PREGLED
SADRAJA
UVOD xiii POGLAVLJE:
01.
02. 03. 04.
POGLAVLJE:
POGLAVLJE:
07.
Osnove Windows Explorera 35 Rad s dokumentima 45
Napredni Windows Explorer 55
POGLAVLJE:
Spajanje na Internet 67
08.
POGLAVLJE:
Internet Explorer 73
09.
POGLAVLJE:
Outlook Express 85
10.
POGLAVLJE:
11. 12.
17. 18. 19.
Instaliranje programa 131
POGLAVLJE: POGLAVLJE:
POGLAVLJE:
POGLAVLJE:
POGLAVLJE:
Control Panel 117
Korisnici i korisnièki raèuni 125
POGLAVLJE:
16.
WordPad 101
Windows Media Player 109
POGLAVLJE:
POGLAVLJE:
15.
Windows Messenger 93
POGLAVLJE:
POGLAVLJE:
13.
20.
Desktop ili radna povrina 25
POGLAVLJE:
05.
14.
Taskbar i startni izbornik 13
POGLAVLJE:
POGLAVLJE:
06.
Prvi susret s Windowsima XP 1
Windows Update 137 Hardver i driveri 143
Administrativni alati 151
Sustav pomoæi i uputa 159
Windowsi na hrvatskome 165 KAZALO 169
PRVI SUSRET S WINDOWSIMA XP
01.
U ovom poglavlju saznat æete kako pokrenuti Windowse XP i prijaviti se za rad na sustavu, a nauèit æete i poneto o osnovnim elementima suèelja, te o tome kako se to suèelje koristi.
Pokretanje Windowsa XP
Pokrenuti Windowse XP u veæini je sluèajeva vrlo jednostavno: trebate samo ukljuèiti raèunalo. Nakon ukljuèivanja, raèunalo æe obaviti kraæi niz testova, te poèeti s pokretanjem Windowsa XP. Ovaj proces prepoznat æete po logotipu Windowsa XP i odgovarajuæoj poruci na monitoru (niste zaboravili ukljuèiti i monitor, zar ne?). Na snanijim raèunalima Windowsi XP pokrenut æe se za manje od minute, dok na sporijim raèunalima taj proces moe potrajati i do nekoliko minuta.
BRZI
VODIÈ KROZ
WINDOWS XP
UPOZORENJE
Osim Windowsa XP, na raèunalu mogu postojati i neki drugi operativni sustavi. Na takvom æete raèunalu nakon ukljuèivanja morati odabrati koji sustav elite koristiti. Naèin biranja razlikuje se od sluèaja do sluèaja, no uglavnom æe raèunalo samo odabrati operativni sustav, ako to vi ne uèinite.
Nakon to se Windowsi pokrenu, na monitoru æete vidjeti poruku dobrodolice i zaslon za prijavljivanje u sustav. Windowsi su, naime, operativni sustav na kojemu moe raditi vie korisnika, svaki sa svojim postavkama i na svojim dokumentima. Svaki korisnik ima svoje korisnièko ime i lozinku, koje mora upisati prilikom prijavljivanja u sustav. Prepoznavanjem imena i lozinke Windowsi uèitavaju korisnikove postavke i omoguæavaju mu rad s njegovim dokumentima. Zaslon za prijavljivanje na sustav moe poprimiti dva oblika prvi je Welcome screen, a drugi je dijaloki okvir koji moete vidjeti na slici 1-1.
Slika 1-1: Izgled dijalokog okvira za prijavu
Koji od ova dva oblika se koristi na vaem raèunalu ovisi o tome kako je raèunalo konfigurirano. Neka raèunala su podeena tako da uopæe ne trae prijavu s lozinkom, nego odmah uèitavaju radnu povrinu.
P r i j a v a p r e k o W e l c o m e sc r e e n a Ako se po pokretanju Windowsa na raèunalu pokae Welcome screen, prijava na sustav je jednostavna: kliknite na vae korisnièko ime ili slièicu pored njega i u tekstni okvir koji æe se pojaviti upiite svoju lozinku. Nakon toga pritisnite tipku Enter na tipkovnici.
4
01. PRVI
SUSRET S
WINDOWSIMA XP
Ukoliko ste upisali ispravnu lozinku, Windowsi æe uèitati vae postavke i prijaviti vas u sustav. Ako ste pogrijeili kod upisivanja lozinke, Windowsi æe vas obavijestiti o tome i traiti da je upiete ponovno. UPOZORENJE
Velika i mala slova u lozinki se razlikuju! Pero i pero su razlièite lozinke!
P r i j a v a p r e k o d i j a l o k o g o k v i r a Ako se po pokretanju Windowsa na raèunalu pokae dijaloki okvir za prijavu, pritisnite na tipkovnici kombinaciju tipki Ctrl+Alt+Del. Pojavit æe se novi dijaloki okvir, poput onoga na slici 1-1, u koji trebate upisati svoje korisnièko ime (u tekstni okvir pored kojega pie User name) i lozinku (pored natpisa Password). Ako raèunalo koristite unutar veæe poslovne mree, vjerojatno æete iz popisa Log on to morati odabrati i domenu kojoj pripadate (obièno æe u tom popisu veæ biti oznaèena ispravna domena). Domena je, inaèe, naziv za skupinu Windows raèunala meðusobno povezanih u poslovnoj mrei. Kad ste upisali sve to treba, pritisnite Enter ili kliknite na OK. Ukoliko ste upisali ispravnu lozinku i druge podatke, Windowsi æe vas prijaviti u sustav, a u suprotnom sluèaju pozvat æe vas da pokuate ponovno.
Suèelje Windowsa XP
Kada se prijavite u sustav, doèekat æe vas radna povrina Windowsa XP. Radna povrina ili desktop Windowsa XP je, u najirem smislu, povrina zaslona na kojoj se nalaze otvoreni prozori i drugi elementi suèelja.
NOVI TERMIN
Izgled radne povrine je na prvi pogled prilièno spartanski sve to æete vidjeti jesu taskbar, pozadinska slika i slièica Recycle Bina. Taskbar se nalazi uz donji rub ekrana. Radi se o traci u kojoj se prikazuju gumbi pokrenutih programa, gumb za prikazivanje izbornika Start, te sat i ikonice raznih uslunih programa. O taskbaru æete vie nauèiti u sljedeæem poglavlju.
NOVI TERMIN
5
BRZI
VODIÈ KROZ
WINDOWS XP
Kada se, meðutim, malo razmaete i poènete pokretati programe, slagati ikonice i prilagoðavati svoje raèunalno okruenje, radna povrina poprimit æe sasvim drugaèiji izgled. Jedan od primjera kako radna povrina moe izgledati nalazi se na slici 1-2. prozori pokrenutih programa
ikone na radnoj povrini
startni izbornik
taskbar
Slika 1-2: Radna povrina Windowsa XP
Kao to sa slike 1-2 moete vidjeti, jedan od vanijih dijelova radne povrine jest izbornik Start.
NOVI TERMIN
Izbornik Start (èesto se naziva i startni izbornik) omoguæava vam pokretanje aplikacija, otvaranje èesto koritenih dokumenata, kao i pristup alatima za podeavanje sustava. O njemu vie u poglavlju koje slijedi.
Osim taskbara i startnog izbornika, na slici 1-2 moete vidjeti razne slièice (ikone) postavljene na pozadini radne povrine (o kojima æe biti rijeèi u treæem poglavlju), kao i prozore pokrenutih programa.
6
01. PRVI
SUSRET S
WINDOWSIMA XP
Prozori i njihovi elementi Gotovo svi se programi u Windowsima korisniku pokazuju unutar jednog ili vie prozora. Prozor je osnovni element suèelja Windowsa. Najjednostavnije reèeno, prozor je pravokutna povrina na ekranu unutar koje se nalazi nekakav sadraj, s kojim korisnik moe neto raditi. Kakav je sadraj u pitanju, i to s njim moete raditi, ovisi o tipu prozora odnosno programa.
NOVI TERMIN
Prozori se meðusobno razlikuju po izgledu i po namjeni, no u veæini sluèajeva sadre iste osnovne elemente, koji su prikazani na slici 1-3. Naslovna traka
Ikona kontrolnog izbornika
Gumb za minimiziranje Gumb za zatvaranje Gumb za maksimiziranje
Izbornièka traka
Toolbar Preèice izbornika
Otvoreni izbornik
Sadraj prozora
Statusna traka
Rubovi prozora
Traka za pomicanje
Slika 1-3: Osnovni elementi prozora
Naslovna traka nalazi se na vrhu prozora i sadri naslov prozora, ikonu
kontrolnog izbornika, te gumbe za minimiziranje, maksimiziranje i zatvaranje.
Gumb za minimiziranje slui za minimiziranje prozora. Gumb za maksimiziranje slui za maksimiziranje prozora. Gumb za zatvaranje zatvara prozor. 7
BRZI
VODIÈ KROZ
WINDOWS XP
Ikona kontrolnog izbornika prikazuje kontrolni izbornik. Rubovi prozora slue za mijenjanje njegove velièine. Izbornièka traka sadri glavne izbornike otvorenog prozora. Izbornike
otvarate klikom mia ili pritiskom na tipku Alt na tipkovnici. Kada pritisnete tipku Alt, traka izbornika æe se aktivirati i u svakom izborniku bit æe podcrtano jedno slovo da biste otvorili neki izbornik, na tipkovnici pritisnite ono slovo koje je podcrtano u nazivu. Ako ste traku izbornika aktivirali sluèajno, moete je deaktivirati klikom mia na neki drugi dio prozora, ili pritiskom tipke Esc na tipkovnici.
Otvoreni izbornik sadri stavke kojima obavljate odreðene radnje u programu. Odabirom stavke pokreæete odgovarajuæu radnju. Stavke moete odabrati klikom mia, ali isto tako i pritiskanjem onog slova na tipkovnici koje je podcrtano u nazivu stavke.
Preèice izbornika oznaèavaju kombinaciju tipki kojom moete odabrati neku stavku bez otvaranja izbornika. Primjerice, pritiskanjem kombinacije tipki Ctrl+O u glavnom prozoru programa postiæi æete isti efekt kao i otvaranjem izbornika miem i odabirom stavke Open. Toolbar ili alatna traka sadri gumbe koji vam omoguæavaju brzo obavljanje najèeæih radnji u prozoru odnosno programu. Veæina programa u alatnim trakama ima gumbe za otvaranje i pohranjivanje dokumenta, ispis, i tako dalje. Veæina gumba odgovara nekoj naredbi u izborniku. Sadraj prozora je sve ono to se nalazi unutar prozora, a ne pripada drugim ovdje opisanim elementima. Sadraj, dakako, ovisi o tome o kojem programu je rijeè u programu za obradu teksta taj sadraj je otvoreni dokument, u tabliènom kalkulatoru tablica, i tome slièno. Traka za pomicanje (scrollbar) slui za pomicanje unutar prozora, ako prozor nije dovoljno velik za prikaz cijelog sadraja. Statusna traka nalazi se uz donji rub prozora i daje razne korisne informacije o trenutnom statusu, trenutno odabranom objektu unutar programa ili opciji u izborniku. Statusnu traku nemaju svi programi.
Aktivni i neaktivni prozori Na ekranu istovremeno moe biti prikazano vie prozora, koji se meðusobno preklapaju, kao to je prikazano na slici 1-4.
8
01. PRVI
SUSRET S
WINDOWSIMA XP
aktivni prozor
neaktivni prozori
Slika 1-4: Radna povrina s vie prozora
Prozor u kojemu trenutno radite naziva se aktivni prozor i obièno je postavljen iznad ostalih, a naslovna traka mu je drugaèije boje. NOVI TERMIN
Istovremeno moe biti aktivan samo jedan prozor, dok su svi ostali neaktivni. Da biste aktivirali neki drugi prozor, kliknite na bilo koji njegov dio. Ako elite aktivirati prozor koji je otvoren, ali ga ne vidite na ekranu, kliknite na njegov gumb u taskbaru. Kada je veæ rijeè o aktivnim i neaktivnim prozorima, bitno je napomenuti da rad programa u neaktivnim prozorima nije zaustavljen. Pokrenete li, na primjer, u programu za obradu slike nekakvo filtriranje nad slikom, a zatim aktivirate prozor programa za obradu teksta i u njemu poènete neto pisati, program za obradu slike neæe prestati s filtriranjem. Osobina operativnog sustava da obavlja vie poslova istovremeno naziva se viezadaænost i izrazito je korisna, kao to se vidi iz navedenog primjera.
9
BRZI
VODIÈ KROZ
WINDOWS XP
Rad s prozorima Prozore na ekranu moete slagati vie-manje po volji, to vam omoguæava da svoju radnu okolinu organizirate o nako kako vas najvie veseli. Slijedi opis osnovnih operacija nad prozorima koji æe vam omoguæiti da to postignete
Pomicanje prozora Da biste pomaknuli prozor kliknite na njegovu naslovnu traku i zatim pomièite mia ne otputajuæi tipku. Uoèit æete da se pomicanjem mia pomièe i prozor. Kada dovedete prozor na eljeno mjesto, otpustite tipku na miu.
Promjena velièine prozora irinu prozora mijenjate tako da kliknete na njegov lijevi ili desni rub i zatim pomièete mia lijevo ili desno ne otputajuæi tipku. Pomicanjem mia mijenja se velièina prozora. Kada dovedete prozor na eljenu irinu, otpustite tipku na miu. Visina prozora mijenja se na isti naèin, ali umjesto na lijevi ili desni rub, morat æete kliknuti na donji ili gornji. Ako elite istovremeno mijenjati i irinu i visinu, kliknite na kut prozora. Buduæi da su rubovi prozora dosta tanki i teko ih je naciljati, kada dovedete strelicu mia nad njih ona æe promijeniti oblik u dvosmjernu strelicu, signalizirajuæi vam da se nalazite iznad ruba.
Maksimiziranje prozora Veæina prozora moe se rairiti preko cijelog
ekrana, klikom na gumb za maksimiziranje u naslovnoj traci. Kada je prozor maksimiziran, prekrit æe cijeli ekran, osim taskbara. Za vraæanje prozora na poèetnu velièinu, ponovno kliknite na isti gumb, koji je u meðuvremenu promijenio slièicu i naziv iz Maximize u Restore.
Minimiziranje prozora Ako privremeno elite maknuti prozor s radne
povrine, moete to uèiniti klikom na gumb za minimiziranje u naslovnoj traci. Minimizirani prozor nije vidljiv (ali je i dalje otvoren i njegov program i dalje radi). Vratiti ga u prethodno stanje moete klikom na njegov gumb u taskbaru. strelice za pomicanje
klizaè
Slika 1-5: Traka za pomicanje
Pomicanje unutar prozora Ako prozor nije dovoljno velik da bi prikazao cijeli svoj sadraj, uz njegov desni ili donji (ili oba, ovisno o tome kamo je
10
01. PRVI
SUSRET S
WINDOWSIMA XP
sadraj iscurio) rub pojavit æe se traka za pomicanje, poput one na slici 1-5. Na slici je prikazana traka za vodoravno kretanje (pojavljuje se uz donji rub prozora), no isti princip vrijedi i za traku za okomito kretanje. Klikom na strelice na lijevom ili desnom rubu prikazane trake pomaknut æete sadraj prozora ulijevo ili udesno. Klizaè u sredini trake pokazuje trenutni poloaj. Kliknete li lijevo ili desno od klizaèa, takoðer æete se pomaknuti ulijevo ili udesno, ali u neto veæim koracima nego klikanjem na strelice. Klizaè takoðer moete uhvatiti miem i odvuæi ga na eljeno mjesto. Slika 1-6: Kontrolni izbornik
Rad tipkovnicom Iako je mi osnovni alat kojim æete obavljati sve ove radnje
nad prozorima, moete ih obaviti i tipkovnicom. Za to slui kontrolni izbornik (slika 1-6). Otvarate ga klikom na njegovu ikonu u naslovnoj traci, desnim klikom na naslovnu traku ili kombinacijom tipki Alt+razmaknica. Stavke Minimize, Maximize, Restore i Close slue za minimiziranje, maksimiziranje, vraæanje na poèetnu velièinu i zatvaranje prozora. Stavke Move i Size slue za pomicanje odnosno za promjenu velièine: nakon to odaberete jednu od njih, strelicama na tipkovnici moete pomicati prozor odnosno mijenjati mu velièinu. Pritiskom na tipku Enter prihvatit æete novi poloaj i velièinu prozora, a pritiskom na tipku Esc vratit æete prozor u prethodni poloaj ili velièinu.
Dijaloki okviri Osim glavnog prozora, veæina programa sadri i drugaèiji tip prozora dijaloke okvire.
Dijaloki okvir (ili okvir dijaloga ili ponekad jednostavno dijalog) poseban je tip prozora koji slui za obavljanje radnji poput otvaranja dokumenata ili podeavanja opcija. Dijaloki okviri uglavnom se otvaraju odabirom neke naredbe iz izbornika i nisu aktivni za cijelo vrijeme izvoðenja nekog programa.
NOVI TERMIN
11
BRZI
VODIÈ KROZ
WINDOWS XP
Dijaloki okviri dijele mnoge sliènosti s obiènim prozorima, no od njih se i razlikuju. Opæenito, puno su manji, ne moete im promijeniti velièinu, a dok je neki okvir dijaloga otvoren, najèeæe ne moete pristupiti glavnom prozoru programa. Jedan od dijalokih okvira vidite na slici 1-7.
kartice dijalokog okvira
gumbi za podeavanje opcija
Slika 1-7: Osnovni elementi dijalokog okvira
Dijaloki okvir najèeæe je podijeljen na kartice dijalokog okvira, koje grupiraju pojedine opcije. Istovremeno moe biti vidljiva samo jedna kartica (na slici 1-7 to je kartica View), a na ostale se moete prebaciti klikom na njihove nazive, smjetene pri vrhu dijalokog okvira. Kao to je veæ reèeno, dijaloki okviri èesto slue za podeavanje opcija programa. Opcije se ukljuèuju ili iskljuèuju gumbima za ukljuèivanje i iskljuèivanje opcija. Kao to se sa slike 1-7 vidi, ovi gumbi se razlikuju od obiènih, te dolaze u dva oblika: kao kvadratiæ (eng. checkbox) koji moe biti ukljuèen i iskljuèen, te kao skupina okruglih gumba (eng. radio buttons) od kojih istovremeno moe biti odabran samo jedan. Ovi potonji koriste se u sluèajevima kada izmeðu vie opcija moe biti odabrana samo jedna (elite li sladoled od vanilije, èokolade ili vinje?), dok se kvadratiæi koriste kada je neku samostalnu opciju potrebno iskljuèiti ili ukljuèiti (elite li ugasiti ili upaliti svjetlo?).
12
01. PRVI
SUSRET S
WINDOWSIMA XP
Osim gumba za ukljuèivanje i iskljuèivanje opcija, dijaloki okviri mogu sadravati i razne druge elemente, poput padajuæih popisa, ikona, popisa sa slikama, i tako dalje. Svaki dijalog obièno sadri i gumbe OK, Cancel i Apply koji slue za spremanje ili odbacivanje promjena. Klik na gumb OK sprema promjene, zatvara dijalog i vraæa vas u prozor iz kojega ste dijalog i pozvali (najèeæe je to glavni prozor programa). Ako elite spremiti promjene, ali i dalje ostati u okviru dijaloga, kliknite na gumb Apply. Ako ste se predomislili i elite ponititi promjene koje ste napravili, kliknite na gumb Cancel, koji æe vas vratiti u glavni prozor programa, bez spremanja promjena.
Izlazak iz Windowsa XP
Ako vam se sve ovo to smo dosad pokrili èini kompliciranim i elite to prije na zrak, van iz Windowsa i to dalje od raèunala, evo kako to uèiniti. Pomalo ironièno, ali da biste izali iz Windowsa, a time i ugasili raèunalo, potrebno je kliknuti na gumb Start, a zatim u startnom izborniku kliknuti na Shut Down. Ovisno o tome kako su Windowsi instalirani, umjesto gumba Shut Down u startnom izborniku se ponekad nalazi gumb Turn Off Computer, koji ima istu funkciju. Ako se elite samo odjaviti s raèunala, a da ga ne gasite, umjesto na Shut Down u startnom izborniku kliknite na Log Off.
SAVJET
Nakon to kliknete na Shut Down pojavit æe se prozor s tri gumba, poput onoga na slici 1-8 ili pak dijalog poput onoga na slici 1-9. Slika 1-8: Prozor za gaenje raèunala
Ako se pojavio prozor sa slike 1-8, za gaenje raèunala kliknite na gumb Shut down, a za ponovno pokretanje (restart ili reset) kliknite na gumb Restart.
13
BRZI
VODIÈ KROZ
WINDOWS XP
Klik na gumb Stand by postavit æe raèunalo u tzv. stand by naèin rada. Monitor i diskovi æe se ugasiti radi tednje energije, ali raèunalo æe i dalje biti upaljeno i moæi æete ga vratiti u radno stanje, pritiskom na bilo koju tipku na tipkovnici ili pomicanjem mia. Slika 1-9: Dijalog za gaenje raèunala u mrenom radu
Ukoliko ste umjesto prozora s tri gumba dobili dijaloki okvir sa slike 1-9, morat æete odabrati eljenu opciju iz padajuæeg popisa i kliknuti na gumb OK. Opcija Log off odjavit æe vas s raèunala i prikazati dijaloki okvir za prijavu koji je opisan na poèetku ovog poglavlja. Ova opcija neæe ugasiti raèunalo za gaenje raèunala morat æete odabrati opciju Shut down. Opcija Restart slui za ponovno pokretanje raèunala, dok opcija Stand by postavlja raèunalo u stand by naèin rada.
SAVJET
Neka raèunala æe u popisu u dijalokom okviru sa slike 1-9 imati i opciju Hibernate (u prozoru sa slike 1-8 tu opciju moete aktivirati ako drite tipku Shift na tipkovnici i kliknete na gumb Stand by). Ova opcija gasi raèunalo, ali sprema trenutno radno stanje na disk. Nakon to raèunalo ponovno ukljuèite i Windowsi se pokrenu, naæi æete se u istom radnom okruenju koje ste napustili gaseæi raèunalo, s pokrenutim istim programima i istim dokumentima.
SADA ZNATE
14
Pokrenuti Windowse XP i prijaviti se na sustav to su i èemu slue taskbar i startni izbornik to su i kako se koriste prozori i dijaloki okviri Kako se izlazi iz Windowsa