Vlažnost Drveta Je Posljedica Prisustva Vodeu Njegovoj Masi.docx

VLAŽNOST DRVETA je posljedica prisustva vode u njegovoj masi. Slobodna voda je smještena u cjelastim ćelijama i između vlaknastih ćelija, dok je vezana voda konstitucijski zastupljena u hemijskom sastavu drveta, ta malim djelom hemijskom sastavu drveta, i malim dijelom fizički zastupljena u vidu athezijske vode oko vlakana i cjevčica.Slobodna vode se procesom sušenja drveta može odstraniti od njegove mase. Hem. I vezanu vodu ne možemo odstraniti. Razlikujemo dva područja vlažnosti drveta: higroskopno i kapilarno. Higroskopna vlažnost je manja od tačke zasićenosti vlakana, a određuje je fizički vezana athezijska voda u drvetu.Kapilarna vlažnost je veća od tačke zasićenosti vlakana. Uz athezijsku sadrži i slobodnu vodu. TVRDOĆA DRVETA je različita za pojedine vrste drveta.Razmjerna je zapreminskoj masi a obrnuto vlažnosti drveta. Ova osobina se ispituje na uzorcima 50x50x150mm ili 30x30x20 ili 50x50x30.Tvrdoća se izražava veličinom sile koja će otisnuti kuglicu u masu drveta. Ako se ne daju bliža određenja uvijek se podražumjeva tvrdoća drveta u pop. Presjeku s obzirom na tvrdoću razlikujemo 4 klasa drveta: 1. vrlo mehko drvo 2. mehko drvo 3. drvo srednje tvrdoće 4. tvrdo drvo GREŠKE I NEDOSTACI DRVETA Greškama nazivamo nedostatke drveta nastale u njegovom biološkom razvoju, koje sa teh. Građ. aspekta manje ili više umanjuju upotrebnu vrijednost. Razlikujemo greške pop. Presjeka, greške s obzirom na aksijalni pravca. Kod pravilnog kružnog pop. Presjeka drveta, greške se javljaju u vidu paljivosti, okružljivosti, raspuklinama...Nedostacima nazivamo slabosti drveta koje su rezultat njegove biološke prirode. Tu ubrajamo: truljenje i crvotočinu... Truhlj enje je nedostatak koji se gleda u podnožnosti drveta da ne napadaju razne gljivice. SUŠENJE DRVETA se izvodi u uvjetima prirodne cilkulacije i vodene pare ili pregrijanog zraka 70 do 80C.Na ovaj način u kratkom periodu može se postići vlažnost drveta od 6 do10%.Vještački postupak se izvodi tako da se drvena građa potapa u petrulatum zagrijan do tem. Oko 130C.Na ovaj način sušeno drvo ne puca niti trpi nikakve deformacije. Koristi se i postupak sušenja u el. Polju.Sušenje drveta je veoma bitan tehnološki proces kojim se postižu sve tražene dobre osobine, a izbjegavaju nedostaci drveta.Sušenje može biti prirodno i vještačko. Prirodno sušenje se ostvaruje naročitim sljeganjem drveta u slobodnom i natkrivenom prostoru.Vlažnost drveta 15% može se na ovaj načim postiči nakon 2-3 sedmice do 1 do 1 ipo godine.Vještačko sušenje se obavlja u posebnim tunelima ili komorama.Može biti kontinuirano ili periodično, i mnogo je skuplji. DRVENA GRAĐA zovemo sve proizvode od stabala drveta koji se dobivaju osnovnom preradom drveta: rezanjem,tesanjem ili cijepanje trupaca. Ovi proizvodi su osnova za dalju finalnu preradu. Primarno dobiva se obla i rezana građa. Oblu građu čine cijeli trupci kod kojih je odstranjena kora.Minimalni prečnik oble građe je 16cm, a promjena prečnika po dužini ne smije biti veća od 10cm.TRAJNOST I ZAŠTITA DRVETA Za zaštitu drveta od propadanja prouzrokovanog raznim atmosferskim uticajima postoji mnogo različitih sredstava za premazivanje. Koji premaz ćete izabrati u konkretnom slučaju zavisi od željenog izgleda i uslova na lokaciji (planinski predeo, morska obala, gradska sredina …). Jedna od najvažnijih karakteristika premaza za spoljašnju upotrebu koji, pored dekorativne, ima prvenstveno zaštitnu funkciju jeste zaštita drveta od prekomerne vlage.Suviše velika vlaga dovodi do nestabilnosti dimenzija drveta, pojave napona u drvetu, napona između premaza i drveta i napona u samom filmu. Prekomerno navlaživanje izaziva pucanje i ljuštenje premaza, usled čega premaz gubi svoju zaštitnu funkciju. Temperaturne promene utiču na skupljanje i širenje filma, a time se povećava mogućnost da dođe do ljuštenja. Zato su npr. u planinskim predelima, u kojima su temperaturne razlike između dana i noći velike, oštećenja veća i češća. KATRAN gust, tekući ili polučvrsti, crni do smeđi proizvod suhe destilacije prirodnih goriva i nekih drugih organskih tvari; po hemijskom sastavu to je smjesa ugljikovodika i njihovih derivata. Količina i kvaliteta katrana ovise ponajprije o temperaturi na kojoj se obavlja suha destilacija te o vrsti i kvaliteti sirovine. Industrijski se proizvodi katran kamenog i smeđeg ugljena te drvni katran. Najvažniji je katran kamenog ugljena. BITUMEN je viskozna, crna, ljepljiva smjesa organskih tečnosti, potpuno rastvorljiva u ugljik disulfidu, a sastoji se primarno od visoko kondenziranih policikličnih aromatskih ugljikovodika.Prirodni bitumen ili 'sirovi bitumen je ljepljivi oblik nafte, sličan katranu, koji je potrebno zagrijati ili razblažiti da bi se preveo u tečno stanje. PENETRACIJA Ispitivanje penetracije je osnovna metoda za identifikaciju bitumena za kolovozne zastore. Ispitivanje penetracije omogućava i definisanje viskoznosti bitumena (postoji niz empirijskih formula za zavisnost penetracija viskoznost, za razne temperature). TAČKA RAZMEKŠAVANJA BITUMENA ● Bitumen, kao amorfni materijal, razmekšava se u širem temperaturnom intervalu, te je uveden pojam konvencionalne tačke razmekšavanja bitumena.To je temperatura koja se dobija primenom metode prstena i kuglice. Ispitivanje tačke razmekšavanja po PK je takođe jedna od standardnih metoda za identifikaciju bitumena: zajedno sa penetracijom, služi za označavanje bitumena za industrijske svrhe (duvanih bitumena). DOBIVANJE ČELIKA : Razlikujemo 2 vrste sirovog željeza bijelo i sivo. Bijelo sirovo željezo se dalje prerađuje u čelik, a sivo se koristi za lijevanje.Oduzimanjem ugljika iz bijelog željeza dobiva se čelik. Osim redukacije ugljika do nivoa mat. Zastupljenosti od 2% iz bijelog sirovog željeza se odstranjuj u sumpor,fosfor,silicij, mandan. Ovo se postiže prevođenjem navedenih el. U njegove okside.Unovije se vrijeme se koristi Ekz kisikov postupak gdje se u konvektor umjesto zraka ubacuje čisti kisik, a ovako proizveden čelik je kvalitetniji.Bez obzira na teh. postupak dobiveni se čelik nakon dobivanja u otopljenom stanju izlije u posude od livenog Fe čime se dobivaju čelični komadi ingoti. PRERADA ČELIKA Dobiveni čelični ingoti se u nastavku procesa podvrgavaju različitim tretmanima obrade ovisno o vrsti budućeg proizvoda. Pri tom je vrlo bitno postići tem. Ingota advekatna ten. Postupku. 1. postupak valjanja sastoji se u tome da se između odgovarajućih profiltriranih valjaka, koji se okreću u međusobno suprotnim smjerovima.Tako se izrađuju čelične ploče ,limovi raznih debljina,širina, tkz valjani profili te bešane cijevi. 2. Postupak izvlačenja.Izvlačenje može biti na toplo ili na hladno. 3. Kovanje je postupak plastične obrade u toplom stanju, gdje se čelik obrađuje pod udarom uz pr imjene od matrice. 4. Presovanje je postupak sličan kovanju samo što se sila aplicira postupna. 5. Istiskavanje je postupak istezanja ispitivanja prethodno razmekšane mase čelika kroz otvor željeznog oblika profila. GRAĐEVINSKI ČELICI mala koncentracija ugljika, za izradu metalnih konstrukcija,mostova, vozila, postrojenja ; ubrajaju se i čelici za poboljšavanje i čelici za cementiranje. Građevinski čelici uglavnom su meki (niskougljični C < 0,25%) čelici u obliku profila, limova, šipki, žica za armirani beton. PLASTIČNE MASE su materijali koji kao osnovnu komponentu sadrže polimerno jedinjenje.Imamo plastične mase od staklenih vlakana, materijali za potkrivanje podova,termoizolacioni materijali,hidroizolacioni malteri, hermetici. -specifična masa γs=1000-2000 kg/m3, a zapremiska masa zavisi od poroznosti -poroznost mala osim kod pjenoplasta i poroplasta, što uzokuje malo upijanje vode do 1% -niska toplotna provodljivost kod pjenoplasta i poroplasta jednaka je toplotnoj provodljivosti vazduha -čvrstoća pri zatezanju 200-300MPa ,čvrstoća pri savijanju joj je vrlo bliska -modul elastičnosti je veći nego kod odgovarajućih polimera, no znatno niži nego kod drugih građevinskih materijala, dok je tečenje znatno manje -otporni su na djelovanje vode, vodenih rastvora kiselina, baza i soli, no monoge plastične mase se lako rastvaraju ili bubre u organskim rastvaračima -nisu postojane na visokim temperaturama, najveći broj podnosi temperaturu 100-200°C -toksične su manje ili više u tečnom stanju. VRSTE STAKLA: Imamo : Vučeno, obično staklo, ermoizolacijsko staklo,emajlirano,kaljeno,lamistal,parsol,matobel... Vučeno staklo se dobija horizontalnim izvlačenjem koje ima na sebi jednostrano ili obastrano utisnut reljef. Obično staklo propušta 85% toplinskih zraka. Termoizolacijsko staklo čine dvije staklene ploče međusobno spojene po rubu, ono se također može izvoditi i sa 3 staklene ploče to odgovara zidu debljine 34 cm. BOJE I LAKOVI su materijali koji služe za površinsku obradu konstrukcija i predmeta u cilju postizanja određenih estetskih kvaliteta i otpornosti prema raznim agresivnim utjecajima. Pigment boji daje zaleni nijansu, vezivo ima ulogu uvezivača pigmenta, stvaranje žestine te osiguranje postojanosti te zaštitne skrame. Tekućine u boji i lakovima su rastvarači, one omogućuju jednostavno nanošenje boje na podlogu. Rzlikujemo : vodene, silikatne i uljane boje.Kod silikatnih boja je vodeni rastvor vodenog stakla, kod uljani je razina ulja, a kod vodenih je voda. KLASIFIKACIJA ČELIKA građevinski čelici: mala koncentracija ugljika, za izradu metalnih konstrukcija,mostova, vozila, postrojenja ; ubrajaju se i čelici za poboljšavanje i čelici za cementiranje. Specijalni čelici:nehrđajući čelici, vatrostalni elici čelici, čelici za ventile, čelici za opruge, trajno magnetični čelici, nemagnetični čelici, čelici za mlaznice i dr.Alatni čelici: najčešći su legirajući elementi volfram, molibden, krom, vanadij, kobalt, nikal i titan - za izradu alata za obradu drva, nareznica, izradu alata svrdla, strojnog alata i sl. Tehničko čelik: za tehničke svrhe – čelik, sivi lijev, temper lijev i sirovo željezo. Čelik:ntehničko željezo s do 1.7% ugljika, (danas i modificirani ugljika čelik s 2.06% C), čelik bez drugih elemenata ili s neznatnim postotkom bez utjecaja na elemenata kvalitetu - ugljični čelici.

2

RAVNOMJERNO KRETANJE PO KRUŽNICI Kretanje kod kojeg je putanja tijela kružnica i kod kojeg se ne mijenja iznos brzine je ravnomjerno kretanje po kružnici.Broj obrtaja u sednoj sekundi naziva se frenkvencija obrtanja. CENTRIPETALNO UBRZANJE I SILA Ubrzanje koje potiče od pravca brzine naziva se cen. ubrzanje. Centripetalna sila je proporcionalna masi tijela i kvadratu brzine, a obrnuto proporcionalna kvadratu brzine, a obrnuto proporcionalna poluprečniku kružne putanje. OBRNUTO KRETANJE sve tačke opisuju kružnice čiji centri leže na nekoj pravoj koja se zove osa rotacije. Ugaona brzina je jednaka opisanom uglu u jedinici vremena. Fizičke veličine: ω,ϕ,α,t,f,v MOMENT SILE I INERCIJE Kada sila djeluje na neko tijelo koje može da se obrće ona će mu dati izvjesno ugaono ubrzanje. Najkraće rastojanje između pravaca djelovanja sile i ose obrtanja naziva se krak sile. Iznos momenta sile je jednak proizvodu sile i kraka sile. Veličina koja karakteriše raspored masa oko ose rotacije naziva se moment inercije I. NJUTNOV ZAKON GRAVITACIJE sila kojom se privlače dva tijela proporcionalna njihovim masama, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihovog rastojanja. ENERGIJA I RAD Energija je sposobnost tijela da vrši rad.Priraštaj energije tijela jednak je radu koje izvrše sile koje djeluju na tijelo. Rad je jednak proizvodu sile i pređenog puta u pravcu ta sile. MEHANIČKA ENERGIJA Energija koje ima tijelo usljed kretanja sa drugim tijelom naziva se mehanička energija. Kinetičku energiju ima tijelo usljed svog kretanja. Energija međudjelovanja naziva se potencijalna energija.Konzervativne sila su sile čiji rad zavisi samo od početnog i krajnjega položaja tijela. U izolovanom sistemu ukupna mehanička energija tijela je konstantna. SNAGA je veličina koja karakteriše brzinu vršenog rada. KWh=1000w*3600J. Odnos između korisnog rada stroja i uloženog rada zovemo koeficijent korisnog djelovanja. PRITISAK (TLAK) Pritisak je odnos sile i površine na koju ta sila djeluje. Pritisak koju vrši mirna tečnost svojom težinom naziva se hidrostatički pritisak. PASKALOV ZAKON: pritisak se prenosi kroz tečnosti na sve strane podjednako. FLUID je zajednički naziv zatečnosti i gasove.Idealan fluid je nestrašljiv fluid kod kojeg nema unutrašnjeg trenja. Laminarno strujanje je pravilno strujanje fluida. Stacijarno strujanje je ono strujanje koje se ne mijenja u toku vremena. PRIVLAČNO DJELOVANJE molekula jedne supstanice zove se koheziono međudjelovanje, a privlačno među molekula različitih supstanici adheziono međudjelovanje.

VLAŽNOST DRVETA je posljedica prisustva vode u njegovoj masi. Slobodna voda je smještena u cjelastim ćelijama i između vlaknastih ćelija, dok je vezana voda konstitucijski zastupljena u hemijskom sastavu drveta, ta malim djelom hemijskom sastavu drveta, i malim dijelom fizički zastupljena u vidu athezijske vode oko vlakana i cjevčica.Slobodna vode se procesom sušenja drveta može odstraniti od njegove mase. Hem. I vezanu vodu ne možemo odstraniti. Razlikujemo dva područja vlažnosti drveta: higroskopno i kapilarno. Higroskopna vlažnost je manja od tačke zasićenosti vlakana, a određuje je fizički vezana athezijska voda u drvetu.Kapilarna vlažnost je veća od tačke zasićenosti vlakana. Uz athezijsku sadrži i slobodnu vodu. TVRDOĆA DRVETA je različita za pojedine vrste drveta.Razmjerna je zapreminskoj masi a obrnuto vlažnosti drveta. Ova osobina se ispituje na uzorcima 50x50x150mm ili 30x30x20 ili 50x50x30.Tvrdoća se izražava veličinom sile koja će otisnuti kuglicu u masu drveta. Ako se ne daju bliža određenja uvijek se podražumj eva tvrdoća drveta u pop. Presjeku s obzirom na tvrdoću razlikujemo 4 klasa drveta: 1. vrlo mehko drvo 2. mehko drvo 3. drvo srednje tvrdoće 4. tvrdo drvo GREŠKE I NEDOSTACI DRVETA Greškama nazivamo nedostatke drveta nastale u njegovom biološkom razvoju, koje sa teh. Građ. aspekta manje ili više umanjuju upotrebnu vrijednost. Razlikujemo greške pop. Presjeka, greške s obzirom na aksijalni pravca. Kod pravilnog kružnog pop. Presjeka drveta, greške se javljaju u vidu paljivosti, okružljivosti, raspuklinama...Nedostacima nazivamo slabosti drveta koje su rezultat njegove biološke prirode. Tu ubrajamo: truljenje i crvotočinu... Truhljenje je nedostatak koji se gleda u podnožnosti drveta da ne napadaju razne gljivice. SUŠENJE DRVETA se izvodi u uvjetima prirodne cilkulacije i vodene pare ili pregrijanog zraka 70 do 80C.Na ovaj način u kratkom periodu može se postići vlažnost drveta od 6 do10%.Vještački postupak se izvodi tako da se drvena građa potapa u petrulatum zagrijan do tem. Oko 130C.Na ovaj način sušeno drvo ne puca niti trpi nikakve deformacije. Koristi se i postupak sušenja u el. Polju.Sušenje drveta je veoma bitan tehnološki proces kojim se postižu sve tražene dobre osobine, a izbjegavaju nedostaci drveta.Sušenje može biti prirodno i vještačko. Prirodno sušenje se ostvaruje naročitim sljeganjem drveta u slobodnom i natkrivenom prostoru.Vlažnost drveta 15% može se na ovaj načim postiči na kon 2-3 sedmice do 1 do 1 ipo godine.Vještačko sušenje se obavlja u posebnim tunelima ili komorama.Može biti kontinuirano ili periodično, i mnogo je skuplji. DRVENA GRAĐA zovemo sve proizvode od stabala drveta koji se dobivaju osnovnom preradom drveta: rezanjem,tesanjem ili cijepanje trupaca. Ovi proizvodi su osnova za dalju finalnu preradu. Primarno dobiva se obla i rezana građa. Oblu građu čine cijeli trupci kod kojih je odstranjena kora.Minimalni prečnik oble građe je 16cm, a promjena prečnika po dužini ne smije biti veća od 10cm.TRAJNOST I ZAŠTITA DRVETA Za zaštitu drveta od propadanja prouzrokovanog raznim atmosferskim uticajima postoji mnogo različitih sredstava za premazivanje. Koji premaz ćete izabrati u konkretnom slučaju zavisi od željenog izgleda i uslova na lokaciji (planinski predeo, morska obala, gradska sredina …). Jedna od najvažnijih karakteristika premaza za spoljašnju upotrebu koji, pored dekorativne, ima prvenstveno zaštitnu funkciju jeste zaštita drveta od prekomerne vlage.Suviše velika vlaga dovodi do nestabilnosti dimenzija drveta, pojave napona u drvetu, napona između premaza i drveta i napona u samom filmu. Prekomerno navlaživanje izaziva pucanje i ljuštenje premaza, usled čega premaz gubi svoju zaštitnu funkciju. Temperaturn e promene utiču na skupljanje i širenje filma, a time se povećava mogućnost da dođe do ljuštenja. Zato su npr. u planinskim predelima, u kojima su temperaturne razlike između dana i noći velike, oštećenja veća i češća. KATRAN gust, tekući ili polučvrsti, crni do smeđi proizvod suhe destilacije prirodnih goriva i nekih drugih organskih tvari; po hemijskom sastavu to je smjesa ugljikovodika i njihovih derivata. Količina i kvaliteta katrana ovise ponajprije o temperaturi na kojoj se obavlja suha destilacija te o vrsti i kvaliteti sirovine. Industrijski se proizvodi katran kamenog i smeđeg ugljena te drvni katran. Najvažniji je katran kamenog ugljena. BITUMEN je viskozna, crna, ljepljiva smjesa organskih tečnosti, potpuno rastvorljiva u ugljik disulfidu, a sastoji se primarno od visoko kondenziranih policikličnih aromatskih ugljikovodika.Prirodni bitumen ili 'sirovi bitumen je ljepljivi oblik nafte, sličan katranu, koji je potrebno zagrijati ili razblažiti da bi se preveo u tečno stanje. PENETRACIJA Ispitivanje penetracije je osnovna metoda za identifikaciju bitumena za kolovozne zastore. Ispitivanje penetracije omogućava i definisanje viskoznosti bitumena (postoji niz empirijskih formula za zavisnost penetracija viskoznost, za razne temperature). TAČKA RAZMEKŠAVANJA BITUMENA ● Bitumen, kao amorfni materijal, razmekšava se u širem temperaturnom intervalu, te je uveden pojam konvencionalne tačke razmekšavanja bitumena.To je temperatura koja se dobija primenom metode prstena i kuglice. Ispitivanje tačke razmekšavanja po PK je takođe jedna od standardnih metoda za identifikaciju bitumena: zajedno sa penetracijom, služi za označavanje bitumena za industrijske svrhe (duvanih bitumena). DOBIVANJE ČELIKA : Razlikujemo 2 vrste sirovog željeza bijelo i sivo. Bijelo sirovo željezo se dalje prerađuje u čelik, a sivo se koristi za lijevanje.Oduzimanjem ugljika i z bijelog željeza dobiva se čelik. Osim redukacije ugljika do nivoa mat. Zastupljenosti od 2% iz bijelog sirovog željeza se odstranjuju sumpor,fosfor,silicij, mandan. Ovo se postiže prevođenjem navedenih el. U njegove okside.Unovije se vrijeme se koristi Ekz kisikov postupak gdje se u konvektor umjesto zraka ubacuje čisti kisik, a ovako proizveden čelik je kvalitetniji.Bez obzira na teh. postupak dobiveni se čelik nakon dobivanja u otopljenom stanju izlije u posude od livenog Fe čime se dobivaju čelični komadi ingoti. PRERADA ČELIKA Dobiveni čelični ingoti se u nastavku procesa podvrgavaju različitim tretmanima obrade ovisno o vrsti budućeg proizvoda. Pri tom je vrlo bitno postići tem. Ingota advekatna ten. Postupku. 1. postupak valjanja sastoji se u tome da se između odgovarajućih profiltriranih valjaka, koji se okreću u međusobno suprotnim smjerovima.Tako se izrađuju čelične ploče ,limovi raznih debljina,širina, tkz valjani profili te bešane cijevi. 2. Postupak izvlačenja.Izvlačenje može biti na toplo ili na hladno. 3. Kovanje je postupak plastične obrade u toplom stanju, gdje se čelik obrađuje pod udarom uz primjene od matrice. 4. Presovanje je postupak sličan kovanju samo što se sila aplicira postupna. 5. Istiskavanje je postupak istezanja ispitivanja prethodno razmekšane mase čelika kroz otvor željeznog oblika profila. GRAĐEVINSKI ČELICI mala koncentracija ugljika, za izradu metalnih konstrukcija,mostova, vozila, postrojenja ; ubrajaju se i čelici za poboljšavanje i čelici za cementiranje. Građevinski čelici uglavnom su meki (niskougljični C < 0,25%) čelici u obliku profila, limova, šipki, žica za armirani beton. PLASTIČNE MASE su materijali koji kao osnovnu komponentu sadrže polimerno jedinjenje.Imamo plastične mase od staklenih vlakana, materijali za potkrivanje podova,termoizolacioni materijali,hidroizolacioni malteri, hermetici. -specifična masa γs=1000-2000 kg/m3, a zapremiska masa zavisi od poroznosti -poroznost mala osim kod pjenoplasta i poroplasta, što uzokuje malo upijanje vode do 1% -niska toplotna provodljivost kod pjenoplasta i poroplasta jednaka je toplotnoj provodljivosti vazduha -čvrstoća pri zatezanju 200-300MPa ,čvrstoća pri savijanju joj je vrlo bliska -modul elastičnosti je veći nego kod odgovarajućih polimera, no znatno niži nego kod drugih građevinskih materijala, dok je tečenje znatno manje -otporni su na djelovanje vode, vodenih rastvora kiselina, baza i soli, no monoge plastične mase se lako rastvaraju ili bubre u organskim rastvaračima -nisu postojane na visokim temperaturama, najveći broj podnosi temperaturu 100200°C -toksične su manje ili više u tečnom stanju. VRSTE STAKLA: Imamo : Vučeno, obično staklo, ermoizolacijsko staklo,emajlirano,kaljeno,lamistal,parsol,matobel... Vučeno staklo se dobija horizontalnim izvlačenjem koje ima na sebi jednostrano ili obastrano utisnut reljef. Obično staklo propušta 85% toplinskih zraka. Termoizolacijsko staklo čine dvije staklene ploče međusobno spojene po rubu, ono se također može izvoditi i sa 3 staklene ploče to odgovara zidu debljine 34 cm. BOJE I LAKOVI su materijali koji služe za površinsku obradu konstrukcija i predmeta u cilju postizanja određenih estetskih kvaliteta i otpornosti prema raznim agresivnim utjecajima. Pigment boji daje zaleni nijansu, vezivo ima ulogu uvezivača pigmenta, stvaranje žestine te osiguranje postojanosti te zaštitne skrame. Tekućine u boji i lakovima su rastvarači, one omogućuju jednostavno nanošenje boje na podlogu. Rzlikujemo : vodene, silikatne i uljane boje.Kod silikatnih boja je vodeni rastvor vodenog stakla, kod uljani je razina ulja, a kod vodeni h je voda. KLASIFIKACIJA ČELIKA građevinski čelici: mala koncentracija ugljika, za izradu metalnih konstrukcija,mostova, vozila, postrojenja ; ubrajaju se i čelici za poboljšavanje i čelici za cementiranje. Specijalni čelici:nehrđajući čelici, vatrostalni elici čelici, čelici za ventile, čelici za opruge, trajno magnetični čelici, nemagnetični čelici, čelici za mlaznice i dr.Alatni čelici: najčešći su legirajući elementi volfram, molibden, krom, vanadij, kobalt, nikal i titan - za izradu alata za obradu drva, nareznica, izradu alata svrdla, strojnog alata i sl. Tehničko čelik: za tehničke svrhe – čelik, sivi lijev, temper lijev i sirovo željezo. Čelik:ntehničko željezo s do 1.7% ugljika, (danas i modificirani ugljika čelik s 2.06% C), čelik bez drugih elemenata ili s neznatnim postotkom bez utjecaja na elemenata kvalitetu - ugljični čelici.