Higijena Zemljista
This document was uploaded by user and they confirmed that they have the permission to share it. If you are author or own the copyright of this book, please report to us by using this DMCA report form. Report DMCA
Overview
Download & View Higijena Zemljista as PDF for free.
More details
- Words: 1,898
- Pages: 15
Hig ij ena zemlji st a • Čovjek je neposredno il posredno u stalnoj vezi sa površinskim slojevima zemlje. U njima se, pored minerala, nalaze i organske materije, te mikro organizmi i paraziti ( njihova jaja ), i iz tog razloga zemljiste je od velikog značaja za zdravlje čovjeka. Vlažno zemljiste je takođe od velikog značaja, naročito ako se izgradi naselje na tako vlažnom zemljistu koje moze imati neke negativne posljedice na zdravje zbog čega se mora voditi računa pri odabiru zemljista za naselje. • STRUKTURA ZEMLJISTA: • Moze biti zrnasta (sljunak) ili kompaktna (stijene, glina). Između čvrstih čestica nalaze se pore ispunjene vodom ili vazduhom. Od broja i veličine pora zavisi poroznost zemljista. Porozno zemljiste bolje propusta vodu, a u dubljim slojevima ovakvog zemljista nalazi se nepropusni sloj. Što e ovaj sloj dublji to je zemljiste ocjednije i bolje za izgradnju.
Zemljište • Čvr st e če st ice tla, por e, vod a i z rak . Struk tura tla . • Pokazuje se da veoma veliki utjecaj na ponašanje tla ima količina vode u tlu, veličina i oblik čvrstih čestica, te raspored čvrstih čestica. Prostor između čvrstih čestica (solids) zovemo porama (pore, pores). Važno za ponašanje tla bit će i jesu li pore potpuno ili samo djelomično ispunjene vodom – a rijetko se može govoriti o suhom tlu. • Uobičajeno je razlikovati tri faze u tlu: • ♦ čvrste čestice tla, • ♦ voda u porama tla i • ♦ zrak, također u porama tla.
Zemljište • Struktura tla (soil structure) odnosi se na • 1. raspodjelu čvrstih čestica i grupa čvrstih čestica, kao i pora između njih… veličine, orijentacije… (soil fabric) • 2. sile između čvrstih čestica – prije svega elektrokemijske sile između sitnih čestica • Na sta ja nje i mije nja nje tla . • Uslijed temperaturnih promjena, djelovanja vode (smrzavanje, otapanje, prenošenje), vjetra, bilja, ljudske djelatnosti, stijena se razgrađuje u sitnije elemente (šljunak, pijesak, prah … mehanička razgradnja), rastapa se ili dolazi do promjena u kristalima stijene (kemijska razgradnja). Pri tome usitnjeni, rastopljeni ili drugačije promijenjeni materijal ostaje na mjestu ili se transportira u dubinu, niz padinu, na manje ili veće udaljenosti.
Zemljište •
•
•
•
Preneseni materijal se taloži na način uvjetovan temperaturom, slanoćom vode, brzinom strujanja vode ili zraka,… granulometrijskim sastavom i drugim uvjetima na mjestu taloženja. Svojstva tla koja su interesantna u graditeljstvu vezana su na raspodjelu veličine čvrstih čestica (granulometrijski sastav), na svojstva pojedinih čvrstih čestica (mineraloška svojstva), te na način i rezultat nastajanja tla. Sedimentna tla (sedimentary soils) su ona čije se čvrste čestice, nastale razgradnjom stijene (mehaničkom ili kemijskom), nošene vodom, vjetrom, ledom, organizmima ili uslijed sile teže (pri čemu dolazi do daljeg trošenja, otapanja, sortiranja,…) talože (sedimentiraju) na novom mjestu. Način sedimentiranja može znatno utjecati na svojstva tla.
Zemljište • Rezidualna t la (residual soils) čini materijal nastao razgradnjom stijene koji nije odnesen. Česta su u vlažnim i toplim krajevima, te su prilično slabo istražena. • Nas ip (fill) nastaje ugradnjom (graditeljskom djelatnošću): sa pozajmišta materijal se vadi, prenosi do željenog mjesta i ugrađuje, sa ili bez zbijanja. • Svaki od ovih procesa spor je i dugotrajan, te se često može smatrati da još uvijek traje. Zato tlo treba promatrati ne samo u trenutnoj datosti, nego i – ovisno o uvjetima u okolini – u trajnom mijenjanju. Veoma važan proces može • biti razgradnja tla uslijed djelovanja vode, promjena temperature… (weathering).
Zemljište • HEMIJSKI SASTAV ZEMLJISTA: • Čine elementi periodnog sistema u najrazličitijim kombinacijama jedinjenja. Naročito je značajno prisustvo oligo elemenata – joda, fluora, bakra, kobalta, cinka koji su neophodni za određenje procese u organizmu. Hemijski sastav zemljista ima uticaj na sastav vode, te na biljni i zivotinski svijet, a time indirektno na čovjeka. Nauka koja proučava međusobnu povezanost hemijskog sastava zemljista i zdravlja ljudi naziva se GEOME DICIN A, koja u zadnje vrijeme sve više dobiva na značenju. Pojedine promjene zdravlja kod ljudi zbog nedostatka oligo elemenata u zemljistu, a posljedicno i u ishrani vide se iz sljedeceg prikaza
Zemljište • •
OL IG OELEM ENTI Jod (J) pripada grupi halogenih elemenata. Nalazi se u tragovima gotovo u svim tkivima covjecijeg organizma, u hrani i vodi, u vazduhu i vezan sa nekim mineralnim materijama. Ima atomsku tezinu 126,92, dakle znatno vecu od svih do sada opisanih elemenata. U ishrani glavni izvor joda je biljna hrana, morske ribe, mlijeko, lisce i korijenje nekih biljaka, riblje ulje itd. Jod u ishrani ima vrlo vaznu ulogu. Njegov nedostatak moze da izazove teske poremecaje u organizmu, a narocito u funkcijama stitne zlijezde (gusavost) i polnih zlijezda. U tezim slucajevima dolazi i do pojave kretenizma. Da bi se ovo izbjeglo, u krajevima gdje nema dovoljno joda u vazduhu, vodi, hrani, preduzimaju se posebne mjere – jodiranje kuhinjske soli i dr. Kod nas postoji zakonski propis o obaveznom jodiranju kuhinjske soli.
Zemljište • Fluor (F) je halogeni element koji kao sastavni dio kostanog tkiva ima vaznu ulogu u okostavanju – formiranju skeleta organizma. U manjim kolicinama stiti zube od kvarenja, ali u vecim skodi ne samo zubima nego i drugom kostanom tkivu. Smatra se da dnevne potrebe iznose 0,2 - 1 mg na jedan litar vode. Po nekim naucnicima, flour djeluje inhibitorno na bakterije koje se unose hranom. Dosta je rasprostranjen u prirodi, ali ga malo ima u zivotnim namirnicama. Covjek se najcesce snabdijeva ovim elementom preko vode.
Zemljište •
Gvozdje (Fe) je najvazniji sastav hemoglobina crvenih krvnih zrnaca. Ovo je neophodan sastojak celija. Unosi se u organizam hranom, uglavnom u obliku organskih jedinjenja. Relativno je dosta rasprostranjeno u zivotnim namirnicama, ali se resorbuje samo neznatan dio. Gvozdje ima visestruku biolosku ulogu u organizmu – bez njegovog prisustva bilo bi nemoguce ne samo snabdijevanje organizma kiseonikom nego ni osnovna funkcija celija – asimilacija i disimilacija. Sposobnost gvozdja da snabdijeva organizam kiseonikom pripisuje se njegovoj osobini sto moze da mijenja hemijske valence tj. Da relativno przo prima i otpusta kiseonik. Ono je takodje vazan bioloski faktor i sastavni dio gotovo svih fermenata. Od ukupne kolicine gvozdja u organizmu oko 5 g (3/5) se nalazi u krvi (vezano sa hemohromogemom) a ostatak u sastavu celija i fermenata. Rezerve u gvozdju, otprilike 1/5 od ukupne kolicine koja se nalazi u organizmu, deponuju se u jetri, slezini, kostanoj srzi i bubrezima.
Zemljište • Bakar (Cu) je element koji se nalazi u tragovima u nasem organizmu pa i u nasoj hrani. Covjeciji organizam sadrzi prosjecno 100 do 150 mg bakra. Njegova uloga u organizmu nije jos sasvim proucena, ali se smatra da mu je najvaznija u formiranju kostane srzi i metabolizmu gvozdja, u stvaranju eritrocita u zajednici sa gvozdjem i u funkcionisanju nervnog sistema. Gotovo sav bakar koncentrisan je u jetri, manje kolicine nalaze se u misicnom tkivu, a izvjestan dio u krvi. Bakar unijet hranom resorbuje se u crijevima. Najvise ga ima u kakao-proizvodima, ljesnicima, bademu, mlijeku, zivotinjskom tkivu, ostrigama idr .
Zemljište • Mangan (Mn) se nalazi u gotovo svim biljkama i u krvnoj plazmi. Resorbuje se u obliku soli relativno lako i potpuno. Smatra se da je stetno unosenje u organizam prevelikih kolicina mangana. U krvi covjeka nalazi se u koncentraciji od oko 0,002 mg na 100 kg tjelesne tezine.Nedostatak dovodi do poremećaja rasta, osifikacije i reprodukcije.
• Selen njegov nedostatak dovodi do poremećaja u CVS
Zemljište • •
•
•
MIKRO ORGANIZMI I PARAZITI KOJI ZIVE U TLU: U povrsinskim slojevima zemlje mogu se naći vegetativni i sporogeni oblici raznih bakterija, kao i jaja i larve izvjesnih parazit. Od nepatogenih bakteria od naročitog su značaja one koje izazivaju truljenje i gnjiljenje organskih materia, a to su takozvane NITRIFICIRAJUCE bakterije koje omogućavaju mineralizaciju organskih materija i DENITRIFICIRAJUCE bakterije koje iz organskih materija oslobađaju azot, koji potom odlazi u atmosferu. Izvjesne bakterije imaju osobinu da koriste atmosferski azot za stvaranje visih azotnih jedinjenja. Od patogenih mikroorganizama značajni su: ba ci lli us an thrac i, cl ostrid iu m b ot ulin um , c lo stridi um tet ani , bakterije iz grupe sal mon el la e, shi gel la, v ibr io ch ole rae, m ycob ac ter iu m tube rcu los is i uzr ocni ci ga sne gan gr ene. Najčešći paraziti prisutni u zemlji su: jaj a dj eci je gl iste( a ska ris l um bric oi de s), ja ja go veđ e pan tlji ča re ( tae nia s oli um ), l arve rud arsk og crva (a nc ylo stoma du ode nal e ), d iz en teric ne am eb e i d rugi p arazi ti.
Zemljište •
• •
Zbog svega ovog higijensko epidemijoloski značaj zemljista je veliki, te pri izboru mjesta za stambenu izgradnju treba voditi računa,ne samo da je ono porozno i da se vodonosni sloj nalazi najmanje 6m ispod povrsine zemlje, već i da zemlja ne bude zagađena organskim materijama koje mogu zagađivati i vazduh, a uz to predstavljaju pogodnu sredinu za razmnožavanje mikroorganizama. Higijenska ocjena zemljista osim utvrđivana fizickih svojstava zemljista obuhvata jos hemijsko, bakterijolosko i parazitolosko ispitivanje i ocjenjivanje stepena zagađenosti. U koliko zemljiste ne odgovara higijenskim zahtjevima, potrebno e izvrsiti asanaciju terena, koja se sastoji u odvodnjavanju putem dreniranja tla i zatrpavanja mocvara i rupa. Isusivanje mocvara je mjera ne samo za smanjenje vlage u stanovima vec i mjera za smanjenje crijevnih zaraza, parazitarnih bolesti, kao i svih oni bolesti ciji razvoj pomaze nehigijenski stan (TBC, astma, reumatizam)
Zemljište • •
• •
Zagađenje tla Površinski rastresiti sloj Zemljine kore, sastoji se od mineralnih i organskih materija. Brojnim zahvatima čovjek stalno ugrožava i zagađuje taj sloj raznim otpadnim materijalima i otrovnim supstancama kao što su hemijska sredstva, pesticidi, vještačka đubriva, nekontrolisano odlaganje otpada i dr. Ova sredstva uništavaju živi svijet rastresitog sloja zemljišta, a posebno one organizme koji djeluju na organske materije i pretvaraju ih u mineralne supstance neophodne za proces fotosinteze (bakterije, gljive, gliste i dr.). Na zemljište djeluje živa priroda; koja učestvuje u nastajanju tla ili u njegovom oštećenju i zagađivanju, kao i razne čovjekove aktivnosti. Oštećenje zemljišta odvija se u tri oblika: De gradacija zemljišta nastaje unošenjem otrovnih supstanci prilikom đubrenja i zaštite biljaka, te usljed poremećaja strukture zemljišta i erozije. De strukcija je teže oštećenje zemljišta, koje nastaje pod uticajem otpadnih voda i čvrstih otpada i
Zemljište •
•
Totaln o o štećenje ze mljišt a može biti privremeno (npr. izgradnjom površinskih kopova za eksploataciju mineralnih sirovina, deponija otpada, kampova, igrališta i dr.) i trajno (npr. izgradnjom naselja, puteva, vodenih akumulacija, aerodroma i dr.) Moderna poljoprivreda koristi hemijska sredstava - pesticide, za suzbijanje bolesti biljaka, štetočina i korova. Pesticidi se teško rastvaraju u zemljištu i vodi, gdje dospijevaju putem zaprašivanja zemljišta. Kao takvi, gotovo u neizmijenjenom obliku gomilaju se u biljkama, a preko njih u svim karikama lanca ishrane. Tlo se zagađuje i posrednim putem preko kiselih kiša, koje mijenjaju kiselost zemljišta. Veliki broj živog svijeta i mikroorganizama živi u neutralnim i slabo bazičnim zemljištima. Takođe, za navodnjavanje oranica koriste se često zagađene, odnosno otpadne vode, koje sadrže otrovne teške metale, kao što su: bakar, cink, živa, olovo, stroncijum, kadmijum i dr. Prema procjenama, čovjek je samo u prošlom 20. vijeku zagadio i uništio oko 2 milijare hektara zemljišta. Razumna, kontrolisana i smanjena upotreba hemijskih sredstava i preduzimanje odgovarajućih mjera koje sprečavaju zagađenje voda i zraka znači, istovremeno, i smanjenje zagađenosti tla. Veoma zagađena zemljišta postaju izvor daljeg zagađenja prirode, te je neophodno da se zagađenje tla svede na što manju mjeru.
Zemljište • Čvr st e če st ice tla, por e, vod a i z rak . Struk tura tla . • Pokazuje se da veoma veliki utjecaj na ponašanje tla ima količina vode u tlu, veličina i oblik čvrstih čestica, te raspored čvrstih čestica. Prostor između čvrstih čestica (solids) zovemo porama (pore, pores). Važno za ponašanje tla bit će i jesu li pore potpuno ili samo djelomično ispunjene vodom – a rijetko se može govoriti o suhom tlu. • Uobičajeno je razlikovati tri faze u tlu: • ♦ čvrste čestice tla, • ♦ voda u porama tla i • ♦ zrak, također u porama tla.
Zemljište • Struktura tla (soil structure) odnosi se na • 1. raspodjelu čvrstih čestica i grupa čvrstih čestica, kao i pora između njih… veličine, orijentacije… (soil fabric) • 2. sile između čvrstih čestica – prije svega elektrokemijske sile između sitnih čestica • Na sta ja nje i mije nja nje tla . • Uslijed temperaturnih promjena, djelovanja vode (smrzavanje, otapanje, prenošenje), vjetra, bilja, ljudske djelatnosti, stijena se razgrađuje u sitnije elemente (šljunak, pijesak, prah … mehanička razgradnja), rastapa se ili dolazi do promjena u kristalima stijene (kemijska razgradnja). Pri tome usitnjeni, rastopljeni ili drugačije promijenjeni materijal ostaje na mjestu ili se transportira u dubinu, niz padinu, na manje ili veće udaljenosti.
Zemljište •
•
•
•
Preneseni materijal se taloži na način uvjetovan temperaturom, slanoćom vode, brzinom strujanja vode ili zraka,… granulometrijskim sastavom i drugim uvjetima na mjestu taloženja. Svojstva tla koja su interesantna u graditeljstvu vezana su na raspodjelu veličine čvrstih čestica (granulometrijski sastav), na svojstva pojedinih čvrstih čestica (mineraloška svojstva), te na način i rezultat nastajanja tla. Sedimentna tla (sedimentary soils) su ona čije se čvrste čestice, nastale razgradnjom stijene (mehaničkom ili kemijskom), nošene vodom, vjetrom, ledom, organizmima ili uslijed sile teže (pri čemu dolazi do daljeg trošenja, otapanja, sortiranja,…) talože (sedimentiraju) na novom mjestu. Način sedimentiranja može znatno utjecati na svojstva tla.
Zemljište • Rezidualna t la (residual soils) čini materijal nastao razgradnjom stijene koji nije odnesen. Česta su u vlažnim i toplim krajevima, te su prilično slabo istražena. • Nas ip (fill) nastaje ugradnjom (graditeljskom djelatnošću): sa pozajmišta materijal se vadi, prenosi do željenog mjesta i ugrađuje, sa ili bez zbijanja. • Svaki od ovih procesa spor je i dugotrajan, te se često može smatrati da još uvijek traje. Zato tlo treba promatrati ne samo u trenutnoj datosti, nego i – ovisno o uvjetima u okolini – u trajnom mijenjanju. Veoma važan proces može • biti razgradnja tla uslijed djelovanja vode, promjena temperature… (weathering).
Zemljište • HEMIJSKI SASTAV ZEMLJISTA: • Čine elementi periodnog sistema u najrazličitijim kombinacijama jedinjenja. Naročito je značajno prisustvo oligo elemenata – joda, fluora, bakra, kobalta, cinka koji su neophodni za određenje procese u organizmu. Hemijski sastav zemljista ima uticaj na sastav vode, te na biljni i zivotinski svijet, a time indirektno na čovjeka. Nauka koja proučava međusobnu povezanost hemijskog sastava zemljista i zdravlja ljudi naziva se GEOME DICIN A, koja u zadnje vrijeme sve više dobiva na značenju. Pojedine promjene zdravlja kod ljudi zbog nedostatka oligo elemenata u zemljistu, a posljedicno i u ishrani vide se iz sljedeceg prikaza
Zemljište • •
OL IG OELEM ENTI Jod (J) pripada grupi halogenih elemenata. Nalazi se u tragovima gotovo u svim tkivima covjecijeg organizma, u hrani i vodi, u vazduhu i vezan sa nekim mineralnim materijama. Ima atomsku tezinu 126,92, dakle znatno vecu od svih do sada opisanih elemenata. U ishrani glavni izvor joda je biljna hrana, morske ribe, mlijeko, lisce i korijenje nekih biljaka, riblje ulje itd. Jod u ishrani ima vrlo vaznu ulogu. Njegov nedostatak moze da izazove teske poremecaje u organizmu, a narocito u funkcijama stitne zlijezde (gusavost) i polnih zlijezda. U tezim slucajevima dolazi i do pojave kretenizma. Da bi se ovo izbjeglo, u krajevima gdje nema dovoljno joda u vazduhu, vodi, hrani, preduzimaju se posebne mjere – jodiranje kuhinjske soli i dr. Kod nas postoji zakonski propis o obaveznom jodiranju kuhinjske soli.
Zemljište • Fluor (F) je halogeni element koji kao sastavni dio kostanog tkiva ima vaznu ulogu u okostavanju – formiranju skeleta organizma. U manjim kolicinama stiti zube od kvarenja, ali u vecim skodi ne samo zubima nego i drugom kostanom tkivu. Smatra se da dnevne potrebe iznose 0,2 - 1 mg na jedan litar vode. Po nekim naucnicima, flour djeluje inhibitorno na bakterije koje se unose hranom. Dosta je rasprostranjen u prirodi, ali ga malo ima u zivotnim namirnicama. Covjek se najcesce snabdijeva ovim elementom preko vode.
Zemljište •
Gvozdje (Fe) je najvazniji sastav hemoglobina crvenih krvnih zrnaca. Ovo je neophodan sastojak celija. Unosi se u organizam hranom, uglavnom u obliku organskih jedinjenja. Relativno je dosta rasprostranjeno u zivotnim namirnicama, ali se resorbuje samo neznatan dio. Gvozdje ima visestruku biolosku ulogu u organizmu – bez njegovog prisustva bilo bi nemoguce ne samo snabdijevanje organizma kiseonikom nego ni osnovna funkcija celija – asimilacija i disimilacija. Sposobnost gvozdja da snabdijeva organizam kiseonikom pripisuje se njegovoj osobini sto moze da mijenja hemijske valence tj. Da relativno przo prima i otpusta kiseonik. Ono je takodje vazan bioloski faktor i sastavni dio gotovo svih fermenata. Od ukupne kolicine gvozdja u organizmu oko 5 g (3/5) se nalazi u krvi (vezano sa hemohromogemom) a ostatak u sastavu celija i fermenata. Rezerve u gvozdju, otprilike 1/5 od ukupne kolicine koja se nalazi u organizmu, deponuju se u jetri, slezini, kostanoj srzi i bubrezima.
Zemljište • Bakar (Cu) je element koji se nalazi u tragovima u nasem organizmu pa i u nasoj hrani. Covjeciji organizam sadrzi prosjecno 100 do 150 mg bakra. Njegova uloga u organizmu nije jos sasvim proucena, ali se smatra da mu je najvaznija u formiranju kostane srzi i metabolizmu gvozdja, u stvaranju eritrocita u zajednici sa gvozdjem i u funkcionisanju nervnog sistema. Gotovo sav bakar koncentrisan je u jetri, manje kolicine nalaze se u misicnom tkivu, a izvjestan dio u krvi. Bakar unijet hranom resorbuje se u crijevima. Najvise ga ima u kakao-proizvodima, ljesnicima, bademu, mlijeku, zivotinjskom tkivu, ostrigama idr .
Zemljište • Mangan (Mn) se nalazi u gotovo svim biljkama i u krvnoj plazmi. Resorbuje se u obliku soli relativno lako i potpuno. Smatra se da je stetno unosenje u organizam prevelikih kolicina mangana. U krvi covjeka nalazi se u koncentraciji od oko 0,002 mg na 100 kg tjelesne tezine.Nedostatak dovodi do poremećaja rasta, osifikacije i reprodukcije.
• Selen njegov nedostatak dovodi do poremećaja u CVS
Zemljište • •
•
•
MIKRO ORGANIZMI I PARAZITI KOJI ZIVE U TLU: U povrsinskim slojevima zemlje mogu se naći vegetativni i sporogeni oblici raznih bakterija, kao i jaja i larve izvjesnih parazit. Od nepatogenih bakteria od naročitog su značaja one koje izazivaju truljenje i gnjiljenje organskih materia, a to su takozvane NITRIFICIRAJUCE bakterije koje omogućavaju mineralizaciju organskih materija i DENITRIFICIRAJUCE bakterije koje iz organskih materija oslobađaju azot, koji potom odlazi u atmosferu. Izvjesne bakterije imaju osobinu da koriste atmosferski azot za stvaranje visih azotnih jedinjenja. Od patogenih mikroorganizama značajni su: ba ci lli us an thrac i, cl ostrid iu m b ot ulin um , c lo stridi um tet ani , bakterije iz grupe sal mon el la e, shi gel la, v ibr io ch ole rae, m ycob ac ter iu m tube rcu los is i uzr ocni ci ga sne gan gr ene. Najčešći paraziti prisutni u zemlji su: jaj a dj eci je gl iste( a ska ris l um bric oi de s), ja ja go veđ e pan tlji ča re ( tae nia s oli um ), l arve rud arsk og crva (a nc ylo stoma du ode nal e ), d iz en teric ne am eb e i d rugi p arazi ti.
Zemljište •
• •
Zbog svega ovog higijensko epidemijoloski značaj zemljista je veliki, te pri izboru mjesta za stambenu izgradnju treba voditi računa,ne samo da je ono porozno i da se vodonosni sloj nalazi najmanje 6m ispod povrsine zemlje, već i da zemlja ne bude zagađena organskim materijama koje mogu zagađivati i vazduh, a uz to predstavljaju pogodnu sredinu za razmnožavanje mikroorganizama. Higijenska ocjena zemljista osim utvrđivana fizickih svojstava zemljista obuhvata jos hemijsko, bakterijolosko i parazitolosko ispitivanje i ocjenjivanje stepena zagađenosti. U koliko zemljiste ne odgovara higijenskim zahtjevima, potrebno e izvrsiti asanaciju terena, koja se sastoji u odvodnjavanju putem dreniranja tla i zatrpavanja mocvara i rupa. Isusivanje mocvara je mjera ne samo za smanjenje vlage u stanovima vec i mjera za smanjenje crijevnih zaraza, parazitarnih bolesti, kao i svih oni bolesti ciji razvoj pomaze nehigijenski stan (TBC, astma, reumatizam)
Zemljište • •
• •
Zagađenje tla Površinski rastresiti sloj Zemljine kore, sastoji se od mineralnih i organskih materija. Brojnim zahvatima čovjek stalno ugrožava i zagađuje taj sloj raznim otpadnim materijalima i otrovnim supstancama kao što su hemijska sredstva, pesticidi, vještačka đubriva, nekontrolisano odlaganje otpada i dr. Ova sredstva uništavaju živi svijet rastresitog sloja zemljišta, a posebno one organizme koji djeluju na organske materije i pretvaraju ih u mineralne supstance neophodne za proces fotosinteze (bakterije, gljive, gliste i dr.). Na zemljište djeluje živa priroda; koja učestvuje u nastajanju tla ili u njegovom oštećenju i zagađivanju, kao i razne čovjekove aktivnosti. Oštećenje zemljišta odvija se u tri oblika: De gradacija zemljišta nastaje unošenjem otrovnih supstanci prilikom đubrenja i zaštite biljaka, te usljed poremećaja strukture zemljišta i erozije. De strukcija je teže oštećenje zemljišta, koje nastaje pod uticajem otpadnih voda i čvrstih otpada i
Zemljište •
•
Totaln o o štećenje ze mljišt a može biti privremeno (npr. izgradnjom površinskih kopova za eksploataciju mineralnih sirovina, deponija otpada, kampova, igrališta i dr.) i trajno (npr. izgradnjom naselja, puteva, vodenih akumulacija, aerodroma i dr.) Moderna poljoprivreda koristi hemijska sredstava - pesticide, za suzbijanje bolesti biljaka, štetočina i korova. Pesticidi se teško rastvaraju u zemljištu i vodi, gdje dospijevaju putem zaprašivanja zemljišta. Kao takvi, gotovo u neizmijenjenom obliku gomilaju se u biljkama, a preko njih u svim karikama lanca ishrane. Tlo se zagađuje i posrednim putem preko kiselih kiša, koje mijenjaju kiselost zemljišta. Veliki broj živog svijeta i mikroorganizama živi u neutralnim i slabo bazičnim zemljištima. Takođe, za navodnjavanje oranica koriste se često zagađene, odnosno otpadne vode, koje sadrže otrovne teške metale, kao što su: bakar, cink, živa, olovo, stroncijum, kadmijum i dr. Prema procjenama, čovjek je samo u prošlom 20. vijeku zagadio i uništio oko 2 milijare hektara zemljišta. Razumna, kontrolisana i smanjena upotreba hemijskih sredstava i preduzimanje odgovarajućih mjera koje sprečavaju zagađenje voda i zraka znači, istovremeno, i smanjenje zagađenosti tla. Veoma zagađena zemljišta postaju izvor daljeg zagađenja prirode, te je neophodno da se zagađenje tla svede na što manju mjeru.
Related Documents
Higijena Zemljista
November 2019 2
Higijena Vode Seminarski.docx
April 2020 8