bo`anska tajna koja stoji iza ~injenice da neki muslimani i muslimanke u`ivaju ljubav ljudi prema njima. To je, doista, Allahova ljubav koju je ra{irio me|u stanovnicima nebesa i Zemlje, te im je spustio prihvatanje na Zemlji. Ili je to Njegova mr`nja, te im je spustio mr`nju na Zemlji. Allahovu ljubav zadobija samo onaj ko Mu se pribli`i `ele}i Njegovo zadovoljstvo, a Njegov gnjev na sebe navla~i samo onaj ko se odmetne od Njegove upute i ko mu je nepokoran. Radosna vijest o Allahovoj ljubavi i Njegovom zadovoljstvu bit }e samo za vjernike i vjernice koji budu vjerovali i ~inili dobra djela, i ljudi im budu zahvaljivali na tim njihovim djelima. Oni su ti kojima Allah, d`.{., ubrzava radosnu vijest o dobru koje }e ih zadesiti u njihovom `ivotu, te }e im ljudi zahvaljivati i voljeti ih, kao {to se to nalazi u vjerodostojnom hadisu koji bilje`i Muslim od Ebu - Zerra koji ka`e: “Re~eno je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.: ‘[ta misli{ o ~ovjeku koji ~ini dobro djelo, a ljudi mu na njemu zahvaljuju?’ Rekao je: ‘To je ubrzana (na ovom svijetu) i radosna vjest vjerniku’”, a u drugom Muslimovom predanju stoji: “I ljudi ga vole zbog toga (djela).”731 @ena muslimanka, koju kite lijepe moralne osobine, zastaje kod Allahovih granica. Ona slijedi ono {to je nare|eno, a kloni se onoga {to je zabranjeno. Ona je `ena koja je dostojna ove ubrzane radosne vijesti i ona je draga onome ko je zna ili ko je ~uo za njena dobra djela, kao {to su: pra{tanje i izbjegavanje `ena neznalica, uzvra}anje zla dobrim, nje`nost prema nesretnim i siroma{nim `enama, ljubav prema ~injenju dobra ljudima, altruizam, lijep govor, kratko}a u govoru, pravednost u presu|ivanju, pravi~nost u pona{anju, udaljavanje od ogovaranja, preno{enja tu|ih rije~i i klevetanja ljudi, kao i druga djela koja se ubrajaju u kreposne moralne osobine koje islam preporu~uje. Islam ih je u~inio vrijednom ogrlicom kojom se uljep{ava vrat svake `ene muslimanke koja je razumjela propise svoje vjere, koja je svjesna njene veli~anstvene upute, te je tako zaslu`ila ljubav ljudi na ovome svijetu, Allahovo zadovoljstvo i Njegove d`enetske ba{~e na ahiretu.

Li~nost `ene muslimanke

271

PRISNA JE PRIJA TELJICA PRIJATELJICA Razborita inteligentna `ena muslimanka prisna je i dru`eljubiva, prijazna je prema `enama, dru`i se s njima i voli ih, pa su i one prisne s njome, dru`e se s njom i vole je zbog dobrodu{nosti, privla~nosti, nje`nosti i kolegijalnosti kojim se odlikuje njena li~nost. Ovo su najvi{a dru{tvena svojstva do kojih mo`e do}i `ena. Ona joj omogu}avaju pristup `enskim dru{tvima kao i sticanje njihovog povjerenja i uticaja na njih. Ova dru{tva slu{aju samo onu `enu koja je prijazna, u koju imaju povjerenja i od koje su sigurna. Zadovoljavaju se samo govorom koji dolazi od `ene prema kojoj ova dru{tva imaju povjerenje, koju vole, po{tuju i cijene. Otud se i navode tekstovi koji uzvisuju ovu odabranu i dobrodu{nu skupinu koja je prijazna i prema kojoj se prijazno, bez obzira da li to bila skupina mu{karaca ili `ena. Ti tekstovi ~ine ih Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., najdra`im skupinama, i njemu najbli`im koje }e kraj njega sjediti na Sudnjem danu: “Ho}ete li da vas obavijestim o onim koji su mi najdra`i i koji }e mi najbli`e sjediti na Sudnjem danu?” Ponovio je to triput ili dvaput. Rekli su: “Ho}emo, Allahov Poslani~e.” Rekao je: “Oni koji su najljep{eg morala.”732 U nekim predanjima dodaje se: “Plemeniti koji su prijazni i prema kojiim se prijazno.” Jedno od najva`nijih svojstava `ene muslimanke jeste da bude omiljena, prijazna, da se prema njoj prijazno, da voli `ene i da je vole, da joj prilaze svaki put kad god im se pru`i prilika da ~uju njen ugodan govor, njena krasna usmjerenja i njeno korisno djelo. Ovakva blistava `ena muslimanka u stanju je dostaviti svoju poslanicu, u~initi korist, djelovati na preporodu i baviti osvje{}ivanjem. Ovim se bavi svjesna `ena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, koja je prijazna i prema kojoj se prijazno, a ona `ena koja nije takva, u njoj nema nikakva dobra, kao {to se to navodi u hadisu ~asnome: “Vjernik je prijazan i prema njemu se prijazno, a nema dobra u onome ko nije prijazan i prema kome se nije prijazno.”733 Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., svome ummetu predstavlja najuzvi{eniji primjer u svom lijepom pona{anju s ljudima i u pridobijanju i sjedinjavanju ljudskih srca. On poziva svoj ummet da ga opona{a u rije~ima, djelu i pona{anju. On mu je zacrtao najkra}i put u na~inu prodiranja do srca ljudi, zadobijanja njihove ljubavi, simpatije i prijateljstva. Poslanik, s.a.v.s., uvjek je bio vedar (nasmijan), popustljiv, blag, a ne grub. Kada bi se pridru`io nekom dru{tvu, sjeo bi na kraju tog dru{tva, a to je nare|ivao i drugima; poklanjao je pa`nju svim prisutnim u dru{tvu, tako da niko ko je sjedio na tom sijelu nije osje}ao da je neko plemenitiji

272

Li~nost `ene muslimanke

od njega. Ko god bi ne{to tra`io od njega, nije ga odbio, a da mu nije udovoljio ili da mu se nije lijepim rije~ima obratio. Ljude je obuzimala njegova jednostavnost i njegov moral, te im je postao poput oca, a oni su kod njega u pravima bili isti. U njegovom sijelu, ljudi su bili ravnopravni, razlikovali su se jedni od drugih jedino po bogobojaznosti, bili su skromni, po{tovali su starije a bili milostivi prema mla|ima, ~inili su dobro~instvo prema siromasima i brinuli su se o strancu. Poslanik, s.a.v.s., bio je takav da onaj ko od njega ne{to o~ekuje, nije o~ajavao niti se u njega razo~arao. Sebi nije dopustio troje: prepirku, pretjerivanje i ono {to ga se ne ti~e, a ljude je po{tedio troga: nije nikoga kudio, sramotio i nije istra`ivao ne~iji nedostatak. Govorio je samo o onome u ~emu je tra`io nagradu (kod Allaha). Kada bi govorio, oni koji su sjedili s njime, pognuli bi glave kao da su im na glavama ptice, a kada bi on za{utio, oni bi govorili i nisu se kod njega sva|ali. Smijao bi se onome ~emu bi se oni smijali i ~udio bi se onome ~emu bi se i oni ~udili. Bio je strpljiv prema strancu koji bi grubo s njime govorio i pitao. Takav je bio u govoru, pa bi njegovi ashabi cijedili iz njega govor. Govorio bi: “Kada vidite siromaha, pomozite mu.” Nije prihvatao pohvalu, osim od onoga kome ne{to u~ini. Nije nikoga prekidao u njegovom govoru sve dok ne bi zavr{io ono {to je zapo~eo, tako {to bi zavr{io govor ili ustao.734 Ai{a, r.a., pri~a nam da se on ~uvao zlih ljudi, pridobijaju}i njihovu naklonost blagim govorom i lijepim postupanjem. Neki je ~ovjek tra`io dozvolu od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da u|e kod njega, pa je rekao: “Dozvolite mu. Lo{ li je on sin plemena” ili “lo{ li je on brat plemena.” Po{to je u{ao kod njega, bio je blag u razgovoru s njim, te je Ai{a rekla: “Allahov Poslani~e, rekao si ono {to si rekao, a zatim si bio blag u razgovoru s njime!” Odgovorio je: “Ah, Ai{a! Najgori ~ovjek kod Allaha jeste onaj kojga ljudi ostave - ili koga ljudi napuste - ~uvaju}i se njegove neuljudnosti.”735 Nema sumnje da zrela `ena muslimanka koja je otvorena prema Poslanikovoj, s.a.v.s., uputi, slijedi tragove svoga Poslanika, s.a.v.s., u njegovom postupanju prema ljudima, dobrim i lo{im, te tako biva omiljenom, prihvatljvom i cjenjenom u `enskim dru{tvima koja je poznaju ili su ~ula za nju.

^UV A TTAJNU AJNU ^UVA Zrela i svjesna `ena muslimanka ne zaboravlja da je ~uvanje tajne jedno od najljep{ih moralnih osobina kojim se ~ovjek mo`e okititi, bilo da je mu{karac ili `ena. ^uvanje tajne ukazuje na zrelost li~nosti, ~vrstinu karaktera, dostojanstvenost pona{anja i razboritost.

Li~nost `ene muslimanke

273

Otud i `ena muslimanka, koja slijedi islamsku uputu, pomno ~uva tajnu i u ~istim islamskim li~nostima ugra|uje prepoznatljivu moralnu osobinui najbolju }ud. Jedan od najistaknutijh dokaza da su se prvi ashabi kitili vrlinom ~uvanja tajne i da su bili uporni u pridr`avanju te vrline, jeste i situacija izme|u Ebu - Bekra i Osmana naspram Omera kada im je predlo`io da se o`ene njegovom k}erkom Hafsom, nakon {to joj je mu` umro, kao i njihovo ~uvanje tajne Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Imam Buharija bilje`i od Abdullaha bin Omera, r.a., da je Omer bin el - Hattab, r.a., nakon {to je umro mu` njegove k}eri Hafse, pri~ao: “Sreo sam Osmana bin Affana, r.a., te sam mu ponudio da se o`eni Hafsom, rekav{i: ‘Ako `eli{, udat }u za tebe Hafsu bint Omer.’ Rekao je: ‘Vidjet }u.’ Pro{lo je nekoliko no}i te me je susreo i rekao: ‘Ja danas nemam potrebe da se o`enim’, pa sam susreo Ebu - Bekra es - Siddika, r.a., i rekao mu: ‘Ako `eli{ udat }u za tebe Hafsu bint Omer.’ Ebu - Bekr, r.a., {utio je i nije mi ni{ta odvratio, te sam se na njega vi{e naljutio nego na Osmana. Pro{lo je nekoliko no}i, a potom ju je zaprosio Vjerovjesnik, s.a.v.s., i ja sam je udao za njega. Susreo me je Ebu - Bekr i rekao mi: ‘Mora da si se naljutio na mene kada si mi ponudio Hafsu, pa ti ni{ta nisam odgovorio?’ Rekao sam: ‘Da, jesam.’ Rekao je: ‘Ni{ta me nije spre~avalo da ti odgovorim na ono {to si mi ponudio, osim {to sam znao da ju je Vjerovjesnik, s.a.v.s., spomenuo, te nisam mogao razglasiti tajnu Allahovog Poslanika, s.a.v.s. A da ju je Vjerovjesnik, s.a.v.s., ostavio, ja bih prihvatio (da je o`enim).’”736 Vrlina ~uvanja tajne nije se ograni~avala samo na mu{karce, nego je, naprotiv, obuhvatala i `ene i djecu koji su se napojili islamskom uputom, koja je prosvijetlila njihova srca i njihove umove svojom blistavom svjetlo{}u. To nalazimo u predanju koju bilje`i imam Muslim od Enesa, r.a., koji ka`e: “Do{ao je kod mene Allahov Poslanik, s.a.v.s., a ja sam se igrao s dje~acima, te nas je poselamio i poslao me da ne{to obavim, pa sam zakasnio svojoj majci. Po{to sam do{ao do nje, upitala me je: ‘[ta te je zadr`alo?’ Odgovorio sam joj: ‘Poslao me je Allahov Poslanik, s.a.v.s., da ne{to obavim.’ Rekla je: ‘A {ta je to bilo?’ Rekao sam: ‘To je tajna.’ Rekla je: ‘Nemoj nikoga obavijestiti o tajni Allahovog Poslanika, s.a.v.s.’ Pri~ao je Enes: “Tako mi Allaha, da sam bilo koga obavijestio o njoj, obavijestio bih tebe, Sabite.’”737 Enesova je majka vidjela koliko njen sin vodi brigu o ~uvanju tajne Allahovog Poslanika, s.a.v.s., te je u~vrstila u njemu tu brigu, jer je tra`ila od njega da nikoga ne obavijesti o tajni Allahovog Poslanika, s.a.v.s., te on o njoj nije nikome govorio, ~ak ni tabi’inu Sabitu El Bunanijju, koji je prenosio hadis od njega. Ni ljubav prema uvidu u stvari nije je natjerala da prevari svoga malog sina, kako bi saznala tajnu koju je sakrio od nje. Ovo je islamski odgoj i ovo je visoki stupanj do kojeg on uzdi`e ~ovjeka, bez obzira da li se radilo o mu{karcu, `eni ili djetetu.

274

Li~nost `ene muslimanke

Ako je razotkrivanje tajni jedno od najgorih navika kojim se ~ovjek stavlja na ku{nju, onda je najgora vrsta razotkrivanja tajni ona koja je vezana za bra~ni `ivot. A onaj ko bude isku{an ovom ru`nom navikom spada me|u ljude koji }e imati najgori stupanj na Sudnjem danu, kao {to je to obznanio Allahov Poslanik, s.a.v.s., rije~ima: “Najgoreg stupnja na Sudnjem danu kod Allaha bit }e onaj ~ovjek koji konzumira bra~ni `ivot sa `enom, a i ona s njime, pa potom pro{iri njenu tajnu.”738 Li~ne stvari trebaju ostati bri`ljivo i dobro ~uvane, skrivene, za koje ne}e niko znati osim onih ~ije su. Svoje li~ne stvari {iri me|u ljudima samo onaj ~ovjek koji je tupoglav, nesabran i osoba koja je vodnjikava, bez imalo ljubomore. A muslimani i muslimanke su daleko od svega ovoga i za{ti}eni su onim {to u~e iz upute svoje vjere, kao {to se kite njenim ~istim i besprijekornim moralnim osobinama.

VEDROG JE LICA Prosvije}ena `ena muslimanka ne zaboravlja da je jedan od najva`nijih faktora njenog uspjeha u privatnom `ivotu s njenim mu`em, kao {to je jedan od najva`nijih faktora i njenog dru{tvenog `ivota uop}e, da bude vedrog lica, da bude nasmijana, da njeno lice blista osmjehom i da njene usne preplavljuje radost. Sve je ovo ~ini omiljenom me|u ljudima i bliskom njihovim srcima. Vedrina lica se, tako|er, ubraja i u ljepotu morala, ljepotu karaktera, privla~nost }udi, kao i u dobro na koje islam podstrekava. U Muslimovom “Sahihu” navodi se da Vjerovjesnik, s.a.v.s., ka`e: “Nemoj ni{ta omalova`avati od dobrih djela, makar da susretne{ svoga brata (muslimana) vedrog lica.”739 U praksu plemenitog Poslanika, s.a.v.s., spada i da se ~ovjek musliman osmjehne svome bratu (muslimanu). Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije nikog od svojih ashaba susreo, a da nije bio nasmijan i vedrog lica, kao {to se to navodi u hadisu koji bilje`e Buharija i Muslim od ~asnog ashaba D`erira bin Abdullaha, koji je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije me spre~avao da u|em otkako sam primio islam i nikad me nije vidio, a da mi se nije osmjehnuo.”740 Nasmijana i prijazna `ena unosi radost u srce svoga mu`a svaki put kad je on pogleda, te tako kod njega pove}ava ljubav i po{tovanje prema njoj. Isto tako, ona se ovako pona{a i u `enskom dru{tvu u kojem `ivi, jer ljubav, po{tovanje i prijateljstvo u dru{tvu ne {iri ni{ta kao prijazno lice, radosna i otvorena du{a i visoka moralnost. To su, doista, svojstva, karakteristike i osobine koje dolikuju dobrodu{noj `eni muslimanki, misionaru i ona joj omogu}avaju da prodre do ljudskih srca, da prodre u najskrivenije dijelove du{a.

Li~nost `ene muslimanke

275

PRIJA TNA JE I SIMP ATI^NA PRIJATNA SIMPA Prosvije}ena je `ena muslimanka prijatna, osje}ajna i slatkorje~iva. Ona ne odbija da se na{ali sa svojim sestrama i prijateljicama u vrijeme koje odgovara za to. Ona se nje`no {ali i voli da se du{e oraspolo`e. [ala `ene muslimanke isti~e se po islamskoj formi koja je [erijatom dozvoljena, koja ne prelazi u glupost, neukusnost i vulgarnost. Allahov Poslanik, s.a.v.s., {alio se sa svojim ashabima, ali svojom {alom i igrom nije prelazio granice istine. Od ashaba se prenose njihove rije~i upu}ene plemenitom Poslaniku, s.a.v.s.: “Ti se, doista, {ali{ s nama”, na {to je on rekao: “Ja ne govorim ni{ta drugo osim istine.”741 Isto tako i o plemenitim ashabima prenose se zanimljive i prijatne vijesti o njihovoj {ali i igri koja se odvijala izme|u njih i Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Jedna od ovakvih vijesti navodi se i u hadiskim i biografskim knjigama, u kojoj se ka`e da se Allahov Poslanik, s.a.v.s., {alio s jednim malim djetetom, jednim od sinova njegovih ashaba, kojeg su zvali Ebu - Umejr. To dijete imalo je pti~icu kojom se igralo. Jednog dana vidio ga je tu`nog, pa je rekao: “[ta ja to vidim da je Ebu - Umejr tu`an?” Odgovorili su: “Uginula je njegova pti~ica kojom se igrao, Allahov Poslani~e.” Vjerovjesnik se na{alio s djetetom govore}i: “Ebu - Umejre, {ta je uradila pti~ica?”742 Jednom je prilikom neki ~ovjek do{ao kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., tra`e}i da ga ponese, te mu je Vjerovjesnik, s.a.v.s., {ale}i se, rekao: “Ponijet }u te na devinom djetetu.” ^ovjek je rekao: “Allahov Poslani~e, {ta }u s devinim djetetom?” Odgovorio mu je Poslanik, s.a.v.s.: “A {ta drugo deva ra|a osim deve?”743 Imam Ahmed bilje`i od Enesa, r.a., da je neki ~ovjek, beduin, kojem je bilo ime Zahir, dao Vjerovjesniku, s.a.v.s., neki poklon sa sela. Vjerovjesnik, s.a.v.s., pripremio bi ga kada bi `elio iza}i, te bi rekao: “Zahir je na{e selo, a mi smo njegov grad”, a Vjerovjesnik, s.a.v.s., ga je veoma volio. On je bio ru`nog izgleda, te je jednom prilikom Allahov Poslanik, s.a.v.s., do{ao do njega, a on je prodavao svoju robu, pa ga je s le|a pritisnuo na svoje grudi, a ~ovjek ga nije mogao vidjeti, te je rekao: ‘Pusti me!’ ‘Ko je ovo?’ Okrenuo se i poznao Allahovog Poslanika, s.a.v.s., te nije oklijevao da svoja le|a nasloni na Vjerovjesnikova, s.a.v.s., prsa, nakon {to ga je prepoznao. Allahov Poslanik, s.a.v.s., govorio je: ‘Ko }e kupiti roba?’ On je rekao: ‘Allahov Poslani~e, onda, tako mi Allaha, ti me nalazi{ bezvrijednim.’ Na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘Ali ti kod Allaha nisi bezvrijedan’ - ili je rekao: ‘Ali ti si kod Allaha dragocjen.’”744 Do{la je neka starica kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., i rekla: “Allahov Poslani~e! Moli Allaha

276

Li~nost `ene muslimanke

da me uvede u D`ennet.” Rekao je, {ale}i se: “O majko, tog i tog, u D`ennet ne ulaze starice (i starci).” Starica je po~ela plakati, te je rekao: “Obavijestite je da u njeg ne}e u}i kao starica. Uzvi{eni Allah, doista, ka`e: ‘Stvaranjem novim Mi }emo hurije stvoriti i djevicama ih u~initi.‘” 745, 746 Me|u hadise koji ukazuju na razdraganost du{e i ljubav prema {ali i igri ubraja se i hadis koji bilje`i imam Ahmed od Ai{e, r.a., koja ka`e: “Iza{la sam s Vjerovjesnikom, s.a.v.s., na jedno od njegovih putovanja, a ja sam bila mr{avi djevoj~urak. Rekao je ljudima: ‘Udaljite se’, pa su se udaljili. Zatim mi je rekao: ‘Hodi ovamo da se utrkujem s tobom’, pa sam se utrkivala s njim i pobijedila ga. Nije to spominjao sve dok se nisam udebljala i dok to nisam zaboravila. Iza{ala sam s njime prilikom njegovog putovanja, te je rekao ljudima: ‘Udaljite se’, pa su se udaljili. Zatim mi je rekao: ‘Hodi ovamo da se utrkujem s tobom’, pa sam se utrkivala s njim i pobijedio me je. Smijao se govore}i: ‘Ovo ti je za ono.’”747 Poslanik, s.a.v.s., ponekad se {alio, a bio je imam muslimanima, njihov vo|a i u~itelj, a nekada bi bio ozbiljan. Nije ga spre~avao teret upravljanja koji bi nosio na putu formiranja islamskog ummeta i uspostave islamske dr`ave, vo|enje borbenih odreda niti drugi uzvi{eni poslovi, sve ovo ga nije odvra}alo od ugodne igre i {ale, koja bi unosila radost u du{e njegovih ashaba i u du{e njegovih `ena. Ne{to od toga nam Ai{a, r.a., prenosi, pa ka`e: “Do{la sam Vjerovjesniku, s.a.v.s., sa supom od bra{na i mlijeka koju sam mu skuhala. Rekla sam Sevdi, r.a., a Vjerovjesnik, s.a.v.s., bio je izme|u mene i nje: ‘Jedi’, pa je ona odbila. Rekla sam: ‘Jest }e{, ili }u ti lice umazati’, pa je odbila, te sam ja stavila svoju ruku u supu i umazala joj lice, a Vjerovjesnik, s.a.v.s., smijao se. Svoju ruku stavio je u njenu odbranu i rekao joj: ‘Uma`i i ti njeno lice...’” A u drugom predanju stoji: “Iza{ao joj je u susret postavljaju}i svoj lakat pred nju tra`e}i da mi se osveti, te je malo uzela s lica i time zamazala moje lice, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., smijao se.” 748 Ovi dokazi i predanja predstavljaju blistavi dokaz ~istote i velikodu{nosti islama i njegovih pripadnika, kao {to ukazuju na prijaznost koju islam tra`i od svojih sinova i k}eri, kao i razdraganost i ugodnost duha. Ovo su svojstva koja su po`eljna kod savremene i plemenite `ene muslimanke koja svojoj li~nosti time pridodaje ve}u privla~nost, ljepotu i djelotvornost.

Li~nost `ene muslimanke

277

UNOSI RADOST U SRCA Svjesna `ena muslimanka u razgovoru i dijalogu s drugim `enama svesrdno nastoji da me|u njih unese `ivost, radost, veselje i aktivnost, tako {to im donosi i pri~a radosne vijesti i ugodne i prijatne {ale. Uno{enje radosti u srca, u granicama onoga {to je Allah, d`.{., dozvolio, predstavja zahtjev islama na kojem insistira ispravni [erijat, koji podsti~e na njegovo prakticiranje. To je stoga kako bi atmosfera me|u vjernicima i vjernicama bila ispunjena ljubavlju, namirisana mirisima sre}e, preplavljena rado{}u i optimizmom i kako bi `ena muslimanka bila spremna da prihvati svaki ozbiljan posao s obavezama i odricanjima (`rtvama) koja to zahtijevaju. Iz tog razloga islam nagra|uje onoga ko unosi radost u srca muslimana i muslimanki, tako {to }e posti}i najve}u radost koju }e mu Allah, d`.{., dati u njegovom srcu na Sudnjem danu: “Ko sretne svog brata muslimana s onim {to voli Allah kako bi ga obradovao time, Allah }e ga obradovati na Sudnjem danu.”749 Razborita i inteligentna `ena muslimanka nalazi razne na~ine dozvoljenog razveseljavanja, koje mo`e unijeti u srca njenih sestara muslimanki, kao {to su: topao pozdrav (selam), lijepa rije~, o{troumna primjedba (zapa`anje), vje{ta dosjetka, radosna vijest, umiljat osmijeh, iskrena (dobronamjerna) posjeta, poklon koji raduje, neprekidno odr`avanje rodbinskih veza, iskrena potpora i usluga i tje{enje koje umiruje, a sve to otvara zasune na srcima, sije klicu ljubavi, spaja veze prijateljstva i u~vr{}uje bratske i sestrinske veze.

NIJE STROGA Jedna od odlika `ene muslimanke, koja razumije uputu svoje vjere, jeste i to da ona nije stroga i ne pretjeruje u stvarima koje je dozvolio [erijat i koje je dopustio u posebnim prilikama, kao {to je dopu{tena vrsta pjevanja (muzike) uz bajrame, vjen~anja, veselja i prisustvovanje nekim rekreacionim igrama koje ne prati fesad (nered, nemoral) i iz kojih ne proizilazi fitneluk. Me|utim, i kada u~estvuje u igri i zabavama, u odre|enim prilikama, ona tu zabavu ne pretvara u svoju naviku i preokupaciju, nego slijedi uputu svoje vjere, koja dopu{ta zabavu, s vremena na vrijeme, a o tome govore mnogobrojni vjerodostojni hadisi.

278

Li~nost `ene muslimanke

U Buharijinom “Sahihu” navodi se da je majka vjernika Ai{a, r.a., jednu djevojku siroticu koja je bila pod njenim skrbni{tvom, spremala za udaju za jednog ~ovjeka ensariju, pa joj je Allahov Poslanik, rekao: “O Ai{a, zar niste spremile zabavu, pa ensarije, doista, vole zabavu.”750 Imam El - Buhari, tako|er od Ai{e, r.a., prenosi da je rekla: “U{ao je kod mene Allahov Poslanik, s.a.v.s., a kod mene su bile dvije robinje koje su pjevale pjesme Bu’asa.751 On je legao na postelju i okrenuo svoje lice (od nas). Potom je u{ao Ebu-Bekr, prekorio me i rekao: ’Zar pjesma {ejtanska kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s.?’ Potom se Allahov Poslanik, s.a.v.s. okrenuo prema njemu i rekao: ‘Pusti ih.’ Kada Ebu - Bekr nije vidio, ja sam im namignula da iza|u i one su iza{le.”752 U drugom predanju El - Buhari bilje`i: “Pa je Allahov Poslanik, rekao: “O Ebu - Bekre, zaista svaki narod ima svoj blagdan, a ovo je na{ blagdan.”753 El - Buhari, tako|er, bilje`i rije~i Ai{e, r.a., koja ka`e: “Na Bajram su se crnci (Abesinci) igrali no`evima i {titovima, a ja ili sam pitala Vjerovjesnika, s.a.v.s., ili mi je sam rekao: ‘U`iva{ i gleda{?’ Odgovorila sam: ‘Da’, pa me je postavio iza sebe, a njegov obraz bio je prislonjen uz moj i govorio je: ‘Nastavite, o BenuErfide (nadimak za Abesince).’ Kada sam se zasitila gledanja, on me je upitao: ‘Je li to doista?’ Odgovorila sam mu: ‘Da, jeste.’ Rekao je: ‘Idi, onda.’”754 Ibn - Had`er navodi vi{e predanja ovog hadisa od Ai{e, r.a. Jedno od tih predanja je i ovo koju bilje`i Ez - Zuhri: “Dok nisam ja bila ta kojoj je dosadilo.”755 U predanju kod Muslima, putem Zuhrija stoji: “…Zatim je stajao zbog mene sve dok nisam ja bila ta koja je (prva) oti{la.”756 U ta predanja spada i predanje Jezida bin Rumana koje bilje`i En - Nesai: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., govorio bi: ‘Zar se nisi zadovoljila?’ Ja sam govorila: ‘Nisam’, kako bih vidjela svoj polo`aj (vrijednost) kod njega.”757 En - Nesai bilje`i predanje Ebu - Seleme od Ai{e, r.a., koja ka`e: “Rekla sam: ‘O Allahov Poslani~e! Nemoj `uriti’, pa je ustao prema meni i rekao: ‘Je li ti dovoljno?’ Odgovorila sam: ‘Nemoj me po`urivati!’ Ai{a, r.a., dalje pri~a: ‘Ja nisam imala `elju da ih gledam, nego sam htjela da `ene doznaju za njegovo stajanje zbog mene i moje mjesto kod njega.”’ Dodaje u poglavlju “En - Nikahu” u predanju putem Zuhrija: “Po{tujte polo`aj mlade djevojke koja voli zabavu.”758 U djelu “Fethul - Bari” navodi se: Es - Sirad` prenosi putem Ebu - ez - Zinada, on od Urvea, a on od Ai{e, r.a., da je Vjerovjesnik tada rekao: “Neka znaju `idovi da u na{oj vjeri postoji {irina. Ja sam, uistinu, poslan s ~istom i tolerantnom vjerom.” Et - Tirmizi u svom “Sunenu” od Ai{e, r.a., prenosi njene rije~i:

Li~nost `ene muslimanke

279

“Allahov Poslanik, s.a.v.s., sjedio je, te smo ~uli galamu i glasove djece. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao je, kad je Abesinka plesala, a oko nje bila su djeca, te je rekao: ‘O Ai{a, do|i, pogledaj!’ Do{la sam i stavila svoju bradu na rame Allahovog Poslanika, s.a.v.s., te sam je promatrala izme|u ramena i njegove glave. Potom mi je rekao: ‘Zar se nisi zasitila?’ A ja sam mu odgovorila: ‘Nisam’, kako bih vidjela moj polo`aj kod njega. Tada se pojavi Omer, r.a., i svijet se razi|e od nje, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., re~e: ‘Ja gledam u {ejtane, d`inske i ljudske, kako pobjego{e od Omera.’” Pri~ala je: “Te sam se vratila.”759 Ovi i njima sli~ni tekstovi koji su sadr`ani u hadiskim zbirkama, doista su jasni svjedoci lijepog morala Vjerovjesnika, s.a.v.s., kao mu`a, njegove nje`nosti prema supruzi i njegove `elje za njenom sre}om i rado{}u. Ovi tekstovi, tako|er, svjedo~e o {irini, toleranciji i lahko}i islama, kao i o njegovoj ljubaznosti prema `eni, jer joj je dozvolio u`ivanje u jednom vidu zabave, {to neki dana{nji ljudi, strogih stavova, smatraju gnusnim zlo~inom zbog kojeg se `ena ka`njava okrutnom izolacijom. @ena muslimanka koja je uvi|avna i razumije uputu svoje vjere, u ve}ini slu~ajeva treba biti ozbiljna i okrenuta vrijednim stvarima, a ostavljati bezvrijedne stvari. Me|utim, ovo je ne spre~ava da se zabavi u prilikama koje je [erijat dozvolio i u kojim je muslimanima i muslimankama u~inio odre|enu {irinu i prostranstvo. To je stoga {to Mudri Zakonodavac zna prirodu du{e koja je sklona opu{tanju, odmoru, razonodi i rekreaciji, s vremena na vrijeme, kako bi se poslije toga ~ovjek okrenuo marljivosti i kako bi s vi{e elana, odlu~nije i spremnije podnosio te{ko}e i odgovornosti. To je ono {to je islam ostvario za ~ovjeka kroz svoj ravnomjerni, umjereni, potpuni i mudri program.

NIJE OHOLA Iskrena i svjesna muslimanka nije ohola i ne di`e nos, smatraju}i se ve}om od drugih `ena koje su od nje na ni`oj razini ljepote, imetka, porijekla ili polo`aja (ugleda). Jer `ena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, uistinu, zna da oholost, uzdizanje i uobra`enost na ovom svijetu onemogu}uju u`ivanje blagodati na ahiretu, ~ije u`ivanje je Allah zabranio mu{karcima i `enama koje su ohole. A u~inio ih je za one koji ne `ele oholost, ko~opernost i uzno{enje na Zemlji. “Taj drugi svijet dat }emo onima koji ne `ele da se na Zemlji ohole i da nered ~ine, a one koji se Allaha boje, ~eka sre}an kraj.”760 On, tako|er, zna da Allah, d`.{., ne voli ni gordog ni hvalisavog. “I iz oholosti ne okre}i od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog.” 761 Ko dobro razmotri tekstove “~istog sunneta”, bit }e zapanjen veli~inom pa`nje koju

280

Li~nost `ene muslimanke

Poslanik, s.a.v.s., daje iskorjenjivanju oholosti iz ljudskih du{a, tako {to je zabranjuje, udaljava ljude od nje i upozorava mu{karce i `ene koji su isku{ani tom bole{}u, kako ne bi u potpunosti izgubili ahiret ako se u njihove du{e uvu~e trunka oholosti koju u njih ubaci {ejtan i kako ne bi postali oholi ljudi kojim je Allah, d`.{., zabranio ulazak u D`ennet, kao {to to stoji u hadisu kojeg bilje`i Muslim: ‘“Ne}e u}i u D`ennet onaj u ~ijem srcu ima i koliko trunka oholosti.’ Jedan ~ovjek na to re~e: ‘^ovjek, zaista, voli da mu odje}a bude lijepa, a i obu}a da mu je lijepa.’ Rekao je (Poslanik, s.a.v.s.): ‘Doista je Allah lijep i voli ljepotu. Oholost je odbacivanje istine i omalova`avanje ljudi.’”762 Od Harisa bin Vehba prenosi se da je rekao: “^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: ‘Ho}ete li da vas obavijestim o stanovnicima Vatre: svaki osori, oholi i u hodu gordi ~ovjek.’”763 Oholim, uznositim i gordim `enama dovoljno je poni`enje koje im je Allah, d`.{., pripremio na ahiretu, time {to }e im zabraniti da Ga vide, da On s njima govori i da ih On o~isti od grijeha. To je, doista, poni`enje poslije kojeg nema poni`enja. Allahov Poslanik, ka`e: “Allah ne}e na Sudnjem danu pogledati onoga ko iz oholosti pusti (po zemlji) svoj ogrta~.”764 “Trojici se Allah na Sudnjem danu ne}e obratiti (s njima govoriti) niti }e ih o~istiti (od grijeha), a nit }e ih pogledati i njima pripada bolna kazna: starac bludnik, vladar la`ac i oholi siromah.”765 Ovo je stoga {to je gordost (kibrija’) jedna od osobenosti Allaha, d`.{., a ne slaba{nih, stvorenih robova, i svaki ~ovjek kome je njegova du{a oholost i gordost u~inila lijepim, time zadire u uluhijjet i poku{ava sebi prisvojiti jedno od uzvi{enih svojstava Stvoritelja i tako zaslu`uje poni`enje, sramotu i `estoku kaznu na Sudnjem danu, kao {to se to navodi u hadisi - kudsijju kojeg bilje`i Muslim: “Uzvi{eni Allah ka`e: ‘Mo} je Moj pla{t, a gordost (uzvi{enost) je Moj ogrta~. Ko poku{a da Mi otme i ospori ne{to od toga, Ja }u ga kazniti.’”766 Otud tekstovi “~istog sunneta” dolaze jedni za drugim, upozoravaju}i vjernike i vjernice da ih ne obuzima napad oholosti u bilo kojem momentu nehajnosti i ljudske slabosti, kako bi bili spa{eni od toga da ih zahvati ova prezrena osobenost i kako bi bili za{ti}eni od zapadnja u nju. Jedan od tih upozoravaju}ih tekstova je i slijede}i: “Ko sebe veli~a i smatra velikim i ko hoda nadmeno, srest }e Allaha, srditog na njega.”767

Li~nost `ene muslimanke

281

SKROMNA JE @ena muslimanka, koja je obavijena makar jednim dijelom upute njene vjere, treba da je skromna, blaga, {irokogrudna (tolerantna) i nje`nih osje}aja, jer nasuprot tekstovima u kojima se prijeti i obe}aje kazna oholima, ona nalazi tekstove koji podsti~u, bodre i ~ine dragim skromnost i poniznost, kao {to obe}avaju mo}, ugled i ~ast svakom onom ko bude ponizan Allahu, d`.{. U rije~ima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koje bilje`i Muslim, stoji: “Niko nije ponizan Allahu a da ga On ne uzdigne.”768 “Allah mi je, zaista, objavio: ‘Budite skromni kako se niko nikad ne bi iznad nekog uznosio niti mu nasilje u~inio.’”769 @ena muslimanka koja pomno promatra biografiju Odabranog i njegovu li~nost, nalazi `ivi i jedinstveni primjer poniznosti, skromnosti, pokornosti, ozarenosti, plemenite }udi i {irokogrudnosti. Tako, kada bi prolazio pored djece koja se igraju, poselamio bi ih ozarenog lica, {ale}i se s njima. U ovoj velikoj skromnosti nije ga spre~avao ni njegov stupanj poslanstva, niti veli~ina vo|stva, a niti visina polo`aja. Enes, r.a., spominje da je jednom pro{ao pored djece, poselamio ih i rekao: “Vjerovjesnik bi tako radio.”770 Enes, r.a., u vezi sa skromno{}u Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi i to da bi jedna medinelijska robinja uzela Vjerovjesnika, s.a.v.s., za ruku i vodila ga po Medini kuda je htjela, kako bi joj ispunio njene potrebe.771 I Temim bin Usejd dolazi u Medinu kako bi pitao o islamskim propisima. Ovaj ~ovjek, stranac, `eljan susreta s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., ne nalazi nikakve `ice, ~uvare niti vratare, ve} vidi plemenitog Poslanika, s.a.v.s., na minberu kako dr`i govor ljudima. On mu prilazi pitaju}i i tra`e}i poja{njenje. Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., okre}e mu se sav vedar, ponizan i nje`an i odgovara mu na njegovo pitanje. No, pustimo Temima da nam o svemu tome pri~a, kako to od njega prenosi imam Muslim, pa ka`e: “Do{ao sam do Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a on je dr`ao govor (hutbu), pa sam rekao: ‘Allahov Poslani~e, ~ovjek stranac do{ao je i pita o svojoj vjeri, jer ne zna {ta mu je vjera.’ Allahov Poslanik, s.a.v.s., okrenuo se prema meni, ostavio svoj govor (hutbu) i pri{ao mi. Njemu je donesena stolica na koju je sjeo, a potom me po~eo podu~avati onome {to ga je podu~io Allah. Potom se vratio svome govoru i zavr{io ga.”772 Vjerovjesnik, s.a.v.s., u du{ama ashaba zasa|ivao je osobine poniznosti i skromnosti zasnovane na toleranciji, blagosti i lijepoj }udi, daju}i li~ni primjer time {to se odazivao na pozive obi~nih ljudi, {to je prihvatao njihove poklone, bez obzira koliko oni bili skromni i

282

Li~nost `ene muslimanke

obi~ni. U hadisu koji bilje`i El - Buhari navodi se: “Kada bih bio pozvan na gozbu na kojoj je spremljen but ili potkoljenica, ja bih se odazvao, a kada bi mi bio poklonjen but ili potkoljenica, ja bih to prihvatio.”773 O kako je divna skromnost u njenom najvi{em obliku i najuzvi{nijem zna~enju?!

UMJERENA JE U OBLA^ENJU I SPOLJA[NOSTI @ena muslimanka, koja razumije uputu svoje vjere, pridr`ava se umjerenosti u svim stvarima, a naro~ito u svom obla~enju i spolja{njem izgledu. Ona svesrdno nastoji da njen spolja{nji izgled bude lijep, ali bez pretjerivanja, neumjerenosti i oholosti. Ona ne tr~i za svakom `enom koja zagovara pretjerivanje, rasipni{tvo u mijenjanju i odbacivanju odje}e nakon prvog obla~enja, dah}u}i i `ude}i, tako, za novinama u modi koje nemaju granica. Tako ~ine neke neuke, besposlene i rasipni~ke `ene. S druge strane, ona ne zanemaruje svoj izgled, odje}u i umjerenu i privla~nu eleganciju. “I oni koji kad udjeljuju, ne rasipaju i ne {krtare, ve} se u tome dr`e sredine.” 774 @ena muslimanka pazi da ne postane rob mode kojom upravljaju modne ku}e i oni koji stoje iza njih, a koji se ne boje Allahove, d`.{., sile i koji `eni ne `ele dobro, a naro~ito ne `eni muslimanki. @ena muslimanka, dakle, ~uva se ove vrste robovanja na koju je upozorio Allahov Poslanik, s.a.v.s., progla{avaju}i je izvorom propasti, neda}e i gubitka: “Propao je rob dinara, i dirhema, i kadife, i hamise.775 Ako mu se ne{to da zadovoljan je, a ako mu se ne dadne - nije zadovoljan.”776 @ena muslimanka u uputi svoje vjere ima ono {to je ~uva od pada u provalije oholosti, {epurenja, narcisoidnosti i dr., a o ~emu nas je obavijestio Allahov Poslanik, kada je rekao: “Dok se ~ovjek {epuri hodaju}i zamotan u dva svoja ogrta~a i dive}i se sam sebi, Allah je na njega izvrnuo zemlju i on }e u nju tonuti, sve do Sudnjeg dana.”777 @ena muslimanka nosi i upotrebljava dopu{teni nakit, ukrase i dozvoljenu eleganciju, te obla~i lijepu, skupu i elegantnu odje}u. To sve spada u lijepe stvari (tajjibat) koje je Allah, d`.{., dozvolio, ali ona ne}e skrenuti s pravog puta u provaliju pretjerivanja, rasipanja i suvi{nosti. Ovo je ta umjerenost koja poziva i na koju podsti~e islam. A ogromna je razlika izme|u umjerene, mudre i pametne `ene i `ene rasipnice, besposli~arke, koja je nepromi{ljena i lahkoumna. Razumna `ena muslimanka u svom odijevanju i izgledu daleko je od neumjerenosti i nemarnosti. Ona ne rasipa i umjerena je u svom gizdanju, u svom izgledu i odje}i. Ona nije zapu{tena niti je oskudna u odje}i, pojavi i izgledu, tako da to grani~i sa {krto{}u ili oskudno{}u

Li~nost `ene muslimanke

283

u ukrasima, eleganciji i lijepom izgledu, smatraju}i da tom oskudicom i asketizmom ~ini ibadet svome Gospodaru i da }e ste}i Njegovo zadovoljstvo. Me|utim, `ena koja obla~i lijepu odje}u iz ponosa, umi{ljenosti, oholosti i uobra`enosti prema svojim prijateljicama, grje{na je, jer Allah, d`.{., ne voli ni oholog, a ni hvalisavog. Ona, pak, koja obla~i odje}u pokazuju}i Allahove, d`.{., blagodati i koja se time poma`e u pokornosti Allahu, d`.{., ona spada u one koje su pokorne i ona }e imati nagradu. @ena koja ostavlja lijepu odje}u iz {krtosti, nema ugleda niti po{tovanja kod ljudi niti ima nagradu kod Allaha, d`.{. A ona koja ostavlja lijepu odje}u iz asketizma, misle}i da ~ini Allahu ugodno djelo time {to sebi zabranjuje dozvoljene stvari, tako|et je grje{na, kao {to to ka`e {ejhul islam Ibn - Tejmijje, Allah mu se smilovao.778 Osnova `enine sre}e u njenoj vjeri i u njenom dunjaluku jeste u: umjerenosti, sredini i ravnomjernosti. Ovo je slu~aj sa `enom muslimankom koja razumije uputu svoje vjere i koja se pridr`ava njenih plemenitih i lahkih propisa. Njena je odje}a lijepa, uredna, elegantna i odgovaraju}a njoj i njoj sli~nim `enama. Njena odje}a isti~e Allahove, d`.{., blagodati na njoj, bez pretjerivanja,umi{ljenosti i hvalisavosti.

PRIDAJE V A@NOST VRIJEDNIM STV ARIMA VA@NOST STVARIMA @ena muslimanka, koja razumije uputu svoje vjere, pridaje va`nost samo vrijednim stvarima i udaljava se od niskih, jeftinih i prezrenih stvari koje od ozbiljnog i naprednog ~ovjeka ne zaslu`uju nikakvu pa`nju niti zainteresovanost. Ona svoje odnose s drugim `enama gradi na osnovi plemenitih ciljeva, namjera i vrijednosti. U njenom `ivotu nema mjesta za brbljive, lahkoumne i besposlene `ene, kao ni za preokupaciju sitnim i bezvrijednim stvarima. Ona nema vremena za beskoristan govor, besposli~arenje i niskosti. To je ono {to Allah, d`.{., voli kod Svojih robova, vjernika i vjernica, kao {to o tome obavje{tava plemeniti Poslanik, s.a.v.s., u svojim rije~ima: “Uistinu je Uzvi{eni Allah plemenit i voli plemenite, i voli vrijedne stvari, a prezire bezvrijedne stvari.”779

284

Li~nost `ene muslimanke

ZAINTERESOV ANA JE ZA ST ANJE ZAINTERESOVANA STANJE MUSLIMANA Pa`nja i zanimanje `ene muslimanke, koja razumije propise svoje vjere, ne ograni~ava se samo na njenu ku}u, mu`a i djecu, ve} ona pridaje va`nost i stanju muslimana, te prati vijesti o njima. Ona tako postupa po uputi ove uzvi{ene vjere, koja sve muslimane smatra bra}om, koja je njihova ljubav, samilost i suosje}anje uporedila s jednim tijelom koje kada jedan njegov organ oboli, ostali organi mu se “odazovu” nesanicom i groznicom.780 A isto tako, ova vjera ih poredi i s gra|evinom ~iji se dijelovi me|usobno podupiru.781 Otud zainteresiranost savremene i razumne `ene muslimanke za svakog muslimana, porodicu, dru{tvo i ummet, koja izvire iz njene muslimanske li~nosti, nadojene duhom islama, njegovim uputama, propisima i njegovim pogledima na ~ovjeka, `ivot i svemir. Ta zainteresovanost izvire i iz njenog osje}aja odgovornosti kojom je islam zadu`io svakog muslimana i muslimanku, a to je dostavljanje islama i obja{njenje njegovih propisa ljudima. U historiji `ene muslimanke postoje mnogobrojni primjeri dobrih `ena koje su poznate po svojoj brizi i zainteresovanosti za muslimane i muslimanke, kako za pojedince tako i za skupine ljudi. U te primjere spada i ono {to prenosi Muslim od Salima, roba [eddadovog. Rekao je: “U{ao sam kod Ai{e, supruge Allahovog Poslanika, s.a.v.s., onog dana kad je umro Sa’d bin Ebi - Vekkas, pa je, zatim, u{ao Abdurrahman bin Ebi - Bekr i abdestio se kod nje. Ona je rekla: ‘O Abdurrahmane, lijepo i potpuno uzmi abdest, a ja sam ~ula Allahovog Poslanika, da ka`e: ‘Te{ko petama od Vatre.‘”782 Pa`nju Ai{e, r.a., skrenulo je to {to njen brat Abdurrahman nije dobro oprao pete prilikom abdesta i ona to nije pre{utila, nego ga je upozorila na du`nost potpunog uzimanja abdesta, onako kako je to ~ula od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Ovo ne samo da predstavlja pohvalnu brigu, nego je to i obaveza svakom muslimanu i muslimanki kad god to zatreba; bilo da se radi o nare|ivanju ~injenja dobra ili o zabrani ~injenja zla. Kada je ranjen Omer bin El - Hattab, r.a., i kada je osjetio da mu se bli`i smrt, rekao je svome sinu Abdullahu: “Idi Ai{i i prenesi joj selam. Tra`i od nje dozvolu da budem ukopan u njenoj ku}i s Poslanikom, s.a.v.s., i Ebu - Bekrom, r.a.” Abdullah je oti{ao kod Ai{e, r.a., i

Li~nost `ene muslimanke

285

prenio joj Omerove rije~i, a ona je rekla: “Da, iz po~asti.” Potom je rekla: “O sinko moj, dostavi Omeru moje selame i reci mu: ‘Ne ostavljaj ummet Muhammedov bez pastira. Odredi nekoga ko }e te naslijediti i nemoj ih ostaviti same (bez vo|e), jer se za njih bojim smutnje.’”783 Doista je to mudro dalekose`no i pravilno promi{ljanje stanja ummeta, kao i briga za njim da ne ostane bez pastira i vladara koji }e se brinuti za njih i koji }e ~uvati njihovo jedinstvo i sigurnost. Savremena `ena muslimanka u rije~ima Ai{e, majke vjernika, ima svjetiljku koja joj osvjetljava put do pravilnog razumijevanja su{tine islama i svoje odgovornosti spram vjere i ummeta i va`nosti brige o stanju muslimana. To je stoga kako bi razborito djelovala u izvr{enju svoje obaveze u pogledu progresa muslimana i muslimanki i njihovog poziva da ponovo postanu ono {to od njih `eli njihov Gospodar - najbolji ummet koji se ikada pojavio.

UGO[]UJE GOST A GOSTA Iskrena `ena muslimanka obraduje se do~eku gosta i `uri da ga po~asti, odazivaju}i se pozivu svoga vjerovanja u Allaha, d`.{., i Sudnji dan, kao {to je to opisao plemeniti Poslanik: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka po~asti (ugosti) svoga gosta”784 @ena muslimanka, kada ugo{}uje gosta, ona time potvr|uje svoje vjerovanje u Allaha i Sudnji dan i time izvr{ava svoju du`nost gostoprimstva o ~emu govori hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i to naziva nagradom, kao da je ona (doma}ica) zahvalna gostu {to je omogu}io doma}inu da uradi dobro djelo, ~ime potvr|uje svoj iman i ~ime ~ini da je Allah, d`.{., zadovoljan njime: “Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka po~asti svoga gosta njegovom nagradom.” Ashabi reko{e: “A {ta mu je nagrada, Allahov Poslani~e?” On odgovori: “Njegov je dan i no}, a gostoprimstvo je tri dana. Sve {to bude iznad toga, sadaka je.”785 Zbog toga je ugo{}avanje gosta drago i omiljeno djelo svakoj muslimanki, koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan, a za {ta }e biti nagra|ena kod Allaha, d`.{., a bit }e i predmet pri~a i spominjanja me|u ljudima. Islam je uredio instituciju gostoprimstva i odredio joj norme i pravila. Tako je nagrada gostu jedan dan i no}, a potom dolazi obaveznost gostoprimstva ~iji je rok tri dana, a ono {to pre|e preko toga, spada u sadaku i to se pi{e u knjigu djela plemenite i gostoljubive `ene. U islamu ugostiti gosta ne predstavlja stvar izbora koja ovisi o li~nim prohtjevima, htijenju i promi{ljanju, ve} je to obaveza svakog muslimana i muslimanke i oni su du`ni to

286

Li~nost `ene muslimanke

uraditi, ako neko na njihova vrata zakuca ili se pred njihovom ku}om na|e gost. “No} (gostoprimstvo) gosta jeste pravo i obaveza svakog muslimana. Pa u ~ijem se dvori{tu na|e gost, to mu je dug. Ako ho}e, vratit }e taj dug ili }e ga ostaviti.”786 Oni koji su mrzovoljni kad treba primiti gosta i koji pred njim zatvaraju vrata, u njima nema nikakvog dobra, kao {to je do{lo u hadisu koji bilje`i imam Ahmed od Vjerovjesnika: “Nema dobra u onome ko ne ugo{}uje.”787 Islam je svakom muslimanu i muslimanki stavio u obavezu pru`anje gostoprimstva i ono je propisano (obavezno) pravo gosta i ne prili~i muslimanu da mu uskra}uje to pravo. Ako se desi da ljudima zavlada {krtost do te mjere da gostu uskrate njegovo pravo, u tom slu~aju islam dozvoljava gostu da uzme svoje pravo, na osnovu hadisa kojeg bilje`e El Buhari, Muslim i drugi od Ukbea bin Amira koji je rekao: “Rekao sam: ‘Allahov Poslani~e, ti nas po{alje{ i mi se na|emo kod ljudi, ali nas oni ne ugoste, pa {ta misli{ o tome?’ Poslanik, s.a.v.s., re~e: ‘Ako se na|ete kod nekih ljudi pa vam se pru`i ono {to treba pru`iti gostu, to prihvatite, a ako vam to ne pru`e, vi uzmite od njih pravo gosta koje oni trebaju pru`iti.’” 788 Ugo{}avanje gosta originalni je islamski bonton, te stoga ne}e{ na}i muslimanku lijepog islama da je {krta, da ne pru`a i da uskra}uje gostoprimstvo, ili, pak, da odvra}a svoga mu`a od do~eka i ugo{}avanja gosta, bez obzira kakva je njihova materijalna situacija. To je zato {to je hrana za dvoje dovoljna i za troje, hrana za troje dovoljna je i za ~etvero i uop}e, nema straha od iznenadnog pojavljivanja gosta. Od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: “Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Hrana za dvoje, dovoljna je za troje, a hrana za troje dovoljna je za ~etvero.”789 Od D`abira se prenosi da je rekao: “^uo sam Allahovog Poslanika, da ka`e: ‘Hrana za jedno dovoljna je za dvoje, hrana za dvoje dovoljna je za ~etvero i hrana za ~etvero dovoljna je za osmero.’”790 @ena muslimanka, ~iju je du{u islam formirao, ~iji karakter je odgojila uzvi{ena uputa, ne strahuje od mno{tva ruku koje idu za hranom, kao {to je to situacija na Zapadu, koji ne prima gosta kojem prethodno nije pripremljena hrana. Naprotiv, muslimanka prima goste, makar je njihova posjeta i iznenadila i iskazuje im gostoprimstvo i dobrodo{licu time {to }e se gosti pridru`iti jelu koje ona i njena porodica imaju. Njoj ne predstavlja ni{ta to {to }e u njen stomak u}i manja koli~ina hrane i manji broj zalogaja, jer je iskrenoj `eni muslimanki glad lak{a od uskra}ivanja gostoprimstva, koje je Allah, d`.{., naredio, kao i Njegov Poslanik, s.a.v.s. I ne samo to, nego je ona uvjerena da Allah, d`.{., daje bereket hrani za jednu osobu, pa ona postaje dovoljna za dvoje, a hrana za dvoje postaje dovoljna za ~etvero itd. Nema potrebe za tom odvratnom suhoparno{}u i {krtosti koja je prisutna kod “zapadnog” ~ovjeka, koja je plod civilizacije materijalizma, kako na Zapadu tako i na Istoku. Prve generacije ~asnih ashaba pru`ile su najljep{i primjer u ugo{}avanju gostiju, tako

Li~nost `ene muslimanke

287

da se ~ak uzvi{eni Allah ~udio tome kako su postupali neki od njih ugo{}avaju}i gosta. Primjer za to nalazimo u hadisu kojeg bilje`e El - Buhari i Muslim od Ebu - Hurejrea, r.a., da je neki ~ovjek do{ao Vjerovjesniku, s.a.v.s., pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., poslao nekog njegovim `enama, te su one rekle: “Kod nas nema ni{ta osim vode.” Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Ko }e prihvatiti ili ugostiti ovog ~ovjeka?!” Jedan ensarija re~e: “Ja }u, Allahov Poslani~e.” Poveo ga je svojoj ku}i i rekao `eni: “Ugosti Poslanikovog, s.a.v.s., gosta. “Ona je rekla: “Nemam ni{ta osim hrane za djecu.” ^ovjek joj na to re~e: “Pripremi hranu, spremi svjetiljku i uspavaj djecu kada htjednu ve~eru.” @ena je pripremila ve~eru, pripremila svjetiljku i uspavala djecu, a zatim je ustala kao da ho}e da popravi svjetiljku, pa ju je ugasila, te su se pravili da jedu (a gost nije vidio u mraku), a potom su legli gladni. Kada je svanulo, ovaj ~ovjek oti{ao je Allahovom Poslaniku, a on mu re~e: “Allah se za~udi va{em postupku s gostom ove no}i.” Nakon toga Allah, d`.{., objavio je: “… I vi{e vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se u{~uvaju lahkomosti, oni }e sigurno uspjeti.” 791 @ena muslimanka, uistinu je plemenita i gostoljubiva, s dobrim gosta do~ekuje u bilo koji vakat on do{ao i ne strahuje od njegovog iznenadnog dolaska. Ona je, stoga, najbolji pomaga~ svome mu`u kako bi i on bio plemenit i gostoljubiv poput nje, kako bi se obradovao gostu i pohitao da ga ugosti vesela, nasmijana i ozarena lica, kao {to ka`e pjesnik: “Osmjehujem se svome gostu prije nego stigne, kod mene je izobilje i kad vrijeme {krto je. Nije obilje gostima u mno{tvu posuda, ve} u licu plemenitog obilje je.” 792

VI[E VOLI DRUGIMA NEGO SEBI @ena muslimanka, koja je nadojena uputom islama, vi{e voli drugima nego samoj sebi, pa makar bila u oskudici i bez dovoljnog imetka. To je zato {to je altruizam jedna plemenita i omiljena osobina na koju podsti~e i ukazuje islam, kako bi bila odlika po kojoj se isti~e plemeniti, iskreni ~ovjek musliman. Ensarije, Allah njima bio zadovoljan, prvi su pioniri altruizma poslije Allahovog Poslanika, s.a.v.s., o njima su objavljeni ajeti koji se u~e i koji ukazuju na njihov jedinstveni altruizam koji ih je u~inio “trajnim” svjetionikom ~ovje~anstva, u~e}i ga kakva plemenitost (dare`ljivost) i altruizam treba biti, onda kada su do~ekali svoju bra}u muhad`ire koji nisu imali ni{ta, pa su im dali sve:

288

Li~nost `ene muslimanke

“I onima koji su jo{ prije njih Medinu za `ivljenje i iman odabrali, oni vole one koji im se doseljavaju i u grudima svojim nikakvu tegobu, zato {to im se daje, ne osje}aju, i vi{e vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se u{~uvaju lahkomosti, oni }e sigurno uspjeti.” 793 @ivot Vjerovjesnika, s.a.v.s., bio je prepun altruizma, a samim tim on ga je i usadio u du{e prvih muslimana, u njihove karaktere i obi~aje. Od Sehla bin Sa’da prenosi se da je neka `ena do{la kod Allahovog oPoslanika, s.a.v.s., s ogrta~em kojeg je sama istkala, te je rekla: “Svojim sam ga rukama istkala da bi ga ti obukao”, te ga je Vjerovjesnik, s.a.v.s., uzeo jer mu je bio potreban. Iza{ao je pred nas, a taj ogrta~ mu je bio i ko{ulja. Jedan ~ovjek re~e: “Kako je lijep! Daj ga meni da ga ja nosim.” Poslanik, s.a.v.s., re~e: “Dobro” i sjede u med`lis. Potom se vratio u ku}u, smotao taj ogrta~ i poslao tom ~ovjeku. Ljudi su tom ~ovjeku rekli: “Nisi lijepo postupio. Poslanik, s.a.v.s., obukao ga je jer mu je bio potreban, a ti si mu ga tra`io od njega.” ^ovjek odgovori: “Tako mi Allaha, nisam ga tra`io od njega da ga nosim, ve} da mi bude moj }efin.” Sehl ka`e: “I taj ogrta~ mu je i bio }efin.”794 Poslanikova, s.a.v.s., du{a i srce bili bi radosni kada bi vidio da sjeme altruizma koje je posijao, daje svoje plodove u `ivotu muslimana i kada bi vidio da za to postoji razlog, kao {to je neima{tina i oskudica. On o tome ka`e: “Zaista pleme E{’arije (pleme Ebu - Musaa el - E{’arija) kada im u boju nestane hrane ili kada njihove porodice u Medini budu u oskudici, oni sakupe sve {to imaju u jedan komad odje}e, zatim to iz jedne posude me|usobno i podjednako podijele. Oni pripadaju meni i ja pripadam njima.”795 Kako je samo lijep taj altruizam kojeg je ~ovje~anstvo upoznalo od ensarija i od plemena E{’arija, kao i od njima sli~nih islamskih generacija! Kako je samo velika zasluga plemenitog Poslanika, s.a.v.s., koji je zasijao sjeme altruizma u du{ama prvih muslimana i muslimanki, od kojih su ga naslijedile sve generacije muslimana, tako da je altruizam postao originalna islamska osobina u islamskom dru{tvu.

SVOJE ADETE MJERI MJERILIMA ISLAMA @ena muslimanka koja razumije propise svoje vjere, ne povodi se za svakim obi~ajem ra{irenim me|u ljudima, jer ponekad obi~aj biva naslije|e starog ili novog d`ahilijeta kojeg islam ne odobrava. Prema shvatanju muslimanke takav obi~aj nije prihvatljiv, makar se svi ljudi dr`ali tog obi~aja. Stoga, `ena muslimanka ne ukra{ava svoju ku}u figurama, kipovima, slikama (ljudi i `ivotinja) niti dr`i psa u ku}i, osim psa ~uvara, ali izvan ku}e, jer je Allahov Poslanik,

Li~nost `ene muslimanke

289

s.a.v.s., zabranio dr`anje psa u ku}i. Vjerodostojni hadisi, koji se od njega prenose, to o{tro zabranjuju i u tome nema popu{tanja niti tra`enja olak{ica. Od Ibn - Omera prenosi se da je Allahov Poslanik, rekao: “Na Sudnjem danu bit }e ka`njeni oni koji prave likove. Re}i }e im se: ‘O`ivite ono {to ste napravili.’”796 Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., vratio se s jednog putovanja, a ja sam bila zastrla prozor zavjesom na kojoj su bile slike. Kada je to ugledao, lice Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pocrvenje i on re~e: ‘Ai{a, Allah }e na Sudnjem danu naj`e{}om kaznom kazniti one koji opona{aju Allahovo stvaranje!’ Ai{a pri~a: ‘Pa smo zavjesu pocijepali i od nje napravili jedan ili dva jastuka.’”797 Od Ibn - Abbasa prenosi se da je rekao: “^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da ka`e: ‘Svaki onaj ko pravi likove (musavvir) u Vatru }e. Svaki lik koji je oblikovao o`ivit }e se, pa }e ga taj lik mu~iti u D`ehennemu.”’ A Ibn - Abbas ka`e: “Ako ba{ mora{ to raditi, onda pravi (oblikuj) drve}e koje nema du{u.”798 Od Ebu-Talhe prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Meleki ne ulaze u ku}u u kojoj se nalazi pas ili slika (~ovjeka ili `ivotinje).”799 Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: “D`ibril je ugovorio s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., da }e mu do}i u odre|eno vrijeme. Kad je to vrijeme do{lo, on nije do{ao.” Ai{a pri~a: “U ruci Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bio je {tap pa ga je bacio i rekao: ‘Allah Svoje obe}anje ne iznevjeri niti Njegovi izaslanici.’ Potom se okrenuo i ugledao {tene koje je bilo ispod njegove postelje. Tada upita: ‘Kada je u{ao ovaj pas?’ Odgovorih mu: ‘Tako mi Allaha, nisam znala za njega!’ Naredio je da se iznese, pa je iznesen. Potom mu je do{ao D`ibril, a s., te mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘Obe}ao si mi i ja sam te ~ekao, a ti nisi do{ao!’ D`ibril odgovori: ‘Sprije~io me je pas u tvojoj ku}i. Mi ne ulazimo u ku}u u kojoj se nalazi pas ili slika.’”800 Mnogobrojni su tekstovi koji o tome govore i svi zabranjuju postavljanje slika i kipova. Vrijeme je otkrilo mudrost te zabrane, naro~ito u ovo dana{nje vrijeme u kojem se licemjeri i licemjerke, laskavci i laskavice i oni koji `ude za ostvarenjem svojih ambicija i strasti utrkuju da silnicima uljep{aju ustrajnost u njihovom nasilni{tvu. Tako im izgra|uju biste, za njihova `ivota ili nakon njihove smrti, kako bi ih u~inili bo`anstvima ili polubo`anstvima koja sjede na prijestolju mo}i i bi~uju le|a nemo}nih ljudi i `ena. Islam, koji je do{ao s vjerovanjem o “tevhidu” (Allahovoj jedno}i), koji je sru{io idole {irka i d`ahilijeta prije skoro petnaest vijekova, ne prihvata da se ovi idoli ponovo vrate u `ivot muslimana i muslimanki u ime ovjekovje~enja uspomena na nekog vo|u, odavanjem

290

Li~nost `ene muslimanke

po~asti nekom umjetniku ili, pak, veli~anjem nekog u~enjaka, pjesnika ili knji`evnika. Islamsko dru{tvo je monoteisti~ko dru{tvo koje ne priznaje veli~anje, hvaljenje niti slavljenje nekog drugog mimo Allaha, d`.{., te, stoga, u njemu nema mjesta ovakvim idolima i bo`anstvima. [to se ti~e posjedovanja psa, ono nije zabranjeno, ako se radi o lova~kom psu i psu ~uvaru stoke ili zemlje, kao {to o tome govori hadis kojeg prenosi Ibn - Omer koji ka`e: “^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da ka`e: “Ko bude posjedovao psa, osim lova~kog psa i psa ~uvara, njegova nagrada svaki dan }e biti umanjena za dva kirata.”801 [to se ti~e dr`anja psa u ku}ama, na na~in kako to rade ljudi na Zapadu, koji im posve}uju posebnu pa`nju, maze ih, kupuju im specijalnu hranu i sapune ({ampon), prave im specijalna kupatila i druge stvari na koje Zapad i Amerika u godini dana potro{e milione dolara, to nema nikakve veze s islamom niti s njegovim ~istim i besprijekornim obi~ajima. Ako su du{evna stanja ljudi na Zapadu i materijalisti~ki, suhoparni na~in `ivota kojim `ive, u~inili da oni skrenu u ekstremizam u odgoju pasa, kako bi im to nadomjestilo ljudsku nje`nost koju su u svom dru{tvenom `votu izgubili, nasuprot tome, doista je dru{tveni `ivot u islamu prepun ljudske nje`nosti i nema potrebe za ovakvim devijacijama. @ena muslimanka koja razumije propise svoje vjere, ne jede i ne pije iz zlatnih i srebrenih posuda, koliko god `ivjela u izobilju, bogatstvu i blagostanju, jer je upotreba zlatnih i srebrnih posuda po [erijatu zabranjena. Tu zabranu nalazimo u mnogim vjerodostojnim i kategori~kim hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Od Ummu Seleme, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, rekao: “Onaj ko pije iz srebrene posude, u svoj stomak saljeva vatru D`ehennema.”802 U predanju kod Muslima stoji: “Zaista onaj ko jede i pije iz zlatne i srebrne posude…”803 A u drugom (njegovom) predanju, tako|er, stoji: “Ko pije iz zlatne ili srebrene posude, taj saljeva u svoj stomak vatru iz D`ehennema.”804 Svjesna `ena muslimanka na svakom mjestu vrednuje i procjenjuje svaki obi~aj u svom dru{tvu u duhu islamskih propisa, njegovih vrijednosti i poimanja. One obi~aje koji se sla`u s islamom ona prihata, a ono {to mu je u suprotnosti, ona ne prihvata i odbacuje ga, bilo da se radi o prosidbi i sklapanju braka ili o ku}nom, porodi~nom i dru{tvenom `ivotu. U islamskim zemljama i me|u islamskim narodima obi~aji su mnogobrojniji i raznovrsni, u obzir se uzima {erijatski legalitet nekog obi~aja i njegova podudarnost s islamom, a ne njegova rasprostranjenost i cirkulacija me|u ljudima.

Li~nost `ene muslimanke

291

PRIDR@A VA SE ISLAMSKOG PRIDR@AV BONTONA PRI JELU I PI]U Prosvije}ena `ena muslimanka isti~e se po svojoj brizi za pridr`avanjem islamskog bontona pri jelu i pi}u. Pa, kada je vidi{ za sofrom da jede ili kada vidi{ raspored te njene sofre, znat }e{ da je to posljedica islamskog bontona kojeg se ona pridr`ava u jelu i pi}u, kao i u rasporedu i urednosti njene sofre. Ona ne po~inje jelo prije nego {to spomene Allaha, d`.{. Ona jede desnom rukom i jede ispred sebe, rade}i po rije~ima Allahovog Poslanika: “Spomeni Allaha, jedi desnom rukom i jedi ispred sebe.”805 A ako zaboravi da spomene Allahovo ime prije nego po~ne s jelom, to }e ispraviti u toku jela i re}i }e: “Bismillahi evvelehu ve ahirehu” - “U ime Allaha na po~etku i na kraju”, kao {to se to nalazi u hadisu kojeg prenosi Ai{a, r.a., koja ka`e: “Rekao je Allahov Poslanik: ‘Kada neko od vas jede, neka spomene ime Uzvi{enog Allaha, a ako zaboravi da spomene ime Uzvi{enog Allaha na po~etku, neka ka`e: ‘U ime Allaha na po~etku i na kraju (objeda)”” 806 [to se ti~e drugog pitanja, a to je jedenje desnom rukom, muslimanka koja je odgojena islamskim odgojem jede desnom rukom, a ne lijevom. Naredba o jedenju desnom rukom, a zabrana jedenja lijevom rukom dvije su potpuno jasne i nedvosmislene stvari koje se nalaze u mnogim hadisima. U jednom od njih Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: “Kada neko od vas jede, neka jede desnom rukom; kada neko od vas pije, neka pije desnom rukom. Doista, {ejtan jede svojom lijevom rukom i pije svojom lijevom rukom.”807 “Neka niko od vas ne jede svojom lijevom rukom i neka niko od vas ne pije svojom lijevom rukom, jer, doista, {ejtan jede svojom lijevom rukom i pije njome.”808 A Nafi bi dodavao: “I neka njome ne uzima i ne daje njome.”809 Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi vidio nekog da jede lijevom rukom, zabranio bi mu to, posavjetovao bi ga i podu~io islamskom bontonu. Ponekad bi se, mo`da, i naljutio i kletvu izricao kada bi vidio da je taj ~ovjek ohol i uporan u tom svom postupku. Od Seleme bin El - Ekve’a, r.a., prenosi se da je neki ~ovjek kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., jeo lijevom rukom, te mu je on rekao: “Jedi desnom rukom.” Rekao je: “Ne mogu” A on je na to rekao: “Dabogda i ne mogao!” Samo ga je njegova oholost spre~avala da poslu{a. I on vi{e nije podigao svoju ruku prema ustima.810 Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., volio je u svemu davati prednost desnoj strani i na to je podsticao. O tome bilje`e El - Buhari, Muslim i imam Malik od Enesa, r.a., da je Allahovom

292

Li~nost `ene muslimanke

Poslaniku, doneseno (kiselo) mlijeko pomije{ano s vodom iz bunara. S njegove desne strane bio je beduin, a s njegove lijeve strane Ebu - Bekr es - Siddik. Popio je ne{to od tog mlijeka, a potom ga dodao beduinu i rekao: “Sdesna i opet sdesna.”811 Drugom prilikom doneseno mu je ne{to za pi}e, a s njegove desne strane je bio dje~ak812, a s lijeve strane ljudi. Poslanik, je pio, a potom je rekao dje~aku: “Tvoj je red da pije{, pa ako ho}e{ da ga ustupi{ ovim starcima?” Dje~ak je rekao: “Ne}u, tako mi Allaha. Ne}u nikom dati prednost da pije ono {to je iza tebe ostalo, o Allahov Poslani~e!” Hadis o ovome je prenesen od Suhejla bin Sa’da , a njegov tekst je sljede}i: “Doneseno je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., ne{to za pi}e, te je pio. S njegove desne strane bio je dje~ak, a s lijeve strane bili su stariji ljudi. Rekao je dje~aku: ‘Dozvoljava{ li mi da njima dam?’ Dje~ak je rekao: ‘Ne, tako mi Allaha. Nikome ne}u prepustiti svoj dio (onoga {to je ostalo) od tebe’, pa ga je (pi}e) Allahov Poslanik, stavio u njegovu ruku.’”813 Doista, ovi primjeri i hadisi, a njih je mnogo, kategori~ki upu}uju na to da je davanje prednosti desnoj strani veoma va`an islamski edeb (odgoj), kojeg se istinski musliman pridr`ava bez oklijevanja, nemarnosti i olak{avanja. To je ono na ~emu su bili ashabi i tabi’ini bez ijednog izuzetka. Zapovjednik vjernika Omer bin El - Hattab, r.a., veliku pa`nju je pridavao davanju prednosti desnoj strani i nije mu promicalo ako bi neko bio nemaran u tome. Prilikom jednog njegovog uobi~ajenog obilaska svojih podanika, prilikom kojeg se interesovao za njihovo stanje, vidio je ~ovjeka kako jede lijevom rukom. Odmah mu je rekao: “O Allahov robe, jedi desnom rukom.” Drugi put ga je vidio da ponovo jede lijevom rukom, pa je rekao: ‘’O Allahov robe,jedi desnom rukom!” A vidio ga je i tre}i put kako jede lijevom rukom, pa ga je malo udario i o{tro mu rekao: “O Allahov robe, jedi desnom rukom!” ^ovjek mu je tada odgovorio: ” O zapovjedni~e vjernika, moja desna ruka je zauzeta.” “A {ta ju je zauzelo?”, upita ga Omer? ^ovjek odgovori: “Dan bitke na Mu’ti zauzeo ju je (tj. tada je odsje~ena)” Omer tada zaplaka izvinjavaju}i se i tje{e}i ~ovjeka, te ga upita: “Ko ti poma`e da uzima{ abdest? Ko te slu`i? Ko ti poma`e?” Potom je naredio da se taj ~ovjek slu`i i pazi. Pridavanje va`nosti zapovjednika vjernika, ovom segmentu bontona jednog od njegovih podanika, samo potvr|uje njegovu va`nost, ukazuje na li~nost muslimana, na njegov specifi~an identitet i na jako Omerovo nastojanje da se taj segment primijeni u `ivotu muslimana i muslimanki. Zato i nije dozvoljeno olahko dr`anje i zanemarivanje ovog va`nog segmenta. @elio bih ove rije~i uputiti gospo|ama muslimankama koje su prihvatile zapadni bonton prilikom objedovanja, a koji zahtijeva da se vilju{ka dr`i u lijevoj ruci, a no` u desnoj, tako da se no`em sije~e jelo, a lijevom zalogaj donosi do usta. One su taj bonton prihvatile bez ikakvih izmjena, te jedu lijevom rukom, rade}i suprotno uputama njihove vjere. One se nimalo ne trude da vilju{ku stave u desnu ruku, a no` u lijevu ruku, kako bi jele desnom

Li~nost `ene muslimanke

293

rukom, boje}i se da se ne prekr{i bonton Zapada. Ovo je jedan vid osje}aja duhovne inferiornosti koja je zahvatila na{ ummet u pogledu novih pojava i obi~aja koji do nas dolaze i koje mi prihvatamo bez ikakvog akomodiranja ili izmjene koje bi odgovarale na{em identitetu, vjeri i na{im izvornim vrijednostima. Svjesna `ena muslimanka daleko je od ovakvog slijepog, lo{eg, bijednog i papagajskog opona{anja. Uvi|avna i svjesna `ena muslimanka, koja se ponosi uputama svoje ispravne vjere i njenim uzvi{enim propisima, jede desnom rukom; tome poziva druge `ene i ne stidi se da o tome javno govori na skupovima i u dru{tvu koje se jo{ uvijek doslovno dr`i onoga {to nam je do{lo sa Zapada. Ona to radi da bi skrenula pa`nju nemarnih mu{karaca i `ena i onih koji ne haju, kako bi se svi vratili pravom putu u slije|enju uputa ~istog Poslanikovog, s.a.v.s., sunneta, u vezi sa davanjem prednosti desnoj strani u jelu i pi}u. [to se ti~e tre}eg pitanja a {to je, tako|er, islamski bonton objedovanja, to je jedenje ispred sebe. U mnogim hadisima o tome postoji jasna i nedvosmislena vjerovjesni~ka naredba, koja dolazi uz naredbu o spominjanju Allahovog imena i jedenja desnom rukom. Jedna od tih naredbi nalazi se u hadisu kojeg prenosi Omer bin Ebi - Seleme, r.a.: “Kao dje~ak sam bio pod skrbni{tvom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a moja se ruka pomjerala i pru`ala po svim dijelovima posude, te mi je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘Dje~a~e, spomeni Allahovo ime, jedi desnom rukom i jedi ispred sebe.’” 814 Svjesnoj i odgojenoj `eni muslimanki, primjereno je da kada uzima hranu svojom rukom, to ~ini mirno, blago i suzdr`ano, kao {to je to ~inio Allahov Poslanik, s.a.v.s. On je hranu uzimao s tri prsta i ne bi svoju cijelu {aku zamakao u hranu, od ~ega bi se gadilo drugima. O tome pri~a Ka’b bin Malik, pa ka`e: “Vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da jede s tri prsta, a kada bi zavr{io s jelom, oblizao bi ih.”815 Poslanik, a.s., nare|ivao je da se obli`u prsti i da se obri{e posuda. D`abir prenosi da je Allahov Poslanik, a.s, naredio da se obli`u prsti i obri{e posuda i da je rekao: “Vi, doista, ne znate u kojoj va{oj hrani je bereket.”816 Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi zavr{io s jelom, oblizao bi svoja tri prsta i rekao: ‘Kada nekom od vas ispadne zalogaj, neka ga uzme, otkloni ono {to se na njega nalijepilo, neka ga pojede i neka ga ne ostavlja {ejtanu!’ A nare|ivao nam je i da obri{emo posudu (iz koje smo jeli) i govorio bi: ‘Vi, doista, ne znate u kojoj va{oj hrani je bereket.’”817 U ovoj plemenitoj poslani~koj uputi, pored tra`enja bereketa, podsticaj na odr`avanje ~isto}e ruku i posude, a iz posude brisanje ostataka hrane prili~niji je odgojenom i ~istom ~ovjeku, a to je i dokaz njegove ~isto}e, pedantnosti i istan~anog ukusa. Zapad je danas prihvatio ovaj lijepi adet koji je propisao Allahov Poslanik, a.s., prije ne{to vi{e od ~etrnaest

294

Li~nost `ene muslimanke

vijekova, te tako danas Evropljani prazne tanjire i ne ostavljaju na njima ni{ta. Samo po sebi razumljivo je da odgojena `ena muslimanka, istan~anog osje}aja, koja je odgojena islamskim odgojem, ne mljacka prilikom jela niti pu{e prilikom `vakanja hrane, i na taj na~in ne proizvodi uznemiruju}e i neprijatne glasove. Ona, tako|er, ne}e uzimati preveliki zalogaj kako joj usta ne bi bila napuhana, mizerna i ru`nog izgleda, {to bi umanjilo ljepotu njene `enstvenosti, nje`nosti i ljupkosti. Kada zavr{i sa svojim jelom, pokrenut }e svoj jezik zahvalom Allahu, d`.{., putem predivne konstrukcije rije~i kojoj nas je pou~io plemenit Poslanik, s.a.v.s., zahvaljuju}i Allahu na Njegovoj blagodati, tra`e}i od Njega nagradu onih koji Ga hvale i zahvaljuju Mu. Od Ebu - Umame, r.a., prenosi se da bi Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada bi se podigla sofra, rekao: “Hvala Allahu, mnogobrojnom, lijepom i blagoslovljenom zahvalom. Hvala Allahu, na{em Gospodaru, Kome niko nije potreban, Koga se ne mo`e izostaviti (u molbi) i bez Koga se ne mo`e.” 818 Od Muaza bin Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Ko, nakon {to jede, ka`e: ‘Hvala Allahu, Koji me je ovim nahranio i opskrbio bez u~e{}a moje snage i mo}i’, bit }e mu opro{teni prethodni grijesi.”819 @ena muslimanka, koja je odgojena islamskim odgojem, ne nalazi mahane hrani, bez obzira kakva ona bila, prihvataju}i vjerovjesni~ku uputu o tome i slijede}i praksu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kada bi mu bila donesena hrana. Od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije nikad nalazio mahanu hrani. Ako bi mu se svidjela, jeo bi je, a ako ne bi, ostavio bi je.”820 [to se ti~e njenog bontona prilikom pi}a, on se, tako|er, uzima iz islamskog bontona koji je na lijep na~in odgojio ~ovjeka u svim `ivotnim stvarima i situacijama. Ona popije dva ili tri gutljaja, nakon {to spomene Allahovo ime, ne pu{e u posudu, ne pije s grli}a posude, ukoliko je to mogu}e, ne pu{e u pi}e i pije sjede}i, ako je mogu}e. [to se ti~e pijenja od dva ili tri gutljaja, tako je ~inio Allahov Poslanik, s.a.v.s., a o tome nas obavje{tava Enes, r.a., koji ka`e: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., tri puta bi predahnuo 821 kada bi pio.”822 Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., zabranio je pijenje odjedanput (bez predaha) rije~ima: “Nemojte piti na jedan du{ak kao {to pije deva, ve} pijte od dva ili tri puta. Spomenite Allahovo ime kada pijete i zahvalite Mu kada podignete sofru.”823 Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je puhanje u pi}e, a u hadisu koji prenosi Ebu - Seid el - Hudri nalazi se da je Vjerovjesnik, a.s., zabranio puhanje u pi}e, te je neki ~ovjek rekao: “Ja u njemu (pi}u) vidim trunku.” Vjerovjesnik re~e: “Prospi ga.” Ja se ne mogu napiti u jednom dahu, re~e ~ovjek. Poslanik, mu tada re~e: “Onda, ukloni posudu od usta i udahni.”824

Li~nost `ene muslimanke

295

Iz izlo`enih hadisa o bontonu pijenja jasno je da je bolje i ispravnije da musliman ne pije s grli}a posude, ukoliko je to mogu}e. To je bolje, potpunije i ispravnije, kao {to na to ukazuju hadisi koji govore na ovu temu, iako je dozvoljeno pijenje s grli}a posude i stoje}i, jer je Poslanik, s.a.v.s., pio u svim ovim situacijama.

PRIDR@A VA SE ISLAMSKOG POZDRA VA PRIDR@AV POZDRAV Jedan od adaba po kojem se isti~e `ena muslimanka jeste i pridr`avanje islamskog pozdrava. Naziva ga muslimanima i muslimankama koje sretne, u skladu s pravilima koja je islam uredio, jer je naredio da se naziva selam u mnogim tekstovima iz Allahove Knjige i sunneta Njegovog Poslanika. Nazivanje selama u islamu jeste izvorni, striktno odre|eni i ure|eni islamski bonton koji je naredio Gospodar Mo}i u Svojoj ~asnoj Knjizi, ~ije temelje i osnove je uredio i uspostavio Njegov povjerljivi Poslanik, s.a.v.s., u mnogobrojnim vrijednim hadisima, koje su muhaddisi sabrali u posebno poglavlje koje su nazvali “Kitabus - selam” ili “Babus - selam”. Uzvi{eni Allah u Svojoj Jasnoj knjizi, naredio je vjernicima da nazivaju selam, te On ka`e: “O vjernici, u tu|e ku}e ne ulazite dok dopu{tenje ne dobijete i dok uku}ane ne pozdravite; to vam je bolje, pou~ite se.” 825 Naredio je i da se na selam odgovori ljep{im ili istim pozdravom, te je du`nost svakog ko ~uje selam, da na njega odgovori i da ga ne zanemaruje, niti da olahko dr`i uzvra}anje selama: “Kada pozdravom pozdravljeni budete, ljep{i od njega recite ili ga uzvratite…” 826 Vjerovjesni~ka je uputa obilata i bogata i ona s toplinom podsti~e na nazivanje selama onome koga znamo, kao i onome koga ne znamo. Od Abdullaha bin Amra bin el - ‘Asa, r.a., prenosi se da je neki ~ovjek Vjerovjesnika, s.a.v.s., upitao: “Koji islam je najbolji?” Odgovorio je: “Da gladnog nahrani{, da nazove{ selam onome koga poznaje{ i onome koga ne poznaje{.”827 Selam je i jedna od sedam preporuka koje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio svojim ashabima, kako bi se je pridr`avalo u svom dru{tvenom `ivotu, kao {to }e se nje pridr`avati i islamski ummet poslije njih. Tih sedam preporuka (naredbi), kako ih je nabrojao El - Bera’ bin Azib su slijede}e. On ka`e: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio nam je sedam stvari: obilazak bolesnika, pra}enje d`enaze, onome ko kihne re}i: ‘Allah ti se smilovao’, potpomo}i slaboga, pomo}i onoga nad

296

Li~nost `ene muslimanke

kim je nasilje u~injeno, nazvati selam i pomo}i drugom u ispunjenju njegove zakletve.” 828 Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., pitanju nazivanja selama posvetio je veliki dio svoje pa`nje, podsticao je na njegovu primjenu, omilio ga je ljudima u jednom velikom broju svojih hadisa, jer je znao da on ima veliki uticaj u {irenju ljubavi u du{ama u u~vr{}ivanju povezanosti srca i u ja~anju veza ljubavi, zbli`avanja i ~istote odnosa me|u pojedincima i me|u zajednicama. On ga je, ~ak, u~inio uzrokom ljubavi koja vodi ka imanu, a on ka D`ennetu. To se nalazi u njegovim rije~ima: “Tako mi Onoga u ^ijoj je ruci moja du{a, ne}ete u}i u D`ennet sve dok ne budete vjerovali, a ne}ete vjerovati sve dok se ne budete voljeli. Ho}ete li da vas uputim na stvar koju, ako budete ~inili, zavolit }ete se? Nazivajte selam jedni drugima.”829 U~inio je da su najbli`i ljudi Allahu, d`.{., Njegovom zadovoljstvu, blagodatima i Njegovom dobru oni koji prvi ljudima nazivaju selam. “Doista je Allahu najpre~i ~ovjek onaj koji prvi naziva selam.”830 Zato bi Abdullah bin Omer, r.a., ujutro i{ao na pijacu i ne bi pro{ao ni pored koga a da ne nazove selam. Jednom je upitan: “[ta ti radi{ na pijaci jer ne trguje{ ni sa ~im, ne raspituje{ se o robi, ne pita{ za cijenu niti sjedi{ na mjestu gdje se sjedi na pijaci?” On bi odgovorio: “Mi idemo na pijacu radi toga da nazovemo selam onima koji nas sretnu.”831 Selam u islamu nije dru{tvena tradicija koju su ustanovili i uredili ljudi u razli~itim vremenima i sredinama, te se on mijenja i razvija u skladu s dru{tvenom sredinom ili vremenom u kojem je propisan. To je ta~no odre|en islamski bonton po svojoj formi, pravilima i osnovama, kao {to smo prethodno naveli. Selam ima jednu formulaciju koje se dr`e svi muslimani i muslimanke, oni koji poimaju i razumiju adabe svoje vjere i koji svesrdno nastoje da primjene njegovu izvornu i specifi~nu uputu. Ta formulacija glasi: “Es - selamu ‘alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu”. Nju izri~e onaj ko prvi naziva selam. Selamom se izra`ava mno`ina, makar se selam nazivao samo jednoj osobi. Onaj ko odgovara na selam ili ona koja odgovara na selam, ka`e: “Ve ‘alejkumus - selam ve rahmetullahi ve berekatuhu.” @ena muslimanka koja nastoji da se isti~e njen islamski identitet, dr`i se ove formulacije, ovog blagoslovljenog i izvornog islamskog pozdrava i ne tra`i nikakvu zamjenu za njega. Ovu originalnu {erijatsku formulaciju pozdrava ne mo`e zamijeniti ni jedna druga formulacija poput ‘’Im sabahan” - dobro jutro, ili novija formulacija “Sabahul - hajr” - dobro jutro, koja je doslovan prijevod engleskog “Good morning” ili francuskog “Bonjour”, kao i druge formulacije koje su ra{irene u muslimanskim zajednicama koje su zaostale u odnosu na uputu svoje ispravne vjere. Ovaj islamski pozdrav jeste pozdrav kojeg je Uzvi{eni Allah odabrao Svojim robovima od kako je stvorio Adema, a.s., otkako ga je pou~io njemu i naredio mu da njime pozdravi meleke i otkako je htio da ga se Ademovo, a.s., potomstvo pridr`ava tog pozdrava u svim

Li~nost `ene muslimanke

297

vremenima i razli~itim zemljama, jer ovaj pozdrav u sebi nosi zna~enje mira (selama), ~ovjeku najdra`e stvari u svakom vremenu i na svakom mjestu. Ovaj originalni bo`anski pozdrav zadr`ao je samo ummet islama koji je ostao u ~istoj vjeri u kojoj nije ni{ta promijenjeno niti izmijenjeno niti je on (ummet) skrenuo od njegove upute. O tome Poslanik, s.a.v.s., ka`e: “Kada je Allah stvorio Adema, a.s., rekao mu je: ‘Idi i poselami one (grupu meleka koji su sjedili) i slu{aj ~ime }e ti otpozdraviti, a taj pozdrav je i tvoj pozdrav i pozdrav tvoga potomostva.’ Adem je rekao: ‘Esselamu ‘alejkum’ a oni su odgovorili: ‘Es - selamu ‘alejke ve rahmetullahi’, te su u odnosu na njegov selam dodali: ‘Ve rahmetullahi.’”832 Nije ~udo, dakle, da je ovo formulacija, lijepog i blagoslovljenog pozdrava, jer nam je do{la od Uzvi{enog Allaha, jer nam je naredio da je uzmemo za na{ pozdrav i da se ne prihvatamo drugog pored njega. “…A kada ulazite u ku}e, vi uku}ane njene pozdravite od Allaha pozdravom propisanim, blagoslovljenim i uljudnim…” 833 Zbog ovoga, D`ibril, a.s., dr`ao se ove formulacije kada je poselamio Ai{u, r.a., a i ona se dr`ala te formulacije kada mu je otpozdravila, kao {to se to navodi u hadisu koji bilje`e El - Buhari i Muslim. Od Ai{e, r.a., prenosi se da je rekla: “Rekao nam je Allahov Poslanik: ‘Ovo je D`ibril koji te selami.’” Pri~ala je dalje: “Rekla sam: ‘Neka je na njega selam, Allahova milost i blagoslov.”834 Selam u islamu ima svoja pravila, a muslimanka koja se pridr`ava uputa svoje vjere nastoji da ta pravila nau~i i da ih u potpunosti praktikuje u svom dru{tvenom `ivotu. Ova su pravila sa`eta u hadisu koji bilje`i El - Buhari i drugi, od Ebu - Hurejrea koji ka`e: “Rekao je Allahov Poslanik: “Onaj ko ja{e, naziva selam onome ko ide pje{ice, onaj ko ide pje{ice, naziva selam onome ko sjedi i manji broj ljudi naziva selam ve}em broju ljudi.”835 A u predanju kod Buharije stoji: “A mla|i naziva starijem”836 Selam se naziva i mu{karcima i `enama, {to potvr|uje hadis kojeg prenosi Esma bint Jezid, r.a., (koja ka`e) da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednog dana pro{ao kroz d`amiju, a grupa `ena je sjedila, te je mahnuo rukom, pozdravljaju}i ih.837 Selam se, tako|er, naziva djeci, navikavaju}i ih time na adabe pozdrava i selama. Tako se od Enesa, r.a., prenosi da je pro{ao pored djece, poselamio ih i rekao: “Ovako je radio Allahov Poslanik.”838 U propise i pravila nazivanja selama u islamu spada i to da se no}u naziva blago, obazrivo i tihim glasom, tako da ga ~uje onaj ko je budan, a da ne probudi onoga ko spava. Ovako je postupao Allahov Poslanik, s.a.v.s., kako to prenosi El - Mikdad u drugom hadisu u kojem, izme|u ostalog, ka`e: “Ostavljali smo Vjerovjesniku, s.a.v.s., njegovo sljedovanje mlijeka, pa bi on no}u dolazio

298

Li~nost `ene muslimanke

i nazivao selam, tek da ne bi probudio spava~a, a da bi ga ~uo onaj ko je budan. Tako je Vjerovjesnik, s.a.v.s., do{ao kao {to je i uobi~ajio dolaziti, pa je nazvao selam, kao {to je uobi~ajio nazivati selam.”839 Selam se naziva i prilikom dolaska na sijelo i kad se izlazi sa sijela. O tome Poslanik, a.s., ka`e: “Kada neko od vas do|e na sijelo, neka nazove selam i kada htjedne ustati, neka nazove selam, jer prvi selam nije pre~i od drugoga.”840 Svjesna `ena muslimanka, koja se isti~e po svom izvornom islamskom bontonu, shvata ovu veli~anstvenu Poslanikovu, s.a.v.s., smjernicu vezanu za selam i njegove adabe. Ona je do kraja prakti~no sprovodi u svom privatnom i javnom `ivotu, kao {to podsti~e i na njegovu primjenu i prihvatanje njegovih principa.

NE ULAZI U KU]E DRUGIH OSIM S DOPU[TENJEM @ena muslimanka, koja se napila s ~istog i bistrog izvora islama, ne ulazi u ku}u drugih ljudi prije nego zatra`i dozvolu i prije nego nazove selam uku}anima. Ovo tra`enje dozvole Allahova je naredba prema kojoj nije dozvoljeno biti indifirentan, nemaran ili je omalova`iti: “O vjernici, u tu|e ku}e ne ulazite dok dopu{tenje ne dobijete i dok uku}ane ne pozdravite; to vam je bolje, pou~ite se! A ako u njima nikoga ne na|ete, ne ulazite u njih dok vam se ne dopusti; a ako vam se rekne: ‘Vratite se!‘ - vi se vratite, bolje vam je, a Allah zna ono {to radite.” 841 A kada djeca va{a dostignu spolnu zrelost, neka onda uvijek tra`e dopu{tenje za ulazak, kao {to su tra`ili dopu{tenje oni stariji od njih…”842 Neka u mislima `ene muslimanke ne kru`i misao da mo`e tra`iti dozvolu da u|e u ku}u, u koju joj u osnovi nije dozvoljeno ulaziti, kao npr. ku}a u kojoj su samo mu{karci koji joj nisu mahremi. Ona }e tra`iti dozvolu za ulazak u ku}u u kojoj su `ene ili u ku}u u koju joj je dozvoljeno u}i. Neminovno je da tra`i dozvolu za ulazak u ku}u, provode}i na taj na~in naredbu Allaha, d`.{., i Njegovog Poslanika. Za tra`enje dozvole za ulazak u ku}u postoje i adabi o kojima islam brine kako bi ih u~inio ukrasom za muslimane i muslimanke, kao {to im je naredio da se okite njima svaki put kad god bi ih noge nosile u posjetu nekom ~ovjeku. Prvi adab jeste da `ena koja tra`i dozvolu ne staje ispred vrata, nego }e stati malo desno ili lijevo. Tako je praktikovao Allahov Poslanik, s.a.v.s. Od Abdullaha bin Busra,

Li~nost `ene muslimanke

299

Vjerovjesnikovog druga, prenosi se da je rekao: “Vjerovjesnik, s.a.v.s., doista, kada bi do{ao pred vrata `ele}i da tra`i dozvolu (za ulazak), ne bi stao pred njih, nego bi do{ao s desne ili lijeve strane. Kada bi mu se dozvolilo da u|e, u{ao bi, a u protivnom, vratio bi se.”843 To tra`enje dozvole upravo je zbog (nedozvoljenog) pogleda, kao {to se navodi u hadisu kojeg prenosi Sehl bin Sa’d, r.a., koji ka`e: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., veli: “Tra`enje dozvole za ulazak, nare|eno je radi (~uvanja) pogleda.”844 Zato, onome ko tra`i dozvolu, bio mu{karac ili `ena, nije dozvoljeno da stoji nasuprot vratima kroz koja bi pao pogled kada se ona otvore. Drugi adab jeste nazivanje selama, pa tra`enje dozvole, a tra`enje dozvole prije nazivanja selama nije ispravno. O ovome je do{la uputa od Poslanika, a.s., u hadisu Rib’ijja bin Hira{a koji ka`e: “Kazivao nam je ~ovjek iz plemena Benu-Amir da je tra`io dozvolu da u|e kod Vjerovjesnika, a.s., a bio je u ku}i, pa je rekao: ‘Da li da u|em?’ Allahov Poslanik, s.a.v.s., svom slugi je rekao: ‘Iza|i pred ovoga i podu~i ga kako se tra`i dozvola i reci mu: ‘Reci: ‘Es - selamu ‘alejkum, da li da u|em?’ ’ To je ~uo ovaj ~ovjek, pa je rekao: ‘Es - selamu ‘alejkum, da li da u|em?’ Vjerovjesnik mu je dozvolio i on je u{ao.”845 Tre}i adab jeste da se nazove imenom ili prezimenom po kojem je ta osoba poznata. Kada joj se ka`e: “Ko si ti?”, neka ne ka`e neku nejasnu rije~, poput: “Ja” i sli~no tome. Vjerovjesnik, s.a.v.s., prezirao je da onaj ko kuca na vrata, odgovori: “Ja”, koje ne otkriva njegov identitet niti njegovu li~nost, te je naredio da se jasno spomene ime prilikom pitanja. Od D`abira, r.a., prenosi se da je rekao: “Do{ao sam kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., te sam pokucao na vrata, a on je rekao: ‘Ko je to?’, a ja sam odgovorio: ‘Ja.’ Rekao je: ‘Ja, ja!!?’ - kao da je to prezirao.”846 Allahov Poslanik, s.a.v.s., time nas je podu~io da je sunnet kod tra`enja dozvole, jasno spominjanje imena i to je bila njegova praksa i praksa njegovih ~asnih drugova, kako mu{karaca tako i `ena. Od Ebu - Zerra, r.a., prenosi se da je rekao: “Jedne no}i iza{ao sam i vidio Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako sam ide. I{ao sam u sjeni mjeseca, a kada se okrenuo, vidio me je i rekao: ‘Ko je to?’ a ja sam odgovorio: ‘Ebu - Zerr.’”847 Od Umu Hani’e, r.a., prenosi se da je rekla: “Do{la sam kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., dok se kupao, a Fatima ga je ogra|ivala (od pogleda), pa je upitao: ‘Ko je je to?’ Odgovorila sam: ‘Ja, Ummu Hani’.’”848 ^etvrti je adab da se vrati ako joj bude re~eno: “Vrati se” i da se ne osjeti poni`enom, jer o tome postoji Allahova, d`.{., naredba Njegovoj ~asnoj Knjizi: “…A ako vam se rekne: ‘Vratite se‘ - vi se vratite, bolje vam je, a Allah zna ono {to radite.” 849 O tome govori i Poslanikova, a.s., uzvi{ena uputa koja poja{njava da tra`enje dozvole

300

Li~nost `ene muslimanke

treba biti tri puta, pa ako se dozvoli, na onome je ko tra`i dozvolu da u|e, u protivnom da se vrati. To se navodi u hadisu Ebu - Musaa el - E{’arija, r.a., koji ka`e: “Rekao je Allahov Poslanik: ‘Dozvolu za ulazak treba tra`iti tri puta, pa ako ti bude dozvoljeno da u|e{, ti u|i, u protivnom vrati se.’”850 Jednom prilikom Ebu - Musa el - E{’arijj tra`io je dozvolu od Omera, r.a, pa mu Omer, r.a., nije odgovorio i on se vratio. Omer je onda poslao nekoga po njega te je me|u njima tekao dijalog o tra`enju dozvole i o vra}anju. Korisno je ovaj dijalog navesti u cjelosti, kako bi ~itatelj imao uvida u preciznost ~asnih ashaba u ispitivanju upute plemenitog Poslanika, s.a.v.s., i njihovo nastojanje da tu uputu od srca u praksi sprovedu. Ebu - Musa kazuje: “Zatra`io sam dozvolu za ulazak kod Omera, ali mi to nije dopu{teno. Uradio sam to tri puta, a onda sam se vratio. Poslao je po mene, te je rekao: ‘O Allahov robe, te{ko ti je palo da bude{ zadr`an pred mojim vratima? Znaj da ljudima isto tako te{ko pada da budu zadr`ani pred tvojim vratima!’ Rekoh: ‘Ali, ja sam tri puta zatra`io dozvolu za ulazak i nisam je dobio, pa sam se vratio, (a bilo nam je tako nare|ivano).’ On me upita: ‘Od koga si to ~uo?’ Rekao sam: ‘^uo sam od Vjerovjesnika, s.a.v.s.’ Rekao je: ‘Zar si ~uo od Vjerovjesnika, s.a.v.s., ne{to {to mi nismo ~uli? Ako mi za ovo ne donese{ dokaz, zasigurno }u te u~initi poukom drugima!’ Ja sam ih, potom, obavijestio o onome {ta je rekao Omer. Rekli su: ‘S tobom ne}e po}i niko osim najmla|eg me|u nama.’ Tako je sa mnom po{ao Ebu - Se’id el Hudri - ili Ebu - Mes’ud do Omera i re~e mu: ‘Iza{li smo s Vjerovjesnikom, s.a.v.s., a imao je namjeru da ode do Sa’da bin ‘Ubadea. Kada smo do{li kod njega, nazvao je selam, ali mu nije dopu{teno, potom je nazvao selam drugi, pa tre}i put, ali mu nije dopu{teno.’ Rekao je: ‘Obavili smo ono {to smo bili du`ni’, a potom se vratio. U putu ga je sustigao Sa’d i rekao: ‘Allahov Poslani~e, tako mi Onoga Koji te je poslao s istinom, svaki put kad si nazvao selam ja sam ~uo i odgovarao ti, ali sam volio da {to vi{e nazove{ selam meni i mojoj porodici.’ Ebu - Musa tada re~e: ‘Tako mi Allaha, ja sam bio povjerljiv u pogledu hadisa Allahovog Poslanika,s.a.v.s.’ ‘Da’ - odgovori Omer - ‘ali ja sam volio da se uvjerim.’”851 U Muslimovom predanju tako|er stoji da je Omer, kore}i sebe, kada se uvjerio u ispravnost hadisa, rekao: “Zar mi je ova stvar od Allahovog Poslanika,s.a.v.s., bila skrivena!?” Od toga me je samo spre~avao izlazak na pijacu, tj. izlazak radi trgovine.”852 Eto, to su bili islamski adabi tra`enja dozvole za ulazak u ku}u. Nema sumnje da prosvije}ena `ena muslimanka, koja vodi brigu o tome da bude odgojena islamskim odgojem, predstavlja oli~enje tih adaba, da ih praktikuje u svom stvarnom `ivotu, svaki put kad zakuca na ne~ija vrata tra`e}i dozvolu da u|e kod uku}ana, kao {to }e svoje sinove i k}eri podu~avati ovim adabima i islamskom bontonu.

Li~nost `ene muslimanke

301

NA SIJELU SJEDA GDJE IMA MJEST A MJESTA U odgoju `ene muslimanke, koja je obasjana uputom islama, spada i njeno sjedanje na sijelu tamo gdje ima mjesta, svaki put kad do|e na sijelo na koje su do{le druge `ene prije nje. To je, doista, visok dru{tveni bonton koji se crpi iz verbalne i prakti~ne upute Vjerovjesnika, s.a.v.s.. Taj bonton, svakog onog ko se kiti njime, ~ini primjerom istan~anog ukusa, dru{tvenog napretka i lijepog }udore|a. @ena muslimanka, koja je odgojena ovim visokim moralom, ne prekora~uje preko `ena koje sjede niti ih stje{njuje, kako bi joj napravile mjesto me|u njima, a u tome ona slijedi ispravan dru{tveni bonton kojem je Allahov Poslanik, s.a.v.s., podu~io svoje plemenite ashabe, kada bi dolazili na sijelo na kojem se on nalazio. Od D`abira bin Semmure, r.a., prenosi se da je rekao: “Kada bismo dolazili kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., svako od nas bi sjeo na slobodno mjesto.”853 Pametna `ena muslimanka izbjegava da se utrpava me|u dvije `ene, te da ih na taj na~in razdvaja, osim u nu`di i uz dopu{tenje ove dvije `ene. To je, stoga, {to je razdvajanje dvaju `ena, bez njihove dozvole, ne{to {to je zabranio i na {to je upozorio plemeniti Poslanik: “^ovjeku nije dozvoljeno da razdvoji dvojicu (ljudi), osim s njihovim dopu{tenjem.”854 Uguravanje `ene me|u druge dvije `ene, bilo to na sijelu ili negdje drugo, spada u nepo`eljne i neprili~ne stvari, na ~iju ru`no}u islam mnogo ukazuje i upozorava na udaljavanje od nje. Hadisi i predanja o tome su mnogobrojna, a izre~eni su u formi upozorenja kako bi ljude upozoravali na ove adabe koje je odredio Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada je bio me|u mu{karcima. Me|utim, svi ovi hadisi odnose se i na `ene, jer se Poslanikove, s.a.v.s., norme odnose na sve muslimane, na mu{karce i `ene podjednako, kako je to ve} poznato, i svi su zadu`eni da sprovedu njegova nare|enja i da slijede njegovu ~asnu praksu (uputu). Jedan od ovih hadisa jeste i hadis koji prenosi Se’id el - Makburijj koji ka`e: “Pro{ao sam pored Ibn - Omera, a s njim je bio neki ~ovjek s kojim je razgovarao. Pri{ao sam im, a on me je udario po prsima i rekao: ‘Kada vidi{ dvojicu ljudi da razgovaraju, nemoj im se pridru`ivati niti sjediti s njima sve dok ne zatra`i{ dozvolu od njih.’ Rekao sam na to: ‘Allah te u~inio boljim, o Ebu - Abdurahmane. Ja sam se samo nadao da }u od vas dvojice ~uti neko dobro.’” 855 Ponekad neka od `ena koje sjede, ustane da bi napravila mjesto `eni koja je do{la, a

302

Li~nost `ene muslimanke

ono {to je ispravnije u ovom slu~aju jeste da `ena koja je do{la ne prihvati sjesti na njeno mjesto, {to odgovara onome kako su postupali ashabi, r.a. Od Ibn - Omera prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, je rekao: “Neka niko od vas ne podi`e nekoga s njegovog mjesta kako bi sjeo na to mjesto. Ali, vi se ra{irite i na~inite mjesta.”856 A Ibn - Omer ne bi sjedao na mjesto ~ovjeka koji bi mu ustao i napravio mjesto.857 @ena muslimanka nastoji u ovakvim situacijama i prilikama postupati po uputi ~istog islama i po onome kako su radili ashabi, r.a., te da, tako, postigne visoki dru{tveni bonton, omiljen ljudima i da zaslu`i Allahovu, d`.{., nagradu zbog slije|enja sunneta Allahovog Poslanika.

NE DO[APT AVA SE S DRUGOM DO[APTA @ENOM U PRISUSTVU TRE]E Islamska nau~avanja dolaze kako bi formirala naprednog ~ovjeka, ~ovjeka istan~anog osje}aja, preciznog zapa`anja i ~ovjeka koji po{tuje osje}aje drugih ljudi. Za postizanje svega toga, Mudri Zakonodavac propisao je eti~ka pravila i dru{tvene norme, u~inio ih su{tinskim elementom vjere i naredio da se njima ukrasi i da se one moraju primjenjivati u stvarnom `ivotu. U ta pravila i norme koje je zacrtao Allahov Poslanik, s.a.v.s., spada i to da se dvije `ene ne do{aptavaju dok je me|u njima tre}a `ena: “Ako vas je troje, neka se dvojica ne do{aptavaju u prisustvu tre}ega, sve dok se ne pomije{aju s drugim ljudima, kako to ne bi rastu`ilo tre}ega.”858 Imaju}i ovo u vidu, `ena muslimanka ~ije je osje}aje islam istan~ao, koji je u njoj uzgojio visoki dru{tveni ukus, doista se ne izdvaja u razgovoru s jednom `enom u prisustvu tre}e, koja }e ostati sama, po strani i s osje}ajem nelagodnosti. Naprotiv, ona vodi brigu i o osje}ajima ove tre}e sestre, bez obzira u kakvim se okolnostima nalazila. Ako, pak, nastane potreba za razgovorom ove dvije `ene, zatra`it }e dopu{tenje od tre}e i skratiti }e razgovor uz izvinjenje. Ovo je moral `ene muslimanke, koja je nadojena uputom ~istog islama, te se ona opskrbila mudro{}u, inteligentno{}u i razborito{}u. Ovo je njen visoki dru{tveni na~in postupanja s drugim `enama, a do kojeg je ona do{la iz upute njene vjere i iz `ivotopisa

Li~nost `ene muslimanke

303

ashaba, r.a., u ~ije dubine du{a je u{ao islam, ~ija krv je pomije{ana s njegovom ljepotom i moralom, tako da nisu zanemarivali ovako osjetljive stvari u njihovom postupanju s ljudima. O tome svjedo~e mnoga predanja koja opisuju njihovo visoko dru{tveno pona{anje i njihovu brigu o ljudskim osje}ajima. Jedno od tih predanja jeste i ovo koje bilje`i imam Malik u djelu “El - Muvetta’”, od Abdullaha bin Dinara koji ka`e: “Bio sam s Ibn - Omerom kod ku}e Halida bin Ukbea, koja se nalazi na pijaci pa je do{ao neki ~ovjek koji je htio nasamo s njim razgovarati, a s Ibn - Omerom nije bio niko osim mene. Ibn - Omer pozvao je drugog ~ovjeka kako bismo bili ~etverica, te je rekao meni i ovom ~ovjeku koga je pozvao: ‘Udaljite se malo. Ja sam, doista, ~uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da ka`e: ‘Neka se dvojica ne do{aptavaju u prisustvu tre}ega.”” 859 @ena muslimanka, koja slijedi uputu svoje vjere i njeno vrhunsko prakticiranje u odabranom dobu doista opona{a postupak Ibn - Omera, r.a., jer on nije bio zadovoljan da pri~a nasamo s ~ovjekom koji mu je iznenada iskrsnuo na ulici, zato {to se na{ao pred tre}im ~ovjekom koji mo`e osjetiti nelagodnost zbog njegovog odstranjivanja i izolovanja iz razgovora. On nije bio zadovoljan time da slu{a {ta }e ga ovaj ~ovjek pitati sve dok nije pozvao i ~etvrtog ~ovjeka. Ovim postupkom u~inio je da svi razumiju da je ovo sunnet (praksa) Allahovog Poslanika, s.a.v.s., tako {to je izgovaraju}i ~asni hadis pred njima, potvrdio da je ovo postupak kojeg se treba pridr`avati u ovakvim situacijama, vode}i brigu na taj na~in o osje}ajima ljudi i slijede}i sunnet Vjerovjesnika. Kako je samo uzvi{en ovaj dru{tveni moral na koji islam podsti~e?! [ta ima veli~anstvenije od po{tovanja islama prema ~ovjeku!? I {ta ima preciznije od njegovog po{tovanja ~ovjekovih osje}aja!?

PO[TUJE ST ARIJE I U^ENE @ENE STARIJE Islamsko nau~avanje sadr`i veliku skupinu visokih moralnih pravila koja zasa|uju u li~nost ~ovjeka ljudskost, plemenitost, moral i odgoj. Jedno od najistaknutijih moralnih pravila jeste i po{tivanje i iskazivanje po~asti starijima i iskazivanje du`nog po{tovanja i uva`avanje prema u~enima. Inteligentna `ena muslimanka, koja neprestano crpi upute iz svoje vjere, ne propu{ta se prihvatiti ovih orginalnih, islamskih pravila i osnova koji muslimanki daju njen originalni identitet u islamskom dru{tvu. A ona koja izgubi ta pravila i osnove prestaje biti ~lanom ovog dru{tva, zajednice i biva joj oduzeta ~ast pripadanja islamskom ummetu, kao {to to potvr|uju rije~i Allahovog Poslanika: “Mom ummetu ne pripada onaj ko ne po{tuje na{e starije, i ko nema milosti prema

304

Li~nost `ene muslimanke

na{im mla|ima i ko ne po{tuje (ne priznaje) prava na{ih u~enih.”860 Po{tivanje starijih `ena, po njihovim godinama i polo`aju, i davanje njima prednosti nad mla|ima od njih, znak je ~istote i uznositosti jednog dru{tva, kao i toga da njegovi ~lanovi prihvataju eti~ke smjernice islama i da se ravnaju prema njegovim dru{tvenim adabima. To je, tako|er, znak ~istote i eti~nosti du{a ~lanova tog dru{tva, bilo da se radi o mu{karcima ili `enama. Zato je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vodio brigu o produbljivanju ovog zna~enja u du{ama muslimana i muslimanki, udaraju}i temelje islamskog dru{tva i u~vr{}uju}i eti~ke osnove unutar tog dru{tva. U svjedo~anstva njegove brige o ovim zna~enjima spadaju i njegove rije~i koje je uputio Abdurrahmanu bin Sehlu, kada ga je vidio da govori, a bio je najmla|i u delegaciji koja je do{la Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., rekav{i mu: “Neka govori stariji. Neka govori stariji”, te je Abdurrahman za{utio, pa je govorio neko ko je stariji od njega.861 Savremena `ena muslimanka time {to po{tuje stariju `enu i {to odaje po{tovanje i pa`nju u~enoj i ~estitoj `eni, ~ini jednu veliku eti~ku radnju i na taj na~in izvr{ava jednu vrstu ibadeta, jer je po{tivanje starijih u~enih i ~estitih `ena, ustvari, po{tivanje Allaha, d`.{., kao {to to ka`e Allahov Poslanik: “U po{tivanje Uzvi{enog Allaha spada iskazivanje po~asti prema starcu muslimanu, onome koji zna Kur’an napamet, ali ne zanemaruje njegovo u~enje i slije|enje862, i iskazivanje po~asti prema pravednom vladaru.”863 Ovim svojim dru{tvenim djelovanjem, ona, uistinu, izvr{ava naredbu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., o davanju ljudima njihovog mjesta i polo`aja u islamskom dru{tvu. Ovo spominje imam Muslim na po~etku svoga “Sahiha” gdje ka`e: “Od Ai{e, r.a., spominje se da je rekla: ‘Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio nam je da ljudima dajemo mjesto koje oni zaslu`uju.’” 864 Prosvije}ena `ena muslimanka ne zaboravlja da davanje ljudima njihovog mjesta i polo`aja zapravo zna~i poznavanje njihovog stupnja i njihove vrijednosti. Tako, daje se prednost starijim, u~enim, onima koji Kur’an znaju napamet, intelektualcima i ~estitim, bilo da su mu{karci ili `ene.

Li~nost `ene muslimanke

305

NE UPIRE SVOJ POGLED U UNUTRA[NJOST TU\E KU]E U vrline odgojene i stalo`ene `ene muslimanke spada i to da ona ne gleda u tu|u ku}u, ispituju}i i istra`uju}i njenu unutra{njost. Ovo se ne ubraja u pohvaljeni moral muslimanke koja je odgojena i pametna. Naprotiv, to se ubraja u prezreni, omra`eni i neprili~ni moral. Allahov Poslanik, s.a.v.s., zaprijetio je onima ~ije o~i na sijelima lete, istra`uju}i ono {to je nedozvoljeno i sramotno, i dozvolio je da im se izbiju o~i, jer ka`e: “Ko zaviri u ku}u drugih ljudi, bez njihove dozvole, dozvoljeno je da mu izbiju njegove o~i.”865

IZBJEGA VA ZIJEV ANJE IZBJEGAV ZIJEVANJE NA SIJELU KOLIKO JE GOD TO MOGU]E U o{troumnost svjesne `ene muslimanke i njeno poimanje bontona na sijelima spada i to da ne zijeva na sijelu, koliko je to god mogu}e. Ako je spopadne i obuzme zijevanje, poku{at }e da to sprije~i, koliko je mogu}e. Na to upu}uje plemenit Poslanik, s.a.v.s.,rije~ima: “Kada neko od vas zijeva, neka to prigu{i koliko je mogu}e.”866 Ako ne mo`e prigu{iti niti odagnati zijevanje, neka stavi ruku na svoja usta, kako to nare|uje Allahov Poslanik: “Kada neko od vas zijeva, neka stavi ruku na svoja usta, jer {ejtan ulazi kroz usta.”867 Zijevanje je, doista, ne{to ru`no i odvratno i ne{to {to ne dolikuje odgojenom ~ovjeku, te ga, stoga, treba sprije~iti ili izbje}i time {to }e otvorena usta prekriti rukom i na taj na~in sprije~iti da taj prizor vide prisutni. U tom smislu dolazi i uputa plemenitog Poslanika, s.a.v.s., koja podu~ava muslimane i muslimanke primjernom dru{tvenom pona{anju od kojeg prisutni na sijelu ne}e osje}ati odvratnost niti }e ih u~initi da osje}aju da je dosadno u njihovom dru{tvu osobi koja zijeva, te da ta osoba `eli da oni odu od nje. Ovo je upravo ono kako ne postupa `ena muslimanka koja je odgojena islamskim odgojem.

306

Li~nost `ene muslimanke

PRIDR@A VA SE ISLAMSKOG PRIDR@AV BONTONA PRI KIHANJU @eni muslimanki, koja poznaje propise svoje vjere, nije nepoznato da je islam taj koji je odredio bonton pri zijevanju na sijelima, kao i da je odredio bonton vezan za kihanje. Islam je podu~io muslimane i muslimanke {ta trebaju raditi kada ih obuzme kihanje, {ta }e tada re}i i {ta im se ka`e u vidu dove, a to je ono {to se u hadisu zove “Et - te{mitu”. Od Ebu - Hurejrea prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao: “Zaista Allah voli kihanje, a ne voli zijevanje. Pa, kada neko od vas kihne i zahvali Allahu, du`nost je svakog muslimana da mu ka`e: ‘Allah ti se smilovao’ (‘Jerhamukellah’). A {to se ti~e zijevanja, ono je od {ejtana, pa kada neko od vas zijeva, neka to sprije~i, onoliko koliko mo`e, jer kada neko zijeva, {ejtan mu se, doista, smije.”868 Ova neznatna refleksna pojava ne pojavljuje se tek tako u `ivotu ~ovjeka muslimana, a da za nju nema propisa, pravila i adaba koji ~ine da muslimani i muslimanke u dubinama svojih du{a osje}aju da je ova vjera u svemu dobro za njih. Ova vjera nije propustila ni jednu, ni veliku ni malu stvar, a da je nije uredila i odredila specifi~ne fraze i forme, vezane za svaku stvar, jer one dr`e ~ovjeka muslimana u neprestanoj vezi s Allahom, Gospodarem svjetova. Kada kihne `ena muslimanka, na njoj je da ka`e: “El - hamdu lillah” (‘’Hvala Allahu”), a na onom je ko ju je ~uo, da ka`e: “Jerhamukellah” (‘’Allah ti se smilovao”). Na njoj je, potom da ka`e dovu: “Jehidikumullah ve juslihu balekum” (‘’Allah vas uputio i pobolj{ao va{e stanje”). Ovako upu}uje hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kojeg bilje`i El - Buhari: “Kada neko od vas kihne, neka ka`e: ‘El - hamdu lillah’, a njegov brat ili drug, neka ka`e: ‘Jerhamukellah’. Kada ka`e: ‘Jerhamukellah’, neka ka`e: ‘Jehdikumullah ve juslihu balekum.’”869 Formulacija dove “Jerhamukellah” naziva se “Et - te{mitu” i mustehabb je da se ka`e onome ko zahvali Allahu prilikom kihanja. A ako ne zahvali Allahu, onda mu se i ne ka`u ove rije~i, a o tome Vjerovjesnik, s.a.v.s., ka`e: “Kada neko od vas kihne, pa zahvali Allahu, recite mu: ‘Allah ti se smilovao’, a ako ne zahvali Allahu, nemojte mu to ni re}i.”870 Od Enesa, r.a., prenosi se da je rekao: “Neka dva ~ovjeka kihnula su kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., te je jednom od njih rekao: ‘Jerhamukellah’, a drugom nije. Na to upita onaj kome nije Vjerovjesnik, s.a.v.s., uputio dovu: ‘Kihnuo je ovaj ~ovjek i ti si mu rekao ‘jerhamukellah’, a

Li~nost `ene muslimanke

307

i ja sam kihnuo, pa mi to nisi rekao?’ On mu odgovori: ‘Ovaj je zahvalio Allahu, a ti nisi izrazio zahvalnost Allahu.’”871 Prou~avaju}i ove formulacije koje je Vjerovjesnik, s.a.v.s., preporu~io kod kihanja, do izra`aja dolazi plemeniti cilj, a to je spominjanje i zahvaljivanje Allahu Jedinom, kao i u~vr{}ivanje niti bratstva, ljubavi, prijateljstva i iskrenosti me|u muslimanima i muslimankama. ^ovjek koji zahvali Allahu, d`.{., prilikom kihanja, zahvaljuje na osloba|anju reakcija, nadra`aja i podra`aja koji su stavljeni u pogon u njegovoj glavi. Onaj ko ga ~uje da zahvaljuje Allahu, moli Allaha da mu se smiluje, jer onaj ko zahvaljuje Allahu zaslu`uje trajnu Allahovu milost. A onaj ko ki{e, uzvra}a duljom i potpunijom dovom onome ko mu je rekao: “Allah ti se smilovao”, a ta dova obiluje zna~enjima dobra, ljubavi, samilosti i srda~nosti. Na ovaj na~in islam usmjerava spontane, nagonske i instinktivne pojave u `ivotu muslimana i muslimanki i ~ini ih prilikom koja ih podsje}a na njihovog Gospodara, a njihovi jezici izjavljuju Njemu zahvalu i u njihovim du{ama u~vr{}uju se niti ljubavi, samilosti i bratstva. U bonton kihanja spada i to da ~ovjek stavi ruku na svoja usta ili maramicu i da, koliko je mogu}e, uti{a glas koji to kihanje prati, a upravo tako je postupao i plemeniti Poslanik, s.a.v.s., prilikom kihanja. Od Ebu - Hurejrea prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., prilikom kihanja stavio bi svoju ruku ili dio odje}e na usta i uti{ao - ili spustio - time njegov popratni glas.” 872 Svjesna i islamski odgojena `ena muslimanka, u ovakvim iznenadnim situacijama koje iskrsnu pred ~ovjeka, ne zaboravlja postupiti onako kako je taj postupak muslimanima i muslimankama zacrtao Allahov Poslanik, s.a.v.s. Ona napamet zna dove koje se prenose od Poslanika,s.a.v.s., kako bi ih izrekla onda kada je spopadne kihanje ili kad neko drugi kihne, ili kako bi uzvratila dovu njene sestre muslimanke, u skladu s uputstvima plemenitog Poslanika, s.a.v.s., vezanim za islamski bonton kod kihanja.

NE @ELI RAZVOD BRAKA DRUGOJ @ENI KAKO BI JOJ TTA A @ENA USTUPILA SVOJE MJESTO Bogobojazna i svjesna `ena muslimanka osje}a da `ivi u muslimanskoj zajednici ~iji su ~lanovi njena bra}a i sestre. U takvom dru{tvu koje se pokorava njihovom Gospodaru,

308

Li~nost `ene muslimanke

smatra se zabranjenim varanje, prevara i obmanjivanje, kao i druga sramna svojstva koja uzimaju maha u dru{tvima koja ne tra`e uputu u Allahovoj, d`.{., uputi. Jedna od najodvratnijih lo{ih osobina jeste nastojanje `ene da o`enjenog ~ovjeka prisvoji sebi od njegove `ene, nakon {to se on razvede s njom, kako bi bio samo njen i kako bi samo ona u`ivala sva dobra. Bogobojazna `ena muslimanka veoma je daleko od ovakvih ru`nih i sramnih osobina koje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio u kontekstu njegove zabrane sli~nih ru`nih osobina i obi~aja. To se nalazi u hadisu kojeg bilje`e El - Buhari i Muslim od Ebu - Hurejrea koji ka`e: Allahov Poslanik, s.a.v.s.,rekao je: “Ne podi`ite cijenu robe, ne `ele}i je kupiti i neka ~ovjek ne prodaje robu koju upravo prodaje njegov brat (drugi ~ovjek). Neka onaj iz grada ne prodaje onome iz pustinje (sa sela). Neka ~ovjek ne prosi djevojku koju je ve} isprosio njegov brat (drugi mladi}). Neka `ena ne tra`i razvod braka drugoj `eni kako bi otela ono {to je u njenoj posudi.”873, 874 U predanju kod Buharije, tako|er, od Ebu - Hurejrea stoji: “Nije dozvoljeno `eni da tra`i razvod braka njenoj sestri (drugoj `eni), kako bi ispraznila njenu posudu, jer njoj pripada ono {to joj je odre|eno.”875 To je zato {to je muslimanka sestra drugoj muslimanki i ona vjeruje da }e ono {to joj je odredio Allah, d`.{., neizbje`no do}i i da ona nije istinska vjernica ako ne voli svojoj sestri (muslimanki) ono {to voli samoj sebi, kao {to to potvr|uje Allahov Poslanik, rije~ima: “Niko od vas nije vjernik sve dok ne bude volio svome bratu ono {to voli samome sebi.”876 Stoga muslimanka u svojoj svijesti i vjeri ima ono {to je {titi od zapadanja u zamku ove pogre{ke i prljanja u glibu ovog grijeha. ^uvaju}i sebe od zapadanja u ovu stra{nu klizavicu, ona tako postupa iz pokornosti prema Allahu, d`.{., Njegovom Poslaniku, s.a.v.s., odazivaju}i se njihovim naredbama i slijede}i visoke ljudske vrijednosti koje je islam ugradio u njenu li~nost, a ne zato da izbjegne sramotu koja poga|a `enu unutar dru{tva zbog tog stra{nog postupka, jer `ena nekad mo`e sakriti svoj postupak i djelo i spasiti se od kritike i dru{tvene osude, ali ona se ne mo`e spasiti od Allaha, Gospodara Mo}i i Uzvi{enosti, Koji zna tajne i ono {to je skriveno, Koji zna poglede koji kriomice gledaju i Koji zna ono {to srca kriju.

Li~nost `ene muslimanke

309

ODABIRE POSAO KOJI ODGOV ARA ODGOVARA NJENOJ @ENSTVENOSTI Islam je s ple}a `ene muslimanke odstranio teret rada, kako bi izdr`avala samu sebe i odredio je njenom ocu, ili bratu, ili mu`u, ili nekom od njene bli`e rodbine da tro{i na nju i da se brine o njoj. Stoga, svjesna `ena muslimanka ne i{~ekuje da radi van svoje ku}e, osim ako ima potrebu za zaradom, po{to nema nikoga ko }e joj garantovati ~astan i slobodan `ivot, ili po{to njeno dru{tvo ima potrebu za njenim radom kako bi obavljala posao za koji se specijalizovala, koji bi odgovarao njenoj `enstvenosti i koji bi ~uvao njenu ~ast, vjeru i ahlak. Islam je obavezao mu{karca da osigurava opskrbu svojoj porodici i zadu`io ga je tro{kovima `ivota, kako bi `enu oslobodio za bra~ni `ivot i maj~instvo. Ona je cvijet ku}e, njena intimnost, ljepota, miomiris i vedrina; ona je mozak organizacije ku}nih poslova, dobrota i nje`nost koja prodire u sve pore doma i lebde}i duh koji kru`i oko svoje djece. Ovo je islamski pogled na `enu i porodicu i ovo je njegova filozofija u bra~nom i porodi~nom `ivotu. Nasuprot ovome, nalazi se filozofija zapada vezana za `enu i ku}u, porodicu i djecu. Djevojka kada dostigne odre|en broj godina, a to je u ve}ini slu~ajeva sedamnaest godina, njen otac ili brat ili bilo ko drugi iz njene bli`e rodbine nije obavezan da tro{i na nju niti da se brine o njoj, nego je na njoj da tra`i posao kako bi se brinula o sebi - i da sabire ono {to }e predo~iti svom budu}em mu`u, a to nazivaju “mirazom.”A kada se uda, na njoj je da u~estvuje, zajedno sa svojm mu`em, u osiguranju opskrbe za doma}instvo i djecu. Kada ostari i ako je jo{ uvijek u mogu}nosti da zara|uje, na njoj je da nastavi s radom kako bi stekla mo}, makar imala i bogatu djecu. Nema sumnje da mudra `ena muslimanka shvata ogromni kontrast i veliku razliku izme|u stanja `ene muslimanke i `ene na Zapadu. U prvom nalazi se po{tovanje `ene, njena za{tita i sigurno osiguranje njenog ~asnog i uzvi{enog `ivljenja, a u drugom je iscrpljivanje `ene, njeno preoptere}ivanje, naprezanje i njeno omalova`avanje, a posebno kada do|e u godine starosti. Uslijedile su optu`be zapadnih mislilaca zbog svega onog {to je lo{e, a {to se de{ava `eni na Zapadu, od kraja pro{log stolje}a. Po~eli su upozoravati svoje narode na srozavanje zapadne civilizacije koje }e se desiti ukoliko se nastavi s pogre{kama koje nastaju izlaskom `ene iz njene ku}e, cijepanjem porodice i lutanjem djece. Veliki islamski aktivista dr. Mustafa es - Siba’i, Allah mu se smilovao, u svojoj knjizi “El -

310

Li~nost `ene muslimanke

Mer’etu bejnel - fikhi vel - kanuni” (@ena izme|u fikha i zakona), sakupio je u vezi s ovim pitanjem jedan dio mi{ljenja zapadnih mislilaca. Ta mi{ljenja odra`avaju `estoki gnjev i duboku bol koju osje}aju ovi mislioci zbog stanja u kojem se nalazi `ena na Zapadu. Izlo`it }u neka od ovih mi{ljenja u kojim se nalazi `iva slika stanja `ene na Zapadu. Francuski stru~njak za filozofiju ekonomije D`ul Sejmon, ka`e: “@ene su postale tkalje, daktilografkinje, itd...Vlada ih je iskoristila u svojim postrojenjima - radnim mjestima, ~ime one zara|uju nekoliko nov~i}a, ali su nasuprot tome potkopale i poru{ile temelje svojih porodica. Da, mu{karac je po~eo iskori{tavati zaradu svoje `ene, ali nasuprot tome, njegova zarada se umanjuje zbog toga {to mu ona konkuri{e u njegovom poslu.” On, tako|er, ka`e: “Postoje od njih i naprednije `ene koje rade u knjigovodstvu, prodavnicama, koje u vlada koristi u obrazovanju. Me|u njima mnoge `ene su i u francuskim telegrafima, po{tama, `eljeznicama i bankama, ali ova zaposlenja odvajaju ih od njihovih porodica.”877 On, tako|er, ka`e i sljede}e: “@ena treba da ostane `ena. Ona ovom svojom svojstveno{}u mo`e da prona|e svoju sre}u i da je pokloni `eni sli~noj njoj. Hajde da popravimo stanje `ena, ali ne i da ih promijenimo, da se ~uvamo i strepimo od onih koji su ih pretvorili u mu{karce, jer su one time izgubile mnogobrojno dobro, a mi gubimo sve. Priroda je uredila sve ono {to je stvorila878, pa hajde da je prou~avamo, da budemo aktivni u njenom pobolj{anju, da strahujemo od svega onoga {to udaljava od njenih zakonitosti i njenih modela.”879 Poznata engleska spisateljica Eni Rord ka`e: “Da na{e k}eri rade u ku}ama kao slu{kinje, ili poput slu{kinja, bolje je i manje zlo od njihovog zapo{ljavanja u fabrikama. Tako djevojka postaje zaga|ena kojekakvim prljav{tinama, a ljepota njenog `ivljenja ide u nepovrat. Kamo sre}e da su na{e zemlje poput muslimanskih zemalja u kojim je ljepota u ~ednosti, nje`nosti i ~istoti. Slu{kinja i rob pru`aju ugodan i rasko{an `ivot i pona{aju se onako kako se pona{aju djeca uku}ana i ne ~ini im se ni{ta na`ao. Da, sramota je za engleske gradove da se njihove k}eri, na primjer, ~ine poro~nim zbog mnogostrukog mije{anja s mu{karcima. [ta nam je pa ne idemo za tim da djevojka radi ono {to je u skladu s njenim prirodnim nagonom za odr`avanjem ku}e i za ostavljanjem mu{kih poslova mu{karcima, kako bi se sa~uvala njena ~ast?!”880 @ena na Zapadu zavidi `eni muslimanki i `udi za tim da u`iva, makar u jednom dijelu onoga {to u`iva `ena muslimanka, kao {to su njena prava, po{tovanje, za{tita i sigurnost. Dokazi o tome su mnogobrojni, a neke smo ve} napominjali.881 Jedan od njih je i mi{ljenje djevojke Italijanke koja studira pravo na Oksfordskom univerzitetu, nakon {to je ne{to ~ula o pravima `ene u islamu i kako joj je islam podario sve vidove po{tovanja time {to ju je oslobodio osiguravanja `ivotne opskrbe, nakon {to joj je

Li~nost `ene muslimanke

311

omogu}io zavr{enje njene bra~ne i porodi~ne poslanice. Ona ka`e: “Ja doista, zavidim `eni muslimanki i voljela bih da sam ro|ena u va{im zemljama.”882 Ova se istina u~vrstila i u mislima `ena koje predvode `enske pokrete u arapskim zemljama, a posebno kod nepristrasnih `ena. Gospo|a Selma el - Hafar el - Kezberi koja je vi{e puta posjetila Evropu i Ameriku, u novinama “El - Ejjam”, (izdate 3. septembra 1962. god), komentari{u}i govor [efika D`ebrija u njegovoj knjizi “Erdus - sahri” o te{kom polo`aju `ene u Americi, ka`e: “Putopisac, na primjer, zapa`a da Amerikanci usmjeravaju svoju djecu kroz igru od ranog djetinjstva da vole sprave i herojstva, kao {to uo~ava da su `ene po~ele raditi mu{ke poslove u fabrikama automobila, da ~iste puteve, te on tako iskazuje svoj bol zbog te{kog i nesretnog polo`aja `ene koja tro{i svoju mladost i svoj `ivot u onome {to ne odgovara njenoj `enstvenosti, karakteru niti njenom temperamentu. Usre}ilo me je ono {to je rekao gospodim D`ebri, jer sam se vratila sa svog putovanja u Ameriku od prije pet godina, `ale}i za stanjem `ene koje joj je donio val slijepog izjedna~avanja, te je postala bezobzirna u svojoj borbi za opstanak. Ona je, ~ak, izgubila i svoju slobodu, apsolutnu slobodu za koju se dugo borila, jer je postala zarobljenikom aparata i vremena. Povratak je postao te`ak i uistinu je `alosno da `ena izgubi ono {to je najveli~anstvenije i najuzvi{enije {to joj je “priroda “darovala, mislim na njenu `enstvenost, a potom i njenu sre}u. Neprestani i iscrpljuju}i posao uskra}uje joj male u`itke koji su prirodno skloni{te i za `enu i za mu{karca. A ni{ta drugo ne mo`e otvoriti pupoljke i ra{iriti njihov miris do `ena i doma}ica. U krugu i unutar same porodice nalazi se sre}a dru{tva i pojedinaca, kao i izvor nadahnu}a i izvori{te dobra i kreacije. Bacanje `ene u kovitlac posla, u sredi{te `ivotne borbe, da pravi konkurenciju mu{karcima kako bi zauzela njihova mjesta ili kako bi zajedno s njima u~estvovala u poslu na tim mjestima, bez potrebe koju iziskuje op}i interes, ~ista je zabluda i bijedno posrtanje koje je zadesilo narode u periodima dekadence, smutnje, lutanja i zablude. @ena muslimanka, koja je obasjana uputom Knjige svoga Gospodara i praksom Njegovog Poslanika, s.a.v.s., nije nikako zadovoljna da bude ba~ena u tu u`arenu pe}. Ona odbija biti jeftina roba koju }e progutati pohlepni bogata{i, ili da bude zasljepljuju}a marioneta koja zabavlja bezobrazne poluljude. Ona u potpunosti odbacuje takav la`ni, neispravni progres koji poziva tome da `ena iza|e otkrivena, prozirne odje}e, razgoli}ena, pokazuju}i svoje dra`i i ukrase, kako bi uz mu{karca radila na radnim mjestima. Ona svojm ~asnim, ~vrstim, razboritim i mudrim stavom, svojoj zemlji, svom dru{tvu i svom narodu ~ini veliku uslugu, kao i svojim pozivom da prestane ova velika komedija u vidu tiskanja `ena i mu{karaca u njihovim poslovima. A sve ono {to prati ovu komediju, poput izopa~enosti u ahlaku (moralu), zapu{tanja porodice i rasipanje imetka, doista, je ve}e od koristi koju `ena pru`a na svom poslu. Na to ukazuju

312

Li~nost `ene muslimanke

rije~i poglavara Sjeverne Koreje na kongresu Unije `ena, koji je odr`an u njegovoj zemlji 1971.god.: ‘Mi, doista, ~inimo da `ene u|u u dru{tvo, sigurno ne zato {to imamo manjak radne snage. Da otvoreno ka`emo, ono {to sada dr`ava podnosi zbog upo{ljavanja `ena ve}e je od koristi koju `ene pru`aju dr`avi putem u~estvovanja u poslu, nakon {to su u{le u dru{tvo.’ Potom je rekao: ‘Onda, za{to `elimo da se `ene aktiviraju u njihovom izlasku u dru{tvo? To je stoga {to njihov izlazak uglavnom ima za cilj revolucioniziranje `ena i njihovo modifikovanje prema modelu radni~ke klase putem dru{tvenog `ivota. Na{a partija ohrabruje izlazak `ena u dru{tvo putem njihove aktivnosti, radi revolucioniziranja `ena i njihovog pretvaranja u radni~ku klasu, bez obzira koliko to ko{talo dr`avu.’” Nesumnjivo je da je svjesna i mudra `ena muslimanka spoznala svoj put i stazu kojom kro~i, nakon {to je uvidjela veliku razliku izme|u Allahovog zakona i zakona d`ahilijeta, te je izabrala Allahov zakon, ne gledaju}i i ne obaziru}i se na neznabo`a~ke i lahkomislene povike, koji iskrsavaju s vremena na vrijeme i otud i ovdud. “Zar oni tra`e da se kao u pagansko doba sudi? A ko je od Allaha bolji sudija narodu koji ~vrsto vjeruje?”883

NE OPONA[A MU[KARCE Doista, `ena koja se ponosi svojom li~no{}u muslimanke, nikada ne opona{a mu{karce, jer zna da je `enino opona{anje mu{karca kao i mu{kar~evo opona{anje `ene haram (zabranjeno) u [erijatu. Allahova Mudrost i Njegov vje~iti Zakon u svemiru, `ivotu i u ~ovjeku odre|uju da li~nost mu{karca ima odre|ene specifi~nosti u odnosu na `enu i da `ena ima odre|ene specifi~nosti u odnosu na mu{karca, jer svako od njih ima svoju specifi~nu ulogu u `ivotu. Ova specifi~nost osnovne funkcije svakog pola, kao i njegova uloga u `ivotu, u potpunosti je povezana sa specifi~no{}u li~nosti svakog pola, to jest, putem razli~itosti mu{karca od `ene i `ene od mu{karca. Islam je stvari postavio na njihova mjesta preciziraju}i ulogu mu{karca i `ene u `ivotu i olak{avaju}i svakom od njih ulogu zbog koje je stvoren. Svaki izlazak iz ovog bo`anskog okvira predstavlja izlazak iz okvira prirode u kojoj je Allah, d`.{., stvorio ljude, kao {to predstavlja falsificiranje ljudske naravi i odstupanje od postojane i iskonske originalnosti. To je ono {to preziru oba pola, a nema boljeg dokaza za to od toga da `ena prezire `enskobanjastog, malaksalog mu{karca koji opona{a `ene, kao {to mu{karac prezire grube, mu{kobanjaste `ene koje opona{aju mu{karce. Izgradnja svijeta i sre}a ~ovje~anstva ne}e biti potpuni i pravilni osim ispoljavanja specifi~nosti svakog od dva pola, u`ivanjem

Li~nost `ene muslimanke

313

svakog od njih u specifi~nostima drugog pola i njihovim zajedni~kim potpomaganjem u izgradnji svijeta i usre}enju ~ovje~anstva. Zbog svega ovoga dolaze strogi i kategori~ki islamski tekstovi koji obe}avaju kaznu za mu{karce koji opona{aju `ene i kaznu za `ene koje opona{aju mu{karce. Od Ibn - Abbasa, r.a., prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., prokleo je mu{karce koji opona{aju `ene i `ene koje opona{aju mu{karce.”884 Od Ibn - Abbasa, r.a., tako|er, prenosi se da je rekao: “Vjerovjesnik, s.a.v.s., prokleo je `enskobanjastog mu{karca i mu{kobanjastu `enu” i rekao je: ‘Izvedite ih iz njihovih ku}a.’” Rekao je: “Pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s., izveo nekog ~ovjeka, a Omer je izveo neku `enu.”885 A od Ebu - Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., prokleo je mu{karca koji obla~i `ensku odje}u i `enu koja obla~i mu{ku odje}u.”886 Onog dana kada su muslimani bili u `ivotnoj snazi, kada im je sudio [erijat, kada su njihova dru{tva bila obasjana svjetlo{}u islama, nije bilo nikakvog traga problemu opona{anja `ena mu{karaca i mu{karaca `ena. A danas, nakon {to se za{tita islama naglo udaljila od muslimana, nakon {to se njegovo svjetlo ugasilo u njihovim dru{tvima, u tim mnogobrojnim dru{tvima nalazimo djevojke koje obla~e uske pantalone ocrtavaju}i njihova tijela i ko{ulje koje su ra{irene i me|u mu{karcima i me|u `enama. One su otkrile svoje glave, razotkrile svoje mi{i}e, sve dok nisu postale poput mladih mu{karaca. Isto tako, mi nalazimo i skupinu `enskobanjastih, dugokosih mladi}a koji su oko svojih vratova objesili zlatne lan~i}e koji ukazuju na njihova razotkrivena prsa. Pustili su svoju kosu i i{~e{ljali je tako da njihova glava izgleda poput glave neke djevojke, da je, ~ak, te{ko uo~iti razliku me|u njima. Ovo su mizerni prizori koji se javljaju u nekim islamskim zemljama koje su pretrpjele idejnu agresiju i u kojim su mnogi mladi}i do`ivjeli duhovni poraz. To su prizori koji su strani islamskim narodima, njihovim zajednicama, vrijednostima i islamskim obi~ajima. Ti prizori do njih sti`u podjednako i sa iskvarenog Zapada i sa nevjerni~kog Istoka, gdje su se ra{irile razli~ite tendencije, od egzistencijalisti~ke, do nihlisti~ke, kao i druge zablude, putem kojih je ~ovje~anstvo skrenulo s pravog puta i zapalo u veliku nesre}u, jer su ga udaljili od njegove ~iste i ispravne naravi ka ekscentri~nosti, anomalijama i devijacijama, jer su tim narodima povratile natrag najte`e posljedice, najmu~nije defektnosti i najopasnije bolesti, a od svega ovoga nas poga|aju samo posljedice. @ivot `ena i mu{karaca koji su zalutali od Allahove upute, ra{irio se u nekim muslimanskim zemljama, nakon {to je raskinut hilafet, nakon {to se raspalo jedinstvo ummeta i nakon {to su se u nekim muslimanskim zajednicama i dru{tvima uzdrmale mnoge njegove vrijednosti. Tako su ti mu{karci i `ene, koji su izuzeci, postali strani dijelovi tijela islamskog ummeta. Oni se udaljavaju od njegovog jasnog puta, njegove postojane vrijednosti i njegovog specifi~nog karaktera.

314

Li~nost `ene muslimanke

POZIV A KA ISTINI POZIVA @ena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, zna da ~ovjek nije uzalud stvoren na ovome svijetu, nego je stvoren radi toga da ispuni svoju zada}u, ponese emanet i da izvr{i svoju obavezu, a to je ibadet Allahu, d`.{.: “D`ine i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju.” 887 Ibadet Allahu o~ituje se u svakom pozitivnom i konstruktivnom ljudskom pokretu, u izgradnji svemira, u ostvarenju Allahove Rije~i na Zemlji i u sprovo|enju Njegovog programa u `ivotu. Sve ovo je Istina kojoj muslimani i muslimanke trebaju pozivati druge ljude. Otud iskrena `ena muslimanka osje}a svoju obavezu, onoliko koliko je u mogu}nosti, pozivanja drugih `ena ka Istini, u koju ona vjeruje, `ele}i time posti}i veli~anstvenu nagradu koju je Allah, d`.{., obe}ao onima koji pozivaju Allahu, kao {to se to navodi u Vjerovjesnikovim, s.a.v.s., rije~ima upu}anim Aliji, r.a.: “Tako mi Allaha, da Allah putem tebe uputi na pravi put jednog ~ovjeka, bolje je nego da posjeduje{ blago crvenih deva.”888, 889 Lijepa rije~ koju `ena muslimanka uputi u dru{tvu `ena koje su u zabludi, ili koju uputi `eni koja je zalutala od Allahove upute, te ta rije~ ostavi traga na du{ama, za to }e se sestri misionaru vratit veli~anstvena nagrada koja prevazilazi bogatstvo crvenih deva, koje je bilo najdragocjenije blago Arapa u to doba. Ovoj nagradi pridodaje se nagrada one `ene koja je pomo}u nje upu}ena na pravi put, kao {to nas o tome obavje{tava plemeniti Poslanik, s.a.v.s.: “Onaj ko poziva na pravi put, imat }e nagradu poput nagrade onih koji ga slijede, a to ne}e nimalo umanjiti od njihove nagrade.”890 @ena muslimanka koja je misionar nimalo ne omalova`ava svoj kapital u znanju kada poziva `ene ka Allahu. Dovoljno joj je da prenese znanje koje je stekla ili savjete i uputu koju je ~ula, makar to bio jedan ajet iz Allahove Knjige, a to Vjerovjesnik, s.a.v.s., oporu~uje svojim ashabima: “Dostavite od mene makar jedan ajet...”891 Ovaj ajet, ili ova jedna rije~ misionara mo`e nai}i na skrovi{te imana, jer se u du{i `ene koja slu{a, upali iskrica upute, te ona prihvati Istinu i njen cijeli `ivot osvjetljava blistavom svjetlo{}u Istine. Zato `ena muslimanka, misonarka, ne `ali truda u pozivanju `ena ka Istini, a to im je veoma potrebno u ovom vremenu, `ele}i time posti}i Allahovo zadovoljstvo, {ire}i time

Li~nost `ene muslimanke

315

svijest me|u `enama koje jo{ nisu stekle ovu svijest, kulturu i usmjerenje, nude}i dokaz da je ona vjernica koja svojoj sestri (muslimanki) voli ono {to voli samoj sebi. Ovo je moral misionarke, koja se isti~e me|u obi~nim `enama. To je, doista, veli~anstven i visok moral koji isti~e i veli~a Allahov Poslanik, s.a.v.s., i koji njemu poziva, rije~ima: “Neka Allah uljep{a i da blagodat ~ovjeku koji je od nas ne{to ~uo i to prenio onako kako je ~uo. Pa, mo`da je onaj kome je to saop}eno bolji od onoga ko je to ~uo i prenio.”892 @ena muslimanka, prosvijetljena uputom Knjige i sunneta, sli~i svjetljci koja obasjava put `enama koje idu u tamnoj i mra~noj no}i. Ona ne mo`e svoju svjetlost zakloniti od njenih sestara koje posr}u u pomr~ini tamne no}i, nakon {to je uvidjela kako je ogromna nagrada koju je je Allah pripremio za iskrene i istnoljubive misionarke.

NARE\UJE ^INJENJE DOBRA, A ODVRA]A OD ZLA Obaveza nare|ivanja ~injenja dobra i odvra}anja od zla ne ograni~ava se samo na mu{karce, nego podjednako obuhvata i mu{karca i `enu, kao {to se to nalazi u rije~ima Uzvi{enog Allaha: “A vjernici i vjernice prijatelji su jedni drugima: tra`e da se ~ine dobra djela, a od nevaljalih odvra}aju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojma }e se Allah sigurno smilovati. - Allah je, doista, silan i mudar.” 893 Islam je `enu postavio na ovo visoko dru{tveno mjesto time {to joj je u zadatak stavio ovu veli~anstvenu dru{tvenu obavezu, obavezu nare|ivanja ~injenja dobra i odvra}anja od zla, jer je po prvi put u historiji u~injeno da ona nare|uje, a bila je poznata, osim u svijetu islama, samo kao ona kojoj se nare|uje. I prema ovom zadu`enju, koje je u stvari po~ast, `ena muslimanka se obavezom nare|ivanja ~injenja dobra i odvra}anjem od zla unapre|uje u granicama i sferama koje odgovaraju njenoj `enstvenosti i koje ulaze u okvir njenog polja djelovanja i njene specijalnosti, te se tako suprotstavlja zlu, kojeg ima podosta u svijetu `ena. Kada ga vidi, zabranjuje ga razborito{}u, razmatranjem, mudro{}u, dobrodu{no{}u i lijepim pristupom, te to zlo otkloni rukom, ako je u mogu}nosti, a da njeno otklanjanje ne izazove jo{ ve}i nered, a ako nije u mogu}nosti, svojim jezikom obznani ono {to je ispravno, a ako ni to nije u mogu}nosti, onda svojim srcem odbacuje ono {to nije ispravno. Ona }e razmi{ljati o na~inima i metodama koji }e dovesti do njegovog otklanjanja i iskorjenjivanja. Ovaj na~in otklanjanja zla, na~in je koji

316

Li~nost `ene muslimanke

je naredio Poslanik, s.a.v.s., svojim rije~ima: “Ko od vas vidi neko zlo, neka ga otkloni rukom, pa ako ne mogne, onda svojim jezikom, a ako ni to ne mogne, onda svojim srcem, a to je najslabiji vid imana.”894 Prosvije}ena `ena muslimanka, kada obavlja svoju obavezu nare|ivanja ~injenja dobra i odvra}anja od zla, savjetuje svoje sestre, zalutale muslimanke ili one koje su uskra}ene u slije|enju upute ~istog islama. A vjera je savjetovanje, kao {to je to veoma koncizno, jezgrovito i statisti~ki dotjerano utvrdio Allahov Poslanik, s.a.v.s. kada je cijelu vjeru sa`eo u jednu rije~, a to je “savjetovanje”. Po{to je vjera savjetovanje, neminovno je da se izvr{ava obaveza nare|ivanja ~injenja dobra i odvra}anja od zla, kako bi se ostvarilo savjetovanje koje je spomenuo Allahov Poslanik, s.a.v.s., a koje je temelj vjere: “Vjera je iskren i ~ist odnos.” Rekli smo: ‘Prema kome?’ Rekao je: ‘Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom Poslaniku, starje{inama muslimana i ostalim muslimanima.’”895 Javno savjetovanje i nare|ivanje ~injenja dobra i odvra}anja od zla u `enskim sredinama, od mudre i svjesne `ene muslimanke, dovest }e do ispravljanja mnogih stvari i ra{irenih stanja kod `ena, a koja se zasnivaju na tradiciji, obi~aju i kontinuitetu, {to je suprotno uputi islama i njegovoj mudrosti, a {to se ~esto de{ava u sredinama zalutalih `ena. @ena muslimanka, ako se suprotstavi uspostavljanju ovih obi~aja i ako se prihvati jasnog izra`avanja islamskog stanovi{ta o njima, to }e njenom dru{tvu i njenom narodu pru`iti najbolje djelo i ona }e biti jedna od najboljih osoba. “Neki je ~ovjek ustao do Vjerovjesnika, s.a.v.s., dok je on bio na minberu i upitao: ‘Allahov Poslani~e! Koji ljudi su najbolji?’ Odgovorio je: ‘Najbolji ljudi me|u vama su oni koji najvi{e u~e Kur’an, koji su najbogobojazniji, koji najvi{e nare|uju ~injenje dobra, koji najvi{e zabranjuju zlo i koji najvi{e od vas obilaze i odr`avaju rodbinske veze.’”896 Na taj na~in prosvije}ena `ena muslimanka, koja ima ulogu i zada}u u `ivotu, ne pre{u}uje ono {to je lo{e niti odustaje od poja{njenja istine, kao {to nije ni zadovoljna devijacijama. Ona neprestano radi na koristi za njene sestre u islamskom dru{tvu i na njihovom izbavljenju iz tromosti, zaostalosti, neznanja i devijacije u kojima se nalaze. Ona izvr{ava svoju obavezu nare|ivanja ~injenja dobra i odvra}anja od zla, povode}i se za naredbom Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s., {tite}i se od Allahove kazne koja obuhvata dru{tva u kojim se ne podi`u glasovi koji nare|uju dobro, a zabranjuju zlo. Po{to je Ebu - Bekr, r.a., postavljen za halifu, popeo se na minber, zahvalio Allahu, a potom rekao: “O ljudi, vi doista, u~ite ovaj ajet: ‘O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, ne}e vam nauditi onaj koji je zalutao!...‘ 897, a vi ga ne postavljate na njegovo mjesto. Ja sam, uistinu, ~uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da ka`e: ‘Doista, ljudi kada vide zlo, pa ga ne promijene, Allah }e ih brzo sve kazniti.’”898 Muslimanka, koja je iskrena u svom islamu, koja je ispunjena imanom i ~iji je um

Li~nost `ene muslimanke

317

prosvijetljen svjetlo{}u bo`anske upute, neprestano se kre}e na putu dobra, nare|uje ~injenje dobra, a odvra}a od zla, upu}uje savjet, popravlja iskvarene stavove i ne dozvoljava samoj sebi neaktivnost, pasivnost, nezainteresovanost niti opu{tenost, kao {to nikada ne zanemaruje neko od pitanja koje se doti~e vjere i njenih obreda, a niti izbjegava njenu uputu i njen duh. Pitanja vjere i akide (vjerovanja) predstavljaju ozbiljnost u kojem nema {ale i nije dozvoljeno {utjeti na bilo koju devijaciju ili pogre{ku u vjeri, jer }emo u suprotnom zapasti u situaciju u koju su zapali `idovi, onog dana kada se Allah rasrdio na njih, jer je vidio kod njih popustljivost, lijenost i nezainteresovanost u pitanjima njihove vjere. “Me|u sinovima Israilovim koji su bili prije vas, kada bi neko od njih uradio neko pogre{no djelo pa mu neko to zabrani, pravdaju}i se, sutradan bi sjedio zajedno s njime, jeo i pio, kao da ga nije vidio da grije{i. Kada je Uzvi{eni Allah to vidio kod njih, u~inio je njihova srca me|usobno suprotstavljenim ’jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, zato {to su se bunili i uvijek granice zla prelazili.’ ’Tako mi Onoga u ^ijoj ruci je moja du{a, ili }ete nare|ivati ~injenje dobra, odvra}ati od zla, spre~avati onoga ko zlostavlja i privoliti ga na istinu ili }e, u protivnom, Allah va{a srca okrenuti jedne protiv drugih i prokleti vas kao {to je njih prokleo.’”899

SNALA@LJIV A JE I MUDRA SNALA@LJIVA U SVOM MISIONARSTVU @ena muslimanka, misionarka, snala`ljiva je, o{troumna i dovitljiva u svom misionarstvu, mudra je i pa`ljiva u svom obra}anju `enama koje poziva u vjeru. Ona procjenjuje njihov intelektualni i dru{tveni polo`aj i na lijep na~in ulazi u njihova srca i umove svojom mudro{}u i savjetom, kao {to to preporu~uje ~asni Kur’an: “Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj...” 900 Sestra misionarka pazi na oduljivanje, dosadu i optere}enje slu{ateljica, te ne oduljuje svoj govor i u svom govoru ne obuhvata nejasna pitanja koja je te{ko razumjeti, nego im predo~ava misao koju im `eli dostaviti putem jasne konciznosti koja ne ostavlja zna~enje nedore~enim, zanimljivim i privla~nim stilom koji nije zamoran i u nekoliko navrata kako bi, ona koja se poziva u vjeru, mogla shvatiti misao koja joj se izla`e i prezentira i kako bi to mogla primijeniti s lahko}om, zadovoljstvom i velikom `eljom. Ovako je Allahov Poslanik, s.a.v.s., postupao kada bi savjetovao ljude (vazio ljudima), kao {to nas o tome obavje{tava ~asni ashab Abdullah bin Mesud, r.a. Abdullah bin Mesud, r.a., bio se obavezao da }e ljudima vaziti svakog petka, te mu je neki ~ovjek rekao: “O Ebu - Abdurrahman, volio bih kad bi nas podsje}ao (vazio nam) svaki dan.” Odgovorio mu je: “Jedino {to me u tome spre~ava jeste to {to ja prezirem da vam

318

Li~nost `ene muslimanke

dosa|ujem. Ja vas, doista, s vremena na vrijeme savjetujem901, kako nas je savjetovao Allahov Poslanik, s.a.v.s., boje}i se da nam ne postane dosadno.”902 Najneophodnije osobine dovitljive, o{troumne i mudre aktivistkinje jesu da bude blaga i ljubazna prema onima koje poziva u vjeru, pa je strpljiva zbog nedovoljnog razumijevanja nekih od njih, nepoznavanja mnogih vjerskih pitanja, ponovljenih gre{aka i dosadnih i mnogobrojnih pitanja; povodit }e se u tome za poglavarom svih misionara i misionarki, Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., koji je bio primjer strpljivosti, tolerancije, uvi|avnosti, blagosti, {irokogrudnosti i koji je pristupao onima koji ga pitaju kao dragi i prisni upu}iva~ i kao u~itelj, korektor i reformator. Nije mu smetalo njihovo sporo razumijevanje niti su mu bila dosadna njihova mnogobrojna pitanja, kao ni njegovo neprestano ponavljanje odgovora na ta pitanja, sve dok ih dobro ne bi razumjeli i dok ne bi od njega oti{li zadovoljni i radosni zbog toga {to su razumjeli. Jedan od dokaza za to jeste i predanje koje prenosi ashab Muavija bin el - Hakim es Sulemijj, r.a., koji ka`e: “Klanjao sam s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., kada je neki ~ovjek903 kihnuo, te sam rekao: ‘Jerhamukellah (Allah ti se smilovao).’ Ljudi su bacili pogled na mene, pa sam rekao: ‘Te{ko mu majci, {ta gledate u mene?’ Po~eli su udarati rukama po svojim butinama. Uvidio sam da me u{utkuju904, pa sam za{utio. Po{to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao, a kao otac i kao majka mi je bio, nisam vidio prije njega, a ni poslije njega boljeg u~itelja. Tako mi Allaha, nije me korio niti me je udario, a ni izru`io. Rekao je: ‘U ovom namazu nije ispravno da ljudi govore. On je, doista, slavljenje, veli~anje i u~enje Kur’ana’, ili kako je ve} rekao Allahov Poslanik, s.a.v.s. Rekao sam: ‘Allahov Poslani~e! Ja sam u ovom novom vremenu neznalica. Allah nam je poslao islam, a me|u nama ima ljudi koji idu vra~evima!’ Rekao je: ‘Pa, nemoj im ti i}i.’ Rekao sam: ‘Me|u nama ima i ljudi koji su praznovjerni!’ Rekao je: ‘To je ne{to {to nalaze u svojim prsima i to ih ne spre~ava.’”905, 906 U ahlak uspje{ne i mudre misionarke i u njen privla~ni i efikasani metod (pozivanja u vjeru) spada i to da ona ne poni`ava one koje su ne{to lo{e u~inile, zbog tog lo{eg djela, niti `ene koje imaju nedostatak, zbog njihovog nedostatka. Naprotiv, ona je blaga i lijepo postupa prilikom dijaloga njima. Ona im blago, a ne direktno, ukazuje na njihova lo{a djela i na njihov nedostatak, tra`e}i od njih da se mudro i razborito oslobode tih lo{ih stvari i nedostataka. Ona tako postupa vode}i brigu o tome da ne povrijedi njihove osje}aje i da njihove du{e ne pobjegnu pred pozivom u vjeru. Ovo je mudar i razborit metod koji prodire do du{a, koji najvi{e ostavlja traga na srca i koji je najuspje{niji u lije~enju nedostataka i du{evnih, moralnih i dru{tvenih bolesti. To je metod koji je slijedio Allahov Poslanik, s.a.v.s., u svom va’zu (savjetovanju). Ai{a, r.a., kazuje: “Vjerovjesnik, s.a.v.s., kada bi mu ne{to rekli o nekom ~ovjeku, ne bi rekao: ‘[ta je tom

Li~nost `ene muslimanke

319

i tom ~ovjeku pa to ka`e?’, ali bi rekao: ‘[ta je tim ljudima, pa govore to i to?!’”907 Me|u svojstva misionarke koja su va`na i obavezuju}a za uspjeh u njenom misionarstvu, svakako se ubrajaju i obja{njavanje, jasno}a i ponavljanje koje nije zamorno, dok ne prevlada mi{ljenje da su one, kojim se obra}a, shvatile govor koji su ~ule i da je on prodro do njihovih srca. Ovo je, tako|er, ~inio Allahov Poslanik, s.a.v.s., kao {to to kazuje Enes, r.a.: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi ne{to (va`no) govorio, ponovio bi to tri puta, kako bi se razumjelo, a kada bi do{ao do naroda i poselamio ih, poselamio bi ih tri puta.”908 A Ai{a, r.a., kazuje: “Govor Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bio je razgovijetan. Razumio ga je svako ko ga je slu{ao.”909

DRU@I SE S KREPOSNIM @ENAMA @ena muslimanka trudi se da u svojoj povezanosti s drugim `enama odabire kreposne `ene me|u njima, kako bi joj bile sestre i prijateljice. Ona se prijazno osje}a u njihovom dru{tvu, me|usobno se potpoma`e s njima u dobro~instvu, bogobojaznosti, dobrim djelima, usmjeravanju `ena u sredinama u kojim je nedostatna islamska svijest i njihovom osvije{}ivanju. Dru`enje s kreposnim `enama i sijeljenje s njima neprestano donosi dobro, korist i sveobuhvatnu nagradu. Sve to kod `ena u njihovim dru{tvima pove}ava postojanost u mi{ljenju, kao {to pove}ava njihovu obrazovanost u vjeri i njihovo prihvatanje Istine. Stoga, u Kur’anu ~asnome i dolazi podstrek na takvo pona{anje. “Budi ~vrsto uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i nave~er iz `elje za Licem Njegovim, i ne skidaj o~iju svojih s njih iz `elje za sjajem u `ivotu na ovome svijetu, i ne slu{aj onoga ~ije smo srce nehajnim prema Nama ostavili i koji strast svoju slijedi i ~iji su postupci daleko od razboritosti.” 910 Iskrena `ena muslimanka voli samo kreposne, bogobojazne, plemenite i ~asne `ene. “Svojim dru`enjem s plemenitima, ti pripada{ njima, zato ne pokazuj svoju prisnost s drugima.” Svjesna i prosvijetljena `ena muslimanka ne nalazi nikakav nedostatak u dru`enju s kreposnim `enama, makar one naizgled bile i bez dru{tvenog i materijalnog stupnja. Ibret (pouka) nalazi se u dragocjenosti li~nosti, karakteru, a ne u njenoj pojavi ili izgledu i bogatstvu. Allahov vjerovjesnik Musa, a.s., i{ao je za Dobrim Robom kako bi od njega nau~io, obra}aju}i mu se s punim po{tovanjem i uva`avanjem: “Mogu li da te pratim, ali da me pou~i{ onome ~emu si ti ispravno pou~en?” 911

320

Li~nost `ene muslimanke

A kada mu je Dobri Rob odgovorio: “Ti sigurno ne}e{ mo}i sa mnom izdr`ati” 912, rekao mu je Musa, a.s., s iskrenom ljubavlju i neizmjernom uljudno{}u: “Vidjet }e{ da }u strpljiv biti, ako Allah da, i da ti se ne}u ni u ~emu protiviti.” 913 Svjesna `ena muslimanka, odabiru}i svoje prijateljice me|u ~estitim `enama, ne zaboravlja da su ljudi poput rudnika. Neke od njih su vrijedne, a neke su bezvrijedne, a tako i ljudi. O tome nas obavje{tava plemeniti Poslanik, s.a.v.s., klasificiraju}i ih i poja{njavaju}i njihovu supstancu: “Ljudi su rude poput rude srebra i zlata. Oni koji su bili najbolji me|u njima u d`ahilijetu najbolji su i u islamu ako su u~eni. A du{e su mnogobrojna (raznovrsna) vojska. One koje se poznaju sjedine se, a one koje se ne poznaju razi|u se.”914 Ona, iz upute svoje vjere, doista, zna da postoje dvije vrste sagovornica: ~estita sagovornica i lo{a sagovornica. ^estita je sagovornica poput one koja nosi misk (miris); poklanja svojoj sagovornici miomirisnu aromu, a lo{a sagovornica je poput onoga ko pu{e u kova~ki mjeh; svojoj sagovornici pribavlja samo vru}inu, paru, plamen i smrad. Allahov Poslanik, s.a.v.s., nam o tome daje najbolji primjer u rije~ima: “Primjer dobrog i lo{eg sagovornika jeste kao i primjer onog ko nosi miris i onog ko pu{e u kova~ki mjeh. Onaj ko nosi miris, ili }e ti ga pokloniti, ili }e{ ga od njega kupiti, ili }e{ od njega osjetiti ugodan miris. A onaj ko pu{e u kova~ki mijeh, ili }e ti zapaliti odje}u, ili }e{ od njega osjetiti ru`an miris.”915 Zato su ~asni ashabi vodili brigu o posje}ivanju dobrih ljudi, ~estitih mu{karaca i ~estitih `ena, koji su podsje}ali na Allaha i Sudnji dan, koji su razmek{avali srca, koji su iz o~iju izazivali suze strahopo{tovanja, podsje}anja i pouke. O tome Enes, r.a., prenosi ovu upe~atljivu pri~u: “Nakon Vjerovjesnikove, s.a.v.s., smrti, Ebu - Bekr, r.a., re~e Omeru, r.a.: ‘Hajde da posjetimo Ummu - Ejmen916 kao {to ju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., posje}ivao.’ Kada su do{li kod nje, zaplakala je, te su joj njih dvojica rekla: ‘[ta te je rasplakalo? Ono {to je kod Allaha bolje je za Allahovog Poslanika, s.a.v.s.’ Na to je rekla: ‘Ne pla~em zbog toga {to ne znam da je ono {to je kod Allaha bolje za Allahovog Poslanika, s.a.v.s., nego pla~em zbog toga {to je prekinuta Objava s nebesa.’ Ona ih je rasplakala, te su i oni plakali zajedno s njome.’”917 Dru`enja ~estitih `ena na kojima se spominje Allah, d`.{., i na kojima se odvijaju korisni razgovori, okru`uju meleki, a Gospodar, slavan neka je On, spu{ta na njih Svoju milost. Ovakva i sli~na dru`enja pro~i{}avaju du{u, razbistravaju umove i gla~aju du{e. @ene, dobre vjernice, u stanju su da ih mnogo odr`avaju i da ubiru njihove zrele plodove zadobijaju}i koristi na ovome svijetu i pohvalno mjesto na ahiretu.

Li~nost `ene muslimanke

321

TE@I KA IZMIRENJU ME\U MUSLIMANKAMA Islamsko dru{tvo isti~e se po tome {to je to dru{tvo u kojem vlada bratstvo, ljubav i prijateljstvo i u kojem se {iri me|usobno posje}ivanje, pra{tanje i srda~nost. No, i pored svojih vrijednosti i odlika ono ostaje ljudska zajednica u kojoj se ponekad de{avaju prepirke i sva|e izme|u njenih ~lanova, pa tako do|e do razmirica, sva|e i raskida me|usobnih veza. S obzirom da su ove sva|e ponekad izbijale i u islamskim dru{tvima, one nisu dugo trajale zbog toga {to su ~lanovi ovog dru{tva podu~avani iz mudre nebeske upute koja postavlja ~vrste temelje bratstvu, prijateljstvu i me|usobnom pribli`avanju i zbog toga {to iz korijena ~upa neprijateljstvo, mr`nju i prekidanje me|usobnih veza, a i zahvaljuju}i plemenitim naporima koje islam preporu~uje svojim sljedbenicima s ciljem izmirenja me|u muslimanima i muslimankama, svaki put kad se pojavi razdor me|u prijateljima, svaki put kada {ejtan zavadi bra}u i kad se me|u njima desi prekid veza i prepirka. Prethodno smo vidjeli da dvojici zava|enih muslimana islam zabranjuje prekidanje me|usobnih veza du`e od tri dana: “^ovjeku nje dozvoljeno da s vjernikom ne govori du`e od tri dana. Kada pro|u tri dana, neka ga susretne, nazove mu selam, pa ako mu odgovori na selam, obojica u~estvuju u nagradi, a ako mu ne odgovori na njega, musliman je oslobo|en odgovornosti zbog prekida veza.”918, 919 Muslimanima i muslimankama nare|eno je da izmiruju dvije zava|ene skupine: “Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite ih; a ako jedna od njih, ipak, u~ini nasilje drugoj, onda se borite protiv one koja je nasilje u~inila, sve dok se Allahovim propisima ne prikloni. Pa ako se prikloni, onda ih nepristrasno izmirite i budite pravedni; Allah, zaista, pravedne voli.” 920 Dru{tvom vjernika i vjernica dominira pravednost, ljubav i harmonija i u njemu se po{tuje bratstvo: “Vjernici su samo bra}a, zato pomirite va{a dva brata i bojte se Allaha da bi vam se milost ukazala.” 921 Zato se od `ene muslimanke tra`i da izmiri zava|ene sestre, ~ine}i to na osnovu upute ~istog islama. Islam joj je olak{ao da u svom govoru mo`e i slagati kako bi pridobila naklonost zava|enih du{a, kako bi raznje`ila ~vrsta i okamenjena srca, a u ovu olak{icu se ne ubraja la` koja je zabranjena i za koju slijedi kazna onome ko je izgovori. To nalazimo u hadisu

322

Li~nost `ene muslimanke

Ummu Kulsum bint Ukbe bin Ebi - Mu’ajt, r.a., koja ka`e: “^ula sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da ka`e: “Nije la`ac ona koji izmiruje ljude, te time uve}a dobro, ili ka`e ono {to je dobro.”922 U predanju kod Muslima dodaje se: “Nisam ga ~uo da daje olak{icu u ne~emu {to ljudi ka`u (la`u), osim u tri slu~aja: kada se radilo o ratu, izmirenju ljudi i onoga {to ~ovjek ka`e `eni i {to `ena ka`e ~ovjeku.”923

DRU@I SE SA @ENAMA I STRPLJIVO PODNOSI NJIHOVO UZNEMIRA VANJE UZNEMIRAV Iskrena, revnosna `ena muslimanka zna {ta radi; ona je nosilac misije (zada}e) i pionir misionarstva. Ko se prihvati svih ovih krupnih zada}a, mora se pripremiti za to da bude strpljiv, postojan i da podnosi `rtve na tom putu. Djelatna i aktivna `ena muslimanka mora posjedovati sabur, strpljenje na postupke nekih `ena, njihovih osornih reakcija, njihovog nerazumijevanja i nepo{tovanja njene plemenite zada}e, kao i kod ismijavanja njenog pozivanja pridr`avanju islamskih adaba i propisa, njihovih besmislenih stavova i povr{nih razmi{ljanja, sporog prihvatanja istine, njihove brige za same sebe i li~ne interese kod njihovih besmislenih preokupacija, odavanja dunjaluku, igri i zabavi - ne misle}i na polaganje ra~una na ahiretu niti o izvr{avanju vjerskih naredbi, te kod drugih gluposti i ispraznosti koje mogu pote}i od ljudi, {to bi izazvalo tegobu u grudima djelatnica. U momentima tegobe, klonulosti, apatije, doga|a se da one pomi{ljaju na to da se osame, povuku i ostave ovaj posao na Allahovom putu. Sa svim ovim suo~avaju se misionari (da’ije), kako mu{karci tako i `ene, u svim vremenima i u svim prostorima. Upravo zbog toga, Allahov Poslanik, s.a.v.s., sna`i odlu~nost misionara koji rade na polju islama, u~vr{}uje njihova srca i noge, izjavljuju}i da su oni koji su strpljivi i one koje su strpljive na dugom i trnovitom putu misionarstva (da’veta) bolji od onih koji nisu strpljivi na vagi bogobojaznosti i dobrih djela. “Vjernik koji se dru`i s ljudima i strpljivo podnosi njihovo uznemiravanje bolji je od onoga ko se dru`i s ljudima, a ne podnosi strpljivo njihovo uznemiravanje.”924 Allahov Poslanik, s.a.v.s., i vjerovjesnici prije njega bili su znak i primjer strpljivog podno{enja ljudskih gluposti, nepromi{ljenosti i besmislica, {to itekako trebaju prou~avati misionari, mu{karci i `ene, kada god potro{e svoj sabur i kada osjete tegobu zbog onoga {to im se de{ava od ljudi, poput omalova`avanja, zlostavljanja i uznemiravanja. Primjer tog velikog sabura bilje`e El - Buhari i Muslim, kada je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,

Li~nost `ene muslimanke

323

podijelio plijen, kao {to je to obi~avao. Jedan ensarija je, me|utim, rekao: “Tako mi Allaha, ta podjela nije bila radi Allaha, d`.{.” Ta nepravedna izreka doprla je do plemenitog Poslanika, s.a.v.s., te mu je to te{ko palo. Njegovo lice se zacrvenjelo, naljutio se i rekao: “Musa, a.s., bio je uznemirivan vi{e od ovoga, pa je bio strpljiv.” Izgovaraju}i ove malobrojne rije~i, srd`ba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., sti{ala se, ljutnja se umirila, a njegova plemenita du{a, du{a koja pra{ta, smirila se. Ovo je moral Allahovih vjerovjesnika i iskrenih misionara u svim vremenima i prostorima, a to je sabur i podno{enje uznemiravanja ljudi, njihovih izmi{ljotina, ogovaranja i kleveta. Bez ove moralne osobine misionarstvo bi bilo zaustavljeno, a misionari se ne bi mogli odr`ati na tom putu. Razboritoj `eni muslimanki, misionarki, ne fali niti joj nedostaje mudrosti i o{troumnosti u procjeni }udi i karaktera onih ljudi kojima se ona obra}a niti u procjeni njihovih intelektualnih mogu}nosti i dru{tvenog stupnja, kao ni u procjeni na~ina obra}anja svakoj vrsti ljudi, na onaj na~in koji toj vrsti odgovara, na na~in koji je privla~i i koji ima uticaja na nju.

UV A@A VA U^INJENO JOJ DOBRO UVA@A A@AV I ZAHV ALJUJE NA NJEMU ZAHVALJUJE Jedna od moralnih osobina iskrene `ene muslimanke jeste i to da je ~estita, da po{tuje u~injeno joj dobro i da zahvaljuje na njemu onoj `eni koja joj ga je u~inila, te i sama podsti~e na njega, djeluju}i u skladu s rije~ima Poslanika: “Kome je u~injeno neko dobro djelo, pa ka`e onome ko ga je u~inio: ‘D`ezakellahu hajren’ (‘Allah te nagradio dobrim’) , dostojno se zahvalio.”925 Ko od vas zatra`i za{titu preklinju}i vas Allahovom,za{tite ga, a ko vam u~ini kakvo dobro, uzvratite mu.”926 Zahvala za u~injeno dobro djelo, po mi{ljenju prosvije}ene `ene muslimanke, dug je na koji podsti~e uputa plemenitog Poslanika, s.a.v.s., i to nije varijabilna dru{tvena etika kojom upravljaju }udi, strasti i interesi. Ona koja u~ini dobro djelo, po mi{ljenju `ene muslimanke, zaslu`uje zahvalu za to, iako ona od toga nije imala nikakvih materijalnih koristi. Dovoljno joj je to da se odazvala pozivu na ~injenje dobra, dobro~instva, plemenitosti, ljudskosti i {to je u~inila dobro djelo te je time zaslu`ila zahvalu koja izvire iz srca. To je ono {to islam `eli muslimanima i muslimankama - zahvala na plemenitoj smjernosti, odazivanje pozivu ljudskosti i hitanje ka ~injenju dobra, bez obzira na rezultate i na to da li }e se ostvariti interesi, koristi i `elje.

324

Li~nost `ene muslimanke

Nastojanje islama da u du{i muslimana usadi i u~vrsti osobenosti uva`avanja u~injenog dobra i zahvale na njemu, dostiglo je taj stupanj da je (islam) u~inio da zahvala Allahu, d`.{., nije potpuna bez zahvale ljudima za u~injeno dobro. Karakter ~ovjeka koji se nije navikao na to da zahvaljuje ljudima koji su mu u~inili dobro prkosan je, nezahvalan i nepokoran; on ima karakter koji ne uva`ava blagodati dobrote, u~injenog dobra i ne zahvaljuje na tome. Taj karakter nije podesan da zahvaljuje Uzvi{enom Allahu, Onome Koji daruje blagodati i dobra. U ovom smislu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: “Ne zahvaljuje Allahu onaj ko ne zahvaljuje ljudima.”927 Prosvije}ena `ena muslimanka ne zaboravlja da je zahvala onoj koja joj je u~inila dobro, ustvari, {irenje dobra, podsticanje i bodrenje na njegovo ~injenje. U zahvali se, tako|er, nalazi i uva`avanje i priznavanje u~injenog dobra. Sve ovo spada u visoke moralne osobine li~nosti muslimanke koju islam nastoji kreirati i formirati u islamskom dru{tvu.

OBILAZI BOLESNE Obilazak bolesnih jedan je od lijepih islamskih obi~aja ~ije temelje je zacrtao Allahov Poslanik, s.a.v.s., i u~inio ga obaveznim muslimanima i muslimankama i pravom svakog muslimana kod njegovog brata (muslimana). Ako mu to pravo uskrati ili ga zanemari, on je grje{an i ~ini nasilje i nepravdu prema sebi, kao {to to poja{njava Allahov Poslanik, kada ka`e: “Musliman kod muslimana ima pravo na pet stvari: odvra}anje selama, obilazak bolesnika, slije|enje d`enaze, odazivanje pozivu i onome ko kihne re}i: ‘Jerhamukellah’ (‘Allah ti se smilovao’).”928 U drugom predanju Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: “Musliman kod muslimana ima pravo na {est stvari.” Re~eno je: “Koje su to stvari, Allahov poslani~e?” Rekao je: “Kada ga sretne, da mu nazove selam; kada ga pozove, da mu odgovori; kada tra`i savjet od njega, da ga posavjetuje; kada kihne i zahvali Allahu, da mu ka`e: ‘Jerhamukkelah’; kada oboli, da ga obi|e i kada umre, da slijedi njegovu d`enazu.”929 Mudra `ena muslimanka kada obilazi bolesnika, ne ubraja to u kurtoaziju, dobrovoljno ili neobavezno djelo, nego to smatra izr{avanjem islamske obaveze i du`nosti na koju podstrekava ~ista vjera kroz naredbu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji ka`e: “Nahranite gladnoga, obi|ite bolesnoga i oslobodite zarobljenika.”930 On, tako|er, u predanju koje prenosi El - Bera’ bin ‘Azib ka`e: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio nam je da obilazimo bolesnika, da slijedimo d`enazu, da govorimo: ‘Allah ti se smilovao’ onome ko kihne, da (kao istinu) prihvatimo zakletvu onoga ko se zakune, da pomognemo onoga nad kim je nasilje (nepravda) u~injeno, da

Li~nost `ene muslimanke

325

odgovorimo na poziv i da nazivamo selam.”931 @ena muslimanka, koja je prosvijetljena u~enjima njene vjere, kada obilazi bolesnika, u tome ne nalazi nikakvu pote{ko}u, dosadu niti zlovolju, zbog atmosfere oko bolesnika, a koja je ispunjena poti{teno{}u, bole{}u, tugom, brigom i nevoljom. Naprotiv, ona u svojoj posjeti bolesniku osje}a ugodno duhovno osvje`enje i radost koju osje}a samo onaj ko razmi{lja o zna~enjima ovog divnog hadisa koji oslikava veli~inu posjete bolesniku, kao i veli~inu dobra, nagrade i bereketa koje ona u sebi sadr`i. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ka`e: “Uzvi{eni Allah }e na Sudnjem danu re}i: ‘O sine Ademov, razbolio sam se, a ti Me nisi obi{ao.’ ^ovjek }e upitati: ‘Gospodaru moj, kako da Te obi|em kad si Ti Gospodar svjetova?!’ Allah }e na to re}i: ‘Zar nisi znao da je taj i taj Moj rob bolestan, pa ga nisi obi{ao?’ Zar nisi znao da si ga obi{ao, na{ao bi Me kod njega!? O sine Ademov, tra`io sam da Me nahrani{, pa nisi to u~inio!?’ A ~ovjek }e re}i: ‘Gospodaru moj, kako da Te nahranim kad si Ti Gospodar svjetova?!’ Zar nisi znao da je taj i taj Moj rob tra`io da ga nahrani{, pa ga nisi nahranio!? ‘Zar nisi znao da si ga nahranio, da bi to na{ao kod Mene. O sine Ademov, tra`io sam da me napoji{, pa nisi to u~inio.’ A ~ovjek }e tada re}i: ‘Gospodaru moj, kako da Te napojim kad si Ti Gospodar svjetova?!’ A Allah }e re}i: ‘Taj i taj Moj rob tra`io je da ga napoji{, pa ga nisi napojio! Zar nisi znao da si ga napojio da bi to na{ao kod Mene?!’”932 [ta je beri}etnije od posjete bolesniku!? Kako je samo va`na ta posjeta! Kako je to samo veliko djelo! Obavlja ga muslimanka naspram svojih slabih i bolesnih sestara, te se tako na|e u prisustvu Gospodara Veli~ine i Mo}i, Koji prisustvuje (svjedo~i) njenom velikom djelu i nagra|uje je zbog toga obilnom nagradom. Pa, ima li ve}e, bolje i beri}etnije posjete od posjete koju ~ini blagoslovljenom, koju uzdi`e i na koju podsrekava Gospodar nebesa i Zemlje?! Kako je samo velika nesre}a koja okru`uje `enu koja je nemarna u ovom obilasku i kako je samo velika nesre}a koja ju je zadesila! A kako }e tek biti stra{an ukor i kritika koju }e objaviti Gospodar Mo}i pred svjedocima! “O sine Ademov, razbolio sam se, a ti Me nisi obi{ao! Zar nisi znao da je taj i taj Moj rob bolestan, pa ga nisi obi{ao?! Zar nisi znao da si ga obi{ao, na{ao bi Me kod njega!?” Pustimo ma{ti da zamisli gor~inu kajanja i sramote koja }e razdirati du{u one `ene koja je bila nemarna i koja je uskra}ivala obilazak svoje bolesne sestre, a to ne}e biti momenat za kajanje! Bolesnik u islamskom dru{tvu, u trenutku neda}a i te{ko}a, osje}a da nije sam, da su osje}aji onih koji su ga do{li obi}i svud oko njega i da je obasut njihovim dovama koje olak{avaju njegovu bol. Ovo je vrhunac ljudskog napretka i vrhunac ~istote ljudskih osje}aja. Ni jedna zajednica u historiji nije poznavala ovaj izliv osje}aja niti ovu dru{tvenu solidarnost kao {to je to poznavao i poznaje islamski ummet. Bolestan ~ovjek na Zapadu mo`e na}i

326

Li~nost `ene muslimanke

bolnicu koja }e ga primiti, doktora koji }e ga paziti, lije~iti, ali rijetko mo`e na}i nje`ni dodir, rije~ koja lije~i, osmijeh koji osvje`ava, iskrenu dovu i iskreno unutra{nje suosje}anje. To je zato {to je materijalisti~ka filozofija zavladala `ivotom “zapadnog” ~ovjeka, ugasila u njemu svjetlost ljudskih osje}aja, prekrila istan~anost bratskih osje}aja i zaklonila ~ovjeka od nematerijalisti~kih pobuda u ~injenju dobra. Zapadni ~ovjek ne osje}a nikakav poticaj za obilazak bolesnika jer ga s njim ne ve`e nikakav interes od kojeg bi on prije ili kasnije mogao imati materijalnu dobit. Za razliku od njega, nalazimo muslimana koji obilazi bolesnika potaknut nagradom koju je Allah, d`.{., pripremio za one koji na tom putu upra{e svoje noge. Tekstovi koji o tome govore mnogobrojni su. Oni u du{i otvaraju izvore bratskih osje}aja i ~ovjeka podsti~u iz dubine du{e da obi|e bolesnika. Jedan od tih tekstova jeste i hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u kojem ka`e: “Zaista je musliman koji obi|e svoga brata muslimana u neprestanim d`enetskim plodovima, sve dok se ne vrati.”933 “Nema ni jednog muslimana, koji ujutro obi|e muslimana, a da na njega ne donosi salavat (blagosilja ga) sedamdeset hiljada meleka sve dok ne omrkne. A ako ga obi|e i uve~e, blagosilja ga sedamdeset hiljada meleka sve dok ne osvane i imat }e ubrane plodove u D`ennetu.”934 Allahov Poslanik, s.a.v.s., svojom prodornom intuicijom, kojom je prodirao u ljudske du{e, znao je i koliki trag ostavlja obilazak bolesnika u du{i bolesnog ~ovjeka i njegove porodice, te, stoga, nije oklijevao u obilasku bolesnika, u upu}ivanju najnje`nijih rije~i utjehe i dova. ^ak ga je njegova plemenita du{a odvela i u obilazak dje~aka `idova koji ga je slu`io. O tome kazuje Enes, pa ka`e: “Jedan dje~ak, `idov, slu`io je Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa se razbolio. Vjerovjesnik, s.a.v.s., oti{ao je da ga obi|e, pa je sjeo kod njegove glave i rekao mu: ‘Primi islam!’ Dje~ak je pogledao u svoga oca koji je bio kod njega, pa je ovaj rekao: ‘Pokori se Ebu - el - Kasimu!’ I tako je on primio islam. Poslanik, s.a.v.s., potom je iza{ao od dje~aka govore}i: ‘Hvala Allahu, Koji ga je izbavio iz Vatre.’” 935 Vjerovjesniku, s.a.v.s., koji je obilazio ovog bolesnog dje~aka `idova, nije promaklo da ga pozove u islam, jer je znao koliki uticaj njegova plemenita posjeta ima u du{i dje~aka i njegovog oca koje je Poslanik, s.a.v.s., obasuo svojom plemenito{}u, dobrotom i ljepotom pristupa. Njih dvojica odazvali su se pozivu plemenitog Poslanika, s.a.v.s., tako da je posjeta urodila uputom, a Plemeniti Poslanik, s.a.v.s., zavr{avaju}i je, iskazuje zahvalu Allahu, d`.{., Koji je putem njega izbavio du{u dje~aka iz Vatre. Kako je samo Poslanik, s.a.v.s., veliki ~ovjek! Kako je samo bio mudar i vje{t misionar i upu}iva~! O pridavanju pa`nje i va`nosti obilasku bolesnika od plemenitog Poslanika, s.a.v.s.,

Li~nost `ene muslimanke

327

govori i to da je tom obilasku postavio princip i norme postupanja, koje su od njega zapamtili ~asni ashabi, a koje je zabilje`io ~isti Poslanikov, s.a.v.s., sunnet. U te principe i norme spada da se sjedne kod glave bolesnika, kao {to smo vidjeli iz posjete dje~aku `idovu, a kao {to nas o tome obavje{tava i Ibn - Abbas koji ka`e: “Kada bi obilazio bolesnika, Vjerovjesnik, s.a.v.s., sjeo bi kod njegove glave, a zatim bi sedam puta ponovio: ‘Es’elullahel - ‘azime, rabbel - ‘ar{il - ‘azimi en je{fijeke’ ‘Molim Allaha Veli~anstvenoga, Gospodara veli~anstvenog Ar{a da te izlije~i.’”936 U njih spada i potiranje bolesnikovog tijela desnom rukom, kao i dova za njega upu}ena Allahu, d`.{., kao {to to prenosi Ai{a, r.a., koja ka`e: “Vjerovjesnik, s.a.v.s., prilikom obilaska bolesnika iz bli`e rodbine, potirao bi ga desnom rukom i govorio: ‘Allahu moj, Gospodaru ljudi! Otkloni tegobu. Izlije~i. Ti si Onaj Koji lije~i{. Nema lijeka osim Tvoga lijeka. Izlije~i lije~enjem poslije kojeg nema bola.’” 937 Od Ibn - Abbasa prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., u{ao kod jednog beduina da ga obi|e u bolesti, a ina~e kada bi obilazio bolesnika, govorio bi: ‘Ni{ta, ni{ta. ^ist od grijeha, in{allah.’” 938 @ena muslimanka, ~ije je osje}aje islam istan~ao, ~ije srce je u~inio izvori{tem plemenite ljudskosti, `uri se da obi|e bolesnika ~im za njega ~uje, bez ikakvog oklijevanja, kolebanja ili neodlu~nosti, jer ova posjeta ima plemenito zna~enje koje ona osje}a u dubinama svoje du{e. Tu u`urbanost u obilasku bolesnika opisuju vjerodostojni tekstovi hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a odabrane `ene iz prvog perioda islama, prevele su ih u prakti~ni i pohvalni ljudski postupak. Taj obilazak nije se ograni~avao samo na obilazak `ene, nego, tako|er, podrazumijeva i obilazak bolesnih mu{karaca, ali u granicama ~ednosti, skromnosti i ~uvanja od isku{enja (fitneta). El - Buhari u svom “Sahihu” bilje`i da je Ummu Derda’ obi{la jednog bolesnog ensariju koji je bio stalni posjetitelj d`amije. Tako|e, El - buhari bilje`i: “Kazivao nam je Kutejbe od Malika, a on od Hi{ama bin ‘Urvea, a on od svoga oca, a on od Ai{e, r.a., da je ona rekla: “Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., do{ao u Medinu, razbolili su se Ebu - Bekr i Bilal, r.a., i ja sam u{la kod njih da ih obi|em.” Rekla je: ‘Moj o~e, kako se osje}a{? Bilale, kako se osje}a{?’” 939 @ena muslimanka u po~etku islama, shvatala je smisao obilaska bolesnika, kao i da taj obilazak zna~i uzajamnu vezu, ljubav, pa`nju, samilost i solidarnost, te se odmah odazivala ovoj plemenitoj obavezi, lije~e}i ranu bolesnog, bri{u}i suze tu`nog, odstranjuju}i brigu, u~vr{}uju}i bratske veze i izazivaju}i izviranje ljubavi i pru`aju}i utjehu nevoljniku. Prirodno je da se savremena `ena muslimanka ugleda na nju u o`ivljavanju ove pohvalne islamske i ljudske prakse.

328

Li~nost `ene muslimanke

NE NARI^E ZA UMRLIM @ena muslimanka, koja razumije propise svoje vjere, koja je prosvijetljena njenom uputom, o{troumna je, uravnote`ena i postojana. Kada smrt iznenada zadesi neku njoj dragu osobu, tuga joj ne obuzima razum niti je napu{ta samokontrola, kao {to je to slu~aj sa lahkovjernim, slabim i neukim `enama. Naprotiv, ona saburi i smirena je. U tim te{kim trenucima svaki njen postupak uskla|en je s islamskom uputom. Ona ni u kom slu~aju ne nari~e za umrlim, jer naricanje nije svojstveno muslimanima. To je postupak nevjernika i to je moral d`ahilijeta. Tekstovi su kategori~ni u zabrani naricanja do te mjere da ga ubrajaju u nevjerstvo. “Dvije stvari koje se na|u kod ljudi predstavljaju kufr (nevjerstvo): osporavanje porijekla i naricanje za umrlim.”940 Poslanik, s.a.v.s., isklju~io je iz skupine muslimana mu{karce i `ene koji nari~u i kukaju za umrlim, rije~ima: “Nama ne pripada onaj ko se udara po licu, ko trga odje}u na prsima ili ko moli d`ahilijetskim dovama.”941 @ena muslimanka, koja razumije propise svoje vjere, uistinu, vjeruje da je smrt istina, da }e svakog zadesiti i da je `ivot samo prolaz do ahireta, gdje je vje~nost u blizini Gospodara svjetova. Stoga je besmisleno ovo nekontrolisano o~ajanje pri kojem ~ovjek izgubi pribranost i ravnote`u, pa udara po licu, trga odje}u, kuka i nari~e. Ashabi, iako doskora{nji d`ahili, pravilno su razumjeli ovaj {erijatski propis, te su zabranjivali svojim `enama da nari~u, da podi`u svoje glasove, da zapomagaju i da trgaju odje}u, kao {to su to ~inile `ene u d`ahilijetu. Time su poja{njavali da islam ne prihvata postupke d`ahilijeta niti }e ikad biti zadovoljan da, s vremena na vrijeme, izbiju na povr{inu. Oni su se takvih postupaka odricali, kao {to je to ~inio i Allahov Poslanik. Od Ebu - Burde bin Ebi - Musaa prenosi se da je rekao: “Ebu - Musa je u bolesti izgubio svijest, a glava mu je klonula u krilo njegove supruge, te je ona zakukala, a on joj nije mogao ni{ta uzvratiti. Kad se povratio, rekao je: ‘Ja sam ~ist od onoga od ~ega je ~ist Allahov Poslanik, s.a.v.s. Doista, Allahov Poslanik, s.a.v.s., nema ni{ta s onom `enom koja glas podi`e, s onom koja obrije svoju glavu niti s onom koja trga svoju odje}u (kad je nevolja zadesi).’”942 Islam je zabranio lahkomislene d`ahilijetske postupke poput udaranja po obrazima, trganja odje}e, naricanja i kukanja, a dozvolio je tugu koja ostaje u dubini du{e i suzu koja iz oka sklizne za voljenim umrlim putnikom. Sve je ovo odraz dozvoljene ljudske osje}ajnosti,

Li~nost `ene muslimanke

329

duboko usa|ene u du{ama, kao i milosti Gospodara koju je Allah usadio u srcima ljudi. O svemu ovome izrazio se Allahov Poslanik, s.a.v.s., putem svoje rije~i i prakse. Od Usamea bin Zejda prenosi se da je rekao: “Bili smo kod Vjerovjesnika kad je jedna od njegovih k}eri poslala izaslanika po njega, pozivaju}i ga i obavje{tavaju}i da joj je dijete ili sin na samrti, te je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘Vrati joj se i obavijesti je da Allahu pripada ono {to uzme i ono {to daje i sve kod Njega traje od odre|enog vremena. Naredi joj da bude strpljiva i suzdr`ana.’ Izaslanik se vratio i rekao: ‘Ona te je, uistinu, zaklela da joj do|e{.’” Pri~ao je: “Pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao, a s njim je ustao i Sa’d Ubade, Muaz bin D`ebel, a i ja sam se zaputio s njima. Dijete je podignuto i dato mu, a iz njega se ~uo glas kao glas vode kada se sipa u praznu mje{inu. O~i Poslanika, s.a.v.s., zasuzi{e, a Sa’d re~e: ‘[ta je to Allahov Poslani~e?’ Odgovorio je: ‘Ovo je milost koju je Allah stavio u srca Njegovih robova. A Allah je doista milostiv prema onim Svojim robovima koji su milostivi.’”943 Od Abdullaha bin Omera, r.a., prenosi se da je rekao: “Sa’d Ubade `alio se na bolest, te je Allahov Poslanik, s.a.v.s., do{ao da ga obi|e zajedno s Abdurrahmanom bin ‘Avfom, Sa’dom bin Ebi - Vekkasom i Abdullahom bin Mesudom. Po{to je u{ao kod njega, zatekao ga je na samrti te je upitao: ‘Da li je preselio?’ Rekli su: ‘Nije, Allahov Poslani~e’, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zaplakao. Kada je svijet vidio pla~ Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i oni su zaplakali: Tada je rekao: ‘^ujte dobro! Allah, doista, ne ka`njava zbog suze iz oka niti tuge u srcu, ali ka`njava zbog ovoga - i pokaza na svoj jezik - ili je milostiv.’”944 Od Enesa, r.a, se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u{ao kod svoga sina Ibrahima, a on je bio na izdisaju. O~i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zasuzile su, te mu je Abdurrahman bin ‘Avf rekao: “I ti Allahov Poslani~e?” Rekao je: “O sine Avfov, doista je ona (suza) milost”, a potom je slijedila druga. Rekao je: “Uistinu, oko suzi, a srce tuguje, a i ka`emo samo ono ~ime je zadovoljan na{ Gospodar: ‘Mi smo, uistinu, `alosni zbog rastanka s tobom, Ibrahime.’”945 Allahov Poslanik, s.a.v.s., dozvolio je izra`avanje `alosti slijevanjem suza iz oka, jer nema potrebe da ih ~ovjek suzdr`ava prilikom neda}e, a zabranio je svaki postupak koji pospje{uje vatru `alosti. Spontano i umjereno prolijevanje suza poma`e u smanjenju tuge, poma`e pri ubla`avanju `estine boli koja razdire, kao {to poma`e u ubla`avanju nesre}e. [to se ti~e kukanja, naricanja, pomaganja i glasnog vikanja, to su d`ahilijetski postupci, a sve to pove}ava `alost i tugu, poja~ava `estinu bola, uznemirenost, o~aj i nervni slom u du{ama. A tako su postupali Arapi u d`ahilijetu, jer su to preporu~ivali, naricali za mrtvim, kukali za njim nabrajaju}i njegove vrline i lijepe osobine i ~ine}i nesre}u jo{ stra{nijom. Sve ovo islam kategori~no zabranjuje, jer predstavlja rasipanje ljudske snage, {to je suprotno prihvatanju Allahovog, d`.{., odre|enja i otvara vrata zabludi i {ejtanskom zavo|enju. Na ovo ukazuje Poslanik, s.a.v.s., u hadisu kojeg prenosi Ummu Seleme, r.a., a u kojem se

330

Li~nost `ene muslimanke

navodi: “Po{to je umro Ebu - Seleme, rekla sam: ‘Stranac u stranoj zemlji. Plakat }u za njim toliko da }e se pri~ati o tome.’ Pripremila sam se za oplakivanje kad mi je jedna `ena iz Es - Sa’ida946 pri{la, `ele}i da mi pomogne947, te joj je pri{ao Allahov Poslanik, s.a.v.s., i rekao: ‘Zar `eli{ da uvede{ {ejtana u ku}u iz koje ga je Allah istjerao dva puta?’948 Pa, sam odustala od oplakivanja i nisam plakala.”949 Pridavanje va`nosti Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zabrani naricanja, naro~ito me|u `enama, dostiglo je toliki stupanj da je, kada je primao prisegu od `ena, tra`io od njih da mu se obave`u da }e po{tovati zabranu naricanja i da }e ga se kloniti. To se nalazi u hadisu kojeg bilje`e El - Buhari i Muslim od Ummu Seleme, koja je rekla: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzeo je od nas prisegu da ne}emo naricati.”950 U drugom predanju kod Muslima, od Ummu Atijje, stoji da je rekla: “Po{to je objavljen ajet: ‘…da ti polo`e prisegu: da ne}e Allahu nikoga ravnim smatrati...da ti ne}e ni u ~emu {to je dobro, poslu{nost odricati…‘951, rekla je: ‘Me|u njima je i naricanje.’”952 Onoj `eni koja nari~e, ako se ne pokaje prije smrti, zaprije}eno je da }e na Sudnjem danu biti pro`ivljena u ru`nom, mizernom i zastra{uju}em liku, da }e obu}i crnu odje}u od katrana i ko{ulju od hr|e: “Ona koja nari~e, ako se ne pokaje prije svoje smrti, na Sudnjem danu }e ustati, a na njoj }e biti odje}a od katrana i ko{ulja od hr|e.”953 Upozorena je na to da }e biti daleko od meleka milosti i da ne}e za nju dovu ~initi, sve dok uporno nari~e i potpiruje `alost. To se nalazi u hadisu koji bilje`i Ahmed: “Meleki ne donose salavat na onu `enu koja nari~e niti na onu koja jadikuje.”954 Nasuprot ovoj kategori~noj i jasnoj uputi o zabrani naricanja, jadikovanja, kukanja, kidanja odje}e na prsima i drugih d`ahilijetskih postupaka, bogobojazna `ena muslimanka te`i samo ka slije|enju i pokoravanju Allahovoj naredbi i naredbi Njegovog Poslanika, s.a.v.s., kao i udaljavanju od svega onoga {to bi moglo poremetiti njen islam i ~istotu njenog vjerovanja u Allahovo, d`.{., odre|enje. Ona se ne zadovoljava time, nego neuke `ene poziva pridr`avanju Allahovog zakona i Njegove naredbe o izbjegavanju naricanja, nakon {to je o tome obznanjen Allahov propis i propis Njegovog Poslanika.

Li~nost `ene muslimanke

331

NE PRA TI D@ENAZU PRATI @ena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, ne slijedi d`enazu, povode}i se za naredbom Allahovom Poslanika, s.a.v.s., kao {to nas o tome obavje{tava Ummu ‘Atijje, r.a., rije~ima: “Zabranjeno nam je da pratimo d`enazu, ali ne tako kategori~ki.” 955 U vezi s ovim pitanjem, ona se nalazi nasuprot mu{karcu. Islam podstrekava mu{karca da prisustvuje d`enazi i da je slijedi sve dok mejita ne pokopaju, a to ne preporu~uje i `enama zbog mogu}nosti nastanka situacije koja ne prili~i i ne dolikuje uzvi{enosti smrti i ispra}aju umrloga i svega onog {to prati taj ispra}aj, sve do ukupa, a to je: ibret i pouka onim koji ispra}aju, tra`enje oprosta umrlome i podsje}anje na smisao smrti koja }e zadesiti svakog `ivog: “Ma gdje bili, sti}i }e vas smrt, makar bili i u visokim kulama…” 956 Po{to je Allahov Poslanik, s.a.v.s, `enama zabranio da slijede d`enazu zabranom koja zna~i poku|enost a ne strogu zabranu (haram), njegova, a.s., zabrana dovoljna je mudroj, inteligentnoj `eni muslimanki, da postupi u skladu s njom i slijedi je, iskazuju}i time ljepotu svog islama, iskrenost svoje pokornosti Allahu i Njegovom Poslaniku i slije|enje pre~ih i boljih postupaka.

POGOVOR Na prethodnim stranicama prikazan je lik `ene muslimanke, onakve kakvu je islam `eli, u skladu s njegovim usmjerenjima, njoj upu}enim u svim oblastima `ivota i sukladno njegovoj mudroj uputi u formiranju njenog intelekta, du{e, karaktera, morala i pona{anja. O svemu tome govore jasni ajeti i vjerodostojni hadisi, ostvaruju}i savr{enu i preciznu ravnote`u unutar njene li~nosti, kako ne bi bio zanemaren ni jedan aspekt njene li~nosti, iscrtavaju}i tako najsvjetliji primjer pona{anja u postupanju prema roditeljima, rodbini, mu`u, djeci, kom{ijama, sestrama (muslimankama), prijateljicama i drugim osobama koje ima priliku da susretne u dru{tvu u kojem `ivi. U prethodnim poglavljima pokazalo se da `ena muslimanka nije predodre|ena samo za sjedenje u ku}i, ~uvanje djece i ure|enje ku}e. Ona je, uistinu, uz sve ovo i odgajateljica generacija, kreator velikana, pionir islamskog poziva, faktor prosperiteta, progresa i izgradnje u svim `ivotnim segmentima. Ona stoji uz rame ~ovjeku u izgradnji zemlje, oboga}enju `ivota, postojanja i osvje`enju `ivotne monotonije. Sasvim je jasno da je `ena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, veli~anstvena, odgojena, samosvjesna, inteligentna, produktivna, djelotvorna, pro~i{}ena i visokog morala. Svjesna je i zna svoje obaveze (vad`ibe) prema svom Gospodaru, prema samoj sebi, prema svojim roditeljima, prema svome mu`u i svojoj djeci, prema svojoj bli`oj rodbini i ro|acima, prema svojim kom{ijama, prema svojim sestrama i prijateljicama i prema sveukupnom dru{tvu, ljudima, doga|ajima i odnosima koji se u njemu de{avaju; pokorava se Allahovoj, d`. {., naredbi, kloni se onoga {to je zabranio, zadovoljna je Njegovom odredbom i odre|enjem i tra`i za{titu i oprost grijeha od svoga Gospodara - ako posrne ili ako je zadesi kakav nemar, malaksalost ili neka manjkavost. Ona osje}a odgovornost pred svojim Gospodarom za ~lanove svoje porodice, vodi brigu o Allahovom, d`.{., zadovoljstvu u svakom poslu koji obavlja, predstavlja pojam robovanja Allahu i pomaganje Njegove istinite vjere i nare|uje ~injenje dobra i odvra}a od zla u granicama svojih mogu}nosti i sposobnosti. Ona je svjesna obaveza prema samoj sebi. Ona shvata da je ljudsko bi}e to koje je konstituisano od tijela, razuma i du{e, da njeno tijelo ima svoje komponente i potrebe, da razum i du{a, tako|er, imaju svoje komponente i potrebe te, stoga, vodi brigu o savr{enom skladu izme|u njenog tijela, razuma i du{e. Ona ne posve}uje pa`nju samo jednom aspektu svoga bi}a na ra~un ostala dva aspekta, nego se brine o svim ovim aspektima i poklanja im potrebnu pa`nju za ostvarenje uravnote`ene i skladne ljudske li~nosti, povode}i se u svemu tome za uputom njene savr{ene vjere - Allahovom, d`.{. Knjigom, sunnetom Njegovog

334

Li~nost `ene muslimanke

Poslanika, i biografijom selefi - saliha, koji su slijedili plemenitog Poslanika, s.a.v.s., u njegovom dobro~instvu. Ona se brine o svojoj spolja{nosti, bez pretjerivanja, neumjerenosti, oholosti i nastranosti. Ona brine i o svojoj unutra{njosti, o sebi kao ljudskom bi}u koga je Allah po~astio, Koji je u~inio da Mu meleki u~ine sed`du, Koji joj je podredio sve {to je na nebesima i na Zemlji kako bi njena li~nost bila uravnote`ena, umjerena, omiljena i prijatna u svom izgledu i svojoj pojavi i po svom intelektu, razmi{ljanju, pona{anju, postupcima i reakcijama. Njena briga o tijelu i intelektu ne spre~ava je da razmi{lja i o du{i. Naprotiv, ona svom tjelesnom i intelektualnom odgoju pridodaje i duhovni odgoj. Ona svoju du{u oplemenjuje ibadetom, zikrom i u~enjem Kur’ana, a cilj svega toga jeste savr{ena i precizna skladnost svih aspekata njene li~nosti. Ona je poslu{na svojim roditeljima, zna njihovu vrijednost i svoje obaveze prema njima. Ona je veoma osjetljiva i boji se neposlu{nosti prema njima. Ne ostavlja ni jednu mogu}nost u izboru najljep{eg puta i najboljeg metoda u ~injenju dobro~instva prema njima, u njihovom okru`ivanju svim vrstama brige i pa`nje i u ukazivanju njihovog po{tovanja i veli~anja. Sa svojim mu`em ona je primjer inteligentne, mudre, poslu{ne, pokorne, velikodu{ne i drage `ene koja vodi brigu o njegovom zadovoljstvu, o po{tivanju njegove porodice i o njihovom ugo{}avanju. Ona skriva njegovu tajnu i poma`e ga u ~injenju dobro~instva, u bogobojaznosti i ~injenju dobrih djela. Ona ispunjava njegovu du{u i ~ini da on osje}a sre}u i lagodnost. Sa svojom djecom ona je nje`na i osje}ajna majka. Ona je svjesna i razumije veli~inu svoje pedago{ke zada}e. Svjesna je i svoje maj~inske odgovornosti. Ona ~ini da oni osje}aju njenu ljubav, nje`nost i milost. Pravilno ih usmjerava i ne zanemaruje da otkloni eventualne propuste, ako za njih ima potrebe, kako bi se razvijali na najbolji islamski na~in koji u njihovim du{ama pobu|uje plemeniti moral i ljubav prema najuzvi{enijim odredbama. Sa svojim snahama i zetovima ona je dobronamjerna, pravedna, mudra i savjetodavna. Ona ne zalazi u njihove li~ne stvari, lijepo prema njima postupa, nastoji oja~ati i u~vrstiti ljubav i sprije~iti duh zla i sva|a. Sa svojom bli`om i daljom rodbinom ona odr`ava rodbinske veze. Ona ne zanemaruje odr`avanje rodbinskih veza s njima kao ni ~injenje dobro~instva prema njima. Ona vodi brigu o tome da ih neprestano obilazi, ~ak i ako je oni ne obilaze, postupaju}i tako na osnovu upute ~istog islama o pitanju u~vr{}ivanja rodbinskih spona i razbuktavanja izvora ljubavi i prijateljstva. Ona ~ini dobro~instvo prema svojim kom{ijama, vodi brigu o njihovoj situaciji i poznaje njihovo veliko pravo koje je D`ibril (Er - Ruh El - Emin) prenio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, tako da je Poslanik, s.a.v.s., mislio da }e kom{iju u~initi njihovim nasljednikom. Stoga, ona njima voli ono {to voli samoj sebi, lijepo se pona{a prema njima, brine se o njihovim osje}ajima,

Li~nost `ene muslimanke

335

podnosi njihovo uznemiravanje, pretvara se da ne vidi njihove pakosti i pogre{ke i ~uva se da im ne napakosti ili da ih ne uskrati prilikom postupanja i ~injenja dobro~instva prema njima. Sa svojim sestrama i prijateljicama ona se isti~e me|u drugim `enama po svojoj izgradnji veza i spona s njima na temeljima ljubavi u ime Allaha. A to je najvrednija, naj~istija i najspecifi~nija ljubav u `ivotu ~ovje~anstva. To je ljubav koja nije uvjetovana interesom niti nekim ne~asnim ciljem, ~ista je od bilo kakve natruhe; ona svoju ~istotu i istan~anost crpi iz Objave i Poslanikove, s.a.v.s, upute. Zato je `ena muslimanka u svojoj ljubavi i prijateljstvu prema svojim sestrama iskrena, savjetodavna i velikodu{na. Ona brine o opstanku spone bratstva (sestrinstva) i ljubavi koja ih spaja, a nikako razdvaja. Ona ih ne vrije|a, ne ogovara, ne vrije|a njihove osje}aje sva|om, raspravama ili mr`njom. Ne prezire ih niti svoju ruku uste`e u ~injenju dobro~instva prema njima i uvijek ih susre}e vedra, nasmijana i razdragana lica. U svojim dru{tvenim vezama i sponama ona je dru{tvena `ena prvoklasnog tipa jer je tako u~i njena vjera i njeni brojni propisi, koje je usvojila u na~inu postupanja, ~istoti me|uljudskih odnosa i visokom moralu. Iz ovog bogatog i velikog izvora `ena muslimanka uzima svoja saznanja, obi~aje, pona{anje i odnos prema ljudima. Iz ovog pitkog izvora i ~istog izvori{ta, ona crpi vrijednosti i moral koji je pro~i{}ava i formira njenu osobenu dru{tvenu li~nost. Ona je, uistinu, divnog morala; iskrena je i postojana u odnosu prema svim ljudima. Ona ne vara, ne zakida, ne spletkari, nije licemjerna i la`no ne svjedo~i. Ona savjetuje, upu}uje na dobro i ispunjava svoje obe}anje. Odlikuje se stidom, ~istotom du{e, ne zalazi u ono {to je se ne ti~e, udaljava se od omalova`avanja i izno{enja tu|ih nedostataka. Ona je udaljena od pretvaranja (licemjerstva), pravedna je u svom prosu|ivanju i ne zlostavlja. Ona je umjerena prema osobama koje ne voli, nije ni prema kome zlonamjerna, kloni se ru`nog mi{ljenja, ~uva svoj jezik od ogovaranja i preno{enja tu|ih rije~i, kloni se psovke i vulgarnog govora i nikog ne ismijava. Ona je prijatna prema ljudima, milostiva je, `eli korist ljudima i otklanja od njih zlo, poma`e `eni u nevolji, plemenita je i velikodu{na. Ona ne isti~e svoju dobronamjernost prema onome kome udijeli, blaga je, pra{ta, a ne prezire niti vrije|a, olak{ava, a ne ote`ava i ne zavidi. Udaljena je od samoisticanja i `elje za eksponiranjem, kloni se sitni~avosti i detaljisanja. Njena li~nost je draga ljudima, omiljena je i voljena, ~uva tajnu, vedrog je lica, gotovo da je neprimijetna i unosi sre}u u ljudska srca. Ona nije dosadna, ohola; skromna je, umjerena je u svojoj odje}i i svom izgledu. Ona pridaje va`nost uznositim stvarima, brine se o pitanjima muslimana, ugo{}uje gosta, vodi ra~una o sebi, svoje obi~aje podre|uje islamskim normama i pridr`ava se islamskog pozdrava. Ona ne ulazi u tu|u ku}u bez dozvole, sjeda na mjesto koje je slobodno na sijelu, ne sa{aptava se s drugom `enom u prisustvu tre}e, uva`ava i po{tuje starije, a milostiva je prema mla|ima. Svoj pogled ne pu{ta u (unutra{njost) tu|u ku}u, izabire posao koji odgovara njenoj `enstvenosti, ne

336

Li~nost `ene muslimanke

opona{a mu{karce, poziva istini i nare|uje ~injenje dobra, a odvra}a od zla. Ona je snala`ljiva i mudra u svom misionarstvu, prijateljuje s ~estitim `enama, te`i ka izmirenju me|u muslimanima, dru`i se sa `enama i strpljiva je kod njihovog uznemiravanja, vrednuje u~injeno dobro i zahvaljuje na njemu, obilazi bolesnike i ne slijedi d`enazu. Ovo je li~nost `ene muslimanke, koju je islam formirao svojom savr{enom uputom, koji je njeno srce i bi}e osvijetlio svojom blistavom svjetlo{}u. Tako mi Allaha, ona je uistinu, najuzvi{eniji model `ene za koju su ikada znala ljudska dru{tva. U tom modelu sabrana su plemenita moralna svojstva, koja smo ve} spomenuli, poput razboritosti, ~istote i uznositosti du{e, ispravnog poimanja svemira, `ivota i ~ovjeka, kao i dubina svijesti o njenoj izuzetno va`noj misiji u `ivotu. Nema sumnje da je `enino postizanje ovog veli~anstvenog stupnja, moralnog, duhovnog, psihi~kog i misaonog formiranja, zapravo velika ljudska blagodat kojoj nije ravna ni jedna druga blagodat za kojom ljudi tragaju. To je najve}e civilizacijsko dostignu}e do kojeg je ~ovje~anstvo ikada moglo do}i. Dosezanje `ene do tog visokog stupnja formiranja zna~i razvoj njene ljudskosti, zrelosti li~nosti i savr{enost sposobnosti za ispunjenje njene najve}e zada}e u `ivotu. Danas smo svjedoci zaostalosti `ene muslimanke u mnogim dijelovima islamskog svijeta, u odnosu na ovaj visoki stupanj koji joj islam `eli. Razlog tome je u udaljavanju muslimana op}enito od ~istog izvora njihove vjere, kao i njihovo lutanje po stranputicama d`ahilijeta ili intelektualno i duhovno slije|enje drugih. Svega ovoga ne bi bilo da su se muslimani, op}enito, a `ena muslimanka, posebno, okrenuli svojim izvorima misli i duhovnosti, da su mu{karci i `ene iz njih po~eli crpiti i uzimati ~istu hranu koja bi im dala imunitet, izvornost i osebujnost. Ako je napad na islamski svijet bio usmjeren protiv li~nosti muslimana op}enito, mu{karca ili `ene, kako bi je uzdrmao, udaljio od njenog korijena i pomutio njene misaone izvore, nema sumnje da je taj napad imao za cilj li~nost `ene muslimanke posebno, u mnogim kampanjama za njeno otkrivanje i ostavljanje odje}e ~ednosti po kojoj je poznata kroz svoju dugu historiju kao i kampanje da obu~e izazovnu, usku i prozirnu odje}u, koja }e od nje u njenom liku, mi{ljenju i pona{anju na~initi sliku nemuslimanke. Ogromni napori ulo`eni su na tom polju. Razna udru`enja, klubovi i pokreti pozivaju vesternizaciji `ene muslimanke. Svi oni, hvala Allahu, propali su pred bu|enjem obrazovane `ene muslimanke koja je svjesna upute svoje vjere. Mnogi zagovornici vesternizacije me|u `enama i mu{karcima po~eli su uzmicati priznaju}i dubinu vjerovanja `ene muslimanke kao i autenti~nost islama u njenom razmi{ljanju, psihi i osje}ajima. Ogromne nade vezane za `enu muslimanku, svjesnu svoje uzvi{ene misije, zahtijevaju od nje dodatno u~vr{}enje njene li~nosti, ma gdje ona bila i u ma kakvim uvjetima `ivjela. U u~vr{}enju li~nosti `ene muslimanke jasan je dokaz njene svijesti, uznositosti, iskrenosti njene pripadnosti vje~nom islamu i njegovoj osobenoj humanisti~koj civilizaciji. U tome se, tako|er, nalazi i o~iti dokaz njene zasluge za preporod ummeta kome pripada kao i napredak domovine u kojoj `ivi.

Li~nost `ene muslimanke

337

BILJE[KE 1

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

12

13

14 15 16 17

18

19

20

21

22

Ovaj hadis bilje`i Buharija (u svome “Sahihu”) u knjizi “El - Enbija”, poglavlje “Jeziffun”. Pogledaj “Fethul - bari {erhu Sahihil - Buhari” od Ibn - Had`era, Darul - ma’rife, 6/396. Str. 441,442. El - Mu’minun, 88, 89. El - Ga{ija, 26. El - Mu’minun, 115. El - Mulk, 1,2. El - Mu’min, 17. Ez - Zilzal, 7, 8. El - Enbija’, 47. Pogledaj “Ihja’ ulumid - din”, 1/147. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunne” od Imama El - Begavija 2/176, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Fadlus - salavatil - hams”, El - Mektebul - islamijj. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunne” 2/175, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Fadlus - salavatil - hams”. “Sahihu Muslim bi {erhi En - Nevevi”, knjiga “El - mesad`id”, poglavlje “Fadlus - salatil mektubeti fi d`ema’atin”, 5/170, Izdava~ “Riasetu idaratil - buhusil - ‘ilmijje vel - ifta’i ved - da’veti vel - ir{adi” u Saudijskoj Arabiji. “Sahihi Muslim”, 3/112, knjiga “Et - Taharetu”, poglavlje “Fadlul - vudui ves - salati akbihi”. Tj. bile su umotane u svoje ogrta~e i vela. “Fethul - bari”, 1/482, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Fi kem tusalli el - mer’etu fis - sijabi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 2/195, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Te’d`ilu salatil - fed`ri”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 3/410, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “At - Tahfifu li emrin jahdusu”. Hadis bilje`e Ebu - Davud, 1/221 u knjizi “Es - salatu”, poglavlje “Ma d`ae fi hurud`in nisai ilel - mesd`idi”, i Ahmed, 2/76 i ovo je hadis hasenun li gajrihi. “Fethul - bari”,2/351, knjiga “El - Ezan”, poglavlje “Isti’zanul - mer’eti zevd`eha bil hurud`i ilel - mesad`idi” i “Sahihu Muslim”, 4/161, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Hurud`un - nisai ilel - mesd`idi”. “Fethul - bari”, 2/382, knjiga “El - D`umu’atu”, 13. poglavlje “El - Iznu lin - nisai bil hurud`i ilel - mesad`idi”. Pogledaj “Fethul - bari”, 1/506, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Ma d`ae fil - kibleti” i “Sahihu Muslim”, 5/10, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Tahvilul - kibleti minel - Makdisi ilel - Ka’beti”.

338 23

24 25

26

27

28

29 30 31

32 33

34

35 36 37

38 39 40

41 42 43 44 45

46 47 48 49 50

51

Li~nost `ene muslimanke “Sahihu Muslim”, 6/162, knjiga “El - D`umu’atu”, poglavlje “Tehijjetul - mesd`idi vel imamu jahtubu ‘’. Ibid, 6/160, knjiga “El - D`umu’atu”, poglavlje “Hutbetul - had`eti”. Hadis se prenosi od Abdullaha bin Omera, a bilje`e ga Ebu - ‘Avane, Ibn - Huzejme i Ibn - Hibban u svojim “Sahihima”, a pogledaj i “Fethul - bari”, 2/357, knjiga “El - D`umu’a”, poglavlje “Fadlul - gusli jevmel - d`umu’ati”. Pogledaj “Fethul - bari “, 3/236,237, knjiga “El - D`enaizu “, poglavlje “Ma d`ae fil kusufi” i “Sahihu Muslim”, 6/212, knjiga “El - Kusufu”, poglavlje “Ma ‘urida ‘alen - nebijji fi salatil - kusufi minel - D`enneti ven - nari”. Pogledaj “Fethul - bari”, 2/529, knjiga “El - Kusuf”, poglavlje “Es - Sadekatu fil - kusufi “ i “Sahihu Muslim”, 6/212, knjiga “El - Kusuf”, poglavlje “Ma’ urida alen - nebijji fi salatil kusufi minel - D`enneti ven - nari”. Pogledaj “Sahihu Muslim “, 18/84, knjiga “El - Fitenu ve e{ratus - sa’ati”, poglavlje “Kadijjetul - d`essaseti”. Hadis bilje`i Ahmed. Pogledaj “Silsiletul - ehadis es - sahiha”, br.900, 2/601. Pogledaj str. 7. Pogledaj “Fethul - bari”, 2/347, knjiga “El - Ezanu”, poglavlje “Hurud`un - nisai ilel mesad`idi” i “Sahihu Muslim” , 5/137, knjiga “El - Mesad`idu”, poglavlje “Vaktul - ‘i{ai ve te’hiruha”. “Sahihu Muslim” knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Tesvijetus - sufufi ve ikametuha”. Pogledaj “Fethul - bari”, 2/349, knjiga “El - Ezanu”, poglavlje “Intizarun - nasi kijamel imam El - Alimi “. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunne”, 3/273, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Et Tesbihu iza nabehu {ej’un fis - salati”. “Al - Mudevvenetu”,1/106. Pogledaj fusnotu br.1. Pogledaj “Sahihu Muslim”, 4/161,162, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Hurud`un - nisai ilel - mesad`idi”. Ibid, 4/162,163. Ibid, 4/161. “Fethul - bari”, 2/382, knjiga “El - D`umu’atu”, (13.) poglavlje “El - Iznu lin - nisai bil hurud`i ilel - mesad`idi “ i “Sahihu Muslim”, 4/161, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Hurud`un - nisai ilel - mesad`idi”. “Sahihu Muslim” 4/161, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Hurud`un - nisai ilel - mesad`idi“. Ibid, 4/163. Ibid, 4/163. Ibid, 4/163. Ibid, 6/178,179, knjiga “Salatul - ‘idejni”, poglavlje “Ibahatu hurud`in - nisai fil - ‘idejn ilel musalla”. Ibid, 6/179. Ibid, 6/180. “Fethul - bari”, 2/469, knjiga “Salatul - ‘idejni”, poglavlje “Iza lem jekun leha d`ilbabun fil - ‘idi”. “Fethul - bari”, 2/461, knjiga “El - ‘Idejni”, poglavlje “Et - Tekbiru ejjame Mina”. “Fethul - bari”, 2/466, knjiga “El - ‘Idejni”, poglavlje “Mev’izatul - imami en - nisae jevmel - ‘idi” i “Sahihu Muslim “ 6/174, knjiga “Salatul - ‘idejni”. Otkrio je Ibn - Had`er u djelu “Fethul - bari”, 2/468, da je to bila Esma bint Jezid bin es Seken koja je poznata kao govornica `enama, a bila je i mlada.

Li~nost `ene muslimanke 52

53

54 55

56

57

58 59 60 61 62

63 64 65

66 67 68 69

70

71

72

73

74

75

76

77

78

79

339

“Fethul - bari “, 2/466, knjiga “El - ‘Idejni”, poglavlje “Mev’izatul - imami en - nisae jevmel - ‘idi” i “Sahihu Muslim “ 6/171, knjiga “Salatul - ‘idejni “. Pogledaj djelo “Ahkamun - nisai “ od Ibn - D`evzija, str.186,204, Bejrut, kao djelo “El Mugni “ od Ibn - Kudame 2/202, Rijad. “Fethul - bari “, 11/341, knjiga “Er - Rikak”, poglavlje “Et - Tevadu’”. “Sahihu Muslim”,16/184, knjiga “El - Birru vel - adabu ves - siletu”, poglavlje “Iza ehabbellahu ‘abden “. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunne” 4/45, knjiga “Es - Salatu “, poglavlje “El id`tihadu fi kijamil - lejli”. Pogledaj “Sahihu Muslim”, 6/72,73, knjiga “Salatul - musafirin”, poglavlje “Fadiletul ‘amelid - daimi”. Ibid, 6/73. Ibid, 6/72. Ibid, 6/70 - 72. “Sahihu Muslim” 5/89,90, knjiga “El - mesad`id”, poglavlje “Istihbabuz - zikri ba’des - salati”. Pogledaj knjigu “Rijadus - salihin” od imama En - Nevevija, str.621, knjiga “El - Ezkar”, poglavlje “Fadluz - zikri vel - hassu ‘alejhi” i “Sahihu Muslim”, 5/83 - 95, knjiga “El Mesad`id”, poglavlje “Istihbabuz - zikri ba’des - salati”. “Sahihu Muslim”, 5/95, knjiga “El - Mesad`id”, poglavlje “Istihbabuz - zikri ba’des - salati”. El - Me’arid, 19 - 25. Pogledaj “Sahihu Muslim” 1/207, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Vud`ubu kitalin tarika ehadi erkanil - islami”. El - Maida, 55. El - Bekara, 43. El - Bekara, 277. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/217, knjiga “Es - sijamu”, poglavlje “Sevabu men same ramadane”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str.570, knjiga “El - Fedailu”, poglavlje “Fi emris - saimi bi hifzi lisanihi ve d`evarihihi ‘anil - muhalefat”. “Fethul - bari “, 4/116, knjiga “Es - Savmu”, poglavlje “Men lem jede’ kavlez - zuri vel ‘amele bihi fis - savmi “. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/221, knjiga “Es - Sijamu”, poglavlje “Fadlus - sijami”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 4/116, knjiga “En - Nevafilu”, poglavlje “Kijamu {ehri ramdani ve fadluhu “. “Sahihu Muslim “,8/70, knjiga “Es - Savmu”, poglavlje “El - id`tihadu fil - ‘a{ril - evahiri min {ehri ramadan”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti “, 6/389, knjiga “Es - Sijamu”, poglavlje “El - Id`tihadu fil - ‘a{ril - evahiri “. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/380, knjiga “Es - Sijamu”, poglavlje “Ma d`a’e fi lejletil - kadri “. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/379, knjiga “Es - Sijamu”, poglavlje “Ma d`a’e fi lejletil - kadri “. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/251, knjiga “Es - Sijamu”, poglavlje “Fadlus - sehuri”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/253, knjiga “Es - Sijamu”, poglavlje “Fadlus -sehuri”.

340 80

Li~nost `ene muslimanke

El - Kehf, 30. “Sahihu Muslim”, 8/51, knjiga “Es - Sijamu”, poglavlje “Istihbabu sijami jevme ‘Arefeti “. 82 “Sahihu Muslim”, 8/12, knjiga “Es - Sijamu”, poglavlje “Savmu jevmi a{ura”. 83 “Sahihu Muslim”, 8/51, knjiga “Es - Sijamu”, poglavlje “Istihbabu sijami jevme a{ura”. 84 “Sahihu Muslim”, 8/13, knjiga “Es - Sijamu”, poglavlje “Savmu jevmi a{ura”. 85 “Sahihu Muslim”, 8/56, knjiga “Es - sSjamu”, poglavlje “Istihbabu sijamin sittete ejjamin min {eval”. 86 “Fethul - bari” ,4/226, knjiga “Es - Savmu”, poglavlje “Sijamu ejjamel - bidi” i “Sahihu Muslim”, 5/234, knjiga “Salatul - musafirin”, poglavlje “Istihbabu salatud - duha”. 87 “Sahihu Muslim”, 5/235, knjiga “Salatul - musafirin”, poglavlje “Istihbabu salatud - duha”. 88 Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/362, knjiga “Es - Sijamu”, poglavlje “Savmud - dehri”. 89 “Sahihu Muslim”, 8/48, knjiga “Es - Sijamu”, poglavlje “Istihbabu sijamin selasete ejjamin min kulli {ehrin “. 90 “Fethul - bari”, 4/72, knjiga “D`ezaus - sajdi”, poglavlje “Had`d`un - nisai”. 91 Ibid. 92 El - Ahzab, 35. 93 En - Nahl, 97. 94 Ali - ‘Imran, 195. 95 “Sahihu Muslim”, 15/56, knjiga “El - Fedailu”, poglavlje “Havdu Nebijjina s.a.v.s.,ve sifetuhu”. 96 Ibid, 15/54. 97 El - Mud`adela, 1 - 4. 98 Pogledaj “Muhtesaru tefsir Ibn - Kesir”, 3/459; El - Mud`adela 1 - 4, Darul - Kur’anil kerimi, Bejrut. 99 El - Ahzab, 36. 100 El - Ahzab, 36. 101 El - Ahzab, 37. 102 Pogledaj “Fethul - bari”, 13/403, knjiga “Et - Tevhid”, poglavlje “Ve kane ‘ar{uhu ‘alel - ma’i”. 103 Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 7/18, knjiga “El - Had`u”, poglavlje “El - mer’etu la tahrud` illa me’a mahremin”. 104 Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 9/26, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “En - Nehj ‘an en jahlur - red`ulu bil - mer’etil - ed`nebijjeti”. 105 En - Nur, 31. 106 “Sahihu Muslim”, 14/109, knjiga “El - Libasu vez - zinetu”, poglavlje “En - Nisaul - kasijat el - ‘arijat “. 107 “Fethul - bari”, 8/489, knjiga “Et - Tefsiru”, poglavlje “Vel - Jadribn - e bi humurihinne ‘ala d`ujubihinne “. 108 “Fethul - bari”, 8/489,490, knjiga “Et - Tefsiru”, poglavlje “Vel - Jadribn - e bi humurihinne ‘ala d`ujubihinne “. 109 Et - Tevba, 81. 110 Junus, 19. 111 El - Mu’minun, 51,52. 112 El - Enbija’, 91,92. 113 En - Nur, 63. 81

Li~nost `ene muslimanke 114

341

Kuvajtski ~asopis “El - Med`ella “ br.932. Ibid, br. 931. 116 Ibid. 117 El - Mumtehine, 10. 118 Tj. u~inile bi {erijatsku prisegu Allahovom Poslaniku 119 “Fethul - bari”, 9/420, knjiga “Et - Talaku”, poglavlje “Iza eslemetil - mu{riketu evin - nasranijjetu tahtez - zimmijj evil - harbijj.” 120 “Fethul - bari” ,2/566, knjiga “Taksirus - salati”, poglavlje “Fi kem jaksirus - salatu”. 121 “Sahihu Muslim”, 9/103, knjiga “El - Had`d`u”, poglavlje “Seferul - mer’eti me’a mahremin”. 122 Ibid, 9/102 - 109. 123 El - ‘Asr. 124 “Sahihu Muslim”, 18/125, knjiga “Ez - Zuhdu”, poglavlje “Fi ehadisin muteferrkatin”. 125 “El - Isabetu”, 8/66,67. 126 Ez - Zumer, 10. 127 El - A’raf, 201. 128 Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti” 10/61, knjiga “El - Imare vel - kadau”, poglavlje “Er - Ra’i mesulun ‘an ra’ijjetihi”. 129 Tj. prezirat }e ga. 130 Hadis bilje`i Et - Tirmizi, 4/34 na kraju poglavlja o zuhdu. Ovaj hadis je hasen. 131 Ez - Zarijat, 56. 132 Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 1/401, knjiga “Et - Taharetu”, poglavlje “En - Nijjetru fil - vudui ve gajrihi minel - ‘ibadat”. 133 Ez - Zarijat, 56. 134 “Tabekatu Ibn - Sa’din”, 8/280, Bejrut. 135 Pogledaj djela “Tabekatu Ibn - Sa’din”, 7/35 i “El - Isabetu”, 8/83. 136 Pogledaj djelo “Siretu Ibn - Hi{am”, Hid`ra u Medinu. 137 “Fethul - bari”, 7/233 - 240, knjiga “Menakibul - ensari”, poglavlje “Hid`retun - nebijji ve ashabihi ilel - medineti”i 6/ 129, knjiga “El - D`ihadu”, poglavlje “Hamluz - zadi fil - gazvi”. 138 “Ahkamun - nisai”, djelo od Ibn - D`evzija, str.439. 139 El - Mumtehine, 10. 140 En - Nahl, 106. 141 Pogledaj “Sahihu Muslimin”, 12/194, knjiga “El - D`ihadu ves - sijeru”, poglavlje “En Nisaul - gazijat”. 142 Pogledaj “Sahihu Muslimin”, 12/188, knjiga “El - D`ihadu ves - sijeru”, poglavlje “Gazvetun - nisai”. 143 Pogledaj “Fethul - bari”, 6/80, knjiga “El - D`ihad “, poglavlje “Mudavatun - nisail - d`erha fil - gazvi”. 144 “Fethul - bari”, 7/361, knjiga “El - Megazi”, poglavlje “Iz hemmet taifetani minkum en tef{ela” i “Sahihu Muslimin”, 12/189, knjiga “El - D`ihadu ves - sijeru”, poglavlje “Gazvetun - nisai me’ar - rid`ali”. 145 Tj. unuci Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a ona je najmla|a Fatimina k}i. Stoga su za nju i govorili “k}i Allahovog Poslanika, s.a.v.s.” 146 “Fethul - bari”, 6/79, knjiga “El - D`ihadu “, poglavlje “Hamlun - nisail - kirebe ilen - nasi fil-gazvi “ i “Sahihu Muslimin “ 7/366, knjiga “El - Megazi “, poglavlje “Zikru Ummu Selit “. 115

342 147

Li~nost `ene muslimanke

“Fethul - bari”, 7/372, knjiga “El - Megazi”, poglavlje “Ma esaben - nebijje s.a.v.s., minel - d`erahi jevme Uhudin”. 148 Ali- ‘Imran, 153. 149 Pogledaj “Ahbaru gazveti Uhud” u djelima “Siretu Ibn - Hi{am”, “Insanul - ‘ujun”, “Asarul - muhammedijjeti”, “Tabekatu Ibn - Sa’din”, “El - Isabetu” i “Usdul - gabeti”. 150 Pogledaj “Sijeru e’alamun - nubelai”, 2/281. 151 “Sahihu Muslimn”, 12/187,188, knjiga “El - D`ihadu ves - sijeru”, poglavlje “Gazvetun - nisai me’ar - rid`al”. 152 Rumejsa (Krmeljica) to je izra`eno u deminutivu i to je nadimak za Ummu Sulejm, jer je imala krmeljice u oku. 153 Muttefekun alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 14/86, knjiga “Fedailus - sahabeti”, poglavlje “Fedailu Omer bin el - Hattab”. 154 Ona je Muavijina `ena. 155 Pogledaj “El - Megazi”, 1/278, i “Ensabul - e{rafi”, 1/327, “Delailun - nubuvveti” od Bejhekija, 3/311. 156 “El - Hiljetu”, 2/62 i “Sifetus - safveti”, 2/70. 157 Pogledaj djela: “El - Megazi”, 1/278, “Ensabul - e{rafi”, 1/326 i “Delailun - nubuvveti” od Bejhekija, 3/311. 158 Pogledaj djela: “El - Megazi”, 2/301,315,316, “Tarihul - islami”, 2/201 od Ez - Zehebija i “Es - Siretul - Halebijje “, 2/545,546. 159 El - Feth, 18. 160 “El - Bidajetu ven - nihajetu”, 7/13, a pogledaj i “Tarihut - Taberi”, 2/335 i dalje, Darul - Kutub el - ’Ilmijje. 161 “El - Isabetu”, 4/229, a pogledaj i djelo “Med`me’uz - zevaid” od El - Hejsemija u kojem se nalazi ovaj haber. On ka`e: “Bilje`i ga Et - Taberani i njegovi prenosoci su pouzdani “sikatun”. Pogledaj i “Sijeru e’alamun - nubelai”, 2/297. 162 Pogledaj “Sijeru e’alamun - nubelai”, 2/297. 163 Ali - ‘Imran 159. 164 En - Nahl, 97. 165 En - Nahl, 58,59. 166 Et - Tekvir, 8,9. 167 Pogledaj “El - Mer’etu fil - islami” od dr. Ma’rufa ed - Devalibija, str.23. 168 El - Maida, 3. 169 Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/4, knjiga “El - Isti’zanu”, poglavlje “Birrul - validejni”. 170 Lukman, 14. 171 Et - Tahrim, 11. 172 Et - Tevba, 71. 173 En - Nisa’, 20. 174 Koli~ina iz Kur’ana koju }e svakodnevno u~iti. 175 Muttefekun alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 4/431, knjiga “Fedailul - Kur’ani”, poglavlje “Fadlu tilavetil - Kur’ani‘’. 176 “Sahihu Muslim”, 6/90, knjiga “Salatul - musafirin”, poglavlje “Fadlu kiraetil - Kur’ani”. 177 Muttefekun alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 4/431, knjiga “Fedailul - Kur’ani”,

Li~nost `ene muslimanke

343

poglavlje “Fadlu tilavetil - Kur’ani”. Ez - Zarijat, 56. 179 Bilje`i ga Ebu - Davud, 4/83, knjiga “El - Libas”, poglavlje “Ma d`ae fi isbalil - izari.” Ovaj hadis ima vjerodostojan sened. 180 El - A’raf, 31. 181 Hadis je hasenun - sahihun. Bilje`i ga Ahmed, 4/132 i Et - Tirmizi, 4/18 u knjizi “Ez - Zuhdu”, poglavlje “Ma d`ae fi kerahijjeti kesretul - ekli”. 182 “Kenzul - ‘ummali”, 15/433. Pogledaj i vrijedni tekst o “[tetnost prekomjernog jela na tijelo, intelekt i du{u” od lije~nika dr. Muhammeda Nazima Nesimija koji se nalazi u ~asopisu “Hadaretul - islami “ br.5 i 6, god.15. 183 “Fethul - bari”, 2/370, knjiga “El - D`umu’atu “, poglavlje “Ed - Duhnu lil - d`umu’ati”. 184 Hadis se prenosi od Abdullaha bin Omera, a nalazi se u “Sahihima “ Ebi - ‘Avane, Ibn - Huzejme i Ibn - Hibana. Pogledaj i “Fethul - bari “, 2/356, knjiga “El - D`umu’atu “, poglavlje “Fadlul - gusli jevmul - d`umu’ati “. 185 Muttefekun alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti “, 2/166, knjiga “El - Hajdu “, poglavlje “Guslul - d`umu’ati “. 186 Pogledaj djelo “Od ropstva do gospodstva”, koje je napisala Samiha Ajvorti. Izdanje Damla yayinevi nu 89, str.28 i dalje. 187 “Fethul - bari “, 3/599, knjiga “El - ‘Umretu”, poglavlje “Kem i’temeren - nebijju”. 188 “Sahihu Muslimin”, 8/236, knjiga “El - Had`d`u”, poglavlje “Adedu ‘umrin - nebijji s.a.v.s.,ve zemanihinne”. 189 Hadis je hasenun. Bilje`i ga Ahmed, 6/160 i Ebu - Davud 1/46, knjiga “Et - Taharetu”, poglavlje “Es - Sivak”. 190 “Fethul - bari”, 2/374, knjiga “El - D`umu’atu”, poglavlje “Es - Sivaku jevmul - d`umu’ati” i “Sahihu Muslimin”, 3/143, knjiga “Et - Taharetu “, poglavlje “Es - Sivak”. 191 “Sahihu Muslimin”, 3/143, knjiga “Et - Taharetu”, poglavlje “Es - Sivak”. 192 “Sahihu Muslimin”, 5/50, knjiga “El - Mesad`id”, poglavlje “Nehju akilis - sevmi vel - besali `an huduril - mesd’idi”. 193 Bilje`i ga Ebu - Davud, 4/107 u knjizi “Et - Tered`d`ulu”, poglavlje “Islahu{ - {a’ri.” Lanac predanja je hasen. 194 “El - Muvetta’ “, 2/949, knjiga “E{ - [a’ru”, poglavlje “Islahu’ - {a’ri.” 195 Hadis je vjerodostojan, a bilje`e ga Ahmed, 3/357 i En - Nesai, 8/183, knjiga “Ez Zinetu”, poglavlje “Teskinu{ - {a’ri”. 196 Pogledaj Kurtubijev tefsir, 7/197, El - A’raf 32. 197 El - Furkan, 67. 198 Hadis hasen. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 4/206, knjiga “El - Isti’zanu”, poglavlje “Eserun - ni’meti alel - ‘abdi”. 199 Ibid, 4/346. 200 Pogledaj “Et - Tergibu vet - terhibu”, 3/93, knjiga “El - Libasu vez - zinetu”. 201 El - ‘Araf, 31,32. 202 “Sahihu Muslim”, 2/89, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Tahrimul - kiburi”. 203 Pogledaj izvod hadisa na str.78. 204 “Fethul - bari “, 10/334, knjiga “El - Libasu”, poglavlje “Kassu{ - {aribi” i “Sahihu Muslim “, 3/146, knjiga “Et - Taharetu”, poglavlje “Hisalul - fitreti”. 178

344 205

Li~nost `ene muslimanke

“Fethul - bari”, 6/81, knjiga “El - D`ihadu”, poglavlje “El - Hurrasetu fil - gazvi fi sebilillah”. Pogledaj “D`emheretu e{‘aril - ‘arebi”, 1/300, izdanje “Darul - kalemi “, 1406.god. po Hid`ri. 207 Ta - ha, 114. 208 Hadis je hasenun. Bilje`i ga Ibn - Mad`e, 1/81, predgovor, poglavlje “Fadlul - ‘ulemai vel - hassu ‘ala talebil - ‘ilmi”. 209 “Fethul - bari” 1/195, knjiga “El - ‘Ilmu”, poglavlje “Hel jed`’alu lin - nisai jevmun ‘ala hiddetin fil - ‘ilmi”. 210 Ona je jedna od naju~enijih `ena muslimanki. Bila je predava~ i mud`ahid. Dala je prisegu i u~estvovala je u Bici na Jermuku. Ubila je devet Rimljana stupom od njenog {atora. 211 Sidr je biljka lijepog mirisa kojom se ~isti. 212 Tj. rekla joj je tiho da bi je jedva ~ula, a da je niko od prisutnih ne bi mogao ~uti. 213 “Fethul - bari”, 1/414, knjiga “El - Hajdu”, poglavlje “Delkul - mer’eti nefseha iza tahheret minel - hajdi” i “Sahihu Muslimin”, 4/15,16, knjiga “El - Hajdu”, poglavlje “Istihbabu isti’malil - mugtesileti minel hajdi el - misk”. 214 Pogledaj “Fethul - bari”, 1/414, knjiga “El - ‘Ilmu”, poglavlje “El - Haja’u fil - ‘ilmi “ i “Sahihu Muslimin “, 4/16, knjiga “El - Hajdu”, poglavlje “Guslul - mustehadati ve salatuha”. 215 Ovo je uzre~ica kod Arapa kojom se izra`avaju lijepe `elje. 216 Pogledaj “Fethul - bari”, 1/414, knjiga “El - ‘Ilmu”, poglavlje “El - Haja’u fil - ‘ilmi” i “Sahihu Muslimin”, 3/223,224, knjiga “El - Hajdu”, poglavlje “Vud`ubul - gusli ‘alel - mer’eti bi hurud`il - menijji minha”. 217 “Sahihu Muslimin”, 3/223,224, knjiga “El - Hajdu”, poglavlje “Vud`ubul - gusli ‘alel mer’eti bi hurud`il - menijji minha.” 218 “Fethul - bari”, 7/310, knjiga “El - Megazi “,poglavlje “Istifatau Subej’a bin El - Haris El - Eslemijje” i “Sahihu Muslimin”, 10/110, knjiga “Et - Talaku”, poglavlje “Inkidau ‘iddetel - muteveffa ‘anha zevd`uha bi vad’il - hamli”. 219 Pogledaj “[erhun - Nevevi li sahihi Muslimin”, 10/109, knjiga “Et - Talaku”, poglavlje “Inkidau ‘iddetel - muteveffa’anha zevd`uha bi vad’il - hamli”. 220 Hadis je hasen. Bilje`i ga Ibn - Mad`e, 1/81, predgovor, poglavlje “Fadlul - ‘ulemai vel - hassu ‘ala talebil - ‘ilmi”. 221 Hadis je hasen. Bilje`i ga El - Bejheki od Ai{e, r.a., u djelu “[u’abul - imani”, 4/334. 222 “El - Isti’abu”, 4/1883 i “El - Isabetu”, 8/140. 223 “Tarihut - Taberi”: “Doga|aji 58.god. po Hid`ri”, “Es - Semtus - seminu”, str.82 i “ElIsti’abu”, 4/1885. 224 “Sahihu Muslim”, 5/46, knjiga “El - Mesad`idu”, poglavlje “Kerahetus - salati bi hadretit - ta’ami”. 225 “El - Egani”, 10/57. 226 El - In{ikak, 8. 227 “Fethul - bari”, 1/196, knjiga “El - ‘Ilmu”, poglavlje “Men semi’a {ej’en fe rad`e’a hatta ja’rifuhu “. 228 Bilje`i ga Et - Tirmizi, 5/364 u knjizi “El - Menakibu”, poglavlje “Min fadli Ai{e.” Rekao je: ”Hadis je hasen sahih garib.” 206

Li~nost `ene muslimanke 229 230 231 232

233

234 235 236 237 238 239 240 241 242 243 244 245

246 247 248 249 250 251

252 253 254 255

256

257

258 259

260 261

262

345

“Tuhfetl - fukahai”, 1/12. “Fethul - bari”, 1/7. “Mizanul - i’tidali”, 3/395. Pogledaj “Sahihu Muslimin”, 14/227, knjiga “Es - Selamu”, poglavlje “Tahrimul - kehaneti ve itjanul - kehani”. Hadis je hasenun. Bilje`i ga Ebu - Davud, 4/21, knjiga “Et - Tibbu”, poglavlje “Fil kehani”. El - ‘Araf, 201. Bilje`i ga Ahmed sa senedom koji je d`ejjid, 2/359. Pogledaj “‘Adijj bin Zejd el - ‘Abadijj”, djelo autora ove knjige, str.172. Nisam na{ao ko je rekao ovaj stih. Poledaj “‘Adijj bin Zejd el - ‘Abadijj”, str.171. Bilje`i ga Ahmed sa senedom koji je dobar (hasenun), 3/265. “Hajatus - sahabeti”, 3/329. Ibid. E{ - [ems, 7 - 10. El - Kehf, 28. Pogledaj “Kitabul - ezkari “En - Nevevi i “El - Me’surat” Hasana el - Bena. “Sahihu Muslimin”, 17/53, knjiga “Er - Rikaku”, poglavlje “Ekseru ehlil - D`enneti el fukarau ve ekseru ehlin - nari en - nisau”. En - Nisa’, 36. El - Isra’, 23, 24. En - Nisa’, 36. El - ‘Ankebut, 8. Lukman, 14. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 2/176, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Fadlus - salavatil - hamsi”. Muttefekun ‘alejhi. Poledaj “Rijadus - salihin”, str. 191, poglavlje “Birrul - validejni”. Ibid. Lukman, 15. Ovaj dje~ak je jedan od trojice koji su govorili u kolijevci. A preostala dvojica su: Isa bin Merjem i dje~ak koji je bio s majkom me|u onima koji su stradali u Uhudu. Pogledaj “Fethul - bari”, 3/78, knjiga “El - ‘Amelu fis - salati”, poglavlje “Iza de’atil - ummu veledeha fis - salati” i 5/136, knjiga “El - Mezalimu”, poglavlje “Iza hedeme haitan fel - jebni gajrehu”. Pogledaj “Fethul - bari” 4/64, knjiga “D`ezaus - sajdi”, poglavlje “El - Had`d`u ven nuzuru.” “Sahihu Muslimin”, 8/25, knjiga “Es - Sijamu”, poglavlje “Kada’us - savmi ‘anil - mejjiti”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/13, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Siletul - validil - mu{riki”. El - Isra’, 23. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/15, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Tahrimul - ‘ukuki”. Ibid, 13/4,

346 263 264 265 266

267 268 269 270 271

272 273 274 275

276 277 278 279

280 281

282 283 284 285

286 287

288

289 290

291

292

Li~nost `ene muslimanke Bilje`i ga El - Buhari u djelu “Edebul - mufredi”, 1/45, poglavlje “Birrul - ummi”. Lukman, 14. Bilje`i ga El - Buhari u “Edebul - mufredi”, 1/62, poglavlje “D`ezaul - validejni”. Pogledaj “Sahihu Muslim”, 16/95, knjiga “Fedailus - sahabeti”, poglavlje “Min fedaili ‘Uvejs el - Kareni”. El - Isra’, 23,24. Lukman, 14,15. Er - Rum, 21. “Sahihu Muslim”, 10/56, knjiga “Er - rida’”, poglavlje “Istihbabu nikahil - bikri”. Pogledaj “Fethul - bari”, 9/194, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “Ikrahul - binti ‘alez zevad`i”, Ibn - Mad`e, 1/602, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “Men zevved`e Ibn - etehu ve hije karihetun” i “El - Mebsut”, 5/2. Tj. Bojim se ako bih ostala kod njega da ne zapadnem u ne{to {to bi me odvelo u kufr. “Fethul - bari”, 9/395, knjiga “Et - Talaku”, poglavlje “El - Hul’u”. “Fethul - bari”, 9/308, knjiga “Et - Talaku”, poglavlje “[efa’atun - nebijji fi zevd`i Berire...” Hadis je hasenun. Bilje`e ga Et - Tirmizi, 2/274, poglavlja o “En - Nikahu”, 3 i Ibn Mad`e, 1/633, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “El - Ekuffau”. En - Nur, 26. En - Nisa’, 34. El - Ahzab, 35. Bilje`i ga En - Nesai s vjerodostojnim senedom 6/114, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “Et - tezvid’u ‘alel - islami.” “Fethul - bari”, 7/476, knjiga “El - Megazi”, poglavlje “Gazvetu Hajber”. Pogledaj “Fethul - bari”, 7/71, knjiga “ Fedailus - sahabeti”, poglavlje “Menakibu Alijj bin Ebi - Talib” i “Sahihu Muslim”, 17/45, knjiga “Ez - Zikru ved - du’au”, poglavlje “Et -Tesbihu evvelun - nehari ve ‘inden - nevmi”. To su rije~i koje se izgovaraju kako bi deva kleknula. Tj. ljubomora njenog mu`a Ez - Zubejra. Pogledaj “Fethul - bari”, 9/319, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “El - Giretu”. Bilje`e ga Ahmed i El - Bezzar, a njegovi prenosioci su rid`alus - sahih. Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 9/4, poglavlje “Hakkuz - zevd`i ‘alel - mer’eti”. Hadis je hasen - sahih. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 2/314, u poglavljima o “Er - rida’u”, str.10. Bilje`i ga El - Bezzar sa senedom koji je hasenun. Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 4/ 308, poglavlje “Hakkuz - zevd`i ‘alel - mer’eti”. Bilje`e ga Ahmed i En - Nesai sa senedima koji su “d`ejjdun”, a bilje`i ga i El - Hakim. On ka`e: Sened mu je sahihun. Pogledaj “Et - Tergibu vet - terhibu “od El - Mund’rija, 3/52, poglavlje “En - Nikahu”. Str. 331. Bilje`e ga Ahmed i Et - Taberani i njegovi prenosioci su “sikat.” Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 4/ 306, poglavlje “Hakkuz - zevd`i ‘alel - mer’eti”. Bilje`e ga Ibn - Mad`e, 1/595, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “Hakkuz - zevd`i ‘alel mer’eti “ i El - Hakim, 4/173, knjiga “El - Birru ves - siletu” i rekao je: “Sened je sahih.” Bilje`i ga Et - Taberani, a njegovi prenosoci su “Muhted`d`un bihim fis - sahihi.” Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 4/ 312.

Li~nost `ene muslimanke 293

347

“Fethul - bari “, 9/294, knjiga “En - Nikahu “, poglavlje “Iza batet el - mer’etu muhad`irete fira{e zevd`iha” i “Sahihu Muslim “, 10/8, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “Tahrimu imtina’il - mer’eti min fira{i zevd`iha”. 294 “Sahihu Muslim”, 10/7, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “Tahrimu imtina’il - mer’eti min fira{i zevd`iha”. 295 Hadis je sahihun a bilje`i ga Et - Taberani u “El - Evset” i “El - Kebir.” Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 4/ 296, poglavlje “Fi men jed`uha zevd`uha fe ta’tellu”. 296 Bilje`i ga El - Bezzar, a njegovi prenosioci su “rid`alus - sahih.”Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 4/ 312. 297 Hadis je hasenun - sahihun. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 2/314, poglavlja “Er - Rida’”, 10 i Ibn - Hiban u svom “Sahihu”, 9/473, knjiga “En - Nikahu”. 298 “Sahihu Muslim”, 9/178, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “Nedebun min re’jil - mer’eti fe veka’at fi nefsihi ila en je’ti imre’etihi “. 299 Bilje`i ga Ibn - Hiban u svom “Sahihu”, 12/178, knjiga “El - E{ribetu”, 2.dio. 300 Bilje`i ga El - Hakim, 2/190, knjiga “En - Nikahu.” Rekao je: “Sened mu je sahih”. 301 “Fethul - bari”, 9/295, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “La te’zenul - mer’etu fi bejti zevd`iha li ehadin illa bi iznihi”. 302 “Sahihu Muslim”, 7/115, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Ed`rul - hazini vel - mer’eti iza tesaddekat min bejti zevd`iha...” 303 Muttefekum ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 9/327, knjiga “El - ‘Iddetu”, poglavlje “Nefekatul - evladi vel - ekaribi”. 304 Muttefekum ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 10/61, knjiga “El - Imaretu vel - kada’u”, poglavlje “Er - ra’i mesulun ‘an ra’jetihi”. 305 Pogledaj “Sahihu Muslim”, 16/81, knjiga “Fedailus - sahabeti”, poglavlje “Min fedaili nisail - Kurej{i”. 306 “Sahihu Muslim”, 8/99, knjiga “El - Had`u”, poglavlje “Istihbabut - tibi kablel - ihrami”. 307 “Fethul - bari”, 3/585, knjiga “El - Had`u”, poglavlje “Et - Tibbi”. 308 “Sahihu Muslim”, 8/100, knjiga “El - Had`u”, poglavlje “Istihbabut - tibi kablel - ihrami”. 309 Ibid. 310 “Sahihu Muslim”, 3/208, knjiga “El - Hajdu”, poglavlje “D`evazu guslil - haidi re’se zevd`iha ve terd`iluhu”. 311 “Fethul - bari”, 1/403, knjiga “El - Hajdu”, poglavlje “Muba{eretul - haidi” i “Sahihu Muslim”, 3/209, knjiga “El - Hajdu”, poglavlje “D`evazu guslil - haidi re’se zevd`iha ve terd`iluhu”. 312 Bilje`e ga Ibn - Hiban u svom “Sahihu” i El - Bezzar sa senedom koji je d`ejjd. Njegovi prenosioci su “Sikatun me{hurun”. Pogledaj “Ahkamun - nisai”od Ibn - D`evzija , str. 311. 313 “D`emhertu huttabil - ‘areb”, 1/145. 314 “Fethul - bari”, 3/327, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Ez - Zekatu ‘alez - zevd`i vel ejtami fil - hud`ri” i “Sahihu Muslim”, 7/86, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Ez - Zekatu ‘alel - ekaribi”. 315 “Fethul - bari”, 3/325, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Ez - Zekatu ‘alel - ekaribi”. 316 “Fethul - bari”, 3/325, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Ez - Zekatu ‘alel - ekaribi” i “Sahihu Muslim”, 7/86, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Bejanu nuksanil - imani bi naksit - ta’ati”.

348 317

Li~nost `ene muslimanke

“Fethul - bari”, 1/83, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Kufranul - ‘a{iri”. Bilje`i ga Ahmed, 3/428. Njegovi prenosioci su “rid`aluhus - sahih”. 319 “Et - Tabekatul - kubra”, 7/208 - 209. 320 “Sahih Muslim”, 16/11, Fedailus - sahabe, poglavlje “Fedail Ebi - Talha”. 321 Pogledaj “Sahihu Muslim”, 16/11, knjiga “Fedailus - sahabeti”, poglavlje “Fedailu Ummu Sulejm”. 322 Ovo je dio dugog hadisa koji bilje`e El - Buhari i Muslim. Pogledaj “Fethul - bari”, 5/ 116, knjiga “El - Mezalimu”, poglavlje “El - Gurfetu vel - ‘illijetul - mu{rife” i “Sahihu Muslim”, 7/195, knjiga “Es - Siijamu”, poglavlje “Bejanun enne{ - {ehre jekunu tis’an ve ‘i{rine”. 323 Hadis je hasenun - sahihun. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 2/329, poglavlja o “Et - Talaku”, str. 11 i Ibn - Hiban, 9/490, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “Mu’a{aetuz - zevd`ejni”. 324 “Sahihu Muslim”, 10/8, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “Tahrimu if{ai sirrel - mer’eti “ i “Et - Tergibu vet - terhibu”, 3/86, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “Et - Terhibu min if{ais - sirri bejnez - zevd`ejni”. 325 Hadis koji govori o odvojenosti Vjerovjesnika od njegovih `ena bilje`e El - Buhari i Muslim, a i drugi. Pogledaj “Fethul - bari”, 5/116, knjiga “El - Mezalimu”, poglavlje El - Gurfetu vel - ‘illijetul - mu{rife” i 8/656, knjiga “Et - Tefsiru”, poglavlje “Suretut - tahrim” i “Sahihu Muslim”, 7/195, knjiga “Es - Sijamu”, poglavlje “Bejanun enne{ - {ehre jekunu tis’an ve ‘i{rine”. 326 Et - Tahrimu, 3. 327 Ibid, 4. 328 Ibid, 5. 329 Pogledaj “Fethul - bari”, 2/162, knjiga “El - Ezanu”, poglavlje “Men kane fi had`eti ehlihi”. 330 Pogledaj pod naslovom “Radi na potpomaganju Allahove, d`.{., vjere.” 331 “Fethul - bari”, 1/23, knjiga “Bidul - vahji”, poglavlje “Hadisu Ai{ete evvelu ma budie bihil - vahju” i “Sahihu Muslim”, 2/197, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Bidul - vahji”. 332 Pogledaj “[erhus - sunneti”, 14/155, knjiga “Fedailus - sahabeti”, poglavlje “Menakibu Hadid`etin.” 333 “Es - Siretu”, 3/331. Pogledaj “Fethul - bari”, 6/281, knjiga “El - D`izjetu vel - mevadi’atu”, poglavlje “Hadisu Sehl bin Hanif” i “Sahihu Muslim”, 12/141, knjiga “El - D`ihadu ves sijeru”, poglavlje “Sulhul - Hudejbijja”. 334 “Es - Siretu”, 3/331. 335 “Zadul - me’ad”, 3/295 i Et - Taberi, 2/124. 336 “Sahihu Muslim”, 12/141, knjiga “El - D`ihadu ves - sijeru”, poglavlje “Sulhul - Hudejbijja”. 337 Misli se na grozdove hurmi. Pogledaj “Sahihu Muslim”, 7/33, knjiga “El - D`enaizu”, poglavlje “El - Lahdu ve nasbul - lebeni ‘alel - mejjiti”. 338 Bilje`e ga Ahmed i Et - Taberani, a njegovi prenosioci su “rid`alus - sahihi”. Pogledaj “Med`me’uz - zevaid “, 9/324, knjiga “El - Menakibu “, poglavlje “Ma d`a’e fi Ebi ed Dahdah”. 339 Bilje`e ga Ebu - Davud, 2/45, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Kijamul - lejli” i El - Hakim, 1/309, knjiga “Salatut - tetavvu’i “On ka`e da je vjerodostojan hadis po Muslimovim uvjetima. 340 “Sahihu Muslim”, 10/56, knjiga “Er - Rida’u”, poglavlje “Istihbabu nikahil - bikri”. 318

Li~nost `ene muslimanke 341 342 343 344 345

346

347 348 349

350 351 352 353 354 355 356

357 358 359 360 361 362 363

364 365

366

367

368

369

370 371

372

349

Bilje`i ga Ahmed, 1/168 a njegovu prenosioci su “rid`alus - sahihi”. Sredstvo kojim se boji kosa. “Ahkamun - nisai”, Ibn - D`evzi, str. 343. “Fethul - bari”, 9/484, knjiga “Et - Talaku”, poglavlje “Ihdadul - muteveffa ‘anha zevd`uha”. Buharija ga bilje`i u djelu “El - Edebul - mufred”, 1/310, poglavlje “Men la je{kurun nase”. Bilje`i ga El - Hakim u “El - Mustedrek”, 2/190, knjiga “En - Nikahu”. On ka`e da je hadis s vjerodostojnim senedom (Sahihul - isnadi). En - Nur, 31. Er - Rahman, 56. “Fethul - bari”, 9/ 338, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “La tuba{irul - mer’etul - mer’ete fe ten’atuha li zevd`iha”. Er - Rum, 21. En - Nur, 22. Str. 118. Str. 68. Str.115. Str. 115. Pogledaj “Sahihu Muslim”, 15/203, knjiga “Fedailus - sahabeti”, poglavlje “Fedailu ummul - mu’minine Ai{ete”. “Zadul - me’ad”, 3/261 - 264. Pogledaj na str. 61,62. Pogledaj na str. 38. “Sahihu Muslim”, 10/56, knjiga “Er - Rida’u”, poglavlje “Istihbabu nikahil - bikri”. El - Kehf, 46. Et - Tahrim, 6. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunnet”, 10/61, knjiga “El - Imaretu vel - kada’u“, poglavlje “Er - Ra’i mes’ulun ‘an re’ijjetihi.” Bilje`i ga Buharija u djelu “El - Edebul - mufred “, 1/371, poglavlje “Husnul - huluki “. Bilje`e ga Ahmed, 2/187 i Ebu - Davud, 1/193, knjiga “Es - Salatu “, poglavlje “Meta ju’merul - gulame bis - salati”. Sened ovog hadisa je “hasenun” (dobar). “Sahihu Muslim”, 15/75, knjiga “El - Fedailu”, poglavlje “Rahmetuhu, s.a.v.s., ve tevadu’uhu”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 12/264, knjiga “El - Isti’zanu”, poglavlje “Et - Teslimu ‘ales - sibjani”. Bilje`e ga Ahmed, 2/185, El - Hakim 1/62, knjiga “El - Imanu” i njegov sened je vjerodostojan. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/ 34, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Rahmetul - veledi ve takbiluhu”. “Fethul - bari “, 10/426, knjiga “El - Edebu”, poglavlje “Rahmetul - veledi ve takbiluhu”. Pogledaj “Fethul - bari”, 8/135, knjiga “El - Megazi”, poglavlje “Mereduhu, s.a.v.s., ve vefatuhu” i Ebu - Davud, 4/480, knjiga “El - Edebu “, poglavlje “Ma d`a’e fil - kijami”. “Fethul - bari”, 6/472, knjiga “Ehadisul - enbijai”, poglavlje “Kavluhu te’ala: 45 - 48 min Ali- ‘Imran”.

350 373 374

375 376

377 378

379 380

381

382 383

384 385 386 387

388 389 390 391 392 393 394

395 396 397 398 399 400 401

402 403 404 405 406

Li~nost `ene muslimanke “El - Hamasetu” od Ibn - Temama ,1/167. Allah je Taj Koji joj odre|uje funkciju, a ne priroda. Ova je sintagma jedan od tragova uticaja zapadne civilizacije. Isje~ak iz teksta Selme el - Hafar u novinama “El - Ejjam”, Damask, 03.09.1962.god. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 8/296, knjiga “El - ‘Ataja vel - hedaja”, poglavlje “Er - Rud`u’u fi hibetil - veledi vet - tesvijetu bejnel - evladi fin - nahli”. E{ - [u’ra, 49, 50. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/187, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Fadlus - sadekati ‘alel - evladi vel - ekaribi “. “Sahihu Muslim”, 16/179, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “El - Ihsanu ilel - benati”. Bilje`e ga Ahmed, 2/335 i El - Hakim, 4/176, knjiga “El - Birru ves - siletu” i on ka`e: “Sened je vjerodostojan”. Bilje`i ga El - Hakim u “El - Mustedreku”, 4/177, knjiga “El - Birru ves - siletu” i on ka`e: “Sened je vjerodostojan”. Bilje`i ga El - Buhari u “Edebul - mufredi”,1/162, poglavlje “Men ‘ale selase ehavatin”. Bilje`i ga Et - Taberani u “El - Evset” sa dva seneda, a prenosoci jednog tog seneda su “rid`alus - sahihi”. Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/157. “Sahihu Muslim”, 18/139, knjiga “Ez - Zuhdu”, poglavlje “Hadisu D`abirit - tavil”. Pogledaj ‘Adijj bin Zejd El - ‘Ibadi: “Kreativni pjesnik”, str.171,172. “Divanu Hafiz Ibrahim “, str. 282, izdanje “Darul - kitab el - misrijje.” Muttefekun ‘alejhi, Pogledaj “[erhus - sunneti”, 9/8, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “Ihtijaru zatel - jedejni”. El - A’raf, 201. “Sahihu Muslim”, 2/37, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Bejanu enned - dine nasihatun”. Al - Ahzab, 70. Fussilet, 34,35. Al - En’am, 152. En - Nisa, 58. Hadis je hasen. Bilje`e ga Et - Tirmizi, 2/274, poglavlja o “En - nikahu” i Ibn - Mad`e, 1/633, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “El - Ekuffau”. El - En’am, 152. El - Ahzab, 70. El - Furkan, 67. En - Nisa’, 34. El - Bekara, 228. Al - En’am, 152. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/20, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Sevabu siletir - rahimi ve ismun men kata’aha.” Muhammed, 22, 23. En - Nisa’, 1. Al - Isra’, 23. Al - Isra’ ,26. En - Nisa’, 36. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 51, poglavlje “Es - Sidku”.

Li~nost `ene muslimanke 407

408

409

410

411

412 413 414

415 416 417

418

419 420

421 422

423

424

425 426

427 428 429 430

431 432

433

351

“Sahihu Muslim “, 6/115, knjiga “Salatul - musafirine “, poglavlje “El - Evkatul - let nuhije ‘anis - salati fiha”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 195, poglavlje “Birrul - validejni ve siletul - erhami”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/19, knjiga “El - Birru ves - siletu “, poglavlje “Sevabu siletir - rahimi”. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/140, poglavlje “Men vesale rahimehu ehabbehullah”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/19, knjiga “El - Birru ves - siletu “, poglavlje “Sevabu siletir - rahimi ve ismun men kata’aha”. 1/144, poglavlje “La tenzilur - rahmetu ‘ala kavmin fihim kati’ur - rahimi”. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/142, poglavlje “Birrul - akrebi fel - akreb”. Bilje`e ga Ahmed, 5/38 i Ibn - Mad`e, 2/37, knjiga “Ez - Zuhdu”, poglavlje “El - Bagju”. Sened je vjerodostojan. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/146, poglavlje “Ismu kati’ir - rahimi”. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/132, poglavlje “Fadlu siletir - rahimi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 189, poglavlje “Birrul - validejni ve siletul - erhami”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/187, knjiga “Ez - Zekatu “, poglavlje “Fadlus - sadekati ‘alel - evladi vel - ekaribi”. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 2/84, poglavlja o “Ez - Zekatu”. On je rekao da je hadis hasen. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunnet”, 6/195, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Fadlus - sadekati ‘alel - evladi vel - ekaribi”. Ali - ‘Imran, 92. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/189, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Fadlus - sadekati ‘alel - ekaribi”. “Sahihu Muslim”, 16/97,knjiga “Fedailus - sahabeti”, poglavlje “Vesijjetun - nebijji s.a.v.s.,bi ehli Misr”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/29, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Sevabu siletir - rahimi”. E{ - [u’ra’, 214. “Sahihu Muslim”, 3/79, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Men mate ‘alel - kufri la telhakuhu{ - {efa’atu “. “El - Isti’abu”, 4/1872, “El - Isabetu”, 8/127. “Fethul - bari”, 10/414, knjiga “El - Edebu “, poglavlje “Siletul - ehil - mu{rik”. El - Enbija’, 107. Bilje`i ga El - Bezzar od Ibn - Abbasa, onako kako se navodi u djelu “Ke{ful - estar “ od El - Hejsemija, 2/373. Njegovi putevi predanja ja~aju jedni druge, kao {to se to navodi u djelu “El - Mekasidul - haseneti” od Es - Sehavija, str. 146. “Fethul - bari”, 10/414, knjiga “El - Edebu”, poglavlje “Lejsel - vasilu bil - mukafi’i”. “Sahihu Muslim”, 16/115, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Tahrimut - tehasudi vet - tebagudi “. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 191, poglavlje “Birrul - validejni ve siletul - erhami”.

352 434 435

436

437

438

439

440

441

442

443

444

445

446 447

448 449 450

451

452

453 454

455 456 457 458

459

Li~nost `ene muslimanke En - Nisa’, 36.. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/71, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Hakkul - d`ari”. Bilje`i ga Et - Taberani sa senedom koji je d`ejjid. Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/ 165. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 191, poglavlje “Hakkul - d`ari vel - vesijjetu bihi “. “Fethul - bari”, 10/414, knjiga “El - Edebu”, poglavlje “Men kane ju’minu billahi vel - jevmil - ahiri fe la ju’zi d`arehu”. Muttefekun’alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/60, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Hakkul - d`ari”. “Sahihu Muslim”, 2/17, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Min hisalil - imani en tuhibbu li ehike ma tuhibbu li nefsike”. “Sahihu Muslim”, 6/177, knjiga “El - Edebu”, poglavlje “El - Vesijjetu bil - d`ari vel - ihsanu ilejhi”. “Sahihu Muslim”, 6/177, knjiga “El - Edebu”, poglavlje “El - Vesijjetu bil - d`ari vel - ihsanu ilejhi “. Bilje`e ga Et - Taberani i El - Bezzar sa senedom koji je hasen. Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/167. Bilje`e ga Et - Taberani i Ebu - Ja’la. Njegovi prenosioci su povjerljivi (sikatun). Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/167. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/141, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Et - Tesadduk bi{ - {ejil - jesir”. Ez - Zilzal, 7. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/141, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Et - Tesadduk bi{ - {ejil - jesir.” Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/310, poglavlje “Men lem je{kurin - nase”. El - Mumtehine, 8. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/71, knjiga “El - Birru ves - siletu “, poglavlje “Hakkul - d`ari”. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/198, poglavlje “Tuhdi ila akrebihin baben”. Bilje`i ga Et - Tirmizi sa vjerodostojnim senedom, 3/224, poglavlja “El - Birru ves - siletu”, dio “Ma d`a’e fi hakkil - d`ivari”. Bilje`i ga El - Hakim sa vjerodostojnim senedom, 4/166, knjiga “El - Birru ves - siletu”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 185, poglavlje “Fi hakkil - d`ari vel - vesijjetu bihi “. “Sahihu Muslim “, 2/17, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Bejanu tahrimi izail - d`ar”. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/210, poglavlje “La ju’zi d`arehu”. Bilje`i ga Et - Taberani u “El - Kebir”, 18/267, a njegovi prenosoci su pouzdani (sikat). Bilje`e ga Ahmed i Et - Taberani sa dobrim (hasen) senedom. Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/170. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/200, poglavlje “Men aglekal - babe ‘alel - d`ari”.

Li~nost `ene muslimanke 460

461

462 463 464

465

466 467 468

469

470

471

472 473

474

475

476

477 478

479

480

481

482

483

484

353

Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/47, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Te’avunul - mu’minine ve terahumuhum”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti “, 13/46, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Te’avunul - mu’minine ve terahumuhum”. Izreka kod Arapa koja ozna~ava radost. Es - Saff, 4. Bilje`e ga Ahmed i Et - Taberani s vjerodostojnim senedom. Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/171. “Fethul - bari”, 10/445, knjiga “El - Edebu”, poglavlje “Men kane ju’minu billahi vel - jevmil - ahiri fe la ju’zi d`arehu”. El - Hud`urat, 10. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 1/49, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Halavetul - imani”. “Sahihu Muslim”, 16/123, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Fadlul - hubbi fillah”. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 4/24, pogalvlje “Ma d`a’e fil - hubbi fillah”. On ka`e da je hadis hasen - sahih. “Sahihu Muslim”, 16/124, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Fadlul - hubbi fillah”. Bilje`i ga Ebu - Davud s vjerodostojnim senedom, 4/452, knjiga “El - Edebu “, poglavlje “Ihbarur - red`uli bi mehabbetihi ilejhi “. Bilje`i ga Ahmed, 5/245, s vjerodostojnim snedom. Bilje`i ga Malik u svom “El - Muvetta’”, 2/953, knjiga “E{ - [i’aru”, poglavlje “Ma d`a’e fil - mutehabbine fillahi”. “Sahihu Muslim”, 2/35, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Bejanun ennehu la jedhulul - D`ennete illa el - mu’minune”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/47, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Te’avunul - mu’minine ve terahumuhum”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/46, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Te’avunul - mu’minine ve terahumuhum”. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/493, poglavlje “Hid`retul - muslimi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/100, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “En - Nehju ‘an hed`ranil - ihvani”. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/505, poglavlje “Innes - selame jed`zi’u mines - sarim “. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/497, poglavlje “Men hed`ere ehahu seneten”. “Sahihu Muslim”, 16/120, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Tahrimuz - zanni vet - ted`essusi vet - tenafusi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/109, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Ma la jed`uzu minez - zanni”. Tj. da pove}a cijenu robe, ne zato {to je `eli kupiti, nego da bi prevario drugoga i da bi ga obmanuo kako bi pove}ao cijenu i sam kupio robu. Tj. da nekome ko je ve} ne{to kupio prilikom izbora, ka`e: “Batali to. Ja }u ti to isto prodati za manju cijenu.”

354 485

486

487 488

489 490

491

492

493

494

495

496

497 498

499

500

501

502 503

504 505 506

507

508

Li~nost `ene muslimanke “Sahihu Muslim”, 16/120, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Tahrimu zulmil - muslimi ve hazlihi ve ihtikarihi”. “Sahihu Muslim”, 16/120, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “En - Nehju ‘ani{ - {ahna’i”. Ali - ‘Imran, 134. “Sahihu Muslim”, 16/120, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Istihbabul - ‘afvi vet - tevadu’i “. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/505, poglavlje “E{ - {ahna’u”. “Sahihu Muslim”, 16/177, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Istihbabu talakatil - ved`hi ‘indel - likai”. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 3/228, poglavlja “El - Birru”, 36. On ka`e da je hadis hasen garib. “Fethul - bari”, 10/504, knjiga “El - Edebu”, poglavlje “Et - tebessumu ved - dahiku” i “Sahihu Muslim”, 16/35, knjiga “Fedailus - sahabeti”, poglavlje “Fedailu D`erir bin Abdullah”. “Sahihu Muslim”, 2/37, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Bejanun enned - dine en nasihatu.’ Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 1/63, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “El - Bej’atu ‘alel -islani”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/60, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Juhibbu li ehihi ma juhibbu li nefsihi”. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/333, poglavlje “El - Muslimu mir’atu ehihi”. Ibid. “Sahihu Muslim”, 16/110, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Fadlu sileti asdikail - ebi vel - ummi”. Bilje`i ga Ibn - Hiban u svom “Sahihu”, 2/162, knjiga El - Birru vel - ihsanu”, poglavlje “Hakkul - validejni”. “Fethul - bari”, 7/133, knjiga “Menakibul - ensari”, poglavlje “Tezvid`un - nebijji s.a.v.s.,Hadid`ete ve fadluha” i “Sahihu Muslim “, 15/201, knjiga “El - Fedailu”, poglavlje “Fedailu Hadid`ete”. “Fethul - bari”, 7/133, knjiga “Menakibul - ensari”, poglavlje “Tezvid`un - nebijji s.a.v.s.,Hadid`ete ve fadluha”. El - Maida, 54. “Sahihu Muslim”, 16/177, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu “, poglavlje “Fadlur - rifki”. Ali -‘Imran, 159. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus-salihin”, str. 336, poglavlje “Husnul-huluki”. Za ovu sintagmu u tefsiru se ka`e: “Vjerovjesnik `elio je njome izraziti dovu da mnogo ~ini sed`du. U tome se za njega nalazi uputa i razrije{enje.” “Fethul - bari”, 10/452, knjiga “El - Edebu”, poglavlje “Lem jekunin-nebijju fahi{en ve la mutefehhi{en”. El - Hud`urat, 12.

Li~nost `ene muslimanke 509 510

511

512

513 514 515 516

517

518 519 520 521

522 523 524

525 526 527

528 529 530

531

532 533 534 535 536 537 538

355

Hadis je hasen sahih, a bilje`i ga Ibn - Mad`e, 2/1315, knjiga “El - Fitenu”. “Fethul - bari”, 10/452, knjiga “El - Edebu”, poglavlje “Ma kile fi zil - ved`hejni” i “Sahihu Muslim “, 16/157, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Zemmu zil - ved`hejni”. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/485, poglavlje “La te’id ehake {ej’en fe tahlifuhu”. Iz ~lanka prof. Vehiduddina Hana pod nazivom”Obaveznost primjene [erijata u svakom vremenu i na svakom mjestu”, Kuvajtski ~asopis “El - Mud`teme’u”, izdanje br. 325, 24. zul - ka’de 1396 god.p.H. / 16.novembar 1976. godine. Naziv rijeke u Siriji. Pogledaj “Edebul - mehd`eri” od ‘Isaa En - Na’uri, Darul - me’arif, Egipat, str.527. Hadis je hasen i bilje`i ga Ahmed, 6/16. Hadis je vjerdostojan. Bilje`e ga Ahmed, 2/295 i El - Hakim, 4/129, knjiga “El - At ‘imetu”. Hadis je hasen. Bilje`e ga Ahmed, 5/343 i Ibn - Hiban, 2/262, knjiga “El - Birru vel - ihasanu”, poglavlje “If{aus - selami ve it’amut - ta’ami”. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 2/83, poglavlje “Du’aul - ehi bi zahril - gajbi”. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred” ,2/84, poglavlje “Ed - Du’au bi zahril - gajbi”. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred” ,2/85, poglavlje “Ed - Du’au bi zahril - gajbi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/235, knjiga “El - Fedailu”, poglavlje “Husnu hulukihi s.a.v.s.” Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str.336, poglavlje “Husnul - huluki”. Al - Kalem ,4. “Fethul - bari “, 10/456, knjiga “El - Edebul - mufred”, poglavlje “Husnul - huluki “i “Sahihu Muslim “, 15/78, knjiga “El - Fedailu”, poglavlje “Kesretu hajaihi, s.a.v.s.” Bilje`i ga Et - Tirmizi, 3/249, poglavlja “El - Birru”, str. 70. On ka`e da je hadis hasen. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/375, poglavlje “Sehavetun - nefsi”. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 3/244, poglavlja “El - Birru” - dio “Husnul - huluki”. Hadis je hasen sahih. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 2/315, poglavlja “Er - Rida’u”, str.11. Hadis je hasen sahih. Bilje`i ga Et - Taberani u “El - Kebir”, 1/181,183. Njegovi prenosioci su “rid`alus - sahihi”. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 3/245, poglavlja “El - Birru ves - siletu”, str.61. Njegovi prenosioci su pouzdani (sikatun). Bilje`e ga Ebu - Ja’la i Et - Taberani u djelu “El - Evsat “a prenosioci kod Ebu - Ja’laa su puzdani (sikatun). Pogledaj “Med`me’uz - zevaid “, 8/22. Bilje`i ga Ahmed, 3/502 i njegovi prenosioci su sikatun. Bilje`i ga Ahmed, 3/403 i njegovi prenosioci su rid`alus - sahih. El - Kalem, 4. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str.50, poglavlje “Es - Sidku”. El - Had`d`, 30. El - Furkan, 72. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str.689, poglavlje “Gilezu tahrimi {ehadetiz - zuri”.

356 539 540

541

542 543

544 545

546 547

548 549 550 551 552

553 554

555 556

557 558 559 560 561

562

563 564

565 566

567

Li~nost `ene muslimanke “Sahihu Muslim “, 2/37, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Bejanun enned - dine en - nasihatu”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 1/92, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “En - Nasihatu”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 10/61, knjiga “El - Imaretu vel - kada’u”, poglavlje “Er - Ra’i mes’ulun ‘an ra’ijjetihi”. “Sahihu Muslim “, 13/38, knjiga “El - Imaretu”, poglavlje “Fadlu i’anetil - gazi fi sebi - lillah”. “Sahihu Muslim”, 2/108, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Kavlun - Nebijji s.a.v.s., men ga{{ena fe lejse minna”. “Sahihu Muslim”, 2/109, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Men ga{{ena fe lejse minna”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 10/71 - 73, knjiga “El - Imaretu vel kada’u”, poglavlje “Ve’idul - gadri” i “Rijadus - salihin”, str.705, poglavlje “Tahrimul gadri”. “Fethul - bari”, 4/417, knjiga “El - Buju’u”, poglavlje “Ismu men ba’a hurren”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 1/74, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Alamatun - nifaki”. El - Maida, 1. El - Isra’, 34. En - Nahl, 91. Es - Saff , 2,3. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 1/72, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Alamatun - nifaki”. “Sahihu Muslim “, 2/48, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Bejanu hisalil - munafiki”. Govorite onako kako govorite u obi~nom govoru i ne ~inite svoj govor prefinjenim i istan~anim i ne preuzimajte na sebe obavezu kao da ste {ejtanovi zastupnici i njegovi izaslanici, kao da govorite njegovim jezikom. “Hajatus - sahabeti”, 3/99. “Fethul - bari”, 10/476, knjiga “El - Edebul - mufred”, poglavlje “Ma jekrehu minet temaduhi” i “Sahihu Muslim “, 18/126, knjiga “Ez - Zuhdu”, poglavlje “En - Nehju ‘anil ifrati fil - medhi”. “El - Edebul- mufred”, 1/433, poglavlje “Fi vud`uhil - meddahin”. Bilje`i ga Ahmed, 5/32, njegov sened je vjerodostojan. “Hajatus - sahabeti”, 3/103. “Fethul - bari”, 13/170, knjiga “El - Ahkamu”, poglavlje “Ma jukrihu min senais - sultani”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str.364, knjiga “El - Edebul - mufred”, poglavlje “Fil - haja’i ve fadlihi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str.363, knjiga “El - Edebul - mufred”, poglavlje “Fil - haja’i ve fadlihi”. “El - Haja’u {u’betun minel - imani”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str.363, knjiga “El - Edebul - mufred”, poglavlje “Fil - haja’i ve fadlihi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str.35, poglavlje “Es - Sabru”. “Sahihu Muslim”, 7/124, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Bejanun ennel - jed el - ‘ulja hajrun minel - jedis - sufla”. Bilje`e ga Et - Tirmizi, 3/382, poglavlja “Ez - Zuhdu”, str.8 i Ibn - Mad`e, 2/1316,

Li~nost `ene muslimanke

568

569 570

571 572

573 574

575 576 577 578 579 580 581

582 583 584 585

586

587

588

589 590

591

592

593

594 595 596

357

knjiga “El - Fitenu”, poglavlje “Kufful - lisani ‘anil - fitneti”. “Sahihu Muslim”, 12/10, knjiga “El - Akdijetu”, poglavlje “En - Nehju ‘an kesretil - mesa’ili min gajri had`etin”. En - Nur, 19. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/419, poglavlje “Men semi’a bi fahi{etin f e ef{aha”. El - Hud`urat, 12. Bilje`i ga Ebu - Davud, 4/375 knjiga “El - Edebul - mufred”, poglavlje “Fin - nehji ‘anit - ted`essusi”. Hadis je s vjerodostojnim senedom. Bilje`i ga Ahmed, 5/279. Sened mu je hasen. Bilje`i ga Et - Taberani i njegovi prenosioci su pouzdani (sikatun). Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/94. Ez - Zarijat, 56. El - Bejjina, 5. El - Bekara, 264. En - Nisa’, 142. “Sahihu Muslim”, 18/115, knjiga “Ez - Zuhdu”, poglavlje “Tahrimur - rija’i”. “Sahihu Muslim”,13/50, knjiga “El - Imaretu”, poglavlje “Men katele lir - rijai ves - sumdati”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 10/323, knjiga “Er - Rikaku”, poglavlje “Er - Rija’u ves - sum’atu”. En - Nisa’, 58. El - Maida, 8. El - En’am, 152. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 10/328, knjiga “El - Hududu”, poglavlje “Kat’u jedi{ - {erifi vel - mer’eti ve{ - {efa’atu fil - haddi”. “Sahihu Muslim”, 16/134, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Tahrimuz - zulmi”. “Sahihu Muslim”, 16/134, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Tahrimuz - zulmi”. “Fethul - bari”, 5/97, knjiga “El - Mezalimu”, poglavlje “La jazlimul - muslimu el - muslime ve la juslimuhu”. El - Mumtehine, 8. “Fethul - bari”, 10/527, knjiga “El - Edebu - mufred”, poglavlje “El - Mudaratu me’an - nasi.” “Fethul - bari”, 10/528, knjiga “El - Edebul - mufred”, poglavlje “El - Mudaratu me’an - nasi.” “Sahihu Muslim”, 15/206, knjiga “Fedailus - sahabeti”, poglavlje “Fedailu ummil - mu’minin Ai{a”. “Fethul - bari”, 8/455, knjiga “Et - Tefsiru”, poglavlje “Lev la iz semi’tumuhu zannel - mu’minune vel - mu’minatu bi enfusihim hajren”. “Es - Semtus - semin”, str.110, “El - isti’abu”, 4/1851, “El - Isabetu”, 8/93. “El - isabetu”, 8/192. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 4/662 u knjizi (dijelu) “Sifetul - kijame”, str.54. On ka`e da je hadis hasen sahih.

358 597 598

599 600 601 602

603 604 605 606

607

608 609 610

611

612

613

614

615

616

617

618

619 620

621 622

623 624

Li~nost `ene muslimanke El - Hud`urat, 12. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/109, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Ma la jed`uzu minez - zanni”. “Hajatus - sahabeti”, 2/151. El - Isra’, 36. Kaf , 18. Hadis je vjerodostojan, a bilje`i ga Malik u svom djelu “El - Muvetta’”, 2/985, knjiga “El - Kelamu “, poglavlje “Ma ju’meru bihi minet - tehaffuzi fil - kelami”. “Sahihu Muslim “, 1/73, uvod, poglavlje “En - Nehju ‘anil - hadisi bi kulli ma semi’a”. El - Hud`urat, 12. “Sahihu Muslim “, 2/12, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Bejanu tefadulil - islami”. Bilje`e ga Ebu - Davud, 4/371, knjiga “El - Edebul - mufred”, poglavlje “Fil - gibeti” i Et - Tirmizi, 4/660, knjiga “Sifetul - kijameti”, str. 51. On ka`e da je hadis hasen sahih. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 1/86, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “El - Kebairu”. Bilje`i ga Ahmed, 6/461 sa senedom koji je hasen. Bilje`i ga Ahmed, 4/227 s vjerodostojnim sahih senedom. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/147, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Ve’idun - nemmami”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 1/370, knjiga “Et - Taharetu”, poglavlje “El - istitaretu ‘inde kadail - had`eti”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 1/76, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Alamatun - nifaki”. Bilje`e ga Ahmed i Et - Taberani a njihovi prenosioci su pouzdani (sikatun). Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/64. Bilje`i ga Et - Taberani i njegovi prenosioci su pouzdani (sikatun). Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/64. “Palo mu ~elo u pra{inu” izreka je Arapa koja nema doslovno zna~enje - Da Bog da mu ~elo palo u pra{inu, nego se njome izra`ava `elja za dobrim. “Fethul - bari”, 10/452, knjiga “El - Edebul - mufred”, poglavlje “Lem jekunin - nebijju fehha{en ve la mutefehhi{en”. “Sahihu Muslim”, 16/150, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Men le’anehu Ennebijju s.a.v.s.” “Sahihu Muslim “, 16/135, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Tahirmuz - zulmi”. El - Hud`urat, 11. “Sahihu Muslim “, 16/120, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Tahrimu zulmil - muslimi ve hazlihi ve ihtikarihi”. Fussilet, 34,35. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 340, poglavlje “El - Hilmu vel - enatu ver - rifku”. “Sahihu Muslim”, 16/146, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Fadlur - rifki”. “Sahihu Muslim”, 16/146, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Fadlur - rifki”.

Li~nost `ene muslimanke 625 626

627 628 629

630 631 632

633

634 635

636

637 638

639

640

641

642

643

644

645

646 647

648

649

650

359

“Fethul - bari”, 1/323, knjiga “El - Vudu’u”, poglavlje “Sabbul - mai ‘alel - bevli fil - mesd`idi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 10/67, knjiga “El - imaretu vel - kadau”, poglavlje “Ma ‘alel - vulati minet - tejsiri”. Ali -‘Imran, 159. Ta - ha, 43,44. “Sahihu Muslim “, 16/145, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Fadlur - rifki”. Bilje`i ga Ahmed, 6/104. Njegovi prenosioci su vjerodostojni (rid`alus - sahih). Ibid. Bilje`i ga El - Bezzar i njegovi prenosioci su vjerodostojni (rid`alus - sahih). Pogledaj “Med`me’uz - zevaid, “8/18, poglavlje “Ma d`ae fir - rifki”. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 4/654, knjiga “Sifetul - kijameti”, str.45. On ka`e da je hadis hasen. “Sahihu Muslim”, 13/106, knjiga “Es - Sajdu”, poglavlje “El - Emru bi ihsaniz - zebhi”. Bilje`i ga Et - Taberani i njegovi prenosioci su vjerodostojni (rid`alus - sahih). Pogledaj “Med`me’uz - zevaid, “8/187, poglavlje “Rahmetun - nasi”. Bilje`i ga Et - Taberani sa dobrim (hasen) senedom. Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/187, poglavlje “Rahmetun - nasi”. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/466, poglavlje “Irham men fil - erdi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/34, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Rahmetul - veledi ve takbiluhu”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 3/410, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Et - tahfifu li emrin jahdusu”. “Fethul - bari”, 10/426, knjiga “El - Edebul - mufred”, poglavlje “Rahmetul - veledi ve takbiluhu”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/34, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Rahmetul - veledi ve takbiluhu”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 2/229, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “Fadlu salatil - ‘i{ai vel - fed`ri fi d`ema’atin”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/171, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Fadlu sekjil - mai”. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/472, poglavlje “Ahzul - bejdi minel hummereti”. “Sahihul Muslim”, 14/242, knjiga “Katlul - hajjat ve nahveha”, poglavlje “Fedlu sekjil - behaimi”. El - Had`d`, 77. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/142, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Kullu ma’rufin sadekatun”. Dio iz hadisa muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/145, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Kullu ma’rufin sadekatun”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/143, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Kullu ma’rufin sadekatun”. “Fethul - bari”, 1/53, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Men selimel - muslimune min lisanihi ve jedihi”.

360 651

652

653

654

655

656 657 658

659 660

661

662

663 664

665

666 667 668 669 670

671

672

673 674 675 676 677 678

Li~nost `ene muslimanke Bilje`i ga Ahmed i njegovi prenosioci su rid`alus - sahih. Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/183, poglavlje “Fi men jurd`a hajruhu”. “Sahihu Muslim”, 17/21, knjiga “Ez - Zikru ved - du’au”, poglavlje “Fadlul - id`tima’i ‘ala tilavetil - Kur’ani ve ‘alez - zikri”. Bilje`i ga Et - Taberani u “El - Evsat” sa dobrim (d`ejjid) senedom. Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/192, poglavlje “Fadlu kadail - havaid`i”. “Sahihu Muslim”, 16/171, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Fadlu izaletil - eza ‘anit - tariki”. “Sahihu Muslim”, 16/171, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Fadlu izaletil - eza ‘anit - tariki”. Hadis je vjerodostojan i bilje`i ga Ahmed, 4/423. El - Bekara, 280. Tj. da otkloni od njega tegobu time {to }e pri~ekati na vra}anje njegovog duga, ako mu je du`an, ili }e mu taj tug pokloniti. Tj.da mu pokloni njegov dug. “Sahihu Muslim”, 10/227, knjiga “El - Musakatu vel - muzare’a”, poglavlje “Fadlu inzaril - mu’siri”. Hadis je hasen sahih. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 3/590, knjiga “El - Buju’u”, poglavlje “Ma d`ae fi inzaril - mu’siri”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti “, 8/196, knjiga “El - Buju’u”, poglavlje “Sevabu men enzare mu’siren”. Trgovao je s njima i davao im zajmove. “Sahihu Muslim”, 10/226, knjiga “El - Musakatu vel - muzare’a”, poglavlje “Fadlu inzaril - mu’siri”. “Sahihu Muslim”, 10/225, knjiga “El - Musakatu vel - muzare`a”, poglavlje “Fadlu inzaril - mu’siri”. El - Bekara, 273. El - Bekara, 261. Se’be, 39. El - Bekara, 272. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/155, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Ma jekrehu min imsakil - mali”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str.301, poglavlje “El - Keremu vel - d`udu vel - infaku fi vud`uhil - hajri”. “Sahihu Muslim”, 16/141, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Istihbabul - ‘afvi vet - tevadu’i”. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 4/644, knjiga “Sifetul - kijameti”, str.33. Radi se malim halkama od zlata ili srebra, bilo da su min|u{e ili prstenovi. “Fethul - bari”, 10/330, knjiga “El - Libasu”, poglavlje “El - Kalaidu ves - sihabu lin - nisai”. Prstenje bez dragog kamena. “Fethul - bari”, 10/330, knjiga “El - Libasu”, poglavlje “El - Kalaidu ves - sihabu lin - nisai”. Bilo da se radi o min|u{ama od ~istog zlata ili srebra, ili da su s biserom ili nekim dragim kamenom.

Li~nost `ene muslimanke 679 680 681

682

683 684 685 686 687 688

689

690

691 692

693

694 695 696

697 698 699 700 701

702

703

704

705 706 707 708 709

361

“Fethul - bari”, 10/331, knjiga “El - Libasu”, poglavlje “El - Kurtu lin - nisai” 2/187. “Sahihu Muslim”, 16/8, knjiga “Fedailus - sahabeti”, poglavlje “Fedailu ummul - mu’minine Zejneb”. “Tabekatu Ibn - Sa’d”, 8/109,110, “Sifetus - safveti”, 2/48 i “Sijeru e’alamin - nubelai”, 2/212. “Ahkamun - nisai”, Ibn - D`evzi, str.446. El - Bekara, 286. “Fethul - bari”, 3/283, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Ittekun - nare ve lev bi {ekki temrin”. Bilje`i ga Ahmed s vjerodostojnim senedom, 6/79. “Fethul - bari”, 3/293, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Men emere hadimehu bis - sadeka”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/143, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Kullu ma’rufin sadekatun”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 6/142, knjiga “Ez - Zekatu”, poglavlje “Kullu ma’rufin sadekatun”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str.167, poglavlje “Mulatafetul - jetimi vel - miskini”. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str.167, poglavlje “Mulatafetul - jetimi vel - miskini”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/43, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Sevabu kafilil - jetimi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/45, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Es - Sa’i ‘alel - ermeleti”. El - Bekara, 262. El - Bekara, 264. “Sahihu Muslim”, 2/114, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Tahrimu isbalil - izari vel - menni bil - ‘atijjeti”. Ali -‘Imran, 134. Fussilet, 34, 35. “Sahihu Muslim “, 1/189, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Mubaje’a vefdu Abdul - Kajs”. “Fethul - bari”, 10/519, knjiga “El - Edebul - mufred”, poglavlje “El - Hazru minel - gadabi”. “Fethul - bari”, 6/566, knjiga “El - Menakibu”, poglavlje “Sifetun - Nebijji “u “Sahihu Muslim”, 15/83, knjiga “El - Fedailu”, poglavlje “Muba’adetuhu s.a.v.s.,lil - asam”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 3/409, knjiga “Es - Salatu”, poglavlje “El - Imamu juhaffifus - salate”, a tekst je uzet od Muslima. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 12/128, knjiga “El - Libasu”, poglavlje “Et - Tesavir”, a tekst je uzet od Muslima. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 10/328, knjiga “El - Hududu”, poglavlje “Kat’u jedi{ - {erifi vel - mer’etu ve{ - {efa’atu fil - haddi”. Ali -‘Imran, 134. “Fethul - bari”, 7/141, knjiga “Menakibul - ensari”, poglavlje “Zikru Hind bint ‘Utbe”. E{ - [ura, 39 - 43. En - Nur, 22. Fussilet, 34,35.

362 710 711 712 713 714

715

716

717

718 719 720 721

722

723 724 725 726

727

728

729

730

731

732 733

734 735

Li~nost `ene muslimanke El - Hid`r, 85. “Sahihu Muslim”, 15/84, knjiga “El - Fedailu”, poglavlje “Muba’adetuhu lil - asam”. El - A’raf, 199. Fussilet, 34. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 344, poglavlje “El - ‘Afvu vel i’radu ‘anil - d`ahilin”. Buharija i Muslim hadis bilje`e ovim rije~ima. Pogledaj “Fethul - bari”, 7/497, knjiga “El - Megazi”, poglavlje E{ - [atul - mesmumetu “, i 5/230, knjiga “El Hibetu, poglavlje “Kabulul - hedijjeti minel - mu{rikine” i “Sahihu Muslim”, 14/178, knjiga “Es - Selamu”, poglavlje “Es - Summu”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 5/150, knjiga “Ed - Da’vatu”, poglavlje “Ed - Du’au lil - kuffari bil - hidajeti”. Bilje`e ga Ahmed i Et - Taberani, a prenosioci kod Ahmeda su pouzdani (sikatun). Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/188, poglavlje “Mekarimul - ahlaki”. “El - Isti’abu” 4/1872, “El - Isabetu “8/127. Fussilet, 34,35. El - Bekara, 185. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/342, poglavlje “El - ‘Afvu ves - safhu ‘anin - nasi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/260, knjiga “El - Fedailu”, poglavlje “Ihtijaruhu ejserul - emrejni”. Tj. slijedio je tog ~ovjeka. Ahmedov “El - Musned”, 3/166. Bilje`i ga Buharija u “El - Edebul - mufred”, 1/210, poglavlje “La ju’zi d`arehu”. Bilje`i ga Ibn - Hiban u svom “Es - Sahihu”(10) 466, knjiga “Es - Sijeru”, poglavlje “Fadlul - d`ihadi”. Bilje`i ga Et - Taberani i njegovi prenosioci su pouzdani (sukatun). Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/78, poglavlje “Ma d`ae fil - hasedi vez - zanni”. “Sahihu Muslim”, 14/110, knjiga “El - Libasu vez - zinetu”, poglavlje “En - Nehju ‘anit - tezviri fil - libasi ve gajrihi”. Bilje`e ga Ebu - Ja’la i Et - Taberani, a njihovi prenosioci su pouzdani (sukatun). Pogledaj “Med`me’uz - zevaid “, 10/251, poglavlje “Ma d`ae fil - mutene’imin vel - mutenetti’in”. “Sahihu Muslim”,16/184, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Iza ehabbellahu’abden”. “Sahihu Muslim”, 16/189, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Iza usnije ‘ales - salihi fe hije bu{ra”. Bilje`i ga Ahmed sa senedom koji je dobar (d`ejjid), 2/185. Bilje`e ga Ahmed i El - Bezzar, a prenosioci kod Ahmeda su ridalus - sahih. Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/87, poglavlje “El - Mu’minu je’lefu ve ju’lefu”. Pogledaj “Hajatus - sahabeti “, 1/22,23. “Fethul - bari”, 10/471, knjiga “El - Edebul - mufred”, poglavlje “Ma jed`uzu min igtijabi ehlil - fesadi ver - rijebi - i “Sahihu Muslim”, 16/144, “El - Birru ves - siletu vel -adabu”, poglavlje “El - Mudaratu men jutteka fuh{ehu”.

Li~nost `ene muslimanke 736

737

738 739

740

741 742 743 744

745 746 747

748

749

750

751

752 753 754 755 756 757 758 759

760 761 762 763

764

363

“Fethul - bari”, 9/175, knjiga “En - Nikahu”, i 7/317 knjiga “El - Megazi”, poglavlje “’Ardul - insan ibnetehu ‘ala ehlil - hajri”. “Sahihu Muslim”, 16/41, “Fedailus - sahabeti”, poglavlje “Fedailu Enes.” A Sabit je tabi’in koji je prenosio hadis od Enesa. “Sahihu Muslim”, 10/8, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “Tahrimu if{ai sirril - mer’eti”. “Sahihu Muslim”, 16/177, “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Istihbabu talakatil - ved`hi”. “Fethul - bari”, 10/504, knjiga “El - Edebul -mufred”, poglavlje “Et - Tebessumu ved - dahiku i “Sahihu Muslim”, 16/41, “Fedailus - sahabeti”, poglavlje “Fedailu D`erir bin Abdullah”. Bilje`i ga El - Buhari u “El - Edebul- mufred”, 1/365, poglavlje “El - Mizahu”. “Hajatus - sahabeti”, 3/149. Bilje`i ga El - Buhari u “El - Edebul - mufred”, 1/366, poglavlje “El - Mizahu”. Bilje`i ga Ahmed i njegovi prenosioci su “rid`alus - sahih.” Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 9/368, poglavlje “Ma d`ae fi Zahir bin Hazam”. El - Vaqi’a, 35, 36. Bilje`i ga Et - Tirmizi “E{ - [emailu”, str.111. Hadis je “hasenun bi {evahidihi”. Hadis je vjerodostojan i bilje`e ga Ahmed, 6/264 i Ebu - Davud 3/41, knjiga “El - D`ihadu”, poglavlje “Fis - sebki ‘aler - red`uli”. Bilje`i ga Ebu - Ja’la. Njegovi prenosioci su “rid`alus - sahih”, osim Muhammeda bin Amra bin Alkame. Njegov hadis je hasen. Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 4/316. Bilje`i ga Et - Taberani u djelu “Es - Sagir”, sa senedom koji je hasen. Pogledaj “Med’me uz - zevaid”, 8/193, poglavlje “Radlu kadail - havaid`”. Fethul - bari”, 9/225, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “En - Nisvtul - lati jehdinel - mer’ete ila zevd’iha”. Bu’as je podru~je, dio Medine u kojem se prije islama vodio rat izme|u plemena Evsa i Hazred`a i taj dan je nazvan “Jevmu Bu’as”. Pjesnici su o tome opjevali mnoge pjesme koje se pjevaju. Isto, 2/440, knjiga “El - ‘Idejni”, poglavlje “El - Hirabu ved - dereku jevmel - ‘idi”. Isto, 2/445, poglavlje “Sunnetul - ‘idejni li ehlil - islami”. Isto, 2/440. Isto, 2/440. Isto. Isto. Pogledaj predaje u djelu “Fethul - bari”, 2/444. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 5/621, knjiga “El - Menakibu”, poglavlje “Menakibu Umer”, str. 18. On ka`e da je hadis hasen sahih garib u ovom obliku. El - Kasas, 83. Lukman, 18. “Sahihu Muslim”, 2/89, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Tahrimul - kibri”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 334, poglavlje “Tahrimul - kidbri vel - i’d`abi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 12/9, knjiga “El - Libasu”, poglavlje “Raksirus - sijabi”.

364 765

766

767 768

769

770 771 772 773 774 775 776

777

778 779

780

781 782 783 784

785

786 787 788 789

790

791

792 793 794

Li~nost `ene muslimanke “Sahihu Muslim”, 2/115, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Bejanus - selasetil - lezine la jukellimuhumullahu jevmel - kijameti”. Isto, 16/173, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Tahrimul - kibri” i “El - Edebul - mufred” 2/9, poglavlje “El - Kibru”. “Edebul - mufred”, 2/7 poglavlje “El - Kibru”. “Sahihu Muslim”, 16/173, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Istihabul - ‘afvi vet - tevadu’i”. Isto, 17/200, knjiga “El - D`ennetu ve sifetu ne’imiha ve ehliha”, poglavlje “Es - Sifatul - leti ju’refu biha fiddunja ehlul - d`enneti”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 331, poglavlje “Et - Tevadu’u”. “Fethul - bari”, 10/489, knjiga “El - Edebu”, poglavlje “El - Kibru”. “Sahihu Muslim” 6/165, knjiga “El - D`umu’atu”, poglavlje “Et - Ta’limu fil - hutbeti”. “Fethul - bari”, 5/199, knjiga “El - Hibetu”, poglavlje “El - Kalilu minel - hibeti”. El - Furkan, 67. El - hamisa je odje}a od svilene ili vunene tkanine koju su ljudi nekada obla~ili. “Fethul - bari”, 6/81, knjiga “El - D`ihadu”, poglavlje “El - Hirasetu fil - gazvi fi sebilillahi”. “Sahihu Muslim”, 14/64, knjiga “El - Libasu vez - zinetu”, poglavlje “Tahrimut - tebehturi fil - me{ji”. “Fetava Ibnu - Tejmijje”, 22/138, 139. Bilje`i ga Et - Taberani u “El - Kebir” i njegovi prenosioci su “sikatun”. Pogledaj “Med`me’uz - zevaid”, 8/188. “Sahihu Muslim”, 16/140, knjiga “El - Birru ves - siletu el - adabu”, poglavlje “Terahumul - mu’minine ve te’atufuhum”. Isto, 16/139. Isto, 3/128, knjiga “Et - Taharetu”, poglavlje “Vud`ubu guslir - rid`lejni”. “Tabekatu Ibnu - Sa’din”, 3/363. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 14/312, knjiga “Er - Rikaku”, poglavlje “Hifzul - lisani”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 379, knjiga “El - Edebu”, poglavlje “Ikramud - dajfi”. Bilje`i ga El - Buhari u “El - Edebul - mufred”, 2/207, poglavlje “D`aizetud - dajfi”. Bilje`i ga imam Ahmed, 4/155 i njegovi prenosioci su “rid`alus - sahih”. Pogledaj “El - Edebul - mufred”, 2/10, poglavlje “Iza asbehad - dajfu mahrumen”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 11/320, knjiga “El - At’imetu”, poglavlje “Ta’amul - isnesjni jekfis - selasete”. “Sahihu Muslim”, 14/22, knjiga “El - E{ribetu”, poglavlje “Fadiletul - muvasati fit ta’amil - kalili”. El - Ha{r, 9. “Fethul - bari”, 8/631, knjiga “Et - Tefsiru”, poglavlje “Ve ju’sirune ‘ala enfusihim” i “Sahihu Muslim”, 4/12, knjiga “El - E{ribetu”, poglavlje “Ikramud - dajfi”. On je Hatim Et - Taijj kao {to se navodi u djelu “El - ‘Ikdul - ferid”,1/236. El - Ha{r, 9. “Fethul - bari”, 3/143, knjiga “El - D`enaizu”, poglavlje “Men iste’addel - kefn” i 4/318, knjiga “El - Buju’u”, poglavlje “En - Nessad`u”.

Li~nost `ene muslimanke 795 796 797 798 799 800

801

802 803

804 805

806

807 808 809 810 811

812 813 814

815 816 817 818

819

820

821 822

823 824 825 826

365

Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 310, poglavlje “El - Isaru vel - muvasatu”. Isto, str. 741, knjiga “El - Umurul - munhijj ‘anha”, poglavlje “Tahrimus - suveri”. Isto, 742. Isto. Isto, 743 “Sahihu Muslim”, 14/81, knjiga “El - Libasu vez - zinetu”, poglavlje “Tahrimu tasviril - hajvani”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 744, knjiga “El - Umurul - menhijj’anha”, poglavlje “Tahrimu ittihazil - kelbi illa li sajdin ev ma{ijetin”. Isto, str. 788, poglavlje “Tahrimu isti’mali inaiz - zehebi vel - fiddati”. “Sahihu Muslim”, 14/29, knjiga “El - Libasu vez - zinetu”, poglavlje “Tahrimu isti’mali evaniz - zehebi velfiddati”. Isto, 30. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 394, knjiga “Adabut - ta’ami”, poglavlje “Et - Tesmijetu fi evvelihi vel - hamdu fi ahirihi”. Bilje`e ga Ebu - Davud, 3/475, knjiga “El - At’imetu”, poglavlje “Et - Tesmijetu” i Et Tirmizi, 4/288, knjiga “El - At’imetu”, poglavlje “Ma d`ae - fit - tesmijeti’alet - ta’ami”. “Sahihu Muslim”, 13/191, knjiga “El - E{ribetu”, poglavlje “Adaput - ta’ami ve{ - {erabi” Isto, str. 192 Isto, Isto. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 11/385, knjiga “El - E{ribetu”, poglavlje El - Bidaetu bilejmeni”. To je bio Ibn - Abbas. Isto, 11/386, knjiga “El - E{ribetu”, poglavlje “El - Bidaetu bil - ejmeni”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 399, knjiga “Adabut - ta’ami”, poglavlje “El - Eklu mimma - jelihi”. “Sahihu Muslim”, 13/204, knjiga “El - E{ribetu”, poglavlje “Istihbabu la’ikil - esabi’i”. Isto, str. 13/207. Isto. “Fethul - bari”, 9/580, knjiga “El - At’imetu”, poglavlje “Ma jekulu iza ferega min ta’amihi”. Bilje`e ga Ebu - Davud, 4/63, knjiga “El - Libasu”, poglavlje - prvo i Et - Tirmizi, 5/508, knjiga “Ed - Da’vatu”, str. 56. On ka`e da je hadis hasen. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 11/290, knjiga “El - At’imetu”, poglavlje “La je’ibut - ta’ame”. Tj. predahnuo bi izvan posude. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 406, knjiga “Adabut - ta’ami”, poglavlje “Adabu{ - {erabi”. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 4/302, knjiga “El - E{ribetu”, str. 13. On ka`e da je hadis hasen. Isto, str. 15. On ka`e da je hadis hasen sahih. En - Nur 27. En - Nisa’ 86.

366 827

828

829

830

831

832

833 834 835 836 837

838

839

840

841 842 843 844

845

846

847 848 849 850

851

852 853

Li~nost `ene muslimanke Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 12/260, knjiga “El - Isti’zanu”, poglavlje “Fadlus - selami”. Muttefekun ‘alejhi, “Rijadus - salihin”, str. 437, knjiga “Es - Selamu”, poglavlje “Fadlus - selami”, Rije~i iz jedne od predaja koje bilje`i El - Buhari. “Sahihu Muslim”, 2/35, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Bejanun ennehu la jedhulul - d`ennete illelmu’minune”. Bilje`i ga Ebu - Davud sa senedom koji je d`ejjidun, 5/380, knjigu “El - Edebu”, poglavlje “Fi fadli men bede’es - selame”. Bilje`i ga El - Buhari u “El - Edebul - mufred”, 2/465, poglavlje “Men hered`e jusellim ve jusellem ‘alejhi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 437, knjiga “Es - Selamu”, poglavlje “Fadlus - selami”. En - Nur 61. Isto, str. 439, knjiga “Es - Selamu”, poglavlje “Kejfijjetus - selami”. Isto, str. 440, knjiga “Es - Selamu”, poglavlje “Fi adabis - selami”. Bilje`i ga El - Buhari. Isto, str. 440 Bilje`i ga Et - Tirmizi, 5/58, knjiga “El - Isti’zanu”, poglavlje “Ma d`ae fit - teslim ‘alen nisa’i”. On ka`e da je hadis hasen. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 442, knjiga “Es - Selamu”, poglavlje “Es - Selamu ‘alessibjani”. “Sahihu Muslim”, 14/14, knjiga “El - E{ribetu” poglavlje “Ikramud - dajfi, Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 439. Bilje`e ga Ebu - Davud, 5/386, knjiga “El - Edebu”, poglavlje “Es - Selamu” i Et - Tirmizi, 5/62, knjiga “El - Isti’zanu”, str. 15. On ka`e da je hadis hasen. En - Nur, 27, 28. En - Nur, 59. Bilje`i ga El - Buhari u “El - Edebul - mufred”, 2/513, poglavlje “Kejfe jekumu ‘indel - babi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 445, knjiga “Es - Selamu”, poglavlje “El - isti’zanu ve adabuhu”. Bilje`i ga El - Buhari u “El - Edebul - mufred”, 2/518 poglavlje “Iza kale: “E edhulu” ve lem jusellim”. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 445. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 447, knjiga “Es - Selamu”, poglavlje “Fi bejanin ennes - sunnete en jusemmil - muste’zinu nefsehu”. Isto. Isto. En - Nur, 28. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 445, knjiga “Es - Selamu”, poglavlje “El - isti’zanu ve adabuhu”. “Fethul - bari”, 11/26, knjiga “El - Isti’zanu”, poglavlje “Et - Teslim vel - isti’zanu” i “Sahihu Muslim”, 14/130, knjiga “El - Adabu”, poglavlje “El - Isti’zanu”. “Sahihu Muslim”, 14/134, knjiga “El - Adabu”, poglavlje “El - Isti’zanu”. Bilje`e ga Ebu - Davud, 5/164, knjiga “El - Isti’zanu”, str. 16 i Et - Tirmizi, 5/73, knjiga “El - Isti’zanu”, str. 29 i on ka`e da je hadis hasen sahih garib.

Li~nost `ene muslimanke 854

855

856

857

858

859 860

861

862 863 864 865 866

867 868

869 870 871

872

873

874

875 876

877 878

879

367

Bilje`e ga Ebu - Davud, 5/175, knjiga “El - Edebu”, str. 24 i Et - Tirmizi, 5/73, knjiga “El - Edebu”, str. 11. On ka`e da je hadis hasen sahih. Bilje`i ga El - Buhari u “El - Edebul - mufred”, 2/580, poglavlje “Iza rea kavmen jetenad`une fe la jedhulu me’ahum”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 12/296, 297, knjiga “El - Isti’zanu”, poglavlje “La jukimur - red`ule min med`ilisihi iza hadare”. “Sahihu Muslim”, 14/161, knjiga “Es - Selamu”, poglavlje “La jetenad`a isnanun dune salisin”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/90, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “La jetend`a isnani dunes - salisi”. “El - Muvetta’”, 2/988, knjiga “El - Kelamu”, (6.) Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 207, poglavlje “Tevkirul - ‘ulemai vel - kibari ve ehlil - fadili”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 207, poglavlje “Tevkirul - ‘ulemai vel - kibari ve ehlil - fadli”. Tj. ko zanemaruje da u~i Kur’an i da radi prema onome {to se nalazi u njemu. Bilje`i ga Ebu - Davud, 5/174, knjiga “El - Edebu”, str. 23. Hadis je hasen. “Sahihu Muslim”, 1/55. Isto, 14/138, knjiga “El - Adabu”, poglavlje “Tahrimun - nezari fi bejti gajrihi”. “Fethul - bari”, 10/611, knjiga “El - Edebu”, poglavlje “Iza tesaebe fel - jeda’ jedehu ‘ala fihi” i “Sahihu Muslim”, 18/123, knjiga “Ez - Zuhdu”, poglavlje “Kerahetut -tesaubi”. “Sahihu Muslim”, 18/122, knjiga “Ez - Zuhdu”, poglavlje “Kerahetut - tesaubi”. “Fethul - bari”, 10/611, knjiga “El - Edebu”, poglavlje “Iza tesaebe fel - jeda’ jedehu ‘ala fihi”. Isto, 10/6608, poglavlje “Iza ‘atase kejfe ju{emmitu”. “Sahihu Muslim”, 18/121, knjiga “Ez - Zuhdu”, poglavlje “Te{mitul - ‘atisi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj” Rijadus - salihin”, str. 448, knjiga “Es - Selamu”, poglavlje “Istihabu te{mitil’atisi”. Bilje`e ga Ebu - Davud, 5/288, knjiga “El - Edebu”, str. 98 i Et - Tirmizi, 5/86, knjiga “El - Edebu”, str. 6. On ka`e da je hadis hasen sahih. Tj. neka ne tra`i od ~ovjeka da pusti svoju `enu kako bi se ova udala za njega i kako bi ona imala sve ono {to je kod njega imala razvedena `ena. “Fethul - bari”, 4/352, 453, knjiga “El - Buju’u”, poglavlje “La jebi’u ala bej’i ehihi” i “Sahihu Muslim”, 9/198, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “Tahrimu hitbetir - red`ul ‘ala hitbeti ehihi”, a tekst ovog hadisa je kod Muslima. “Fethul - bari”, 9/219, knjiga “En - Nikahu”, poglavlje “E{ - [urutu elleti la tehilu fin - nikahi”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 13/60, knjiga “El - Birru ves - siletu”, poglavlje “Juhibbu li ehihi ma juhibbu li nefsihi”. “El - mer’etu bejnel - fikhi vel - kanuni”, str.176. Ovo je izra`avanje hereti~kog Zapada: “Priroda” umjesto Allah, Stvoritelj, nakon {to je Zapad okrenuo le|a vjeri. “El - Mer’etu bejnel - fikhi vel - kanuni”, str.178.

368 880 881

882 883 884

885

886

887 888 889 890

891 892 893 894

895 896

897 898 899 900 901 902

903 904 905 906 907 908

909

910 911 912

Li~nost `ene muslimanke Ibid, str.179. Pogledaj poglavlje “Ponosna je svojom islamskom li~no{}u i svojom istinitom vjerom”, str.58. “El - mer’etu bejnel - fikhi vel - kanuni “, str.181. El - Maida, 50. Pogledaj “Fethul - bari “,10/332, knjiga “El - Libasu “, poglavlje “El - Mute{ebbihine bin - nisai vel - mute{ebbihatu bir - rid`ali”. Pogledaj “Fethul - bari “,10/333, knjiga “El - Libasu “, poglavlje “Ihrad`ul - mute{ebbihine bin - nisai minel - bujuti”. Hadis je vjerodostojan a bilje`e ga Ebu - Davud, 4/86, knjiga “El - Libasu” i Ibn - Hiban (13) 63, knjiga “El - Hazru vel - ibahatu “, poglavlje “El - La’nu”. Ez - Zarijat, 56. Misli se na to da ima bogatstvo u devama koje bi podijelio kao sadaku. “Fethul - bari “, 7/476, knjiga “El - Megazi”, poglavlje “Gazvetu Hajber”. “Sahihu Muslim “, 16/227, knjiga “El - ‘Ilmu”, poglavlje “Men senne sunneten haseneten”. “Fethul - bari “, 6/496, knjiga “Ehadisul - enbijai”, poglavlje “Ma zukire ‘an Beni Israil”. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 5/34, knjiga “El - ‘Ilmu”, str.7. On ka`e da je hadis hasen sahih. Et - Tevba, 71. “Sahihu Muslim”, 2/22, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Bejanu kevnin - nehji ‘anil - munkeri minel - imani”. “Sahihu Muslim “, 2/37, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Bejanun enned - dine en - nasihatu”. Bilje`e ga Ahmed i Et - Taberani, a njihovi prenosioci su “sukatun.” Pogledaj “Med’me’uz - zevaid”, 7/263, poglavlje “Fi ehlil - ma’rufi ve ehlil - munkeri”. El - Maida, 105. “Hajatus - sahabeti”, 3/233. Bilje`i ga Et - Taberani i njegovi prenosioci su “rid`alus - sahih”, 10/146. En - Nahl, 125. To jest, ja sam se obavezao da vam vazim u razli~itim danima. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 374, knjiga “El - Edebul - mufred”, poglavlje “Fil - va’zi vel - iktisadi fihi”. Tj. jedan od klanja~a. Tj. da tra`e od mene da u{utim, rasrdio sam se. Tj. To im ne zabranjuje njihovo stanovi{te i to, doista, ne koristi niti {teti. “Sahihu Muslim”, 5/20, knjiga “El - Mesad`idu”, poglavlje “Tahrimul - kelami fis - salati”. “Hajatus - sahabeti”, 3/129. “Fethul - bari”, 1/188, knjiga “El - I’lmu”, poglavlje “Men e’adel - hadise selasen li jufheme ‘anhu”. Bilje`i ga Ebu - Davud, 4/360, knjiga “El - Edebu - mufred”, str. 21, a njegov sened je “sahihun”. El - Kehf, 28. Ibid, 66. Ibid, 67.

Li~nost `ene muslimanke 913 914

915

916

917 918 919

920 921 922

923

924

925

926

927

928 929

930

931 932

933

934

935

936 937

369

Ibid, 69. “Sahihu Muslim “, 16/185, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu “, poglavlje “El Ervahu d`unudun mud`ennedetun”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str.211, poglavlje “Zijaretu ehlil - hajri ve mud’alesetuhum”. Ona je odgojteljica Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,i njegova slu{kinja u djetinjstvu. Vjerovjesnik, s.a.v.s., oslobodio ju je ropstva kada je odrastao i o`enio se njom Zejd bin Harise, a Vjerovjesnik, s.a.v.s., po{tovao ju je i ~inio joj dobro~instvo. Govorio bi: “Ummu Ejmen je moja majka.” “Sahihu Muslim “, 16/9, knjiga “Fedailus - sahabeti”, poglavlje “Fedailu Ummu Ejmen”. Tj. ~ist je od grijeha zbog njegove {utnje. Bilje`i ga El - Buhari u “El - Edebul - mufred”, 1/505, poglavlje “Innes - selame jed`ziu mines - sarimi”. El - Hud`urat, 9. El - Hud`urat, 10. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin “, str.687, knjga “El - Umurul - menhijju ‘anha “, poglavlje “Bejanun ma jed’uzu minel - kezibi”. “Sahihu Muslim “, 16/157, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu “, poglavlje “Tahrimul - kezibi ve bejanun ma jubahu minhu”. Bilje`i ga El - Buhari u “El - Edebul - mufred”, 1/478, poglavlje “Ellezi jasbiru ‘ala ezan - nasi”. Bilje`i ga Et - Tirmizi, 4/380, knjiga “El - Birru ves - siletu”, str. 87. Hadis je hasenun - d`ejjidun - garibun. bilje`e ga Ebu - Davud, 2/172, knjiga “Ez - Zekatu”, str. 548 i Ahmed, 2/68, i njegov sened je sahihun. Bilje`i ga El - Buhari u “El - Edebul - mufred”, 1/310, poglavlje “Men lem je{kurin - nase”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 452, poglavlje” ‘Ijadetul - meridi”. “Sahihu Muslim”, 14/143, knjige “Es - Selamu”, poglavlje “Min hakkil - muslimi lil - muslimi reddus - selami”. “Fethul - bari”, 9/517, knjiga “El - At’imetu”, poglavlje “Kulu min tajjibatin ma rezaknakum”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 451, poglavlje “’Ijadetul - meridi”. “Sahihu Muslim”, 16/125, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Fadlu ‘ijadetil - meridi”. “Sahihu Muslim”, 16/125, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Fadlu ‘ijadetil - meridi” “Sahihu Muslim”, 16/125, knjiga “El - Birru ves - siletu vel - adabu”, poglavlje “Fadlu ‘ijadetil meridi”. “Fethul - bari”, 3/219, knjiga “El - D`enaizu”, poglavlje “Hel ja’rudu ‘ales - sabijji el islamu”. Bilje`i ga El - Buhari “El - Edebul - mufred”, 1/633, poglavlje “Ejne jak’udul - ‘aidu”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 454, knjiga “’Ijadetul - meridi”, poglavlje “Fi ma jedde’i lil - meridi”.

370 938 939 940

941

942

943 944

945

946 947 948

949 950

951 952 953 954 955

956

Li~nost `ene muslimanke “Fethul - bari”, 10/118, knjiga “El - Merda”, poglavlje “’Ijadetul - a’rabi”. Isto, 10/117, poglavlje “’Ijadetun - nisair - rid`ale”. “Sahihu Muslim”, 2/57, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Itlakul - kufri ‘alet - ta’ni fin - nesebi ven - nijahati”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 5/436, knjiga “El - D`enaizu”, poglavlje “En - Nehju ‘anin - nijahati en - nedebi”. “Sahihu Muslim”, 2/110, knjiga “El - Imanu”, poglavlje “Tahrimu darbil - hududi ve {ekkil - d`ujubi”. “Sahihu Muslim”, 6/224, 225, knjiga “El - D`enaizu”, poglavlje “El - Bukau ‘alel - mejjiti”. Muttefekun ‘alejhi. Pogledaj “[erhus - sunneti”, 5/429, knjiga “El - D`enaizu”, poglavlje “El - Bukau ‘alel - mejjiti”. Bilje`e ga El - Buhari i Muslim Pogledaj “Rijadus - salihin”, str. 463, knjiga “’Ijadetul - meridi”, poglavlje “D`evaul - bukai ‘alel - mejjiti bi gajri nedebin ve la nijahatin”. Tj. iz gornjeg dijela Medine. Tj. u plakanju i naricanju. Prvi put: Nakon {to je du{a Ebu - Selemea preselila na onaj svijet, uznemirili su se ~lanovi njegove porodice, te im je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: “Molite za sebe samo dobro, jer meleki ka`u ‘Amin’ nakon onoga {to vi ka`ete”, a potom je molio Allaha za Ebu - Selemu. A drugi put: Nakon {to je du{a Ummu Seleme govorila samo sebi da ga oplakuje, a potom je odustala od toga. “Sahihu Muslim”, 6/224, knjiga “El - D`enaizu”, poglavlje “El - Bukau ‘alel - mejjiti”. “Fethul - bari”, 3/176, knjiga “El - D`enaizu”, poglavlje “Ma junha minen - nuhi vel - bukai” i “Sahihu Muslim”, 6/237, knjiga “El - D`enaizu”, poglavlje “Tahrimun - nijahati”. El - Mumtehine, 12. “Sahihu Muslim”, 6/238, knjiga “El - D`enaizu”, poglavlje “Tahrimun - nijahati”. Isto, 6/235. “Musnedu imami Ahmed”, 2/362, a njegovi prenosioci su i sikatun. “Fethul - bari”, 3/144, knjiga “El - D`enaizu”, poglavlje “Itba’un - nisai’l - d`enaize” i “Sahihu Muslim”, 7/2, knjiga “El - D`enaizu”, poglavlje “Nehjun - nisa’i ‘an itba’il d`enaiz”. En - Nisa’, 78.

Li~nost `ene muslimanke

371

SADR@AJ PREDGOVOR ......................................................................................................................................... 5 @ENA MUSLIMANKA PREMA SVOME GOSPODARU ............................................................................... 7 BUDNA VJERNICA ............................................................................................................................ 9 OBO@AVA SVOGA GOSPODARA ................................................................................................... 11 OBAVLJA PET NAMAZA .................................................................................................................. 11 POVREMENO PRISUSTVUJE D@EMATU U D@AMIJI ....................................................................... 13 PRISUSTVUJE BAJRAM - NAMAZIMA ............................................................................................ 18 KLANJA POTVR\ENE SUNNETE I NAFILE .................................................................................... 20 LIJEPO OBAVLJA NAMAZ .............................................................................................................. 22 UDJELJUJE ZEKAT ZA SVOJ IMETAK ........................................................................................... 23 POSTI MJESEC RAMAZAN I NO]U KLANJA .................................................................................. 24 POSTI NAFILE ................................................................................................................................ 26 HAD@ OBAVLJA .............................................................................................................................. 27 OBAVLJA UMRU ............................................................................................................................. 27 POKORNA JE NAREDBI SVOGA GOSPODARA ............................................................................. 28 NE OSAMLJUJE SE SA ONIM KO JOJ NIJE MAHREM .................................................................. 32 PRIDR@AVA SE [ERIJATSKOG HID@ABA - POKRIVANJA ............................................................ 33 IZBJEGAVA APSOLUTNO MIJE[ANJE S MU[KARCIMA ............................................................... 37 NE RUKUJE SE S MU[KARCIMA OSIM S MAHREMIMA ................................................................ 38 PUTUJE SAMO S MAHREMOM ....................................................................................................... 38 ZADOVOLJNA JE S ALLAHOVIM KADA’OM I KADEROM ............................................................... 39 ONA JE TA KOJA SE KAJE ............................................................................................................ 40 OSJE]A ODGOVORNOST ZA ^LANOVE SVOJE PORODICE ........................................................ 40 NJEN CILJ JE ZADOVOLJSTVO ALLAHA, D@.[. ........................................................................... 41 POKORNA JE SVIM ASPEKTIMA ROBOVANJA ALLAHU, D@.[. ................................................... 42 RADI NA POTPOMAGANJU ALLAHOVE, D@.[., VJERE ................................................................. 43 PONOSNA JE SVOJOM ISLAMSKOM LI^NO[]U I SVOJOM ISTINITOM VJEROM ....................................................................................................................... 54 PRIVR@ENA JE SAMO ALLAHU, D@.[. ........................................................................................... 59 ISPUNJAVA SVOJU OBAVEZU POZIVANJA ^INJENJU DOBRA I ODVRA]ANJA OD ZLA .................................................................................................... 61

372

Li~nost `ene muslimanke MNOGO U^I KUR’AN ....................................................................................................................... 63

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SAME SEBE ........................................................................................ 65 UVOD ...................................................................................................................................................... 67 NJENO TIJELO ...................................................................................................................................... 68 UMJERENA JE U SVOJOJ HRANI I PI]U ...................................................................................... 68 PRAKTIKUJE TJELESNE VJE@BE .................................................................................................. 69 ONA JE ^ISTOG TIJELA I ODJE]E ............................................................................................... 69 VODI BRIGU O SVOJIM USTIMA I SVOJIM ZUBIMA ..................................................................... 71 VODI BRIGU O ULJEP[AVANJU SVOJE KOSE ............................................................................. 72 ONA JE LIJEPE SPOLJA[NOSTI ................................................................................................... 73 ONA SE NE]E OKLIZNUTI PRED POKAZIVANJEM DRA@I I PRETJERIVANJEM S UKRASIMA ................................................................................................. 75 NJEN UM ............................................................................................................................................ 76 BRINE SE DA SVOM UMU PODARI ZNANJE .................................................................................. 76 ONO [TO @ENA MUSLIMANKA TREBA NAU^ITI I TEMELJITO POZNAVATI .............................................................................................................. 79 NADARENOST I SPOSOBNOST @ENE MUSLIMANKE U NAUCI ..................................................... 80 ONA JE DALEKO OD BILO KAKVIH IZMI[LJOTINA I PRAZNOVJERJA ........................................................................................................................... 83 ONA KONTINUIRANO U^I I ^ITA ................................................................................................... 83 NJENA DU[A ..................................................................................................................................... 84 USTRAJAVA U IBADETU I ^I[]ENJU DU[E .................................................................................. 84 IZABIRE ^ESTITU PRIJATELJICU I OBAVEZNO PRISUSTVUJE DRU@ENJIMA NA KOJIM SE U^I O VJERI ..................................................................................... 85 ^ESTO IZGOVARA TRADICIONALNE KONSTRUKCIJE I DOVE ..................................................... 86 @ENA MUSLIMANKA PREMA SVOJIM RODITELJIMA ............................................................................ 89 POSLU[NA JE PREMA NJIMA ........................................................................................................ 91 ONA ZNA NJIHOVU VRIJEDNOST I VELI^INU I SVOJE OBAVEZE PREMA NJIMA ................................................................................................ 91 ^INI DOBRO^INSTVO PREMA SVOJIM RODITELJIMA IAKO NISU MUSLIMANI .................................................................................................................. 94 STRAHUJE OD NEPOSLU[NOSTI PREMA NJIMA .......................................................................... 95 ^INI DOBRO^INSTVO PREMA MAJCI, A ZATIM PREMA OCU ...................................................... 95 NA LIJEP NA^IN ^INI IM DOBRO^INSTVO ................................................................................... 97 @ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOGA MU@A ................................................................................... 101

Li~nost `ene muslimanke

373

BRAK U ISLAMU ........................................................................................................................... 103 NA LIJEP NA^IN IZABIRE MU@A .................................................................................................. 104 POKORNA JE I POSLU[NA SVOME MU@U .................................................................................. 108 ^INI DOBRO^INSTVO PREMA NJEGOVOJ MAJCI I PO[TUJE NJEGOVU PORODICU ............................................................................................... 118 UMILJAVA SE SVOM MU@U I BRINE O NJEGOVOM ZADOVOLJSTVU ................................................................................................... 120 NE OTKRIVA NJEGOVU TAJNU .................................................................................................... 123 STAJE UZ NJEGA I S NJIM U^ESTVUJE U ISKAZIVANJU MI[LJENJA ........................................................................................................ 125 PODSTI^E GA NA TRO[ENJE NA ALLAHOVOM PUTU ............................................................... 129 POTPOMA@E GA U POKORNOSTI PREMA ALLAHU .................................................................... 130 ISPUNJAVA NJEGOVU DU[U ....................................................................................................... 130 ULJEP[AVA MU SE ...................................................................................................................... 131 VESELO, RADOSNO I ZAHVALNO GA DO^EKUJE ...................................................................... 132 SUDJELUJE U NJEGOVOJ RADOSTI I @ALOSTI ......................................................................... 133 NE GLEDA U DRUGE MU[KARCE ................................................................................................ 133 NE OPISUJE MU DRUGU @ENU .................................................................................................... 134 OMOGU]AVA MU MIR, ODMOR I UTO^I[TE ............................................................................... 134 ONA MNOGO PRA[TA I VELIKODU[NA JE ................................................................................. 135 ONA JE MUDRA I SNA@NE LI^NOSTI ......................................................................................... 135 ONA JE JEDNA OD NAJUSPJE[NIJIH SUPRUGA ....................................................................... 140 @ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJE DJECE .................................................................................. 141 UVOD .................................................................................................................................................... 143 ONA ZNA ZA SVOJU NAJVE]U ODGOVORNOST NASPRAM SVOJE DJECE ............................................................................................................ 143 U NJIHOVOM ODGOJU KORISTI SE NAJUSPJE[NIJIM METODAMA .................................................................................................... 146 UKAZUJE IM SVOJU LJUBAV I NJE@NOST ................................................................................. 146 NE PRAVI RAZLIKU IZME\U SVOJIH SINOVA I K]ERI ............................................................... 148 U SVOJOJ NJE@NOSTI I BRIZI NE PRAVI RAZLIKU IZME\U SINOVA I K]ERI ............................................................................................................. 149 NE PROKLINJE SVOJU DJECU .................................................................................................... 151 PAZI NA SVE ONO [TO OSTAVLJA TRAGA NA NJIHOV RAZVOJ I USMJERENJE ........................................................................................... 152

374

Li~nost `ene muslimanke USA\UJE U NJIH PLEMENITO VLADANJE .................................................................................. 153

@ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJIH SNAHA I ZETOVA ................................................................ 155 a) PREMA SVOJIM SNAHAMA ......................................................................................................... 157 ODNOS PREMA SVOJOJ SNAHI .................................................................................................. 157 IZABIRE SEBI DOBRU SNAHU ...................................................................................................... 157 PRIHVATA REALNOST NJENE PRISUTNOSTI U BRA^NOJ ZAJEDNICI ........................................................................................ 158 SAVJETUJE, A NE ZALAZI U PRIVATNE STVARI ........................................................................ 159 ^INI JOJ DOBRO^INSTVO I LIJEPO POSTUPA PREMA NJOJ ................................................... 159 MUDRA JE I PRAVEDNA PRILIKOM PRESU\IVANJA SVOJOJ SNAHI ............................................................................................................................ 160 B) NASPRAM SVOJIH ZETOVA ....................................................................................................... 161 ODNOS PREMA ZETU ................................................................................................................... 161 IZABIRE SEBI DOBROG ZETA ...................................................................................................... 161 PO[TUJE GA I ^INI MU DOBRO^INSTVO ................................................................................... 162 SAVJETUJE SVOJU K]ER DA BUDE POSLU[NA SVOME MU@U I DA LIJEPO POSTUPA PREMA NJEMU ............................................................... 162 ONA JE PRAVEDNA I NIJE PRISTRASNA PREMA SVOJOJ K]ERI ................................................................................................................ 163 MUDRA I SNALA@LJIVA PRI SUO^AVANJU S PROBLEMIMA ..................................................... 164 @ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJE RODBINE I MAHREMA .......................................................... 167 @ENA MUSLIMANKA I BLI@A RODBINA ........................................................................................ 169 PA@NJA ISLAMA PREMA ODR@AVANJU RODBINSKIH VEZA ...................................................... 169 @ENA MUSLIMANKA OBILAZI RODBINU U SKLADU S UPUTOM ISLAMA ......................................................................................................................................... 174 ODR@AVA RODBINSKE VEZE SA SVOJIM BLI@NJIM, MAKAR BILI I NEMUSLIMANI ....................................................................................................... 176 ODR@AVANJE RODBINSKH VEZA RAZUMIJE U [IROKOM ZNA^ENJU TOG POJMA .......................................................................................... 177 OBILAZI SVOJE BLI@NJE I ONDA KADA JE ONI NE OBILAZE .......................................................................................................... 178 @ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJIH KOM[IJA ............................................................................. 181 MUSLIMANKA ^INI DOBRO^INSTVO I OMILJENA JE KOD SVOJIH KOM[IJA ...................................................................................... 183 PRIDR@AVA SE UPUTE ISLAMA U POGLEDU PREPORUKE

Li~nost `ene muslimanke

375

^INJENJA DOBRO^INSTVA KOM[IJAMA .................................................................................... 183 SVOJIM KOM[IJAMA VOLI ONO [TO VOLI SAMOJ SEBI .......................................................... 185 LIJEPO SE PONA[A PREMA SVOJIM KOM[IJAMA U SKLADU SA SVOJIM MOGU]NOSTIMA .................................................................................... 186 OBRA]A POSEBNU PA@NJU NA DOBRO^INSTVO PREMA KOM[IJAMA, MAKAR ONI BILI NEMUSLIMANI ............................................................................ 187 U SVOM DOBRO^INSTVU PREMA KOM[IJAMA DAJE PREDNOST BLI@IMA ........................................................................................................... 188 ISKRENA MUSLIMANKA NAJBOLJA JE KOM[INICA ................................................................... 188 LO[A KOM[INICA I NJENA CRNA STRANA ................................................................................. 189 LO[A KOM[INICA LI[ENA JE BLAGODATI IMANA ..................................................................... 189 LO[A JE KOM[INICA @ENA ^IJE DJELO JE UZALUDNO ........................................................... 190 MUSLIMANKA NE USKRA]UJE PRU@ANJE POMO]I SVOJIM KOM[IJAMA ................................................................................................................... 191 STRPLJIVA JE KADA JOJ NJENE KOM[INICE NANOSE ZLO .................................................... 192 @ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJIH SESTARA I PRIJATELJICA ................................................. 195 VOLI IH I PRIJATELJUJE S NJIMA U IME ALLAHA ..................................................................... 197 STUPANJ ONIH KOJE SE VOLE U IME ALLAHA ......................................................................... 198 UTICAJ LJUBAVI U IME ALLAHA NA @IVOT MUSLIMANA I MUSLIMANKI ......................................................................................................... 200 NE PREKIDA VEZE SA SVOJIM SESTRAMA I NE ODBACUJE IH ....................................................................................................................... 201 BLAGA JE PREMA NJIMA I PRA[TA IM ....................................................................................... 203 DO^EKUJE SVOJE SESTRE MUSLIMANKE VEDRA LICA .......................................................... 205 ONA IH SAVJETUJE ..................................................................................................................... 205 ^INI IM DOBRO^INSTVO I ODANA IM JE .................................................................................... 207 NJE@NA JE PREMA NJIMA ........................................................................................................... 208 NE OGOVARA IH .......................................................................................................................... 209 IZBJEGAVA S NJIMA SVA\U I [ALU KOJA [TETI I IZBJEGAVA IZNEVJERITI OBE]ANJE ....................................................................................... 210 DARE@LJIVA JE, VELIKODU[NA I PLEMENITO SE PONA[A PREMA SVOJIM SESTRAMA ......................................................................................... 210 POTAJNO U^I DOVU SVOJIM SESTRAMA .................................................................................. 212 @ENA MUSLIMANKA NASPRAM SVOJE ZAJEDNICE I DRU[TVA ....................................................... 215 UVOD .................................................................................................................................................... 217

376

Li~nost `ene muslimanke LIJEPOG JE MORALA .................................................................................................................. 218 ISKRENA ....................................................................................................................................... 221 LA@NO NE SVJEDO^I ................................................................................................................... 221 SAVJETUJE .................................................................................................................................. 222 UPU]UJE NA DOBRO ................................................................................................................... 223 NE VARA, NE OBMANJUJE I NE IZDAJE ..................................................................................... 224 IZVR[AVA OBE]ANJE .................................................................................................................. 225 KLONI SE LICEMJERSTVA ........................................................................................................... 227 ODLIKUJE SE STIDOM ................................................................................................................. 229 ^EDNA JE I PONOSNE DU[E ...................................................................................................... 230 NE MIJE[A SE U ONO [TO JE SE NE TI^E ............................................................................... 230 IZBJEGAVA ZADIRANJE U ^AST LJUDI I ISTRA@IVANJE NJIHOVIH SLABOSTI ....................... 231 ONA JE DALEKO OD LICEMJERJA .............................................................................................. 233 PRAVEDNA JE U SVOM PRESU\IVANJU .................................................................................... 235 NE ^INI NASILJE .......................................................................................................................... 236 PRAVEDNO POSTUPA PREMA ONOME KOGA NE VOLI ............................................................. 237 NIJE ZLOBNA NI PREMA KOME ................................................................................................... 239 KLONI SE SUMNJI^ENJA ............................................................................................................. 240 ^UVA SVOJ JEZIK OD GIBETA I NEMIMETA .............................................................................. 241 KLONI SE PSOVKE I BESTIDNOG GOVORA ............................................................................... 243 NE RUGA SE NIKOME .................................................................................................................. 244 BLAGO POSTUPA PREMA LJUDIMA ............................................................................................ 245 MILOSTIVA JE .............................................................................................................................. 247 POMA@E LJUDIMA I OTKLANJA NEVOLJU OD NJIH ................................................................... 250 POMA@E @ENI U NEVOLJI ............................................................................................................ 253 ONA JE PLEMENITA I VELIKODU[NA ......................................................................................... 254 NE PRIGOVARA NA ONOME [TO IM DADNE .............................................................................. 259 BLAGA JE (DOBRODU[NA) .......................................................................................................... 260 TOLERANTNA JE, NE MRZI I NIJE PAKOSNA ............................................................................. 262 OLAK[AVA, A NE OTE@AVA ........................................................................................................ 266 NIJE ZAVIDNA .............................................................................................................................. 266 UDALJENA JE OD HVALISAVOSTI I @ELJE ZA ISTICANJEM ...................................................... 268 KLONI SE CIJEPIDLA^ENJA I IZVJE[TA^ENOSTI ..................................................................... 269 NJENA LI^NOST OMILJENA JE KOD LJUDI ................................................................................ 269 PRISNA JE PRIJATELJICA ........................................................................................................... 271 ^UVA TAJNU ................................................................................................................................. 272

Li~nost `ene muslimanke

377

VEDROG JE LICA ......................................................................................................................... 274 PRIJATNA JE I SIMPATI^NA ........................................................................................................ 275 UNOSI RADOST U SRCA .............................................................................................................. 277 NIJE STROGA ............................................................................................................................... 277 NIJE OHOLA ................................................................................................................................. 279 SKROMNA JE ................................................................................................................................ 281 UMJERENA JE U OBLA^ENJU I SPOLJA[NOSTI ........................................................................ 282 PRIDAJE VA@NOST VRIJEDNIM STVARIMA ................................................................................ 283 ZAINTERESOVANA JE ZA STANJE MUSLIMANA ......................................................................... 284 UGO[]UJE GOSTA ...................................................................................................................... 285 VI[E VOLI DRUGIMA NEGO SEBI ............................................................................................... 287 SVOJE ADETE MJERI MJERILIMA ISLAMA ................................................................................. 288 PRIDR@AVA SE ISLAMSKOG BONTONA PRI JELU I PI]U .......................................................... 291 PRIDR@AVA SE ISLAMSKOG POZDRAVA .................................................................................... 295 NE ULAZI U KU]E DRUGIH OSIM S DOPU[TENJEM .................................................................. 298 NA SIJELU SJEDA GDJE IMA MJESTA ........................................................................................ 301 NE DO[APTAVA SE S DRUGOM @ENOM U PRISUSTVU TRE]E ................................................. 302 PO[TUJE STARIJE I U^ENE @ENE .............................................................................................. 303 NE UPIRE SVOJ POGLED U UNUTRA[NJOST TU\E KU]E ........................................................ 305 IZBJEGAVA ZIJEVANJE NA SIJELU KOLIKO JE GOD TO MOGU]E ......................................... 305 PRIDR@AVA SE ISLAMSKOG BONTONA PRI KIHANJU ............................................................... 306 NE @ELI RAZVOD BRAKA DRUGOJ @ENI KAKO BI JOJ TA @ENA USTUPILA SVOJE MJESTO . 307 ODABIRE POSAO KOJI ODGOVARA NJENOJ @ENSTVENOSTI ................................................. 309 NE OPONA[A MU[KARCE ........................................................................................................... 312 POZIVA KA ISTINI ........................................................................................................................ 314 NARE\UJE ^INJENJE DOBRA, A ODVRA]A OD ZLA ................................................................. 315 SNALA@LJIVA JE I MUDRA U SVOM MISIONARSTVU ................................................................. 317 DRU@I SE S KREPOSNIM @ENAMA .............................................................................................. 319 TE@I KA IZMIRENJU ME\U MUSLIMANKAMA .............................................................................. 321 DRU@I SE SA @ENAMA I STRPLJIVO PODNOSI NJIHOVO UZNEMIRAVANJE ............................ 322 UVA@AVA U^INJENO JOJ DOBRO I ZAHVALJUJE NA NJEMU ................................................... 323 OBILAZI BOLESNE ....................................................................................................................... 324 NE NARI^E ZA UMRLIM ................................................................................................................ 328 NE PRATI D@ENAZU ...................................................................................................................... 331 POGOVOR ...................................................................................................................................... 333 BILJE[KE ........................................................................................................................................ 337