2 Jahvina Ljubav Prema Izraelu

PORUKA PROROKA MALAHIJE DANAŠNJOJ CRKVI Aleksandar Trajkovski

2 Jahvina ljubav prema Izraelu

1. Uvod 2. Naslov knjige 3. Božija ljubav prema Izraelu 4. Primjena i zakljuèak

1. Uvod U prošloj propovijedi smo vidjeli pozadinu Malahijine knjige, tj. ko je Malahija, kome piše, kada, i sl. Vidjeli smo takoðe da je ova knjiga veoma važna za život crkve danas, jer problemi koje su Izraelci imali onda u principu su vrlo slièni problemima s kojima se mnoge crkve suoèavaju danas. Ovom propovijedi poèinjemo detaljnije ulaziti u tekst. 2. Naslov knjige (1:1) Rijeè Gospodnja Izraelu po Malahiji. Priroda knjige Ovaj prvi stih je ujedno i naslov knjige. On ustvari govori o prirodi knjige. To nije bajka niti pjesmica, nego rijeè Stvoritelja upuãena njegovom narodu. Mi se ovdje, dakle, suoèavamo sa rijeèima živoga Boga, odnosno sa samim Bogom. Nije ovo rijeè Malahijina, on je samo glasnik, nego je rijeè Jahvina. Sama ova èinjenica bi nas trebala zainteresovati i potaãi da s punom pažnjom pristupimo knjizi i pratimo izlaganje. Ovaj izraz rijeè Gospodnja doslovno je Breme rijeèi Gospodnje. Rijeè breme se koristila da oznaèi teret koji su nosile životinje, ili teškoãe u životu ljudi, ili danak koji je trebalo platiti gospodaru. Zatim (prema nekima) oznaèava izjavu, iskaz ili govor.1 Neki su to protumaèili kao proroèki govor prijeteãeg karaktera.2 To je najvjerovatnije znaèenje rijeèi ovdje upotrijebljene (vidi npr. Iza 15:1, 17:1, 19;1...). 1

''Load'' u Vine, W. E., Unger, M. F., & White, W. Vine's complete expository dictionary of Old and New Testament words. Nashville: T. Nelson (1996). 2 ''ʠˊʔ ʕ ʮ '' u Harris, R. L., Archer, G. L., & Waltke, B. K. (1999, c1980). Theological Wordbook of the Old Testament (electronic ed.). Chicago: Moody Press.

1

Dakle, breme rijeèi Gospodnje znaèi da je poruka koju prorok ima za narod prijeteãeg karaktera, ili da nagovještava sud Izraelu. Mi to vidimo i iz same knjige. Poruka nije nikakva pohvala, nego opomena i prijetnja. Meðutim, trebamo imati na umu ono što smo vidjeli prošli put, a to je da ova opomena ili prijetnja nije izraz Božije mržnje prema Izraelu, nego pokazatelj velike Božije ljubavi. On ih opominje sa svrhom da se obrate, tako da ih može blagosloviti umjesto da ih kazni. Jer ako oni ustraju u grijehu, On neãe imati drugog izbora osim da ih kazni. Blagosloviti ih ne može dok se ne pokaju. Pisac i prvi èitaoci Mi smo u pregledu knjige veã vidjeli dosta podataka vezanih za ovaj stih tj., vidjeli smo ko je Malahija i ko je Izrael. (Vidi prvu propovijed!) Primjena Ne možemo iãi dalje a da ne razmislimo o primjeni ovog stiha na naše živote danas. Prvo, vidimo da se vjeèni Bog obraãa grešnom èovjeku. On nije negdje daleko, i nije nezainteresiran za probleme ljudi. On im se približava i trudi se da ih pouèi i urazumi. To znaèi da Bog èovjeka nije ostavio i prepustio samom sebi, nego se aktivno ukljuèuje u živote ljudi. Kao što se onda aktivno ukljuèivao u živote ljudi, On to èini i danas. Prorok Malahija je umro davno, ali Bog nije prestao govoriti èovjeku. Neka niko ne pomisli da je Bog daleko i da nema šta reãi nama danas. Znamo da je ono sve što piše u Bibliji napisano i za nas. Bog se pobrinuo da imamo dostupne Biblije i da ih možemo èitati. U njima je zapisana živa i djelotvorna rijeè Božija. Osim toga, uspostavio je crkvu i poslao vjernike (moderne proroke) da propovijedaju Njegovu rijeè ljudima. Dakle, dobro znaj da Bog nije daleko i da i danas ima poruku za tebe. Zapitaj se šta Bog ima da ti kaže i šta je Njegova volja za tvoj život. Zar te ne zanima šta vjeèni Bog ima da ti kaže? Drugo, postoji jedna katastrofalna misao koja me pogaða. Naime, mnogi, pa èak i vjernici, misle da se Bog i Njegova volja ne mogu jasno spoznati. Znaju da se Bog objavio kroz Bibliju, ali misle da oni ne mogu to shvatiti i razumjeti dobro. Možda su pokušavali da shvate Božiju volju i Božije planove, da otkriju neki kljuè kojim bi otkljuèali tajne prolaze, ali su se na kraju umorili i zadovoljavaju se nekakvim jadnim vjerskim životom. Kako je moguãe da se Bog objavljuje i toliko se trudi da urazumi ljude, a da mi to ne možemo shvatiti i razumjeti? Odbacimo takve laži! Bog s nama ne zbija šalu. Ako se Bog objavljuje èovjeèanstvu, to znaèi da to èovjeèanstvo može dobro da shvati i razumije. Ali Bog je dao i sredstva i naèine kako se dolazi do razumijevanja.

2

Treãe, treba znati da Bog nekima neãe uvijek govoriti. Onima koji uporno odbijaju rijeèi Božije, On ãe prestati govoriti. Èak ãe ih udaljiti od svoga lica za svu vjeènost. To se zove pakao. (2. Sol 1:9). Èak je moguãe da se desi da veã ovdje na zemlji Bog nekima prestane govoriti. Tada ãe ljudi htjeti da èuju, ali Bog više neãe govoriti. Evo, dani dolaze - rijeè je Jahve Gospoda - kad ãu poslati glad na zemlju, ne glad kruha ni žeð vode, veã slušanja rijeèi Jahvine. Tumarat ãe od mora do mora, od sjevera do istoka potucati se ištuãi rijeè Jahvinu, ali je neãe naãi. U onaj ãe dan obamirati od žeði lijepe djevojke i mladiãi. Koji se kunu Grijehom samarijskim i zaklinju se: 'Tako živ bio bog tvoj, Dane!' i: 'Tako živ bio Ljubimac tvoj, Beer Šebo!' oni ãe pasti i nikad ustati neãe. (Amos 8:11-14). Zato se pitajmo da li mi cijenimo tu privilegiju da imamo dostupnu rijeè Božiju? Cijenimo li mi tu milost da imamo zajednicu u kojoj možemo slušati propovijedi iz rijeèi Božije? Cijenimo li mi tu privilegiju da je Bog podigao ljude koji nas mogu pouèavati cjelokupnom Božijem naumu i Božijoj volji. Cijeniš li i koliko cijeniš? Cijenimo onako kako se odnosimo prema tome, koliko uèestvujemo u tome i koliko se žrtvujemo za to. Izraelci nisu cijenili Boga i Njegovu službu, nego im je Bog bio na zadnjem mjestu u životu. I danas mnogi malo cijene Božiju milost. Ne propuštaju seriju, film, ili dnevnik, a propuštaju uzeti i proèitati nešto iz Biblije. Žao im je propustiti utakmicu, film, seriju, ruèak, doruèak, veèeru, a nije im žao propustiti službu Božiju. Ljudi ne propuštaju financirati televiziju, pržionicu kave, ili duvansku industriju, a ne smatraju važnim ili potrebnim financirati službu Božiju. Drago im je što postoje sastanci i propovijedi, ali im ne bi bilo puno žao sa ih nema. Takvi su Izraelci bili onda, a takvi su i ljudi danas. Svojim èinom dokazuju da je Bog njima na zadnjem mjestu. Zato nema blagoslova, nego samo prokletstvo. 3. Božija ljubav prema Izraelu (1:2) Ljubio sam vas – govori Jahve, a vi pitate: "Po èemu si nas ljubio?" (Mal 1:2). Božija izjava Bog preko Malahije zapoèinje poruku rijeèima ''ljubio sam vas''. Ovo nam još više potvrðuje prije izreèenu tvrdnju da knjiga pokazuje veliku ljubav Božiju prema Izraelu. Sam Bog zapoèinje s izjavom ljubavi. Iako je knjiga prijetnja i opomena, to je opomena iz èiste oèinske ljubavi. Ovo ''ljubio sam vas'' ne znaèi ''ljubio sam vas, ali vas više na ljubim''. Bog Izraela ljubi vjeènom ljubavlju. Po proroku Jeremiji Jahve je rekao: Iz daljine mu se Jahve ukaza: Ljubavlju vjeènom ljubim te, zato ti saèuvah milost. (Jer 31:3).

3

Biblija obiluje stihovima iz kojih se vidi posebna Božija ljubav nad Izraelom. Svakom razumnom èitaocu bi trebalo biti jasno da Bog ljubi Izraela i da ima poseban odnos s njim. Izraelova nevjera Bog Izraelcima ponovo objavljuje istinu o svojoj ljubavi prema njima, jer zna da su oni odbacili tu istinu. Izrael je Božiju ljubav stavio pod upitnik. Ali kako ispravno živjeti život ako èovjek nije svjestan istine o Božijoj ljubavi prema njemu? Iz ovoga vidimo veliki duhovni problem Izraelaca. Oni su u vrlo lošem duhovnom stanju. Žive život, ali daleko od istine. I pored svih privilegija u tami hode. Oèi imaju, a ne vide. Pitamo se kakvi su ovo ljudi? Suprotstavljaju se Bogu. Kao da kažu: ''Nije istina da nas ljubiš.'' Kakva arogancija. Kakvo slijepilo. Meðutim kada idemo dalje kroz knjigu mi ãemo vidjeti da oni nisu bili arogantni samo na rijeèima, nego su Boga prezirali na razne naèine. Njihov životni stil je bio da preziru i omalovažavaju Boga. Ali, pitajmo se zašto ne prihvaãaju istinu da ih Bog ljubi? Imaju li kakvog razloga da sumnjaju u Božiju ljubav? Moramo znati da ne postoji nikakav razlog za sumnju u Božiju rijeè i u Božiju ljubav. Meðutim, oni su mislili da imaju razlog da se samosažaljevaju i da sumnjaju u Božiju ljubav. Kakvi su njihovi razlozi? Mi ovdje ne vidimo da oni iznose neke razloge ili argumente kojima bi opravdali svoju sumnju ili nevjeru, ali iz konteksta možemo nazrijeti neke razloge. Ako se sjetimo pozadine knjige vidjet ãemo da su njihovi oèevi prije nekih stotinjak godina došli iz ropstva iz Babilona. Više nisu bili gospodari u svojoj zemlji nego je njima upravljao namjesnik strane velesile. Njihovo stanje je jedan njihov suvremenik opisao rijeèima: ''Ostatak, oni koji su nakon sužanjstva ostali u zemlji, u velikoj su nevolji i sramoti.'' (Neh 1:3). Iz Nehemijine knjige možemo još nešto nauèiti o njihovoj situaciji:

Velika se vika digla meðu ljudima i ženama protiv njihove braãe Židova. Jedni su govorili: "Zalažemo svoje sinove i kãeri da bismo mogli nabaviti pšenice te jesti i živjeti." Drugi su govorili: "Zalažemo svoja polja, vinograde svoje i kuãe svoje da bismo mogli nabaviti pšenice za vrijeme gladi." Drugi su opet govorili: "Moramo uzaimati novac na polja svoja i vinograde da bismo mogli isplatiti kraljeve namete. Tijelo je naše kao tijelo braãe naše, sinovi su naši kao i njihovi, a mi moramo predavati u ropstvo svoje sinove i kãeri; meðu našim kãerima neke su veã robinje! A mi ne možemo ništa jer polja naša i vinograde drže drugi." (Neh 5:1-5).

4

Ekonomska kriza i kuknjava. Narod je bio teško optereãen i porezima. Iz Malahijine knjige možemo vidjeti još problema. Poljoprivredna proizvodnja je zaostajala. (Mal 3:11). A vidimo da je bilo dosta nepravde, jer èitamo o nepravednicima i zlikovcima koji su naizgled napredovali (3:15), i tlaèili su narod (3:5). Ljudi bi se zapošljavali i radili, a gazde im ne bi isplaãivali plaãe. I onda su ljudi vikali: ''Pa gdje je taj Bog?'' Situacija nama veoma poznata. Jesu li oni upravu? Razmislimo samo o njihovoj situaciji. Možda ih Bog stvarni ne voli? Pa na kraju krajeva, po ãemo bi to mogli zakljuèiti da ih Bog voli kad su u ovakvoj situaciji? 4. Primjena i zakljuèak Zapitajmo se šta je sa nama? Bog je objavio da ljubi èitav svijet. Pitamo li se i mi kao oni: ''Po èemu nas to Bog ljubi?'' Pa evo kakav je život, nema se para, nema se posla. Pa i taj rat je bio. Uvijek nam nešto fali. Bole nas noge, boli nas srce, boli nas glava. Krov nam prokišnjava. Komšije su nam se popele za vrat. Punicu više ne možemo podnijeti. Gazda nas ne plaãa pošteno. Po èemu nas to Bog ljubi? Po èemu nas to Bog ljubi? Ako mi ovako razmišljamo onda stvarno imamo problema. U velikim smo duhovnim problemima kao i Izraelci onda. Naš odnos s Bogom nije uredu. Naša slika Boga nije ispravna. Slaba ili nikakva je naša vjera u Krista. Neka nam ova propovijed pomogne da vidimo da s našim duhovnim životom nešto nije uredu. Neka nas to prodrma i probudi iz našeg duhovnog sna. Ova propovijed nas treba zaprepastiti. Bog nas ljubi najveãom moguãom ljubavi, a mi to ne vidimo. Oèi imamo, a ne vidimo. Živimo u tami i ne znamo istinu. Ona je sakrivena našim oèima. Krajnje je vrijeme da se zapitaš o svom životu. Kako Bog odgovara na isti problem Izraelaca vidjet ãemo iduãi put.

5