Bolesti I Stetnici Agruma.pdf

Bolesti i štetnici agruma

Gljivična oboljenja • • • • •

• •

Gumoza ili smeđa trulež korjenova vrata (Phytophthora citrophthora i P. nicotianae) Vrlo je česta i opasna bolest agruma Bolest agruma koju izaziva djelovanje većeg broja gljivica koje prije svega napadaju deblo i grane – cijelo stablo. Toj bolesti su podložne sve vrste roda Citrus i Poncirus. Kao podloga, najotpornija je gorka naranča, dok je podloga limun najosjetljivija. Zaraženo stablo pokazuje znakove slabljenja, slabi intenzitet rasta, lišće žuti te se najprije osuše pojedine grane, a kasnije i cijelo stablo. Bolest se očituje u pojavi gumuzne, smolaste sluzi na kori korjenova vrata, debla ili granama prvog reda. Uzroci pojeve su najčešće u predubokoj sadnji, te prevlažnom i teškom tlu, kao i u uporabi nezrelog organskog gnojiva ili ozljedama zaraženim alatom. Bolest se brzo širi, zahvaća cijeli opseg kore koja se rascijepi, mijenja boju te se isuši.

•

• • • •

Gumoza ili smeđa trulež korjenova vrata Najprije se javlja na slabo prehranjenim i iscrpljenim stablima. Vrlo se teško liječi, no ako se na vrijeme opazi, potpuno se odstranjuje zaražena kora te se zahvaća i dio zdrave kore Rana se premazuje bordoškom juhom (3%) ili bakrenim vapnom (3%). Dobri rezultati u ranom stadiju bolesti se postižu preparatom Ridomil. Mlada stabla se liječe tokom cijele godine, a rodna samo poslije berbe. Ako se bolest ne izliječi stablo se vadi iz nasada i spaljuje, a zemlja na kojoj je zaraženo stablo raslo se više ne smije koristiti za daljnji uzgoj agruma.

Trulež korijena (Armillaria mellea, Rosellinia necatrix) • Bolest nastaje kada se koristi organsko gnojivo koje se nije u cijelosti raspalo ili ako se sadi u tlo u kojem su zaostali dijelovi ranije uzgajanih voćaka. • Za pojavu i širenje ove bolesti su prikladna teška, zbijena tla s nedostatnom drenažom. Ako se na vrijeme ne maknu uzroci bolesti, stablo slabi, suši se i izumire. • Trulež korijena se može izbjeći ako površinu na koju ćemo saditi voćke pustimo 2 do 3 godine da se „odmara“. U tijeku odmaranja tla,različitim agrotehničkim mjerama (oranje, tanjuranje i sl.) iz tla se izbacuju zaostali dijelovi panjeva i korijenja, koji se skupljaju, pale ili iznose izvan parcele

Čađavica (Capnodium citri) • Riječ je o bolesti koju uzrokuje gljivica Capnodium citri koja se isključivo razvija na površini dijelova stabla koja su pokrivena mednom rosom. • Medna rosa nastaje kao posljedica napada štitastih i lisnih uši te bijele mušice. • Čađavica za razliku od drugih gljivica ne prodire unutar biljnih organa nego ostaje na površini. Kako ona prekriva biljne organe smanjuje se asimilacijska površina što utječe na smanjenje fotosinteze. • Sve to rezultira slabljenju stabla, smanjenju rodnosti i takav rod je lošijeg izgleda i kvalitete.

• Na intenzitet i pojavu čađavice doprinosi visoka relativna vlažnost zraka, zatim slaba provjetrenost nasada, gusta sadnja i položaj. • Kada je u pitanju zaštita agruma od čađavice prvo što treba je uništiti navedene štetne insekte. Za tu namjenu koriste se mineralna ulja. • Ako je bolest prisutna treba izvršiti tretiranje bakrenim preparatima. • Crveno ulje u svom sastavu ima mineralnog ulja i bakra.

Antraknoza (Colletotrichum gloeosporioides) • Očituje se u tamnosivo - crnim pjegama na lišću, grančicama i plodovima. • Zaraženo lišće i plodovi se najprije deformiraju, zatim otpadaju, a grančice se suše. • Visoka relativna vlažnost zraka je jedan od glavnih uvjeta za pojavu i razvoj te bolesti. • Suzbija se prskanjem krošnje pripravcima na osnovi cineba.

Bakterijska oboljenja Bakterijska palež lišća • Uzročnik ove bolesti je bakterija Pseudomonas syringae. • Ovo je opasna bolest lišća, pupa, ploda i kore mladih grančica. • Lišće se uvija, suši i dugo ostaje na stablu. Na mjestu gdje se peteljka lista drži za mladicu (izboj) javlja se uzdužna crna pjega ponekad s kapi smole na sebi. Na plodu se, također, javlja crna okruglasta pjega. • Širenju bolesti pogoduje visoka relativna vlažnost i temperatura zraka između 12-170C tijekom jeseni. Na temperaturi ispod 80C i iznad 200C bolest miruje. • Prve mjere suzbijanja bolesti su one koje sprječavaju stvaranje otvorenih rana tj. sprječavaju ulaz bakterije u staničje (prisilno padanje lišća, rane koje nastaju u berbi).

• Bakterijska palež lišća se širi sokovima te se sa zaraženih stabala ne smiju uzimati plemke za cijepljenje kao ni za ostale načine razmnožavanja. • Dobro sredstvo za sprječavanje bolesti su preparati na bazi bakra koji se nanose prskanjem po krošnji. • Djelomično su uspješni i preparati na bazi antibiotika. Alat kojim se vrši rezidba zaraženih stabala može prenositi bolest zato ga je potrebno oprati i dezinficirati. • Bolest je pritajena, naglo se javlja makar ne može odmah dovesti do sušenja stabla ali ipak smanjuje kvalitetu i količinu priroda. • Pojedinih godina može učiniti poveće štete u nasadu.

Virusna oboljenja • Virusna oboljenja su najopasnije bolesti agruma jer dovode do brzog iscrpljenja i sušenja stabla. • U svijetu je poznato više virusnih oboljenja od kojih je najpoznatija Tristeza. • Do nedavno su u Hrvatskoj bila prisutna samo dva virusna oboljenja, Xyloporosis i Exocortis . Međutim, 2004. godine se utvrdila i prisutnost Trsteze.

Xyloporosis • Xyloporosis je virusno oboljenje koje se očituje u promjenama oblika debla, na kojem se javljaju široka i duguljasta ulegnuća na kori.

• Prekomjerna vlažnost tla pomaže razvoju bolesti. Uzimanje reznica sa zdravih stabala je najbolji način sprečavanja širenja bolesti. • Svako zaraženo stablo se uništava, a tlo nije pogodno za ponovni uzgoj agruma.

Exocortis • Exocortis je viroid koji se jedino javlja na podlozi Poncirus trifoliata i njegovim križancima. • Bolest se očituje ljuštenjem kore u obliku okomitih pukotina, odvajanjem kore sa drveta s pojavama kapi smole nekoliko godina poslije cijepljenja. • Stablo zaostaje u rastu, kržljavi i smanjuje urod. • Zdravi sadni materijal je ključan u sprečavanju širenja bolesti. U tu svrhu se uzgajaju stabla bez virusa kao matična stabla. • Zaražena stabla je najbolje uništiti, a alat dobro dezinficirati.

Tristeza Citrus tristeza closterovirus (CTV) • Virusna bolest za koju je procijenjeno da uzrokuje najveće štete na agrumima je "tristeza" kojoj je uzročnik Citrus tristeza closterovirus (CTV). • Virus prenosi više vrsta lisnih ušiju, ali se bolest prvenstveno širi zaraženim sadnim materijalom. • Bolest je proširena u svim uzgojnim područjima agruma, pa tako i Hrvatskoj. Budući da su agrumi uglavnom cijepljeni na podlozi Poncirus trifoliata, simptomi tristeze rijetko se vide. • Uzgajivači agruma u mnogim mediteranskim zemljama imaju zakonsku obavezu ukloniti tristezom zaražena stabla iz nasada, a eliminacija virusa CTV već je godinama pravilo u svim certifikacijskim programima za agrume.

• Usprkos tome, unazad nekoliko godina u Grčkoj i južnoj Italiji pojavila su se nova žarišta ove pogubne bolesti agruma. Najviše su bili pogođeni razni kultivari slatke naranče, a posebice oni cijepljeni na podlogu gorke naranče.

• U međuvremenu, glavni vektor virusa CTV lisna uš Toxoptera citricida prvi puta je otkrivena u blizini vrata Mediterana, na otočju Madeira. • Pokrenute su brojne i široke akcije za eliminaciju bolesti, ali usporedno se odvijaju i brojne preventivne i edukativne aktivnosti.

Toxoptera citricida Kircaldy

Štetnici agruma

Mediteranska voćna muha- Ceratitis capitata

 Odrasla muha je žutosmeđe boje, sa žutim poprečnim prugama na prozirnim krilima. Muha je duga 4-5 mm, a raspon krila iznosi 8-11 mm.  Mediteranska voćna muha prvenstveno napada voćne vrste čiji su plodovi mekane i slatkaste konzistencije kao što je to slučaj kod agruma, smokve, breskve i nektarine pa i kakija.  Napadnuti plodovi već za 7-10 dana potpuno propadaju, podložni su truljenju i na koncu otpadaju.  Iako u nekim klimatima ima čak 16 generacija ovaj štetnik u našim uvjetima ima 4-5 generacija.

 Ličinka je blijedožute boje, zašiljena tijela dugog 7 mm. Savijanjem tijela u luk te naglim ispružanjem ličinka se odbacuje od podloge.  Ličinke se razvijaju iz jaja koje ženke odlažu u skupinama od po 10-20 komada u površinskom dijelu ploda.  Nakon nekoliko dana (2- 3) ličinke izlaze iz jaja i prodiru dublje u plod. Za 10-15 dana ličinka završava svoj razvoj nakon čega napušta plod da bi se na koncu kukuljila u tlu. Stadij kukuljice traje 10-20 dana nakon čega izlazi nova generacija muha, što znači da se ciklus ponavlja.

•

Zaštita voćnih vrsta od meditaranske voćne muhe dosta je otežana. Prije svega, najvažnije je pratiti let odnosno pojavu muhe, što se obavlja primjenom žutih ljepljivih ploča i lovnih posuda s različitim mamcima. • Dobra preventivna mjera u manjim voćnjacima je skupljanje i uništavanje napadnutih, otpalih plodova čime znatnije smanjujemo zarazu. • Ipak, u praksi se najčešće koriste kemijski pripravci na osnovi dimetoata za tretiranje cijele krošnje ili za lokalizirano tretiranje uz dodatak atraktanta (Buminal). • Posebno treba istaknuti pripravak SUCCESS BAIT (spinosad + atraktant solulys) koji ima izuzetno dobro djelovanje na mediteransku voćnu muhu a koristi se u dozi od 1-1,5 l/ha uz utrošak 20-25 l/ha škropiva. • U nekim zemljama izvrsni rezultati postignuti su ispuštanjem sterilnih mužjaka koji konkuriraju normalnim mužjacima (SIT tehnika). • odnos sterilnih prema normalnim mužjacima 25:1.

Štitaste uši • Štitaste uši su sitni kukci koji tankim i duguljastim rilcem iz zelenih dijelova biljke sišu sokove, iscrpljuju i na kraju uzrokuju ugibanje biljke. • Neke vrste štitastih ušiju izlučuju mednu rosu, koju posjećuju mravi, a na nju se naseljavaju gljive čađavice koje negativno djeluju na samu biljku.

• Uši najčešće napadaju lišće, grančice i plodove. Ime su dobile prema jače ili slabije izraženom štitu koji im prekriva tjelo. Štitaste uši se brzo razmnožavaju i imaju brojno potomstvo. • Godišnje razviju veći broj generacija, a suhi i topli klimat pogoduje njihovu razvoju. Ista se vrsta štitaste uši može naći na više vrsta biljaka, što predstavlja dodatnu poteškoću u suzbijanju.

Štitaste uši Narančin crvac (Icerya purchasi Mask.) • Štetnik koji se lako raspoznaje na svim vrstama agruma. • ima jajnu vrećicu bijele boje u koju leže jaja. Vrećica je dulja i šira od tijela, prekrivena voskom na kojem se jasno ističe 16 uzdužnih brazdi. • Osim agruma najčešće napada ukrasno grmlje ali se može pronaći i na maslini, vinovoj lozi, smokvi. • ima tijelo crvenkaste boje, duljine 4-5 mm, djelomično pokriveno voskom. • Godišnje razvije tri generacije, početkom i krajem proljeća, te krajem ljeta. Uš siše na lišću i mladim grančicama. • Narančin crvac u prirodi ima svog neprijatelja- božju ovčicu Rodoliu cardinalis koja može, kod manje brojnosti, držati pod kontrolom ovog štetnika.

•

•

• • •

Limunov crvac (Planococcus citri Risso) Osim na agrumima, čest je i na sobnom bilju, posebice kaktusima i dracenama. Može ga se naći i na vinovoj lozi, smokvama i maslini. Štetnik ima žutosmeđe tijelo eliptična oblika pokriveno voštanom prevlakom, duljine 3-5 mm. Tijelo je okruženo s 36 voštanih nastavaka između kojih su dva na zatku dulja. Prezimiti mogu svi oblici, ali najčešće prezime ženke na stablu, katkad i na korijenu. Tijekom godine razvije 3-5 generacija, s tim da zadnje generacije rade i najveće štete. Ličinke se najčešće hrane na žilama lišća gdje stvaraju prave nakupine. Obilno luče mednu rosu na koju se naseljavaju gljive čađavice.

• Sisanje prouzrokuje sušenje lišća, njegovo rano otpadanje, nedozrijevanje i slabu kakvoću plodova. • Limunov crvac je periodički štetnik kojem odgovara toplo vrijeme i nešto povišena vlaga zraka. • Ima mnogo prirodnih neprijatelja od kojih su najvažnije božje ovčice i ose najeznice. • U inozemstvu se suzbija ispuštanjem božje ovčice Cryptolaemus montrouzieri, te parazitske osice Leptomastix dactylopyii. • Suzbija se struganjem stare kore, zimskim prskanjem mineralnim uljima te primjenom insekticida u vegetaciji ako je to potrebno.

Maslinin medić (Saissetia oleae Bern.) • Štetnik koji prvenstveno napada maslinu, ali i mnoge agrume. • Siše na izbojima i lišću. Štetnik se lako prepoznaje po štitu crne boje koji na sebi ima jedan uzdužni i dva poprečna grebena poput dvostrukog križa. • obilno luči mednu rosu. Tijelo medića je ovalnog oblika, dugačko oko 3 mm. Ličinke su žućkaste, a ženke sive a kasnije crne boje. • Ima dvije generacije godišnje. • Suzbijanje se provodi kao i kod drugih štitastih uši

Lovorova štitasta uš (Coccus hesperidum L.) • Štitasta uš koja se često javlja na agrumima, ali napada i smokvu, maslinu te brojno ukrasno drveće i grmlje (lovor, oleander, ružmarin). Često se može pronaći na bilju i u zatvorenom prostoru. • Uz narančina crvca, najčešća štitasta uš koja se javlja na agrumima na području južne Hercegovine. • Uš najčešće siše na lišću i tanjim grančicama. Tijekom godine razvije 3-4 generacije.

Crvena štitasta uš agruma (Chrysomphalus dictyospermi Morg.)

• Osim agruma napada smokvu i maslinu ali i ukrasno drveće. • Štit ženke je velik 1,5 do 2 mm okrugao, crvenkastosmeđe ili žućkastosmeđe boje. • Štetnik ima 3-4 generacije. • Prva generacija javlja se već početkom travnja. Uš se zadržava na licu lista, na plodovima te na granama. • Napadnuto lišće žuti i otpada, a plodovi kržljaju. • Često se javlja na narančama

Lisne uši • U našim uvjetima na agrumima se često javlja crna uš agruma (Toxoptera aurantii) i zelena lisna uš agruma (Aphis citricola). One pored agruma mogu napasti i neke druge biljne vrste. • Na agrumima su prisutne u vrijeme vegetacije jer napadaju mlado tkivo lista i izboja, pupove, cvjetove, te zametnute mlade plodove. • Napadnuto lišće se kovrča, a izboji deformiraju. • Sisanjem sokova i izlučivanjem toksina iscrpljuju stablo. Vrlo se brzo razmnožavaju i žive u kolonijama. Postoje krilati oblici i bezkrilaši što ovisi o obilnosti ishrane, starosti lišća i godišnjem dobu. • Za uništavanje lisnih ušiju služi velik broj djelotvornih aparata. Biraju se oni manje otrovni i opasni za ljudsko zdravlje i okolicu.

Aphis citricola

http://www.cienciatk.csic.es/Videos/PULGONE S+DE+CITRICOS+Y+SU+CONTROL+BIOLOGICO_ 641.html

Miner lista agruma (Phyllocnistis citrela Stainton)

• kod nas se pojavio iznenada i to u visokoj brojnosti unatrag nekoliko godina. • To je relativno sitan leptir, koji je aktivan predveče i u rano jutro. Vjetar ga raznosi na velike udaljenosti. Živi svega 2-3 dana a ženka položi i do 100 jaja. • Ženka polaže jaja na mlade i sočne listove i izboje. Kada se gusjenica izleže, ubušuje se ispod pokožice lista hrani se epidermom lista praveći vijugave hodnike koji se nazivaju mine . • Pokožica se odvaja od parenhima i dobija srebrnkastu boju. U toj fazi oštećenja veoma podsjeća na oštećenja od puževa, odnosno na

• Javlja se u proljeće ali je glavni napad u ljeto kada se razvija drugi ljetnji porast kod agruma. Posebno velike štete nanosi mladim biljkama, u rasadnicima i mladim zasadima. • Minera lista agruma moguće je suzbijati primjenom određenih insekticida. • Zavisno od intenziteta napada potrebno je izvesti 2 – 3 tretiranja, a s tretiranjem treba početi od sredine srpnja kada obično kreće novi porast agruma, tzv. druga vegetacija

Štitasti moljac (Dialeurodes citri Ashmead) • Zadnjih nekoliko godina štitasti moljac agruma je stalno prisutan u nasadima agruma, a kako se javlja u povećanoj brojnosti predstavlja veoma značajnog štetnika agruma. • Osim agruma ima i mnogo drugih domaćina: lijeska, kaki, jasmin, pistacija, mirta. • Imago, posebno ličinke intenzivno sišu sok iz lista, što iscrpljuje napadnuto stablo. Štetnik obilno izlučuje mednu rosu na koju se naseljavaju gljivice čađavice. • Ima krila dužine oko 1,5 mm i leti. Pretežno se zadržava na doljnjoj strani lista.

• Ima 3 generacije godišnje. Prva se najčešće javlja krajem travnja i u svibnju, druga polovicom kolovoza i u rujnu, a u toplim jesenskim mjesecima javlja se i treća generacija. • Prezimljuju ličinke četvrtog, manjim dijelom i trećeg stadija.

• U slučaju jačeg napada gotovo sva stabla u nasadu su crna od čađavica. Štetnik češće napada nasade s gušćom sadnjom i donje grane, te unutrašnjost krošnje gdje je zbog slabijeg provjetravanja veća vlažnost. • Gnojenje i visoka vlažnost pogoduju razvoju ovog štetnika. • Teško se suzbija jer je tijelo prekriveno bijelim štitićima koji ne propušta preparate. Suzbijanje štetnika može se vršiti tijekom veljače i ožujka primjenom bijelog ulja, odnosno tijekom vegetacije primjenom insekticida koji dobro djeluju na štitastog moljca. • Treba kvalitetno obaviti ne štedeći insekticidnu tekućinu kako bi se dobro natopili svi dijelovi krošnje, posebice donja strana lista. • Praćenje pojave odraslih, a i djelomično smanjenje njihove brojnosti vrši se postavljanjem žutih ljepljivih ploča, koje privlače moljca.

Nematode • Sitni organizmi koji žive i rade štetu na korijenovom sustavu, stvarajući sitne kvržice, tj. zadebljanja na sitnijem korijenju. • Uslijed napada korijen ne obavlja svoju zadaću kako bi trebao što ima odraza na cijelo stablo koje onda zaostaje u rastu, kržljavi i naposljetku potpuno stradava. • Najzastupljenija je nematoda Tylenchulus semipenetrans koja živi na korijenu vrsta roda Citrus. • Podloga Poncirus je otporna na tu vrstu nematode, no međutim nju i njezine križance može napasti rijetka nematoda Meloidogyne javanica. • Zbog toga je potrebno biti pažljiv pri uvozu podloga i sadnica. • Za uništavanje se koristi vruća vodena para.

Grinje • Agrumi su često napadnuti raznim vrstama grinja. Jedna od najštetnijih vrsta je hrđasta grinja agruma (Aculops pelekassi K.), koja se javlja periodično, ali kad se pojavi, obično je njena brojnost velika pa čini velike štete. • Najčešće se zadržava na mladom lišću i plodovima. Napadnuti listovi se deformiraju. Što je list mlađi, šteta je veća. • Pojavom ploda grinje prelaze i na plod.

• Zreli plodovi koji su bili napadnuti grinjom nemaju gotovo nikakvu komercijalnu vrijednost. Sitniji su, tvrde kore tamnosmeđe, čokoladne boje. • Meso ploda manje je sočno i kiselo. U slučaju jakog napada na pojedinim stablima mogu biti svi plodovi toliko napadnuti da uopće nisu za jelo.

Crveni pauk (Panonychus ulmi Koch)

• Štetnik napada lišće, plodove i mlade izboje. Siše sokove iz stanica napadnutih organa, zbog čega dolazi do nestajanja klorofila. • Na listovima i plodovima dolazi do pojave sitnih bijelih pjega. Napadnuto lišće se kovrča i prijevremeno otpada. • Plodovi koji su napadnuti štetnikom slabije se razvijaju. U ljetnim mjesecima, kada je napad pauka najizraženiji, prilikom dodira s lišćem i plodovima na rukama ostaju crvene mrlje.