Duhovni darovi Aleksandar Trajkovski
Uvod Tema o duhovnim darovima zauzima prilièno prostora u Novom zavjetu. Svakako je jedna od važnijih tema po pitanju života crkve. Postoji veoma velika zbrka što se tièe uèenja o duhovnim darovima. Mnogo je neslaganja meðu kršãanima po pitanju ove teme. Zanimljivo je da je tema vrlo složena i komplikovana, a s druge strane vrlo potrebna ili neophodna za naš praktièni život. Najpotpuniji prikaz duhovnih darova nalazimo u Pavlovoj Prvoj poslanici Korinãanima. Dvanaesto, trinaesto i èetrnaesto poglavlje govore o tome. Zanimljiva je i problematika zbog koje Pavao govori Korinãanima o duhovnim darovima. Na to ãemo se osvrnuti kasnije. 1. Šta su Duhovni darovi? Jedno od osnovnih pitanja jeste šta su to duhovni darovi? Na ovo pitanje ne bi trebalo biti teško odgovoriti. Ali, svakako od ovog odgovora zavisi i naše daljnje razumijevanje teme. Sam naziv nam kaže da su to duhovni darovi, tj. darovi koji su duhovne prirode. Preciznije, to su ustvari darovi Duha Svetoga, jer rijeè Božija kaže da ih razdjeljuje Duh Sveti. Apostol Pavao daje preciznu definiciju duhovnih darova. On kaže: '' Svakomu se daje objava Duha na opãu korist.'' Duhovni darovi su dakle objava (phanerosis) ili manifestacija /djelovanje/ Duha Svetoga u, ili kroz svakog vjernika. Duh Sveti se oèituje ili manifestira kroz vjernike putem duhovnih darova. Odnosno, možemo reãi da su to sposobnosti koje Duh daje svakom vjerniku sa svrhom izgradnje Crkve. 2. Ko ima ili prima duhovne darove? Biblija uèi da u se, u svakom onom koji je prihvatio da Isus Krist bude njegov Gospodar i Spasitelj, nastanjuje Duh Sveti. Vjernik je ustvari hram Duha Svetoga. Duh Sveti se oèituje ili manifestuje kroz svakoga koji je Kristov sluga. Tekst nam kaže: ''Svakomu se daje objava Duha na opãu korist.'' Dakle svakom Kristovom sluzi. Ne samo mlaðim èlanovima, niti samo pametnijim ili obrazovanijim, nego svima, i starima i mladima, i muškima i ženskima. Važno je primijetiti da se svakomu od nas daju razlièiti darovi. To je jasno iz teksta u 1. Korinãanima 12:4-12. Vidimo dalje da Pavao usporeðuje Crkvu sa tijelom. Svaki je èlan Crkve kao jedan ud tijela. Dakle, on posjeduje samo neke sposobnosti i darove, ali ne sve. (Vidi i 12:29-30.) Iako je jasno da je to tako, ipak vidimo da Biblija ne kaže da onaj koji nema dar prorokovanja ne može prorokovati, ili ko nema dar tješenja ne može tješiti, ili ko nema dar ozdravljanja ne može moliti za drugog da ozdravi, ili ko nema dar pouèavanja ili evangeliziranja ne može pouèavati druge, i sl. Štoviše, Biblija nas i ohrabruje na ove stvari. Ali jasno je da neki pojedinci imaju posebno izražen odreðeni dar ili darove. Tako možemo reãi da nisu svi proroci jer nemaju posebno izražen taj dar, iako mogu prorokovati. Nisu svi evangelizatori, jer nemaju poseban dar evangeliziranja, iako trebaju evangelizirati. Nemaju svi dar vjere, iako svi trebaju vjerovati.
1
Darovi dati nekima 1. evangelizator (i uèitelj) 2. tješenje 3. iscjeljenje 4. vjera 5. služenje 6. davanje.
Zapovijedi date svima 1. veliko poslanje (Mt 28:19) 2. tješite jedan drugoga (1. Sol5:11) 3. molite jadan za drugoga da ozdravite (Jak 5:16) 4. vjerujte u Boga i u mene vjerujete (Iv 14 :1 5. služite jedan drugoga (Gal 5:13) 6. dajite i dat ãe vam se (Lk 6:38)
3. Na koji naèin se Duh Sveti oèituje ili manifestira? Spiskovi duhovnih darova Koji su to duhovni darovi? Postoji mnoštvo naèina na koje se Duh Sveti manifestira kroz vjernika, odnosno, postoji mnoštvo duhovnih darova. U Novom zavjetu nalazimo nekoliko spiskova ili lista duhovnih darova. Zanimljivo je da nijedna od tih lista nije ista, odnosno ne sadrži popis istih duhovnih darova.
1. Kor 12:8-10
1. kor 12:28
Rim 12:6-8
Ef 4:11
mudrost znanje vjera ozdravljanje èudesa proricanje razlikovanje duhova jezici tumaèenje jezika
apostoli proroci uèitelji èudesa ozdravljenja pružanje pomoãi upravljanje jezici
proricanje posluživanje pouèavanje tješenje dijeljenje starješinstvo milosrðe
apostoli proroci pastiri (i) uèitelji 1. Pt 4:11 govor služenje
Ovakav naèin prikazivanja duhovnih darova daje nam moguãnost da naslutimo da ovo nisu iscrpne liste duhovnih darova, odnosno da svi moguãi darovi nisu èak ni spomenuti u ovim listama. Npr. nije spomenut ''dar'' slavljenja Boga muzikom. Da li to znaèi da to nije duhovni dar? Osim što možemo primijetiti da liste darova nisu iste, još je važnije da primijetimo kroz koje to darove se oèituje Duh Sveti. Dakle, ovo su neki od darova ili naèina na koje se oèituje i kroz koje se proslavlja Bog. Duh Sveti se oèituje kroz to što nekome daje dar mudrosti, nekome dar znanja, nekome dar vjere, nekome dar tješenja, nekome dar pružanja pomoãi, nekome dar èudesa, a nekome pouèavanja. I kroz sve to se oèituje Duh, i sva ta oèitovanja Duha djeluju na opãu korist.
2
Dakle, ako ja propovijedam rijeè Božiju, to u nekom smislu nije samo oèitovanje moje mudrosti i snage, ili uèenosti (ili neuèenosti), nego oèitovanje Duha. Osoba kroz koju se Duh oèituje na bilo koji naèin treba da za to da hvalu i slavu Bogu. Kada je Pavao apostol propovijedao u Korintu, njegov govor se nije sastojao u uvjerljivim rijeèima mudrosti, ili uzvišenim govorima, nego u oèitovanju Duha i snage. Znaèi da se kroz Pavlovo propovijedanje oèitovao Duh Sveti. Tako treba biti i kroz naše propovijedanje, svjedoèenje, pomaganje, i sl. Naravno da ne trebamo zaboraviti da Duh djeluje kroz nas, a ne mimo nas. Prisutni smo i mi i Duh. Èitao sam da je jedan vjernik nakon propovijedi prišao propovjedniku i pohvalio ga za dobru propovijed. Propovjednik je ponizno odgovorio da to nije njegovo djelo, nego Božije. Vjernik je odgovorio da nije bilo baš toliko dobro. Trebali nam dakle oèitovanje Duha Svetoga? Na koji naèin se Duh oèituje kroz tebe? Koji ti duhovni dar imaš? Podjela ili vrste duhovnih darova Èini se da Petar daje odreðenu podjelu duhovnih darova. On je napisao: ''Ako se tko služi darom govora, neka je svjestan da govori rijeèi Božije. Ako se tko služi darom služenja, neka je svjestan da radi snagom koju Bog daje, da se u svemu hvali Bog po Isusu Kristu.'' (1. Pt 4:11). Vidimo da on pod darom govora podrazumijeva nekoliko darova kao što su uèitelji, proroci, tješitelji, i sl. A pod darom služenja podrazumijeva služenje, milosrðe, dijeljenje; vjerovatno i èudesa i iscjeljenja i sl. Možemo ih podijeliti na još nekoliko naèina. Ja bih ovdje želio da spomenem jednu, èini se, važnu stvar. Neki darovi ukljuèuju prirodne ljudske sposobnosti, a neki ih nadilaze. Npr. dar davanja ili pružanja pomoãi izgleda potpuno normalno i prirodno, dok dar iscjeljenja izgleda nadnaravno. Važno je zapaziti da iako darovi mogu ukljuèivati prirodne nadarenosti, sposobnosti ili talente, oni ih ipak u nekom smislu i nadilaze, jer Petar je rekao: '' Ako se tko služi darom služenja, neka je svjestan da radi snagom koju Bog daje. '' Dakle, iako dar može ukljuèivati prirodnu nadarenost ili sposobnost, on je ipak i nadilazi.
4. Svrha duhovnih darova
Koja je svrha duhovnih darova? Zašto je potrebno oèitovanje Duha Svetoga? Da li je to namijenjeno za zabavu? Je li namijenjeno uzvisivanju ljudskog ega? Svakako ne. Tekst nam kaže da je objava Duha na opãu korist (1. Kor 12:7). Duhovni darovi imaju višestruku opãu korist. U 14:12 Pavao kaže da su oni namjenjeni izgradnji crkve. ''Tako i vi, buduãi da vruãe èeznete za duhovnim drovima, nastojte ih imati u izobilju na izgradnju Crkve.'' To znaèi da su mnogi duhovni darovi namijenjeni da se Crkva izgradi iznutra. Tu prvenstveno mislimo na pouèavanje, ohrabrivanje, tješenje, pastirstvo i sl.
3
Neki su duhovni darovi namijenjeni brojèanom širenju Crkve, kao što su dar evangelizacije, èudesa i sl. Neki darovi susreãu materijalne i fizièke potrebe vjernika, kao što je dar pružanja pomoãi, iscjeljenja i sl. Ali konaèna svrha svega jeste da se proslavi Bog: Govori li tko? Neka govori kao rijeèi Božje! Poslužuje li tko? Neka poslužuje kao snagom koju daje Bog da se u svemu slavi Bog po Isusu Kristu, komu slava i vlast u vijeke vijekova! Amen. (1 Pet 4:11). Dakle, trebamo imati na umu da duhovni darovi imaju svoju svrhu da izgraðuju i proširuju Crkvu i proslave Boga. Govoreãi o svrsi duhovnih darova važno je spomenuti i problem crkve u Korintu. Pavao na poèetku poslanice piše da su obilovali darovima, ali problemima. Jedan od problema jeste što su oni krivo shvaãali svrhu duhovnih darova i koristili ih na pogrešan naèin ili u pogrešnom kontekstu. Davali su im mjesto koje im ne pripada. Nisu shvaãali da je ljubav veãa i važnija od duhovnih darova (vidi 1. Kor 13). Dakle, Korinãani su imali darove koji im nisu koristili na izgradnju jer ih nisu koristili u kontekstu ljubavi. Darovi treba da služe Crkvi i da proslave Krista, a ne nas.
5. Koji duhovni dar imam? Svaki od nas ima neki duhovni dar ili darove kojima treba da služi na izgradnju Crkve. Meðutim mnoge crkve izgledaju kao da u njima nitko osim pastora nema duhovni dar, ako ga i on uopãe ima. Hoãu reãi da je slika Crkve danas takva da izgleda kao da je posao pastora da služi u crkvi i izvan crkve, a posao èlanova crkve da budu služeni. Meðutim to nije biblijska slika. Sjetimo se da je biblijska slika da su svi èlanovi Crkve ustvari udovi tijela. Svaki ud ima svoju specifiènu funkciju, odnosno svaki ud mora da funkcionira na opãu korist. Zamislimo tijelo koje ima ruku ali je ona ukoèena. Ona više nije na korist tijelu, nego je problem. Samo zdrava ruka koja ispunjava svoju svrhu je korist tijelu. Da li smo na korist Kristovom tijelu? Je li nam poznato koji duhovni dar imamo? Da li služimo njime na izgradnju Crkve? Netko može postaviti patnje poput ovoga: ''Ali ja ne znam koji duhovni dar imam. Kako onda da služim Crkvi?'' Neko su dobro primjetili da Biblija nigdje ne kaže: ''Otkrijte koji duhovni dar imate!'' Nego: Jedni druge poslužujte - svatko po primljenom daru - kao dobri upravitelji razlièitih Božjih milosti! (1 Pet 4:10). Dakle, ne potièe nas da otkrivamo duhovni dar, nego da ga koristimo. Mi bismo drugim rijeèima rekli: ''Ne filozofirajte nego radite.'' Ako smo spremni da služimo Bogu, i ako služimo tamo gdje nam se ukaže prilika, onda nam neãe biti problem otkriti za koju specifiènu službu imamo afinitet ili poseban dar. Sjetimo se tabele br. 2. Svaki kršãanin ima razne moguãnosti i sposobnosti. Koristeãi ih otkriva svoju specifiènu nadarenost.
4
6. Intenzitet i kolièina duhovnih darova Posjedovati duhovni dar automatski ne znaèi i posjedovati ga u svoj punini. Pavao je pisao Timoteju slijedeãe: Ne zanemari milosnog dara koji je u tebi, koji ti je dan po proroštvu zajedno s polaganjem ruku starješinstva. (1 Tim 4:14). Pavao je znao da Timotej ima duhovni dar, ali se bojao da ga ne zanemaruje ili zapostavlja. Mi možemo zanemarivati one sposobnosti koje nam je Bog dao. Time sprjeèavamo da se Duh Sveti oèituje kroz nas u onoj mjeri u kojoj je to potrebno ili moguãe. Pavao je u 2. Timoteju ponovo upozorio Timoteja: Poradi toga podsjeãam te: raspiruj milosni dar Božji koji je u tebi po polaganju mojih ruku. (2 Tim 1:6). Dakle, iako imamo duhovni dar, potrebno je da ga i koristimo i razvijamo, a ne zanemarujemo. Ne samo to, nego je dobro težiti i za više darova. Zanemaruješ li duhovni dar koji ti je dan? Zakljuèak Duhovni darovi su darovi ili sposobnosti koje je Bog dao svakom vjerniku sa svrhom izgradnje Crkve. Mi ih nismo zaslužili, nego smo ih dobili po èistoj milosti. Oni se moraju koristiti u kontekstu ljubavi sa svrhom izgradnje Crkve. Moramo raditi na razvijanju duhovnih darova koje smo dobili. Ako koristimo duhovni dar dolazi dao manifestacije ili oèitovanja Duha Svetoga.
© Aleksandar Trajkovski
5