3 Jakov I Ezav

3

Jakov i Ezav 1. 2. 3. 4. 5.

Uvod Jakov i Ezav Ljubav prema Jakovu i mržnja prema Ezavu Znaèaj Jahvinog argumenta Primjena

Ljubio sam vas - govori Jahve, a vi pitate: "Po èemu si nas ljubio?" Ne bijaše li Ezav brat Jakovljev? - rijeè je Jahvina - ali Jakova sam zavolio, a Ezav mi omrznu: gradove mu u pustoš pretvorih, a baštinu njegovu dadoh pustinjskim šakalima. Jer, rekne li Edom: Bili smo smrvljeni, ali ãemo opet podiãi ruševine!" ovako kaže Jahve nad Vojskama: Neka grade oni, a ja ãu razgraditi! Zvat ãe ih zemljom bezbožnièkom i narodom na koji se Jahve srdi dovijeka! Vaše ãe oèi vidjeti, i reãi ãete: "Velik je Jahve preko granica zemlje izraelske." (Mal 1:2-5). 1. Uvod U ovoj propovijedi treba da razmotrimo stihove od 2b do 5. Jahve je poruku zapoèeo izjavom ljubavi, meðutim Izrael sumnja u Božiju ljubav, odnosno ne vidi dokaze Božije ljubavi. On pita: ''Po èemu si nas ljubio?'' U stihovima koje ãemo razmatrati, Jahve im predoèava èinjenice o svojoj ljubavi prema njima. Jahvin odgovor nama se èini u najmanju ruku èudan. Ovakav odgovor teško da bismo mogli zamisliti. Oèekivali smo da Jahve govori o tome kako ih je izbavio iz Egipta, kako im je dao obeãanu zemlju, kako ih je vratio iz ropstva i sl., ali On govori nešto sasvim drugo, govori kako je uništio Edom i kako im neãe dati da ponovo sagrade zemlju. Mislim da je za razumijevanje ovih stihova neophodno imati na umu Savez koji je Bog uspostavio sa Abrahamom i njegovim potomstvom. U ovoj propovijedi ãemo vidjeti neke povijesne podatke, pokušati shvatiti znaèenje Jahvinog odgovora, te izvuãi neku primjenu za nas danas. 2. Jakov i Ezav 1:2b Ko su bili Jakov i Ezav? Oni su bili sinovi Izaka, sina Abrahamova. Abraham je bio èovjek koga je Bog izabrao i s njim sklopio Savez koji sadrži nekoliko obeãanja. Neka od njih su: Obeãanje o blagoslovu za njega, i sviju koji ga budu blagoslivljali, a prokletstvu svima koji ga budu proklinjali. (Post 12:1-3). Obeãaje mu brojno potomstvo (i posebnog potomka), te da ãe On biti njihov Bog. Obeãaje im zemlju. (Post 17:1-8).

1

Abraham je imao nekoliko sinova. Njegov prvoroðenac bio je Jišmael. Meðutim, Jahve nije prenio svoj Savez na njega, nego na Izaka. On je bio taj na koga je Bog prenio Abrahamov blagoslov. Izaku su se rodili blizanci: Ezav i Jakov. Jakova je Bog kasnije prozvao Izrael. To su ti Jakov i Ezav o kojima Malahija govori. Kao što Jahve nije izabrao Jišmaela da na njega prenese Abrahamov blagoslov, tako nije izabrao ni Ezava, nego Jakova, iako je Ezav bio prvoroðenac i pripadalo mu je pravo prvorodstva. (Malahija ovdje ne govori samo o Jakovu i Ezavu, nego i o njihovom potomstvu, narodu koji je potekao od njih.)1 Jahve je sklopio Savez sa izraelskim narodom, njih je izabrao za svoj narod, a to je samo korak u ispunjenju Božijeg saveza sa Abrahamom.2

3. Ljubav prema Jakovu i mržnja prema Ezavu 1:3 Kada doslovnije prevedemo ovaj stih dobijemo slijedeãe: ''Jakova sam volio, a Ezava sam mrzio.''3 Ovdje dolazimo do jednog stiha koji mnoge zbunjuje. Kako je Bog mogao reãi da mrzi Ezava? Ovo pitanje je postavila jedna gospoða poznatom propovjedniku C. H. Spurgeonu. On je odgovorio: ''Gospoðo mene ne brine to, nego me brine kako je Bog mogao reãi da voli Jakova.''4 Buduãi da znamo da Biblija kaže da smo svi sagriješili ne bi nas trebali èuditi ni da je Bog rekao da mrzi cijeli svijet. Na nekoliko mjesta u Bibliji èitamo da Bog mrzi bezbožnike i grešnike. (Ps 5:5, Ps 11:5). Tako nije èudo da Bog kaže da mrzi Ezava, nego je èudo da voli Jakova. Ipak trebamo znati da iako Bog mrzi grešnike zbog njihovih grijeha, On ih ipak voli, i to toliko da je dao svog jedinoroðenog sina da umre na križu umjesto njih. Biblija kaže da Bog ljubi èitav svijet. (Iv 3:16). Dakle, Bog s jedne srane mrzi grešnike zbog njihovih grijeha, ali ih s druge strane ljubi i želi da se obrate i spasu. I Jakov i Ezav su bili grešnici. Ezav je bio bezbožnik koji se odrekao prava prvorodstva zbog jednog jedinog jela. (Heb 12:16). Jakov je bio obièna varalica. Prevario je brata Ezava i oca Izaka. Zašto onda Bog kaže da je volio Jakova, a mrzio Ezava? Ovdje se vjerovatno radi o posebnom naèinu izražavanja u hebrejskom jeziku. To možemo razmatrati na dva naèina koji mogu biti povezani. Ovo ''Jakova sam volio, a Ezava mrzio'' može znaèiti: ''Jakova sam volio više nego Ezava.'' To jasno možemo 1

Edom je drugo ime za Ezava, a Izrael za Jakova. "Eto, Gospodu, Bogu tvojemu, pripada nebo i nebo nebesa, zemlja i sve, što je na njoj. Pa ipak Gospod se je u svojoj ljubavi okrenuo k vašim ocima i izabrao vas, potomke njihove, izmeðu svih naroda, kao što je danas". (Pnz 10:14-15; Šariã). "Zbog toga što je ljubio oèeve tvoje, izabrao je poslije njih njihovo potomstvo; on, glavom, izveo te iz Egipta svojom silnom moãi…" (Pnz 4:37, KS). 3 Vidi npr. NASB ili KJV. 4 Navedeno u David Guzik, Malahija, <www.enduringword.com>. 2

2

vidjeti iz Postanka 29:30 i 31. U 30. stihu za Jakova piše: ''Rahelu je više volio nego Leu.'' U 31 stihu piše: ''Jahve je vidio da Lea nije voljena (doslovno da je omrznuta tj. da je Jakov mrzi). Vidimo, Dakle, da nam 30. stih otkriva šta to znaèi da Jakov mrzi Leu. To jednostavno znaèi da on više voli Rahelu, voli obe, ali Rahelu više. Slièan primjer imamo i u Evanðelju po Luki 14:26. ''Ako tko doðe k meni, a ne mrzi svoga oca, majku, ženu, djecu, braãu i sestre pa èak i svoj vlastiti život, ne može biti moj uèenik.'' Jasno je da ovdje mrziti znaèi voljeti manje. To je jasno jer èitav Novi zavjet govori da ljubimo bližnje, pa èak i svoje neprijatelje. Dakle, sviju treba voljeti, ali Krista najviše. Ali zašto je Bog više volio Jakova kad su i Jakov i Ezav bili grešnici? Ili u èemu se oèituje ta ljubav? To što je Jahve više volio Jakova nego Ezava vjerovatno se ne odnosi na neke emocije, nego na Božije postupke prema Jakovu i Ezavu.5 Iako su obojica grešnici, Bog na drugaèiji naèin postupa prema Jakovu. On je izabrao Jakova, a ne Ezava, da na njega prenese Abrahamov blagoslov (slièno kao što je u sluèaju Jišmaela i Izaka izabrao Izaka) i da s njim sklopi Savez. Isus Krist se raða iz potomstva Jakovljevog, a ne Ezavovog. Izrael, a ne Edom, je izabran za Božiji narod. Eto to znaèi da je Jahve više volio Jakova. Njega je izabrao da stupi sa njim u Savez. Nega je izabrao za svoj narod. Njega je izabrao za poseban blagoslov.6 Taj izbor se oèitovao i Božijem postupanju prema potomcima Jakova i Ezava. To se vidi u stihovima od 3-5. Jahve je i Ezava i Jakova kažnjavao zbog njihovih grijeha, ali je Izraela ponovo vratio u njegovu zemlju i uèinio da ponovo bude narod i da ostane narod, dok je Ezava kaznio i ne dopušta više da sagradi zemlju. Ta zemlja Jahvi više ne treba, jer On nema svoj plan s Ezavom, nego s Jakovom. On sa Jakovom hoãe da ispuni obeãanje koje je dao Abrahamu. On je s Jakovom (Izraelom) sklopio Savez. Svejedno se možemo pitati zašto je Bog više volio Jakova i zašto je njega izabrao? Je li on bio bolji od Ezava.? Mi možemo pokušati razlog za izbor tražiti u Jakovu i Ezavu. Možemo reãi da Jahve nije Izabrao Ezava jer nije cijenio duhovne stvari, odnosno prodao je pravo prvorodstva, dok je Jakov veoma cijenio pravo prvorodstva. Meðutim èini se da Pavao u devetom poglavlju poslanice Rimljanima narušava takvo razmišljanje: Dok blizanci još ne bijahu ni roðeni niti uèinili kakvo dobro ili zlo, njoj bi reèeno – da ostane Božja odluka koja je uèinjena po slobodnom izboru, koja ne ovisi o djelu, veã o onom koji poziva - : ''Stariji ãe služiti mlaðemu'', kao što stoji pisano: ''Jakova sam ljubio, a Ezava nisam ljubio.'' (Rim 9:11-13).

5

V. Paul R. Fink, "Minor Prophets", KJV Bible Comentary, Edward G. Dobson, Charles L. Feinberg, and Harold L. Willimington, contributing editors, electronic ed., Nashville, Thomas Nelson, 1997. 6 V. Thomas L. Constable, Notes on Malachi, str11. Constable primjeãuje da èovjek može voljeti nekoliko žena, ali ãa jednu izabrati da s njom stupi u braèni savez.

3

Prema tome, izbor nije stvar ni onoga koji hoãe ni onoga koji trèi, veã Boga koji se smiluje. (Rim 9:16). Dakle, Bog je izabrao Jakova ne zbog njegovih djela, nego zato što je tako odluèio prije i to zbog nama nepoznatih razloga.7 4. U èemu je znaèaj Jahvinog argumenta Prisjetimo se da smo prošli put gledali Jahvinu izjavu ljubavi prema Izraelu. Izrael Bogu odgovara nevjerom: ''Po èemu si nas ljubio?'' Sjetimo se da su bili u teškoj ekonomskoj krizi i zato i postavljaju ovo pitanje. Sada gledamo Jahvin odgovor na njihovo pitanje. Božiji odgovor je podsjeãanje na izbor i Savez koji je Jahve sklopio s Izraelom.8 Taj Savez ima svoju osnovu u Božijem savezu s Abrahamom. Božije postupanje prema Edomu treba Izraelcima pokazati da je Jahve vjeran prema Savezu koji je uspostavio s njima, i vjeran je obeãanjima. Sjetimo se da je jedno od obeãanja koja je Bog dao Abrahamu i zemlja koju su Izraelci dobili. I Izraelci i Edomci su griješili i Bog je dopustio da im zemlja bude uništena. Meðutim Izraelcima je dopušteno da se vrate i obnove zemlju, a Edomcima to Jahve neãe dopustiti. Izraelci su se trebali sjetiti da ih je Bog izabrao da sa njima uspostavi Savez, i da je vjeran tom Savezu jer ponovo imaju svoju zemlju koju je Bog obeãao. Zato se trebaju i sjetiti da ih Bog ljubi. Njima je uputio obeãanja i nudi im sve blagoslove sinajskog saveza. Dakle, razlog zašto su u krizi i zašto im je loše ne leži u Bogu, jer je On vjeran svome obeãanju i ispunjava ga, nego leži u njima. Oni nisu vjerni Savezu svojih otaca. To je razlog njihove nevolje. Malahija to bukvalno i kaže dva puta u knjizi: Nemamo li svi jednogoca? Nije li nas jedan Bog stvorio? Zašto smo onda jedan drugome nevjerni te skvrnimo savez svojih otaca? (Mal 2:10). Slièan prigovor upuãuje i sveãenicima. (Mal 2:8,9). I u stihu 1:6 vidi se isti prigovor. Šta je dakle svrha stihova 3-5? Svrha je da Izraelcima dokaže da ih Bog ljubi i da je vjeran Savezu koji je uspostavio, a da su oni ti koji su nevjerni. To ih treba ohrabriti te potaãi na pokajanje i povratak Bogu. To Malahija i kaže: Jer ja, Jahve, ne mijenjam se, a vi se, sinovi Jakovljevi, mijenjate bez prestanka! Od vremena svojih otaca odstupate od mojih uredaba i ne èuvate ih. Vratite se meni, a ja ãu Pojam izbora u Bibliji se èesto upotrebljava i u smislu Božijeg izbora ljudi za odreðenu ulogu, službu ili svrhu, a ne samo u smislu izbora za spasenje. 8 Da se radi o izboru potvrðuje i Pavao u Rim 9:13. 7

4

se vratiti vama - govori Jahve nad Vojskama. Pitate: "Kako da se vratimo?" (Mal 3:6,7) 5. Primjena Kakva je vrijednost ovog teksta za nas danas? Možemo li mi izvuãi neku pouku? Ono što nam je oèito iz ovog teksta i iz Malahijine knjige jeste da je Bog vjeran svojim obeãanjima i Savezu i da se on ne mijenja. Trebamo se podsjetiti da smo danas mi izabrani Božiji narod i da uèestvujemo u obeãanjima koja je Bog dao Abrahamu (Vidi Gal 3:13,14), tako postaje jasno da je ova knjiga važna i za crkvu danas. Da li mi znamo da nas Bog ljubi ili se pitamo: ''Po èemu nas ljubiš?'' Možda nam u životu ništa nije kako treba i mislimo da s pravom postavljamo ovakvo pitanje. Šta je odgovor? Odgovor je isti, problem nije u Bogu, nego u nama. Bog je dao svoga ljubljenog sina da umre na križu za nas. Isus to objašnjava ovim rijeèima: Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoroðenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vjeèni. (Iv 3:16). Ovo je jasan i nepobitan dokaz Božije ljubavi prema nama. Božija ljubav prema nama je neupitna, ali je upitna naša ljubav prema Bogu. Bog je dao mnoga lijepa obeãanja nama koji smo stupili u novi Savez. Ako se ona ne ispunjavaju u našem životu problem može biti samo u nama, a nikako u Bogu. Mi trebamo èvrsto vjerovati da nas Bog ljubi i da je vjeran svojim obeãanjima koje nam je dao. Dakle, trebamo ispitati svoj život, pokajati se i vratiti Bogu tako što ãemo poèeti živjeti onako kako je Njemu ugodno. Prisjetimo se nekih obeãanja i blagoslova koja je Bog dao nama: Blagoslov je da smo osloboðeni od sile grijeha i možemo živjeti život ugodan Bogu. Njegova božanska snaga obdarila nas je svime što je potrebno za život i pobožnost. (2 Pt 1:3). Po njegovom Duhu se preobražavamo u lik Isusa Krista. Ako živimo po Duhu dobivamo plodove ljubavi, radosti, mira, strpljivosti, blagosti, krotkosti, uzdržljivosti. Pokoravajuãi se Njemu i uèeãi od Njega dobivamo spokoj u duši. U našim srcima je zahvalnost, ljubav, vjera i nada, itd. Bog je vjeran i nema šanse da se njegova obeãanja ne ispune u našim životima. Pitanje je da li smo mi vjerni njemu?9 © Aleksandar Trajkovski Mnogi su skloni pretjerivati u razlikama izmeðu Saveza. Karikira se bezuvjetnost novog Saveza. Meðutim, istina je da blagoslove Novog zavjeta ne možemo potpuno uživati bez poslušnosti Božijoj rijeèi. 9

5