Esej Moj Idealan Tim Davor

PANEVROPSKI APEIRON UNIVERZITET FAKULTET PRAVNIH NAUKA

Davor Šeovac

KOMUNIKOLOGIJA Tema besjede: Moj idealan tim

Mentor: Prof.dr.Larisa Čović

Travnik, 12.07.2008.godine

1

Kada svako ima svoje ciljeve i zadatke, nemoguće je da ne bude primećen. Na žalost ne postoji recept za formiranje dobrog tima. Jedna grupa invidualaca prerasta u dobar tim prolazeći kroz više faza: od formiranja borbe za pozicije i raspoređivanje uloga od opšteg spoljnog predstavljanja grupe kao tima. Sasvim je normalno čuti komentare poput „nismo se okupili da se volimo, već da radimo.“ Ti komentari su potpuno tačni. Ipak, dokazano je da ako se volite, bolje i lakše radite. Da bi ste dobro radili u timu, morate da budete ubeđeni da svi napori koje ulažete imaju neki smisao, jer nekada posle neke neprijatne primedbe, poželite da se zatvorite u svoju čauru i da ne obraćate pažnju ni na koga. Međutim, pomoć timskog rada nema svoju cjenu kada su veliki i važniji poslovi u pitanju. Da bi ste se dobro uklopili u neki tim, važno je da budete timski igrač. Nemoguće je da sa svima budete najbolji prijatelj. Mnogo je važnije da izgradite dobre odnose sa kolegama. S mnogima ćete biti samo dobar poznanik, a ne prijatelj. Ako imate slobodnog vremena, a vaše kolege ne znaju šta će od posla, to je odličan trenutak da se istaknete kao dobar kolega. Pomozite im i recite koliko slobodnog vremena imate (kako se ne bi ispostavilo da ne radite svoj posao). Najbolji način da nkoga ubedite da zaista želite da pomognete jeste preduzimanje konkretnih postupaka. Nekada to može biti i od onih poslova koji su „niže kvalifikovani“, kao što su nošenje pošte ili lepljenje nalepnice celo posle podne, pali ako je to od pomoći vašim kolegama u firmi u kojoj radite, to znači da doprinosite opštem cilju. Kvalitetni timovi dobro komuniciraju. Razmirice i nezadovoljstva česta su posledica informacije ili loše interpretacije. Nedostatak pravovremen informacije rađa tračeve i nesigurnost kod ljudi. Zato je bitno da kolege budu dobro informisane, a timski rad je idealna prilika za pružanje tačnih informacija. Idealna tim ne postoji. Svaka tim, kao i svaki pojedinac, na neki je način unikat. Međutim, s obzirom na način ostvarenja osnovnih svojstava moguće je prepoznati dva tipična načina skretanja od idealnog zamišljenog tima. Tako i Lenneer – Axelson i Thylefors (1998.) analizirajuči literaturu namjenjenu tipologizaciji radnih skupina nalaze dva tipa timova. zatvoreni tim (u literaturi se često nazivaju i devatilizirane, sanatorij, ovisni timovi) su oni timovi čiji članovi večinu svojih potreba zadovoljavaju u samoj skupini koja ima čvrste granice prema vanjskom okruženju i u kojima se ne toleriše pokušaj članova da izaču iz tima. Takvi timovi mogu biti izolirani, možemo može postojati jedan ili nekoliko srednjih autoriteta čije se kompetencije mogu preuveličavati pri čemu su članovi preterano ovisni o autoritetu, a sebe mogu doživljavati kao nedovoljno kompetentnima1 1

Lenneer – Axelson i Thylefors, TIMSKI RAD, (1998.)

2

Otvoreni timovi2 za razliku od zatvorenih zadovoljavaju samo manji dio potreba svojih članova stoga su oni u podjednakoj mjeri okrenuti prema vanjskom svijetu. To rezultira slabijom povezanošću članova i većom individualizacijom, čestim promjenama čalnova, usvajanjem različitih vrijednosnih normi pa i ponašanja što može otežavati komunikaciju i smanjiti potrebu članova za interakcijama u skupini. U tjeku radnog procesa to može otežavati uskalađivanje, dogovaranje i suradnju. Kao što ne postoji idealan tim tako ne postoje potpuno zatvoreni i potpuno otvoreni timovi, nego večina timova tendira, k jednom od ta dva smjera na svoj specifičan način. Između ostalog i zbog toga je rad sam timovima, edukativnog ili supervizijskog tipa, izuzetno izazovan. Za tim možemo reči da je radna skupina, ali specifična radna skupina. U radnim skupinama je moguče radne zadatke podjeliti u segmente koje pojedini članovi samostalno obavljju bez potrebe za saradnjom s drugim članovima skupine. Za tip zadatka koje obavljaju timovi značajno je da ih se može riješiti jedino zajedničkim snagama. „članovi tima združujuči znanje, kompetencije i osobine potencijale obavljaju složeni zadatak koji nije prost zbroj pojedinih dijelova tog zadatka. Moglo bi se reći da je timski rad ključna suradnja i združivanje stručnih i osobnih potencijala3 Lamovec4 navodi komperativna obilježja ponašanja članova timova i radnih skupin. Ta obilježavanja je moguče prikazati kao u tabeli sledečoj:

Šest razlika izmedju tima i grupe po M. Belbin: TIM

GRUPA

2

u literaturi se joπ nazivaju i fragmentirane skupine, teatralne skupine i sl. 3

U skladu s tim je izreka (izvor nepoznat): „tim je gorivo koje omogučava običnim ljudima da postignu neobične rezultate 4 Lamovec, TIMSKI RAD (1998,185)

3

VELIČINA

Ograničena

Srednja ili velika

IZBOR

Suštinski

Nevažan

LIDERSTVO

Deli se ili rotira

Samostalno

PERCEPCIJA

Uzjamno poznavanje i razumevanje

Fokus je na lideru

STIL

Razvijene uloge Koordinacija

Slaganje Prilagođavanje

DUH

Dinamika Interakcija

Istovremeno proganjanje protivnika

Pošto smo napravili razliku izmedju tima i grupe, možemo reči koje osobine poti;u timski rad: •

Otvorenost, a ne povučenost,

•

Odgovornost, a ne lakomislenost,

•

Samopouzdanje umjesto nesigurnosti,

•

Odmjerenost umjesto brzopletosti,

•

Ljudska senzibilnost umjesto bezosjećajnosti,…

Grupa je skup pojedinaca koji se nalaze u međusobnoj interakciji tijekom nekog vremenskog razdoblja, te koji opažaju međusobnu zavisnost u vezi s ostvarivanjem jednog ili više ciljeva grupe. Kao činitelji koji utječu na nastanak i djelovanje grupe važni su: •

Motivacija članova grupe za udruživanjem,

•

Grupa kao jedinstvena cjelina koju čine pojedinci u međusobnoj interakciji,

•

Komunikacija članova neposredno licem u lice,

•

Suglasnost među članovima grupe.

4