Agenda 21

Ekološko pravo

Agenda 21

SADRŽAJ

1. UVOD ........................................................................................................3 2. AGENDA 21 ..............................................................................................4 2.1. ŠTA ZNAČI AGENDA 21 (A21)? ........................................................................5 2.2. OSNOVNI PRINCIPI POVELJE ..........................................................................6 3. LOKALNA AGENDA 21 ..........................................................................9 3.1. FAZE PROCESA LOKALNE AGENDE 21 ......................................................11 4. ODRŽIVOST- ČAROBNA RIJEČ AGENDE 21 ...................................13 4.1. ODRŽIVI RAZVOJ .............................................................................................14 4.2. KOJI PROBLEMI STOJE NA PUTU ODRŽIVOG RAZVOJA? ......................16 4.3. KAKO DJELOVATI U SMJERU ODRŽIVOG RAZVOJA? ............................17 5. ZAKLJUČAK ..........................................................................................19 6. LITERATURA .........................................................................................20

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

1

Ekološko pravo

Agenda 21

U jednoj minuti ... ... dogodi se emitiranje ugljen-dioksida u ukupnoj količini od 38.000 tona. ... ljudi unište 3,5 kilometara2 šume. ... proizvedemo više od 15.000 tona smeća. ... 90 novih automobila dodatno optereti našu životnu sredinu. ... oko 60.000 tona zemlje biva naplavljeno ... broj stanovnika na zemlji poveća se za 165. ... skoro 1 kilometar2 prirodnih površina se izgubi gradnjom ili ograđivanjem. ... oko 40 ljudi umire od gladi."

Pored toga, glavne ekološke probleme danas predstavljaju: 1. Promjena klime 2. Nedostatek vode 3. Zagađenje vode 4. Širenje pustinja 5. Izumiranje nekih vrsta 6. Zagađenje vazduha 7. Deponje smeća 8. Erozije tla 9. Smetnje ekosistemima 10.Hemikalije 11.Miggracija ka gradovima 12.Ozonska rupa 13.Upotreba energije

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

2

Ekološko pravo

Agenda 21

1. UVOD Agenda 21 je plan akcija, odnosno, opšteprihvaceni principi održivog razvoja o kojima su se sporazumjele vlade 182 zemlje na sastanku na vrhu o Zemlji u Rio de Janeiru 1992. godine. Agenda 21 je uputstvo za pojedince, poslodavce i vladine organizacije za usmjeravanje razvoja na način da on pomaže društvu i vodi brigu o okolišu. Agenda 21 ogromni je dokument koji sadrži 40 poglavlja podijeljenih u 4 sekcije. Dokument obrađuje: 1) socijalnu i ekonomsku dimenziju razvoja zemlje u razvoju; siromaštvo; potrošačke partnere;

stanovništvo;

zdravlja;

integracija

okoliša

i

razvoja

2) očuvanje i management prirodnih i antropogenih dobara; atmosfera; zemlja; šume; pustinje; planine; poljoprivreda; biološka raznolikost; biotehnologija; oceani; pitka voda; otrovne

kemikalije;

opasne

radioaktivne

tvari,

čvrsti

otpad

i

kanalizacija

3) jačanje uloge vodećih skupina: žene; djeca i mladež; domorodačke skupine; nevladine organizacije; lokalne vlasti; radnici; poslodavci i proizvođači; poljoprivrednici; znanstvenici i tehnolozi 4) načini implementacije: financije; transfer tehnologije; znanost; obrazovanje; gradnja novih kapaciteta; međunarodne institucije; zakonske mjere; informacije.

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

3

Ekološko pravo

Agenda 21

2. AGENDA 21 U Preambuli Agende 21 kaže se: "Čovječanstvo se nalazi na odlučujućoj tački svoje istorije. Svjedoci smo nejednakosti među narodima, siromaštva, gladi, nepismenosti, bolesti i oštećenja ekosistema od kojih ovisi naš dalji život. Ujedinjavanjem razvojnih interesa i interesa zaštite životne sredine, njihovim poštivanjem, može nam uspjeti da osiguramo pokrivanje osnovnih potreba čovječanstva, poboljšamo životni standard svih ljudi te ostvarimo veću zaštitu ekosistema, a da pri tome imamo veće prinose i da tako sebi osiguramo budućnost. Ovo nijedna nacija ne može ostvariti sama, ali je moguće da zajednički u globalnom partnerstvu djelujemo u smislu održivog razvoja." Put prema Agendi 21 1972. Konferencija o čovjekovom okolišu u Stockholmu, prvi globalni sastanak 113 država o okolišu 1983. UN osnivaju Svjetsku komisiju za okoliš i razvoj (Komisija Brundtland, nazvana po svojoj predsjedateljici) 1987. "Naša zajednička budućnost" - izvještaj Komislije Brundtland u kojem se upozorava da je gospodarski razvoj potrebno smjestiti u ekološke granice planeta Zemlje, tako da bude održiv i zadovoljava sadašnje potrebe ne ugrožavajući pri tome buduće generacije. 1989. Započelo planiranje Konferencije o okolišu i razvoju. Proces pripreme trajao je dvije godine i uključio veliki broj stručnjaka, političara, poslovnih ljudi, nevladinih udruga i predstavnika različitih društvenih grupa 1992. "Skup o Zemlji"- održan u Rio de Janeiru, sastanak koji je okupio čelnike i visoke dužnosnike 179 vlada, među njima i Hrvatske. Na tom, dosad najvećem sastanku svjetskih vođa, usvojen je plan djelovanja na rješavanju problema razvoja i okoliša. Ovaj "program za 21. Stoljeće!, popularno nazvan Agenda 21, predlaže niz međusobno usklađenih akcija koje će razvoj učiniti gospodarsko, društveno i ekološki održivim.

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

4

Ekološko pravo

Agenda 21

2.1. ŠTA ZNAČI AGENDA 21 (A21)? Okviri za dokument koji se ovako naziva postavljeni su Rezolucijom 38/161 iz decembra 1983.godine, kada je Generalna skupština UN sazvala ''Svjetsku komisiju za sredinu i razvoj'' (kojom je predsedavala Gro Harlem Brundtland, premijer Norveške). Izveštaj komisije iz 1987.godine pokazao je da ljudsko prisustvo pritiska životni ciklus planete. Mnogi statistički podaci govorili su i govore o tome. Od 1950.godine populacija na zemlji se duplirala, a materijalna dobra povećala su se za četiri puta. Istovremeno, tri četvrtine ljudi živi u rastućem siromaštvu. Koncept održivog razvoja nema smisla ukoliko nije u stanju da se realizuje kao svakodnevna praksa. Jedino mesto gde je to moguće su zajednice u kojima postoji dovoljno integrativnih činilaca. Upravo program A21 stvara prostor za takvo ostvarivanje, posebno njegov deo koji se usredsredjuje na razvoj gradova, varoši i sela. A21 nije obavezujuća konvencija, već dokument koji predstavlja refleksiju globalnog konsenzusa 172 nacije o tome šta treba da bude uradjeno u odnosu na procese od kojih zavisi blagostanje ljudi na planeti: dalji procesi širenja siromaštva, gladi, bolesti i narušavanje ekosistema. Njegovi proklamovani ciljevi znatno su širi nego što je naše interesovanje za urbano održivi razvoj. Globalna interesovanja i akcioni planovi svjetskom ili nacionalnom nivou često prevazilaze realne operativne mogućnosti. Npr., A21 opisuje ali i utrđuje aktivnosti i okvirne troškove potrebne da bi se do sredine 21. veka regulisalo brojno stanje svetske populacije i njeni apetiti prilagodili konačnim zemaljskim resursima. Ovakva vrsta dokumenta, predstavlja novu vrstu odgovora na spoznaju da zemlja ne može još dugo opstati u obliku svoje osnovne podeljenosti na bogate i siromašne. Formula koja treba da dovede do zemaljskog balansa čini se istovremeno i banalna i nemoguća: razvoj nerazvijenih predstavlja imperativ opstanka i mora biti usmeren ka ukupnoj održivosti. To ima svoju godišnju cenu od preko 600 biliona dolara koju treba da snose razvijeni (oko 10% njihovog bruto nacionalnog dohotka).

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

5

Ekološko pravo

Agenda 21

2.2. OSNOVNI PRINCIPI POVELJE Agenda 21 predstavlja takav projekat/proces koji služi kao operativna platforma integralnog koncepta održivog razvoja. Činjenica je da sve što predstavlja rezultate izmedju čoveka i okruženja (pri čemu ne razdvajamo izvorno prirodno od urbanog okruženja) može biti iskazano ekonomskim jezikom. Kad priroda i čovek vode nezavisno svoje ''knjigovodstvo'', javljaju se nesporazumi pri kojima ceh plaćaju svi. * Kada se u gradskim programima stavka ozelenjavanja nalazi na poslednjem mestu u realizacijama, trpe svi gradjani. * Kada se nedovoljno smišljeno locira neki proizvodni pogon u odnosu na mesto gde stanuju ljudi, najviše trpe najneposrednije ugroženi žitelji ali se to odražava na grad u celini. * Kada su neke gradske saobraćajnice zagušene preko mere (a gotovo svaki veći grad nalazi se u takvoj situaciji), cenu troškova putovanja ili neposrednog zagadjenja plaćaju svi stanovnici grada. * Kada su u nekom delu grada podignuti sadržaji koji vrlo brzo prestanu da se koriste onako kako je zamišljeno (devastirana sportska igrališta u stambenim blokovima, tzv. tržni centri u kojima stoje prazni lokali, urbanistički i arhitektonski nedovoljno spretno artikulisani ''budžaci''), to istovremeno znači i oštećenje prirodne i urbane sredine, kao i socijalne.

Otuda koncept održivog razvoja, kao jedan od svojih temeljnih rincipa u razradi putem A21, naglašava potrebu obračuna troškova koji nastaju interakcijom čovek – priroda, a u gradskim sredinama se ispoljavaju na veoma mnogo različitih načina. Da bi ovakvu računicu uopšte bilo moguće napraviti, neophodno je da postoji valjan sistem praćenja podataka. Takvo ''računovodstva'' često ne ide u prilog onima koji su na neki način odgovorni za nastala stanja, prvenstveno gradskim planerima i lokalnim političarima. Tada se obično kaže da je uzrok narušenog odnosa čovek – priroda – grad u raskoraku izmedju proklamovanih želja i ekonomskih mogućnosti. Pri svemu tome se ''zaboravlja'' da su za organizaciju lokalne zajednice (čiji su sastavni deo i urbanisti i lokalna vlast), svako u zoni svojih odgovornosti, upravo oni zaduženi.

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

6

Ekološko pravo

Agenda 21

Funkcije opšteg karaktera u krugu globalno – lokalno – globalno, koje treba da budu zadovoljene projektima unutar A21, jesu: 1. Ubrzavanje procesa održivog razvoja. A21 insistira na globalnoj saradnji koja treba da obezbedi dinamičku i rastuću svetsku privredu kao potporu održivom razvoju u siromašnim zemljama. To znači ''jedan otvoren, pravedan, siguran, nediskriminatorni, predvidiv, multilateraran sistem trgovine''. 2. Borba protiv siromaštva. Podrazumeva poboljšanje uslova života u svim segmentima: obrazovanju, zdravstvu, sigurnom u sanitarno ispravnom snabdevanju vodom, restaruaciji degradiranih izvora, pomaganju obespravljenima – posebno ženama, pomaganju maladima i sposobnima, uključivanju ''neformalnih'' oblika života i privredjivanja u legalne tokove. 3. Promena obrazaca potrošnje. Jedan od njozbiljnijih svetskih problema povezan je sa istorijskim obrascima neodržive potrošnje i proizvodnje, posebno u industrijski razvijenim zemljama. 4. Demografska dinamika i održivost. Kontinualni popuacioni rast u zemljama u razvoju i implozija gradske populacije u gradovima nepripremljenim za to, stvaraju snažne potrese. A21 insistira da vlade razviju populacionu politiku koja će biti u saglasnosti sa programima ekonomskog razvoja. 5. Zaštita i unapredjenje zdravlja ljudi. Zadovoljavanje osnovnih potreba ljudi za zdravljem u ruralnim, poluurbanim i urbanim zajednicama. 6. Održiva ljudska naselja. U industrijalizovanim zemljama obrasci potrošnje u gradovima predstavljaju snažan udar na globalni ekosistem, dok naselja u manje razvijenim područjima zahtevaju više sirovina, energije i ekonomskog razvoja, prosto stoga da prevazidju osnovne ekonomske i društvene probleme. Racionalnim korišćenjem zemljišta mora se smanjiti devastacija okruženja koja je nastala urbanim širenjem. 7. Mnoge oblasti života i rada koje ''poklapa'' A21 : integracija okruženja i razvoja, zaštita atmosfere, planiranje i upravljanje korišćenjem zemljišta, borba protiv seče šuma, borba protiv širenja pustinjskih pedela itd.

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

7

Ekološko pravo

Agenda 21

Naše usmerenje je prvenstveno koncentrisano na ljudska naselja. U tom smislu i celokupan prostor koji se otvara prihvatanjem A21 znači, da se globalne strategije ''spuštaju'' na lokalni, naseljski nivo. To ne znači da je odnos prema okruženju zatvoren isključivo u okvire konkretne zajednice. Akcioni karakter A21 znači, u pravom smislu te reči, ''globalno razmišljanje i lokalno delovanje''.

Razmišljati globalno - djelovati lokalno Ne postane mnogo dokumenata tako poznato. Agendi 21 uspjelo je ono što bi se moglo poželjeti i za mnoge druge dokumente i inicijative. Umjesto da završi u arhivama, ova Agenda je završila u rukama mnogobrojnih organizacija, shvatili su je mnogi i počeli djelovati u skladu s njom. Zajedno s njom na put je krenuo poziv gradovima i opšinama da zajedno sa svojim stanovnicima potaknu razgovor o održivom razvoju i naprave pojedinačne nacrte djelovanja na tom putu. Ideja vodilja je bila: održivi razvoj se mora događati tamo gdje žive ljudi, gdje kupuju, gdje imaju škole, gdje planiraju građevinsko zemljište, gdje imaju svoja radna mjesta - dakle u gradovima i općinama. Tako su i rođene vizije lokalne Agende 21.

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

8

Ekološko pravo

Agenda 21

3. LOKALNA AGENDA 21

Poglavlje

28

Agende

21

bavi

se

ulogom

lokalnih

zajednica:

S obzirom na to da se mnogi problemi i rješenja koja se spominju u Agendi 21 tiču lokalne razine, sudjelovanje lokalnih zajednica u ostvarivanju ciljeva navedenih u Agendi 21 je od odlučujuće važnosti. Lokalne zajednice su te koje upravljaju ekonomskom, socijalnom i ekološkom infrastrukturom, nadziru građevinske i urbanističke planove, odlučuju o lokalnoj politici zaštite životne sredine, o propisima u ovom području te sudjeluju i u provedbi nacionalne i regionalne politike zaštite životne sredine. Kao politička i upravna razina koja je najbliže građanima, lokalne zajednice igraju glavnu ulogu u procesu informiranja i mobiliziranja građana na putu prema održivom razvoju. Svaka lokalna zajednica trebala bi početi razgovore sa svojim građanima, lokalnim organizacijama i privatnim poduzetnicima, te zajedno s njima zaključiti i donijeti nacrt 'lokalne Agende 21', specifične za svoje područje. Stalnim konzultacijama i postizanjem koncenzusa lokalne zajednice će u razgovoru s organizacijama svojih građana, obrtnika, poduzetnika biti u mogućnosti formulirati najbolju strategiju održivog razvoja. S druge strane, stalnim konzultacijama mijenja se svijest građana o pitanjima održivog razvoja.

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

9

Ekološko pravo

Agenda 21

Put je cilj Ne postoji idealan proces lokalne Agende 21 u smislu gotovog koncepta koji bi se mogao upotrijebiti. Svaki grad i svaka općina se međusobno razlikuju i tokom debata i razgovora oni sami moraju pronaći najbolji put za sebe.

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

10

Ekološko pravo

Agenda 21

Unatoč tome mogu se nazrijeti neki osnovni elementi i načini rada. Kao tipične karakteristike (idelanog) procesa lokalne Agende 21 mogli bi se pobrojiti sljedeći principi: udio lokalnih vlasti, udio stanovništva, posebno žena, mladih, nevladinih organizacija i poduzetnika, dugoročan proces planiranja i razgovora, koji se bazira na integraciji ekomomskih, ekoloških i socijanih aspekata, cilj je program djelovanja s kojim se svi slažu (konsenzus) i koji je orijentiran na osnove održivog razvoja, radi se o procesu tijekom kojeg svi sudionici uče jedni od drugih, novi način razumijevanja politike (kooperacija i koncenzus) dolazi do izražaja, postizanje cilja, odnosno kretanje prema cilju mora se uvijek nanovo ispitivati tijekom ovog procesa, i to na temelju jasnih indikatora. Poštivanje ovih principa ne znači samo provedbu lokalne politike zaštite životne sredine. Idealan slučaj je ono što je predstavljeno u sljedećem tekstu:

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

11

Ekološko pravo

Agenda 21

"Osnovne razlike leže u naglašavanju dugoročnog angažmana i u integraciji različitih područja politike. Moguće je, naravno, da se dosadašnji elementi lokalne politike pokažu kao održivi, iako se tom cilju u prošlosti nije poklanjala velika pažnja. Udio građana je od velikog značaja. Građani se promatraju kao jednako važni partneri u dijalogu unutar lokalne zajednice, a to zahtijeva spremnost lokalne politike i lokalne uprave na dijalog i suradnju." 3.1. FAZE PROCESA LOKALNE AGENDE 21 U sljedećem dijagramu prikazane su četiri faze (idelanog) tijeka procesa lokalne Agende 21. Ono što je bitno uočiti je da se proces ne završava nakon evaluacije. Radi se o stalnom procesu učenja, traženja, diskutiranja, prilikom kojeg se spoznaje i iskustva prenose u sljedeće cikluse.

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

12

Ekološko pravo

Agenda 21

Što je postignuto? Sljedeći tekst predstavlja bilancu stanja 10 godina nakon Konferencije u Riju i neposredno prije Konferencije održane 2002. godine u Johannesburgu: "Ako usporedimo ono što je rečeno u Agendi 21 1992. godine u Riju i ono što se do danas postiglo, rezultati procesa su prilično razočaravajući. Niti je postignuta promjena raspoloženja kod građana, niti se ostvarila mobilnost širokih masa i zauzimanje za postizanje održivog razvoja, niti su ostvareni adekvatni ciljevi. Doduše, poglavlje XXVIII Agende 21 o djelovanju i ne može se uzeti kao realistična mjere. U vrijeme kada je donesena Agenda 21, nije bilo nikavih ranijih iskustava u ovom području i to je više bio teorijski koncept na papiru. Nitko nije mogao predvidjeti koliko će trajati da se ovaj koncept prenese u stvarnost i u društvo. Zaključak je da se treba odati počast onome što je do sada postignuto, ali i da ima još mnogo toga što treba učiniti. Iako lokalna Agenda 21 nije do kraja ispunila očekivanja u vezi s pokrivanjem spektra problema i donošenja rješanja za probleme, mora se konstatirati da je naišla na veliki odjek kod građana. Do sada, nažalost, još nije dostignuta ona kritična masa. Još su procesi lokalne Agende 21 samo dobrovoljni, ali ne i obavezni i ne bave se kontroverznim temama kao što su financije lokalne zajednice, dugoročan razvoj zajednice, integracija i jačanje manjina u zajednici i sličnim. Princip da se koncept održivog razvoja provodi u lokalnoj zajednici predstavlja golemi potencijal, no i lokalne zajednice moraju prepoznati ovaj potencijal te se angažirati. Danas i dalje u politici dominiraju kratkoročni sektoralni programi djelovanja."

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

13

Ekološko pravo

Agenda 21

4. ODRŽIVOST- ČAROBNA RIJEČ AGENDE 21

Princip

održivosti

provlači

se

Agendom

21

poput

crvene

niti.

Ideja održivog razvoja je u usklađenosti privrednog rasta i prirodnih ekosistema. "Održivi razvoj je onaj koji zadovoljava potrebe današnjih generacija, ne ugrožavajući buduće

generacije

u

zadovoljavanju

njihovih

potreba".

(Brundtland

Komisija)

Održivi razvoj nastoji ujediniti društvene, ekonomske i ekološke potrebe u što harmoničniju cjelinu. ODRŽIVI RAZVOJ

NEODRŽIVI RAZVOJ

Nastoji poboljšati kvalitetu našeg življenja, koja ne uključuje jedino materijalna dobra već uzima u obzir i socijalne te elemente zdravog okoliša.

Nastoji podići standard našeg življenja koji se temelji isključivo na materijalnim dobrima.

Promatra ekonomska, socijalna i pitanja zaštite okoliša kao međusobno povezana. Traži cjelovita i trajna riješenja.

Promatra ekonomska, socijalna i pitanja zaštite okoliša kao zasebne cjeline. Pretpostavlja da jaka ekonomija nužno vodi zdravom društvu i okolišu.

Riješavajući probleme današnjih generacija, Usmjeren na kratkotrajna riješenja problema, ne uzima u obzir i potrebe budućih generacija. vodeći računa o potrebama budućih generacija. Prilikom donošenja svih odluka, uzima u obzir ograničenost prirodnih resursa potrebnih za obavljanje ljudskih djelatnosti.

Promatra okoliš kao luksuz koji je potrebno zaštititi samo ako nam to materijalna sredstva dozvoljavaju. Nema svijesti o ograničenosti prirodnih resursa.

Nastoji uspostaviti ravnotežu između prava i Prvenstveno se usredotočuje na prava i potrebe potreba pojedinaca s jedne strane i socijalne pojedinaca. odgovornosti s druge. Planira se u suradnji između stručnjaka, političara i stanovništva na čiji će način života razvitak imati utjecaja.

Planiraju ga isključivo stručnjaci i političari.

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

14

Ekološko pravo

Agenda 21

4.1 ODRŽIVI RAZVOJ Ako održivi razvoj shvatimo ozbiljno, rezlutat toga će biti drastični zahtjevi za promjenom u gotovo svim pogručjima života. Ne samo da se moraju promijeniti naše potrošačke navike, što je samo po sebi već dovoljno teško, već mora doći do promjene svijesti u područjima ekonomije, društva i politike. Nakon konferencije o životnoj sredini i razvoju održane u Rio de Janeiru u ljeto 1992. godine, pojam "Sustainable Development" postao je vodeći pojam u području politike o životnoj sredini. To svakako predstavlja napredak za ekološku politiku, jer se na taj način pojašnjava veza između ekoloških, ekonomskih i socijalnih problema unutar koje se moraju postaviti problemi zaštite životne sredine, ako ih želimo riješiti stručno i na društveno prihvatljiv način. Velike promjene u ekonomskom, socijalnom i političkom području bit će nužne. U području ekonomije moraju se uvesti novi načini privređivanja koji prilikom proračunavanja cijene uzimaju u obzir faktor prirode kao faktor daljnje proizvodnje. Pritom se ne postavlja samo pitanje na koji bi se način to trebalo ostvariti u pojedinačnim slučajevima, političkim ili administrativnim upravljanjem ili samim ekonomskim obavezama, već se razgovara i o tome kolika je mogućnost da se ekonomija prilagodi decentraliziranom svjetskom tržištu ako se već ne mogu dogovoriti koraci na putu održivog razvoja na međunarodnoj razini. U području socijalnog postavljaju se sasvim novi izazovi principima i praksi pravedne raspodjele - i to s tri stajališta: osnovna slika održivog razvoja koja potječe iz razvojnopolitičke debate je, prije svega, stvaranje jednakih prilika za razvoj u sklopu problematike Sjever-Jug. Nadalje, radi se održivosti ekološke modernizacije unutar društva koja nije povezana samo s novim mogućnostima, nego i s mnogobrojnim opterećenjima. Kako se može jamčiti da će životne, radne i potrošačke mogućnosti biti bar djelomično pravedno raspoređene? Ova dva područja proširuju se i trećim, koje se može nazvati "integrativna pravednost prilikom raspodjele". Tijekom današnje raspodjele prilika i mogućnosti mora se misliti na interese budućih generacija. Dakle, misao vodilja mora biti to da je naša sadašnjost Nezavisni Univerzitet Banja Luka

15

Ekološko pravo

Agenda 21

neizbježno prošlost budućih generacija i da se o njihovim mogućnostima u toj budućnosti odlučuje već danas. No, odlučujuće pitanje tiče se spremnosti društva da utječe na ekonomiju i na svakog pojedinca u smislu promjene ponašanja, konzumiranja i promjene životnog i produkcionog stila. To, opet, znači da se najveća promjena očekuje u području politike: Već i samo formuliranje ciljeva održivog razvoja pokazuje karakteristike kojima nisu dorasli sadašnji politički sistemi programirani na kratkoročni uspjeh na izborima i trajno povećavanje blagostanja, a sve u cilju održanja moći. Prilikom implementiranja ovih ciljeva očituje se velika potreba za promjenom u području politike, jer se novi sistem vrijednosti i novi stil života ne mogu propisati nikakvim administrativnim aktima, niti se mogu politički usvojiti. Oni se samo mogu prenositi komunikacijom između ljudi. Tijekom debate o primjeni "održivog razvoja" došlo se do zaključka u kojem su svi jedinstveni, veće sudjelovanje građana je preduvjet za uspjeh ove ideje. To znači da je i za formuliranje cilja, ali i za provedbu ciljeva nužna nova "kultura dijaloga". Ona podrazumijeva spremnost odgovornih u politici i u društvu da, zajedno s angažiranim pojedincima, grupama i savezima razrade ciljeve, strategiju i načine njihove provedbe. Politika održivog razvoja zahtijeva od svakog pojedinca dovoljno odgovornosti da prepozna što bi se sve moglo izvesti i ostvariti kada taj pojedinac prepozna da su njegovi interesi neodvojivo povezani s interesima zajednice. Zbog toga ideja održivog razvoja ovisi o kvalitativnom skoka sudjelovanja građana i o modernizaciji demokracije. Ne radi se više o sudjelovanju u politički ili administrativno iniciranim planiranjima, odlukama i mjerama, nego se radi o savjesnom i odgovornom sudjelovanju na "savjetovanju o zajedničkim pitanjima" (Aristotel), o sudjelovanju u određivanju zadataka politike. To znači da građani kao akteri moraju preuzeti veliku odgovornost za provedbu politike održivog razvoja, što sa sobom povlači strukturalne, institucionalne i financijske posljedice.

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

16

Ekološko pravo

Agenda 21

4.2. KOJI PROBLEMI STOJE NA PUTU ODRŽIVOM RAZVOJU Nije, dakle, dovoljno i dalje se ponašati po već ustaljenim normama i izmijeniti neke pokvarene djelove već postojećeg načina života. Mnogo više je potrebna načelna promjena potpuna promjena načina razmišljanja i načina djelovanja. Polazna tačka nije baš najsjajnija. Dok je 80-ih godina debata o ekološkim problemima (sjetite se katastrofa iz Sevesoa, Bhopala, Černobila, Basela) bila u vrhu zanimanja i svoj vrhunac dostigla 1992. godine tijekom sastanka na vrhu u Riju de Janeiru, od sredine 90-ih godina debata o globalizaciji preuzima primat: Bez ikakvih iluzija u bilansi koju pravimo moramo ustanoviti da je ubrzo nakon Konferencije u Riju održivost zasjenjena uspješnim pričama globalizacije. Ovakve priče i do danas vladaju načinom razmišljanja privrednika i vlada. Tek odnedavno zagovornici globalizacije su izloženi kritikama. Misao o socijalnoj i globalnoj pravednosti ponovno dobiva na važnosti. Istovremeno, u samom društvu postaje popularno i politički djelotvorno 'razmišljanje o utvrđivanju'. Prepreke na putu ekološkog djelovanja i ponašanja Poteškoće prilikom shvaćanja: o ekološkim problemima se može saznati samo neposredno. Teškoće informiranja: uzročno-posljedične veze se teško shvaćaju. Prepreke na emocionalnoj razini: strahovi, potiskivanja, izgovori. Poteškoće prilikom posredovanja: nedostaje pristup informacijama i slikama. Antropološke prepreke: ekološko civiliziranje je u suprotnosti s elementarnim shemamam ponašanja. Sociokulturološke prepreke: ekološko ponašenje se teško može pomiriti s važećim sistemom vrijednosti. Poteškoće zbog prebacivanja krivnje: ekološko-socijalna dilema. Poteškoće zbog vremenske perspektive: posljedice savjesnog ponašanja pojedinac ne može sam doživjeti

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

17

Ekološko pravo

Agenda 21

4.3. KAKO DJELOVATI U SMJERU ODRŽIVOG RAZVOJA? "Ma što ja mogu tu učiniti!", ovako zvuči rezignirana reakcija na globalne probleme klimatskih promjena ili siromaštva. "Možeš mnogo toga učiniti!", odgovor je koji nudi koncept održivog razvoja. "Moraš nešto učiniti, ako ovaj koncept shvaćaš ozbiljno." Jer, održivi razvoj ne obuhvaća samo - kako se to često čuje - sve razine od globalnog do lokalnog, održivi razvoj tiče se i individualne razine: bez napora i truda svakog pojedinca ne može ni doći do promjene u smislu održivog razvoja.

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

18

Ekološko pravo

Agenda 21

Mnogo ovisi od tome hoće li nam uspjeti da izoštrimo ovaj pojam i da razvijemo ideju, da u igru uvedemo njen potpun potencijal i spektar. Održivi razvoj je mnogo više od tehnokratskog pojma za inteligentno preraspoređivanje resursa, mnogo više od pojmova Svjetska banka ili UN. Ova ideja će dobiti svoju pokretačku snagu onog trenutka kada se napravi novi civilizacijski nacrt, nacrt koji zapravo već postoji u našoj tradiciji i u ljudskoj psihi. Tradicija i inovacija ne moraju predstavljati dvije sukobljene strane. Zajedničko razmišljanje o vrijednostima, idejama i snovima su važni kulturni resursi. Debata o održivom i budućem razvoju usmjerena je na postizanje društvenog konsenzusa o novom razvoju s druge strane industrijskog porasta, zaboravljanja prirode i tehnoloških fantazija oslonjenih na zapadnjačke civilizacije. Ovdje se mnogo više radi o razvoju inovativne slike budućnosti društvenog razvoja u smislu regulativne ideje, kao što su na primjer demokracija, sloboda, pravednost itd. "Obrazovanje radi održivog razvoja" ne predstavlja puko proširenje ekološkog obrazovanja na socijalne i ekonomske aspekte, nego bi trebalo predstavljati jaku vezu između političkog obrazovanja, globalnog učenja, ekološkog obrazovanja i zdravstvenog odgoja.

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

19

Ekološko pravo

Agenda 21

5. ZAKLJUČAK U vremenu u kojem su potrebne korijenite promijene u načinu na koji razmišljamo i djelujemo, Agenda 21 je izazov da preispitamo naše vrijednosti i odaberemo bolji put. Potiče nas da unutar naših različitosti pronađemo zajednički temelj i prihvatimo novu etičku viziju koju dijeli rastući broj ljudi u mnogim nacijama i kulturama širom svijeta. Agenda 21 može postati "živi" dokument samo kroz djelovanje pojedinaca i grupa u različitim djelovima svijeta koji žele pokrenuti promjene. Ona nam pomaže da ispitamo vlastitu duhovnost, etičnost i moralnost, da istražimo kako njezine etičke vrijednosti možemo primjeniti

u

svakodnevnom

životu

i

svim

međuljudskim

odnosima.

Bez obzira na to da li vas zabrinjava kršenje ljudskih prava, zagađenje voda, zdravlje, siromaštvo, zaštita okoliša, Agenda 21 može biti smisleni instrument za pronalaženje riješenja ovih problema. Samo one vrijednosti koje proizlaze iz unutrašnje promjene su trajne vrijednosti koje će nam omogućiti da odgovorimo izazovima s kojima ćemo biti suočeni u budućnosti. Možemo li se pouzdati u to da će se u kratkom roku uspjeti promijeniti dovoljan broj ljudi kako bi se spasio suvremeni svijet? Ovo pitanje se često postavlja, ali kako god da glasi, odgovor bi mogao dovesti do pogrešnih zaključaka. Potvrdan odgovor bi mogao dovesti do samodopadljivosti, a odričan do očajanja. Poželjno je da se traženje odgovora na pitanje ostavi po strani i da se fokusiramo na rad.

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

20

Ekološko pravo

Agenda 21

6. LITERATURA

1. www.ecologica.com 2. www.dadalos.org 3. www.wikipedia.org 4. www.pdfcoke.com

Nezavisni Univerzitet Banja Luka

21