Ti Kreditno-monetarne Politike

  • June 2020
  • PDF

This document was uploaded by user and they confirmed that they have the permission to share it. If you are author or own the copyright of this book, please report to us by using this DMCA report form. Report DMCA


Overview

Download & View Ti Kreditno-monetarne Politike as PDF for free.

More details

  • Words: 463
  • Pages: 1
1. Kvantitativni instrumenti su: * Politika obaveznih rezervi, * -||eskontne stope, * -||- otvorenog trzista. Obavezna rezerva banaka kao instrument monetarne politike. Sustina ovog instrumenta je da svaka poslovna banka mora drzati odredjeni deo depozita po vidjenju na posebnom racunu obavezne rezerva kod centralne banke, koji moze dvostruko delovati u pogledu koriscenja izdvojenih sredstava: - Kao instrument regulisanja kreditnog potencijala poslovnih banaka, kada se sredstva potpuno iskljuce iz potencijala banaka; - Kao instrument za odrzavanje dnevne likvidnosti poslovnih banaka, kada poslovne banke mogu plasirati deo sredstava svog potencijala koji bi inace cuvale za odrzavanje tekuce likvidnosti. Eskontna stopa kao instrument monetarne politike. Eskontna stopa je jedna od najznacajnijih instrumenata preko koga Centralna banka vrsi monetarnu kontrolu i monetarno upravljanje u skladu sa postavljenim

ciljevima monetarne politike. Eskontna politika se ogleda u operisanju eskontnom stopom, odredjujuci uslove reskonta, vrste poslovne aktivnosti koja se reeskontuje. Delovanje eskontne stope, kao instrumenta monetarne politike, se manifestuje na sledeci nacin: Prateci materijalnofinansijske tokove monetarna vlast smatra da je visina novca i kredita u privredi dostigla nivo koji ugrazava privrednu stabilnost. Politika otvorenog trzista. Politika otvorenog trzista je jedan od slozenijih i efikasnijih instrumenata monetarne politike. Politika otvorenog trzista provodi se preko kupovine ili prodaje vrednosnih papira na finansijskom trzistu od strane Centralne banke, a u sklopu njene kratkorocne kreditne politike.

2. Kvalitativni instrumenti su: * Regulisanje kredita Centralne banke poslovnim bankama, * -||uslova kreditiranja, * Selektivna kreditna politika. Regulisanje kredita Centralne banke poslovnim bankama. Veliki deo sredstava koje poslovne banke koriste za podmirenje kreditnih zahteva privrede i druge korisnike, dobijaju od Centralne banke na bazi primarne emisije, na osnovu kojih poslove banke koristeci efekat multiplikacije povecavaju svoje kreditne mogucnosti. Ogranicavanje visine kredita poslovnih banaka. Ogranicavanje daljeg rasta kredita poslovnih banaka i njihovo kontrolisano kretanje je najcesce izuzetna mera kojoj pribegava Centralna banka, samo u slucajevima kada Centralna banka oceni: 1. Da je masa kredita poslovnih banaka u privredi iznad planirane za predvidjen period. 2. Da poslovne banke prate inflatorne tendencije, visoka likvidnost privrede, pritisak na uvoz i dr. 3. Da nije moguce drugim merama kvalitativnog i kvantitativnog monetarnog regulisanja ostvariti brze i zeljene efekte.

Ogranicavanje kredita poslovnim bankama se moze sprovesti na dva nacina: 1. Zadrzavanjem kredita na dostignutom nivou na odredjeni, izabrani dan. 2. Manjim procentom povecanja u toku svakog meseca i do kraja tekuce godine. Selektivna kreditna politika. Kvantitativnim instrumentima regulisanja novca i kredita u privredi deluje se na opste promene mase novca i kredita, sto znaci globalno regulisanje novcanog opticaja, dok se selektivnim ili kvalitativnim instrumentima monetarnokreditne politike deluje na promene novca i kredita samo u odredjenim sektorima privrede, namenama, regionalnom razmestanju u dr. Selektivnim kreditima monetarnokreditna politika Centralne banke moze da kontrolise namensko koriscenje i usmeravanje novokreiranog novca u one pravce i poslove kojima je dat prioritet u ostvarivanju odredjenih ciljeva tekuce ekonomske politike.

Related Documents

Filozofija Politike
May 2020 15
Ti
May 2020 41
Ti
November 2019 60
Ti
October 2019 56
Ti
November 2019 46