Ekonomske Posljedice

Ekonomske posljedice duga

Predavanje iz Osnova ekonomije

državni proračun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju formulira ga i predlaže vlada, a usvaja najviše predstavničko tijelo države proračun pokazuje sve programe države koji imaju obilježja rashoda i porezne prihode koji čine prihodnu stranu proračuna gledano po pojedinim godinama, proračuni su uglavnom neuravnoteženi ⇒ ukoliko porezi i drugi prihodi države premaše državne rashode, javlja se proračunski suficit i obratno, ako rashodi premaše državne prihode javlja se proračunski deficit u slučaju jednakih prihoda i rashoda postojat će proračunska ravnoteža nastali proračunski deficit se podmiruje državnim (javnim) dugom koji se sastoji od ukupnog kumuliranog dugovanja države koje nastaje njenim zaduživanjem bilo kod vlastitih građana bilo u inozemstvu u tu svrhu država emitira obveznice kojima se obvezuje da će u određenom vremenu i pri određenoj kamatnoj stopi vratiti svoja dugovanja visina državnog duga je jednaka vrijednosti obveznica koje se nalaze u vlasništvu pojedinaca, kućanstava, poduzeća, monetarnih institucija te stranih fizičkih i pravnih osoba proračun ima tri bitne ekonomske svrhe: 1. pomoću njega se društvena proizvodnja dijeli na privatnu i javnu potrošnju te investicije 2. pomoću njega se preko utjecaja na potrošnju i porezne politike djeluje na ponudu proizvodnih faktora i finalnih dobara 3. pomoću njega se preko fiskalne politike utječe na ključne makroekonomske ciljeve pod fiskalnom politikom se podrazumijeva proces oporezivanja i javni rashodi kojima je cilj ublažavanje poslovnih ciklusa i osiguranje ekonomskog rasta bez opasnosti od inflacije ti se ciljevi mogu ostvariti diskrecijskim mjerama fiskalne politike i automatskim stabilizatorima diskrecijska fiskalna politika je ona kod koje država mijenja porezne stope ili programe potrošnje kako bi ostvarila zacrtane ekonomske ciljeve glavni instrumenti diskrecijske fiskalne politike su javni radovi, projekti javnog zapošljavanja i promjene poreznih stopa javni radovi se primjenjuju samo onda kada je recesija duboka i dugotrajna, obično za gradnju infrastrukturnih objekata ako je recesija kratkotrajna, javni radovi se ne primjenjuju zbog svojih odgođenih učinaka na ekonomiju zbog čega mogu biti generatorom inflacije projekti javnog zapošljavanja su namijenjeni kratkoročnom zapošljavanju nezaposlenih radnika u javnom sektoru, nakon čega ti ljudi mogu prijeći na redovna radna mjesta u privatnom sektoru ⇒ njihov nedostatak je u tome što se mogu brzo ukinuti i što se takvi radnici potom vrlo teško zapošljavaju u privatnom sektoru mijenjanje poreznih stopa je mnogo djelotvorniji oblik diskrecijske fiskalne politike očituje se u privremenom smanjenju poreznih stopa u vrijeme recesije kako bi se povećala potrošnja, odnosno u povećanju poreznih stopa u doba inflacije kako bi se umanjio višak potražnje

ova mjera ipak ima veliki nedostatak jer promjene stopa zahtijevaju zakonom predviđenu proceduru oko njihovog donošenja uslijed čega mogu značajno kasniti, a mogu biti i predmet raznih političkih manipulacija i u funkciji različitih političkih interesa opće je mišljenje da je diskrecijska monetarna politika djelotvornija od fiskalne, a to je posljedica i veće autonomije monetarnih vlasti u odnosu na fiskalne

35. Ekonomske posljedice duga Predavanje iz Osnova ekonomije D. Čičin-Šain, viši pred. 2

stoga se fiskalna politika preporučuje samo u vrijeme dubokih recesija kada monetarna ne daje očekivane rezultate pored diskrecijskih mjera, fiskalni sustav ima na raspolaganju i automatske stabilizatore, a to su instrumenti fiskalnog sustava koji djeluju trenutačno protuciklično bez posredovanja nositelja ekonomske politike najznačajniji automatski stabilizatori su: 1. automatske promjene poreznih prihoda ⇒ u progresivnom poreznom sustavu u vrijeme recesije smanjenje proizvodnje će automatski smanjiti poreze i tako ublažiti pad dohodaka i potrošnje i obrnuto, u vrijeme inflacije će porezi automatski porasti i povećati porezne prihode što će smanjiti dohodak građana i njihovu potrošnju i tako usporiti inflacijsku spiralu 2. transferna plaćanja su u funkciji države blagostanja jer se njima pomaže onim dijelovima stanovništva koja su najteže pogođena recesijom, npr. osiguranje za slučaj nezaposlenosti stabilizira potrošnju, a samim tim i proizvodnju i zaposlenost automatski stabilizatori samo djelomično ublažavaju kolebanja poslovnih ciklusa jer njihovom primjenom nije moguće ukloniti poslovne cikluse u tu se svrhu koriste mnogo djelotvorniji instrumenti, a to su diskrecijska monetarna i fiskalna politika suvremena teorija javnih financija se razlikuje od nekadašnje koja je zastupala stav o uravnoteženom proračunu suvremene javne financije smatraju da proračun ne treba biti uravnotežen i da se ne treba bojati proračunskog deficita i rasta državnog duga u teoriju se uvode, uz stvarni proračun, i kategorije strukturnog i cikličnog proračuna strukturni proračun prikazuje koliki bi državni prihodi, rashodi i deficit bili da ekonomija ostvaruje potencijalnu proizvodnju on je aktivan jer pokazuje učinke diskrecijske fiskalne politike ciklični proračun je pasivan jer ga određuje stanje konjukturnog ciklusa ciklični proračun pokazuje promjene u prihodima i rashodima koje nastaju stoga što privreda ne ostvaruje potencijalnu proizvodnju jer se nalazi u privrednom ciklusu veličina cikličnog proračuna je određena razlikom između stvarnog i strukturnog proračuna važno je utvrditi da li je proračunski deficit strukturne ili ciklične prirode jer o tome ovisi određivanje stvarnog utjecaja fiskalne politike ⇒ deficit može nastati zbog nižih poreznih stopa ili novih programa socijalne zaštite (deficit je strukturne prirode i ukazuje na ekspanzivnu fiskalnu politiku), ali može biti i rezultat ekonomskog zaostajanja (deficit je ciklične prirode i ukazuje na recesiju) kronični proračunski deficit vodi do povećanja javnog duga za čije mjerenje se koristi njegov udio u BDP-u

brojni ekonomisti smatraju da javni dug u kratkom roku izaziva efekt istiskivanja, a u dugom roku efekt tereta duga i pojavu premještanja kapitala efekt istiskivanja se iskazuje u smanjenju privatnih investicija zbog povećanja državne potrošnje porast državne potrošnje izaziva porast strukturnog deficita, ali i porast transakcijske potražnje za novcem što potiče središnju banku da vodi restriktivnu monetarnu politiku ograničavanjem kredita i povećanjem kamatnih stopa što će smanjiti privatne investicije, kao i sve vrste potrošnje ovisne o kamatnoj stopi porast kamatnih stopa će se negativno odraziti na vanjskotrgovinsku bilancu jer će domaću valutu učiniti skupljom zbog povećanja potražnje za njom, a posljedica čega je povećanje deficita trgovinske bilance istiskivanje je pretežno posljedica strukturnih deficita zato što recesija izaziva smanjenje potražnje za novcem te pad kamatnih stopa zbog čega opada potreba za restriktivnom monetarnom politikom ako je monetarna reakcija na porast državne potrošnje jaka, istiskivanje će biti potpuno, pa će porast državne potrošnje biti u cijelosti kompenziran smanjenjem privatnih investicija efekta istiskivanja neće biti ako postoje neiskorišteni proizvodni kapaciteti jer tada dolazi do paradoksa poticanja investicija u kojem porast državne potrošnje poticajno djeluje na investicije i obujam proizvodnje paradoks poticanja investicija je paralelan s paradoksom štednje kod kojeg može doći do pada investicija i obujma proizvodnje, a kod paradoksa poticanja investicija povećanje državne potrošnje dovodi do porasta investicija

35. Ekonomske posljedice duga Predavanje