Skolakojarazvijakreativnost-poze

Škola Škola koja koja potiče potiče kreativnost kreativnost

Društveni Društveni preduvjeti preduvjeti kreativnosti kreativnosti

Kreativnost i društvo •

Zamislimo svijet bez nekih danas uobičajenih proizvoda. Npr. bez automobila, zrakoplova, kompjutora, telefona, knjiga, Interneta i sl. Sve su to izumi kojih ne bi bilo da nije bilo kreativnih ljudi koji su tragali za nemogućim i unatoč mnogim neuspjesima i lutanjima uspijevali su nemoguće učiniti mogućim. U tome im njihovo školovanje često nije bilo od velike pomoći. Sjetimo se kako su mnogi genijalni i kasnije uspješni ljudi bili prilično neuspješni učenici (npr. Albert Einstein, Thomas Man, Alexander Graham Bell, Isidora Duncan i dr.).

•

Hrvatska riječ izum vrlo lijepo ukazuje da se tu radi o nečemu što je proizašlo iz čovjekovog uma (iz-um). Dakle, pojam izum jasno ukazuje kako tu nije riječ o nečemu postojećem, već o novini koja je nastala djelovanjem ljudskog uma.

Kreativni pojedinci i društveno okruženje • Tesla je umro u siromaštvu a neke svoje vrijedne ideje nikada nije uspio ostvariti često zbog nerazumijevanja društvene okoline. • Njegova ideja prema kojoj možemo koristiti besplatnu energiju iz naše okoline još do danas nije ostvarena.

Zbog nedostatka inovativnosti kompanije gube na konkurentnosti •13.02.2005, http://it.monitor.hr/index.html#41995

Gotovo 60% anketiranih menadžera izdvojilo je tehnološke novitete kao najvažniju pokretačku snagu globalnoga tržišta u sljedeće tri godine. Pokazali su to rezultati Economistove podgrupe za istraživanja (Economist Intelligence Unit) nakon ispitivanja 500 ljudi s čelnih položaja raznih svjetskih kompanija. „Nedostatak inovacija“ izdvojen je među prva tri rizična čimbenika koji bi u sljedeće tri godine svaku tvrtku mogli koštati konkurentnog položaja na tržištu. (Istraživanje "Economist Intelligence Unit" )

Kreativnost u Hrvata Na kojem su mjestu Hrvati po broju nagrađenih inovacija u svijetu?

Hr vatski inovatori u Br uxellesu osvojili 22 medalje •18. 5. 2003

Na svjetskom sajmu inovatorstva INPEX u Pittsburghu Hrvatska najbolja inozemna momčad (Voice of America) 17.11.2003.

Na u nedjelju završenom salonu inovacija u Bruxellesu hrvatski su inovatori osvojili jednu zlatnu, 12 srebrnih i 9 brončanih medalja te 10 posebnih priznanja… Među posjetiteljima izložbe najviše znatiželje pobudio je naš najmlađi inovator iz osmogodišnje škole Matije Gubeca iz Zagreba, Luka Maksimilijan Grubić sa svojim radom Pretvorba energije, koji je ujedno dobio i posebnu nagradu UNESCO-a. (Vijest s T-portala) •26.10.2004.

Hrvatski inovatori osvojili su 15 medalja na Britanskom sajmu inovacija (Web portal otvorena-vrata.hr). •18.03.2005.

•POBJEDA HRVATSKIH INOVATORA U MOSKVI (Hrvataski savez inovatora). •12. travnja 2005.

•Na Međunarodnom salonu inovacija u Ženevi ovog su vikenda naši inovatori osvojili 18 medalja - tri zlatne, osam srebrnih i sedam brončanih. (Vijesti HRT-a).

Zaostajanje u gospodarskom razvoju • Kako objasniti nerazvijenost hrvatskog gospodarstva ako znamo da ono u suvremenom svijetu uvelike počiva na inovacijama? • Kako je moguće da imamo toliko nagrađenih inovacija koje ne rezultiraju gospodarskim učincima?

U Hr vatskoj inovacije u poslovnoj str ate giji mar ginalne • Istraživanje provedeno 2004. u Hrvatskoj korištenjem metodologije Europske unije (Community Innovation Survey) ukazalo je da su u tvrtkama u Hrvatskoj inovacije proizvoda češće od inovacija procesa, te da unatoč učestaloj inovativnosti proizvodnih tvrtki (53,8% slučajeva u usporedbi s 47% u EU 15), stupanj inovativnosti je općenito nizak – posebno uslužnog sektora (19,3% nasuprot 40% u EU15), nizak je udio prihoda od novih proizvoda, te su inovacije u poslovnoj strategiji marginalne. Rasprava članova Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) na mjesečnoj sjednici održanoj u ponedjeljak je ukazala da Hrvatska danas ima velik broj programa za poticanje i podršku inovacijama u koje se ulažu značajna sredstva. No, učinci tih programa su zasad još uvijek mali.

Savjeti inovatorima Temeljem dugogodišnjeg iskustva, inovatorima možemo savjetovati slijedeće: Ako Vaša tvrtka ne cijeni inovatorstvo, uzaludno je uvjeravate da reže granu na kojoj sjedi. Prepustite je njenoj zasluženoj sudbini, i pokušajte Vaše inventivne sklonosti usmjeriti na vlastite projekte. To što ste zaposleni, ne priječi Vas da se bavite inovacijama "za svoju dušu", a bude li sreće i za svoj džep… U većini domaćih tvrtki, možete zaboraviti na svoja inovatorska prava proizašla iz rada. Ako Vaša tvrtka Vaše inventivne sposobnosti vrednuje nešto pristojnijom plaćom, pa još ako tu plaću redovito i primate, možete se smatrati sretnom osobom i ne gubite živce i energiju na istjerivanje pravde. Radije prijeđite u kategoriju individualnih inovatora. U Hrvatskoj i zemljama nastalim raspadom Jugoslavije, preko 90 % patenata prijavljuju individualni inovatori. U svijetu je obratno, tj. patente uglavnom prijavljuju tvrtke i institucije. To je znakovit pokazatelj kvalitete poslovnosti i menađerstva u našim tvrtkama. (iPC - INOVACIJSKO PODUZETNIČKI CENTAR RIJEKA )

Kreativnost Kreativnost Osnovne značajke

Definicija kr eativnosti Riječ kreirati nastala je iz latinske riječi creare što znači proizvoditi stvari koje nisu prije postojale ili stvarati. Na temelju te riječi nastala je suvremena riječ kreativnost koja upućuje na moć stvaranja, izumljivanje ili proizvodnju; umjetničko stvaralaštvo i sudjelovanje u nečemu korisnom ili vrijednom (konstruktivnom, svrhovitom). Kreativnost je mišljenje i odgovarajući proces koje povezuje naše prethodno iskustvo, odgovore na stimulanse (objekti, simboli, ideje, ljude, situacije) i stvaranje najmanje jedne jedinstvene kombinacije (Parnes u Isenberg i Jalongo, 1997, str. 4-5).

Kriteriji kr eativnosti • Prema Guilford, Jackson i Messick (u Isenberg i Jalongo, 1997, str. 5-6) kreativno ponašanje mora zadovoljiti sljedeće kriterije: – Kreativno ponašanje je originalno; ono ima nisku vjerojatnost pojavljivanja. – Kreativno ponašanje je prikladno i relevantno. – Kreativno ponašanje je tečno; ono rezultira mnogim novim sadržajnim oblicima. – Kreativno ponašanje je fleksibilno; ono istražuje i koristi netradicionalne pristupe rješavanja problema.

Dječja kr eativnost • Postoji razlika između kreativnosti odraslih i starije djece. Kada govorimo o kreativnosti odraslih obično mislimo na neku vrstu ekspertnosti koja uključuje tehničku vještinu, umjetničku sposobnost, talent ili poznavanje potrebnih informacija koje mogu doprinijeti onome što stvaraju; radne navike koje uključuju radni stil, koncentraciju i ustrajnost, sposobnost stvaranja novih mogućnosti i otvorenost za nove ideje. Djeca očigledno imaju manje iskustva nego odrasli i zato su manje ekspertni, a njihovi radni stilovi su manje razvijeni. Ali ono što djeci nedostaje ona mogu kompenzirati sa svojim jedinstvenim načinima mišljenja i pristupima zadatku.

Jedinstvene značajke dječje g mišljenja • Kod djece su posebno važne tri značajke mišljenja koje su povezane s kreativnošću: – osjetljivost na unutrašnje i vanjske podražaje, – izostanak inhibicije, – mogućnost potpune obuzetosti nekom aktivnošću.

Imaginacija i mašta • Imaginacija i mašta su velika kreativna prednost koju imaju djeca. • Imaginacija se može definirati kao mogućnost zamišljanja bogatih i raznolikih mentalnih slika ili pojmova ljudi, mjesta, stvari i situacija koje ne postoje. • Mašta je podvrsta sposobnosti zamišljanja. Mašta se događa kada osobe koriste zamišljanje da bi stvorili pojedine žive mentalne slike ili pojmove koji imaju malo sličnosti sa stvarnim svijetom. Mašta istražuje zamišljeno područje nemogućeg ili barem do sada nemogućeg. Npr. dijete može zamisliti kućnog ljubimca s kojim se može igrati, hraniti ga i razgovarati kao da je stvarno prisutan.

Vr ste mišljenja • Proces istraživanja svog mišljenja – kada mislimo o mišljenju povezuje se s metakognicijom. Jedan od načina razmišljanja o mišljenju koji je posebno uspješan u raspravi o kreativnosti je uspoređivanje različitih tipova mišljenja i njihovih odnosa prema kreativnim procesima. Tipovi mišljenja mogu se općenito podijeliti na konvergentno i divergentno. Kreativni procesi ovise o obje vrste.

Konvergentno mišljenje •

Konvergentno mišljenje. Kao što riječ konvergirati upućuje, konvergentno mišljenje znači da postoji jedan prihvatljiv odgovor. Konvergentno mišljenje može se predočiti kao vertikalno jer uključuje kretanje nazad i naprijed između više i niže razine mišljenja. Osnovno, konvergentno mišljenje «kopa istu rupu u dubinu». Dobar primjer konvergentnog rješavanja problema je kad skupina osnovnoškolaca koristeći jednostavnu vagu kako bi izvagali različite objekte i poredali ih od najlakšeg do najtežeg.

Kako izmjeriti visinu zgrada pomoću barometra? • Pitanje je postavio prof. R.L. Loeffelbein na Washigtonovom sveučilištu u St. Louisu. • Jedan student je odgovorio sljedeće: • “Zavezao bih barometar za dugačko uže, spustio ga do zemlje, izmjerio visinu barometra, duljinu užeta, te dvije duljine zbrojio i dobio koliko je visoka zgrada.” • Profesor je rekao studentu kako je njegov odgovor moguć, ali njega zanima neko fizikalno rješenje. • Dao je studentu još jednu priliku. Rekao mu je neka pokuša ponovno odgovoriti na pitanje i to za 6 minuta.

Studentovi odgovori • Bacio bih barometar, izmjerio vrijeme koliko mu treba da padne na zemlju i pomoću formule s = ½ gt2. • Drugo složenije rješenje je zavezati barometar za uže i zanjihati ga. Pomoću njihala možemo izračunati kolika je akceleracija g na vrhu i u podnožju zgrade. Pomoću tih vrijednosti možemo dobiti visinu. • Za sunčanog dana možemo izmjeriti visinu barometra, duljinu njegove sjene i duljinu sjene zgrade. Koristeći razmjere možemo utvrditi visinu zgrade. • Možemo primijeniti i jedno nefizikalno rješenje. Odemo u prizemlje pokucamo na vrata ureda upravitelja zgrade i kažemo mu: “Imam lijep barometar, ako mi kažete kolika je visina zgrade mogao bi biti Vaš.” • Na kraju možemo izmjeriti tlak zraka na vrhu i u podnožju zgrade i primjenom odgovarajuće formule izračunati kolika je visina zgrade. To je bio odgovor koji je profesor očekivao.

Divergentno mišljenje •

Divergentno mišljenje ima različit fokus od konvergentnog. Kao što riječ divergirati upućuje, divergentno mišljenje traži različite načine definiranja i interpretiranja problema. Divergentno mišljenje može biti shvaćeno kao «lateralno», odnosno može se usporediti s kopanjem rupe na drugom mjestu. Dobar primjer divergentnog mišljenja je učitelj koji ohrabruje djecu da pišu i ilustriraju svoje knjige. Učitelj očekuje različite odgovore i predviđa da učeničke knjige neće biti jednake.

Razlike između konvergentnog i divergentnog mišljenja Konvergentno

Divergentno

Analitičko – traži se točnost

Generativno – informacija se vrednuje s obzirom na njenu mogućnost da stimulira ideje

Selektivno – jedan ispravan put;Istraživačko – mnogi mogući putovi, odbacuju se nevažni nevažnost se promatra kao potencijalni izvor inspiracije Predvidljivo redoslijed

–

slijedi

logičkiNepredvidljivo – zasniva se na intuiciji više nego na logici; čini psihičke skokove

Vodi prema dobrim odgovorima

Neophodno je za izvrsne odgovore

Značaj divergentnog i konvergentnog mišljenja za kreativnost • Divergentno mišljenje otvara nove ideje i moguća rješenja. • Konvergentno mišljenje kritički propituje ideje i pronalazi najbolja rješenja.

Etape kr eativnog pr ocesa • Tradicionalno se smatra da kreativni proces ima četiri etape koje se ne moraju sukcesivno slijediti već ih je moguće preskakati ili se vraćati unatrag. – Pripremanje ili oluja ideja. Za vrijeme ove etape, osobe primjenjuju znanje, vještine i razumijevanje materijala, objekata, problema ili njihove kombinacije. Kreativne osobe bave se materijalima, objektima ili problemima na razigran ili istraživački način. Bavljenje idejama može biti namjerno ili slučajno. – Inkubacija. Za vrijeme ove etape um započinje formulirati i baviti se problemom, često uz pomoć slika i asocijacija. – Iluminacija. Ovo je evaluacijska faza kada osoba izabire neke ideje i odbacuje druge. – Verifikacija/komunikacija. Sada osoba testira proizvod kreativnog mišljenja procjenjujući njegovu korisnost, dovršenost i ispravnost.

Kreativnost Kreativnost uu školi školi

Oslobađanje kreativnih potencijala Psihološka sigurnost Psihološka sigurnost je izvanjska; ona ovisi prije svega o sigurnom okolišu. Djeca se osjećaju sigurno kada većina ostalih osoba prihvaća da dijete ima bezuvjetnu vrijednost, kada ne postoji vanjska evaluacija i kada se prema djetetu ponaša empatično. Psihološka sloboda Psihološka sloboda je unutrašnja. Ona proizlazi iz djeteta. Kada se djece slobodno igraju simbolima i korist simbole za samoizražavanje, ona razvijaju unutrašnje stanje psihološke slobode. Prema Teoriji Carla Rogersa neka osoba je kreativnija od druge jer je naučila igrati se idejama, biti otvorena prema iskustvu i novim idejama i više pažnje posvećuje samoevaluaciji nego evaluaciji drugih osoba.

Škole koje nje guju kreativnost • • • •

• •

Školsko osoblje trudi se smanjiti stres i anksioznost kod djece i kod sebe. Proces se vrednuje više od proizvoda. Uklanja se vremensko ograničenje iz aktivnosti u kojima sudjeluju djeca. Uspostavlja se slobodno i otvoreno ozračje, a samoizražavanje se ohrabruje i cijeni. Djeca se ohrabruju da razmjenjuju ideje ne samo s učiteljem, već između sebe. Natjecanje i nagrađivanje se nastoji što manje koristiti.

Uloga i odgovor nost učitelja u poticanju kreativnog izražavanja • Učitelji trebaju omogućiti djeci okolinu u kojoj će se ona osjećati sigurnom, slobodnom i socijalno prihvaćenom. • U kreativnim razredima učitelji ohrabruju učenike na preuzimanje rizika. • Učitelji trebaju potpuno razumjeti kreativnu aktivnost i svojom kreativnošću ne bi trebali gušiti kreativnost djece. • Učitelji trebaju u svojim komentarima biti promišljeni i senzibilni i nastojati da što manje prosuđuju.

Kreativnost • Smisliti tri savjeta kako potaknuti kreativnost naših učitelja.

• Smisliti tri savjeta kako potaknuti kreativnost naših učenika.

• Navesti tri savjeta kako sputati kreativnost naših učitelja?

• Navesti tri savjeta kako sputati kreativnost naših učenika?

Kako potaknuti/sputati kreativnost? Poticanje kreativnosti

Sputavanje kreativnosti

Učenika:

Učenika:

Učitelja:

Učitelja:

Ako želite spriječiti kr eativnost djece i odr aslih, r ecite im... • • • • • • • • • • • • • •

Dobra ideja, ali ... Teorijski dobro zvuči, ali ... Budimo praktični, to je suviše nerealno. To je preskupo. Ostavimo to za kasnije. To zahtijeva suviše proučavanja. Nemamo dovoljno novaca, možda sljedeće godine. To nije dovoljno dobro. To je suviše komplicirano. To nije u skladu s planom i programom. To nije tvoj posao. To nije naš problem. Ja to kao ravnatelj neću prihvatiti. To je suviše teško provesti.

• • • • • • • • •

Mi to činimo na drugačiji način već dugo vremena i nema potrebe to mijenjati. Ako je to tako dobra ideja, zašto je već netko nije predložio? To je suviše napredno, ljudi nisu spremni za to. Možemo raspraviti o tome (a da ništa ne učinimo). Nikada to nismo radili na takav način. Je li netko provjerio koliko je to uspješno? Mi smo to već probali prije i nije funkcioniralo. Samo ignorirajmo njihove prijedloga. Ili jednostavno možete ignorirati osobu i njene ideje.

Kako bi pomogli stvaranju novih ideja, recite djeci ili odraslima … • Da, nastavi samo! • To zvuči zanimljivo, reci mi nešto više o tome. • To je dobra ideja/mišljenje/komentar. • Odlično, provjerimo kako to funkcionira. • Što nam je sve potrebno da to ostvarimo? • Pokažimo to svima. • Kako to možemo ostvariti? • Koje su prednosti? • Kako možemo ukloniti nedostatke? • Možeš li izraditi plan akcije? • Kako ti mogu pomoći ostvariti tvoje zamisli?

• Zanemarimo način na koji to danas funkcionira. • Koji mali dio ideje možemo odmah koristiti u trenutnoj situaciji? • Kako možemo uvjeriti druge ljude u vrijednost tvojih zamisli? • Provedimo ideju u učinkovito rješenje. Osim toga možete • izgledati entuzijastično i zainteresirano, • slušati i pokušati razumjeti zašto netko predlažu novu ideju, • ne prekidati ih sve dok ne završe, • nastaviti razvijati njihovu ideju.

Tehnike za poticanje kreativnosti y=

(5 + 6) 2 − (25 −16 ) 3 3 8 ÷4 2

Za poticanje kreativnosti posebno su važne tzv. lateralne tehnike. One nastoje uvježbavati prirodne mogućnosti koje naš mozak ima. Naime, mozak funkcionira kao stroj za prepoznavanje uzoraka i razlikuje se od kompjutora koji služi za izvršavanje analitičko-logičkih operacija. Osim toga tehnike lateralnog mišljenja potiču divergentno mišljenje koje je vrlo važno za kreativnost.

Umjesto pisanja linearnih bilješki crtajte umne karte U školi se najčešće pišu bilješke svrstane u linije. “Međutim, mozak ne funkcionira na taj način. On ne pohranjuje informacije u urednim linijama ili stupcima. Mozak informacije pohranjuje na svoje dendrite koji nalikuju granama drveta.” (Dryden i Vos, 2001, str. 165)

Crtanje umnih karti 1. “Zamislite da su vaše moždane stanice poput drveća, od kojih 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

svaka na svojim granama pohranjuje odgovarajuće podatke. Sada pokušajte glavne ideje bilo koje teme rasporediti na listu papira u istom obliku drveta. Počnite sa središnjom idejom – najbolje sa simbolom – u sredini stranice i onda crtajte grane koje rastu iz nje. Za svaku stvar koje se želite prisjetiti općenito zabilježite jednu riječ ili jedan simbol po jednu glavnu temu za svaku granu. Međusobno povezane ideje smjestite na iste glavne grane, tako da svaka izlazi kao nova podgrana. Upotrijebite različite olovke u boji ili markere za međusobno povezane teme. Nacrtajte što više slika i simbola. Kada ste dovršili svaku granu, uokvirite je u granice određene boje. Redovito nadograđujete svaku kartu.” (Dryden i Vos, 2001, str. 165167)

Šest šešira  Metodu «Šest šešira» je osmislio Edward de

Bono. Ona predstavlja jednostavan i učinkovit postupak koji potiče suradnju, povećava produktivnost, kreativnost i inovativnost.  Od 1993. godine preko 200.000 ljudi je prošlo trening u korištenju metode «Šest šešira». Ova metoda se može koristiti u različitim područjima ljudske djelatnosti, a primjenjuje se u nekim od najvećih i najuspješnijih organizacija (npr. IBM, NTT, Bell Canada, Federal Express, Eli Lilly, BA, BAA i Rockwell International)

Što nas uči tehnika “Šest šešira”?  Podijeliti mišljenje na šest različitih načina koji su    

metaforički prikazani sa šeširima (promjenom šešira mijenjamo naš način mišljenja), povećati učinkovitost skupa i skratiti vrijeme njegova trajanja, istražiti svaku situaciju ili problem i stvoriti alternative koje izlaze izvan okvira očiglednih rješenja, koristiti tehniku «paralelnog mišljenja» za ohrabrivanje ideja i kao učinkovitu alternativu sukobljavanju mišljenja, koristiti različite vrste mišljenja.

Značenje boja pojedinih šešira Bijeli šešir zanimaju informacije koje imamo ili nam nedostaju. Crveni šešir ima veze s intuicijom i osjećajima. On vam dozvoljava da ih iskažete. Zeleni šešir je kreativni šešir. On je namijenjen planiranju i stvaranju novih ideja. Pod žutim šeširom nastojimo pronaći sve ono što je pozitivno u rješenjima koje predlažemo. Crni šešir nas upozorava na rizik i na moguće nedostatke naših odluka. Plavi šešir je namijenjen razmatranju samog procesa mišljenja. Služi za utvrđivanje problema, planiranje rasprave, razmatranje učinjenog na kraju aktivnosti.

Kreativnost u školi • Dryden i Vos (2001) ističu kako je zapanjujuća činjenica to što se kreativne tehnike ne poučavaju u većini škola, premda su one na više načina naš ključ za budućnost. – «Štoviše, još gore: školski se testovi temelje na načelu prema kojemu svako pitanje ima samo jedan točan odgovor. Najveća otkrića u životu dolaze, međutim, iz potpuno novih odgovora.» (Dryde i Vos, 2001, str. 187)

• Škole koje na prvo mjesto stave razvoj kreativnosti svojih učenika umjesto bubanja mnoštva nepotrebnih činjenica imat će smisla dok će ostale biti sve više neučinkovite i često štetne za razvoj učenika, kao i cijelog društva.

Poticanje kreativnosti u školskim uvjetima Akcijsko istraživanje proveli Vesna Šimić i Branko Bognar

Kontekst istraživanja • Sudionici ovog akcijskog istraživanja su učiteljica Vesna Šimić i njeni učenici (kombinirani odjel 3. i 4. razreda), članovi zajednice učenja (deset učitelja razredne nastave OŠ «Vladimir Nazor» Slavonski Brod), članovi akcijske skupine (četiri učiteljice razredne nastave i dva pedagoga) koji su ostvarivali svoja akcijska istraživanja.

Vesna Šimić • Vesna Šimić je učiteljica razredne nastave s 27 godina radnog iskustva od kojih je većinu provela u maloj područnoj školi u slavonskom posavskom selu Klakaru u blizini Slavonskog Broda. Nastava se u PŠ Klakar ostvaruje u staroj školskoj zgradi iz vremena Vojne krajine koja je adaptirana i prilagođena potrebama suvremene nastave.

Sudionici istraživanja Sudionici ovog akcijskog istraživanja su učiteljica Vesna Šimić i njeni učenici (kombinirani odjel 3. i 4. razreda), članovi zajednice učenja (deset učitelja razredne nastave OŠ «Vladimir Nazor» Slavonski Brod), članovi akcijske skupine (četiri učiteljice razredne nastave i dva pedagoga) koji su ostvarivali svoja akcijska istraživanja.

Whiteheadova akcijska pitanja

• Što je moj interes? • Naš zajednički interes je bio poticanje učeničke kreativnosti.

Zašto sam zainteresiran? • U dosadašnjem nastojanju mijenjanja pedagoške prakse i njegovog kritičkog propitivanja kroz akcijska istraživanja sudionici ovog istraživanja su utvrdili kako mogu naše zajedničke vrijednosti kreativnost, suradnju i aktivnost učenika učiniti još više zastupljenim. • Vesna Šimić je kreativnost u svojoj nastavnoj praksi njegovala uglavnom u jezično-umjetničkom području, dok je nastavu prirodno-znanstvenog područja (matematika i priroda i društvo) ostvarivala pretežito na tradicionalan način.

Poticanje kreativnosti u likovnoj kulturi

Trajanje kategorija Flandersove interakcijske analize izraženo u postotcima 3,00

Šutnja ili zbrka

4,29

Učenikov govor - inicijativa Učenikov govor - kao odgovor Kritizira ili se poziva na svoj autoritet

23,70 0,00 3,45

Daje upute Izlaže

36,78

Postavlja pitanja Prihvaća ili se koristi idejama učenika

9,87 11,19

Hvali ili obeshrabruje

7,30

Prihvaća učenikove stavove

0,43 0

5

10

15

20

25

30

35

40

Osnovni problem akcijskog istraživanja •Kako pomoći učiteljici razredne nastave u njenom nastojanju da u školskim uvjetima postigne veću kreativnost, aktivnost i suradnju svojih učenika?

Koja rješenja mogu zamisliti i kako ću prikupljati podatke? • Tehnike za razvoj kreativnog mišljenja – umne karte, – slučajni pojmovi, – oluja ideja, – šest šešira, – provokacija, – četiri zašto.

Postupci prikupljanja podataka • Sustavno promatranje uz pomoć tehničkih sredstava, • radovi učenika, • istraživački dnevnik učiteljice, • evaluacijski listići.

Kako mogu implementirati rješenja? Učenje učitelja - proučavanje stručne literature i mogućnosti unapređivanja kreativnog mišljenja djece u nastavi prirode i društva, uvježbavanje tehnika kreativnog mišljenja na radionicama zajednice učenja, rasprave i razmjena stručnih materijala posredstvom Interneta. Te aktivnosti smo planirali ostvariti tijekom listopada i studenog 2003. godine.

Kako mogu implementirati rješenja? Primjena tehnika kreativnog mišljenja u nastavi prirode i društva tijekom prosinca 2003. te siječnja i veljače 2004. godine. Osim ostvarivanje tehnika planirali smo učiniti sljedeće: – koristiti oblike nastave koji omogućuju veću samostalnost učenika: skupni oblik nastave, rad u paru i samostalno, – omogućiti djeci slobodu izbora problema, – kad god je moguće, ukloniti vremensko ograničenje iz aktivnosti razvoja kreativnog mišljenja, – njegovati razmjenjivanja ideja djece i učitelja i djece međusobno, – koristiti portfolije («moja mapa») koje svaki učenik popunjava samostalno odabranim (evaluiranim) radovima – umjesto klasičnog ocjenjivanja, – korištenje suvremene tehnologije (računalo s opremom – npr. programi za izradu umnih mapa).

Kako ću evaluirati rezultate s obzirom na postavljene kriterije? • Kriteriji se postavljaju u odnosu na polazne vrijednosti koje su u našem slučaju bile: – kreativnost, – aktivnosti, – suradnja i – zadovoljstvo učenika.

Vrijednosti

Kriteriji

Kreativnost Prepoznavanje kreativnosti učenika učenika u nastavi na temelju praćenja broja i originalnosti ideja koje učenici ostvaruju u kreativnim tehnikama.

Postupci

Nositelji

Sustavno Pedagog, promatranje.video kritički prijatelji i snimke nastave, učiteljica. radovi učenika i istraživački dnevnik učiteljice.

Aktivnost učenika

Uočavanje aktivnost učenika Video snimka u nastavnoj interakciji. nastave.

Pedagog i učiteljica.

Suradnja učenika

Prepoznavanje međusobne suradnje učenika u ostvarivanju tehnika kreativnog mišljenja.

Bilješke na temelju sustavnog promatranja i video zapisi.

Kritički prijatelji i pedagog.

Evaluacijski listić

Učiteljica

ZadovoljProcjena zadovoljstva stvo učenika sudjelovanjem u pojedinim tehnikama kreativnog mišljenja.

Ostvarivanje plana •

•

•

U proces učenja su, osim autora ovog teksta, bili uključeni članovi zajednice učenja[1]. Svaki sudionik zajednice učenja je dobio priručnik u kojem je dan pregled osnovnih teorijskih postavki i opisano deset tehnika kreativnog mišljenja[2]. Učitelji su imali priliku upoznati se s mogućnostima unapređivanja kreativnosti u nastavi i uvježbati tehnike kreativnog mišljenja na tri susreta zajednice učenja i na međuškolskom stručnom skupu učitelja razredne nastave tijekom studenog i prosinca 2003. godine (bilješke o tome vidjeti na http://mzu.sbnet.hr). Spomenute skupove su zajedno pripremili i vodili Vesna Šimić i Branko Bognar. [1] U našem slučaju zajednica učenja se sastojala od deset učitelja koji su se sastajali svaka dva tjedna kako bi učili, razmjenjivali iskustva, raspravljali o profesionalnim temama u ugodnom prijateljskom ozračju. [2] Na Internet adresi http://www.mycoted.com/index.htm moguće je naći opise 200 tehnika kreativnog mišljenja.

O ulozi zajednice učenja, kritičkih prijatelja i korištenju suvremenih tehničkih pomagala u akcijskim istraživanjima U posljednjih nekoliko godina najveću mogućnost kvalitetnih promjena postojeće prakse našla sam u akcijskim istraživanjima. Akcijska istraživanja su za mene izazov, ali i prilika da promjene koje nastojim uvesti u svoju praksu kritički analiziram i prepoznam stvarna unapređenja, ali isto tako da uočim nove probleme kako bih mogla nastaviti započete procese. Značajnu ulogu u svemu tome imala je zajednica učenja u okviru koje sam kroz aktivno sudjelovanje širila svoje pedagoške horizonte. Kritički prijatelji su mi pomogli zabilježiti promjene u mojoj praksi koristeći video kameru, digitalni fotoaparat i diktafon. Osim toga svojim kritičkim savjetima pomogli su mi uočiti probleme u odgojnom djelovanju. Korištenjem suvremenih tehničkih pomagala omogućen je novi pogled i jasan uvid u ono što radimo (Učiteljičin izvještaj nakon ostvarenog akcijskog istraživanja). (Vesna Šimić)

Primjena tehnika kr eativnog mišljenja Slijedom predviđenog plana Vesna je započela s primjenom tehnika kreativnog mišljenja. Ona navodi kako se to djelovanje odvijalo u dinamičnom i aktivnom ozračju. Planirane aktivnosti provodila je gotovo svakog dana, a ponekad i poslije nastave ili u poslijepodnevnim satima. Početkom studenog počeli je koristiti «umne karte» uz pomoć računala, ali i bez njega, kao i «oluju ideja». Umnim kartama učenici su prikazivali razne teme po vlastitom izboru, ali dosta često su ih koristili za sistematiziranje nastavnih sadržaja iz prirode i društva (Učiteljičin izvještaj nakon ostvarenog akcijskog istraživanja).

Zadovoljstvo učenika kreativnim tehnikama iskazano ocjenama od 1 do 6 S lu ča jn i p o jm o vi

8 1 ,1 1 % 7 8 ,8 9 %

P ro vo ka cija

8 1 ,6 7 %

Š e st še šira Um n e ka rte Š e st u n ive rz a ln ih p ita n ja

9 1 ,1 1 % 7 4 ,4 4 % 8 3 ,3 3 %

Če tiri z a što O lu ja id e ja 60%

7 3 ,3 3 % 65%

70%

75%

80%

85%

90%

95%

Kako ću modificirati akcije i ideje s obzirom na evaluaciju? Za vrijeme ostvarivanja istraživanja naišli smo na niz problema. Prvi problema koji smo uočili pojavio se zbog Vesnine želje da tehnike kreativnog mišljenja uklopi u tradicionalnu nastavnu strukturu. Dio snimke na kojoj je prikazan pokušaj primjena tehnika za razvoj kreativnog mišljenja «provokacija» i «slučajni pojmovi[1] » u nastavi prirode i društva prikazali smo sudionicima zajednice učenja 29. siječnja 2004. godine. Članovi zajednice učenja su trebali navesti što doprinosi, a što ne razvoju kreativnosti u dijelu snimke koji su imali priliku pogledati. Učiteljice su općenito bile vrlo zadovoljne viđenim. Navele su kako razvoju kreativnosti doprinosi opušteno ozračje, dobri uvjeti nastavnog rada, pozornost i sloboda učenika. Jedna učiteljica je uočila kao problem slabiju aktivnost pojedinih učenika.

Slučajni pojmovi Slučajni pojmovi mogu biti riječi ili sličice, ali moraju biti imenice. Možemo ih dobiti izvlačenjem upisanih riječi ili sličica, nasumičnim izborom riječi u rječniku, novinama i sl. Važno je koristiti prvu riječ koju dobijemo. Jednom kad je riječ izabrana, zapisujemo njena svojstva ili na što nas sve asocira. Tada razmotrimo svaku stavku na našem popisu i razmislimo kakve to veze ima s našim problemom. Kako to djeluje? Budući je mozak samoorganizirajući sistem i vrlo je dobar u stvaranju veza, gotovo svaka slučajno izabrana riječ stimulirat će ideje o temi kojom se bavimo. Na taj način stvaramo pretpostavke za pojavljivanje neobičnih ideja koje nam mogu poslužiti kao kreativna rješenja našeg problema (prema Manktelow, str. 15-16).

Video zapis

Moje primjedbe • • • • •

Učiteljica nastoji unijeti neke elemente tehnika kreativnog mišljenja u klasičnu strukturu nastavnog sata (ponavljanje). Učiteljica govori više od učenika četvrtog razreda, a učenici trećeg razreda uopće nisu aktivni za vrijeme dok učiteljica razgovara s učenicima četvrtog razreda. Učenici nastoje dati točan odgovor, a učiteljica daje povratnu informaciju riječima: Točno. Odlično! Misliš? Aktivnost u kojoj su se koristili slučajni pojmovi nije bila u funkciji stvaranja različitih ideja, već je služila ponavljanju djeci poznatih činjenica. Tehnike za razvoj kreativnog mišljenja koriste se za generiranje mnoštva novih i raznolikih ideja. Njih je potrebno započeti s jasno definiranim problemom koji u početku može izabrati učitelj, a kasnije to mogu učiniti učenici. Smisao tehnika nisu točni, već mnogo različitih i neobičnih odgovora (prema video snimci sastanka zajednice učenja).

Torba budućnosti

Vođena kreativnost Sljedeći problem smo uočili na snimci od 2. veljače 2004. godine. Vesna je učenicima trećeg razreda zadala neka crtaju neobične igračke, a s učenicima četvrtog razreda je ostvarivala tehniku «šest šešira». Dogovorili su se kako će razgovarati o seoskoj bari Bebrinici u budućnosti. Učiteljica je prvo djeci objasnila kako se tehnika koristi, a zatim je vodila je raspravu, davala uputu i bilježila dječje ideje. Na snimci je vidljivo kako se djeca javljaju za riječ i komuniciraju samo s učiteljicom, ali ne i međusobno. Učiteljica je i dalje bila dominantna osoba koja je preuzela vođenje cjelokupne aktivnosti. U razgovoru nakon sata Vesna je rekla kako se boji da djeca neće znati ostvariti tehniku «šest šešira» koja joj se činila dosta kompliciranom. Unatoč tome, dogovorili smo se da sljedeći puta pusti djecu neka sama pokušaju ostvariti tehniku, a ona im može pomoći samo ako je to nužno potrebno (Istraživački dnevnik Branka Bognara, 2. veljače 2004. godine).

Promjene • Promjene u osamostaljivanju učenika vidljive su na snimci od 16. veljače. Svi učenici su samostalno (individualno, u paru ili u skupinama) ostvarivali dogovorene zadatke. Učenici četvrtog razreda su koristili tehniku «Šest šešira» nastojeći osmisliti automobil budućnosti (prva skupina) i sportski centar na Bebrinici (druga skupina). Učenici trećeg razreda su izrađivali umne karte sistematizirajući sadržaje o nizinskom kraju. • Učenici četvrtog razreda su na kraju samostalnog rada prezentirali nove ideje: npr. automobil budućnosti: ne troši gorivo, proziran je, može letjeti, može ići kroz vodu i po vodi, mijenja oblik, mirisni auto, može izbjeći opasnost, razgovara s putnicima, ne kvari se, a ako se slučajno pokvari, postoji rezervni automobil.

Promjene

Mišljenje kritičkog prijatelja Jasna Zubčić-Turčinović: Kod Vesne je uvijek toplo, veselo i inspirativno… U Vesninom razredu nisam bila jako dugo pa su promjene, koje zapažam kod nje, a posebno kod učenika, velike. Vesna puno manje kontrolira i određuje. U prijašnjim posjetima Vesninom razredu moglo se uočiti kako Vesna ima potrebu i uspijeva biti centralna osoba u učionici. Danas je ona više promatrač koji je svoje učenike osposobio za samostalan rad. Vesnu nismo mogli vidjeti i čuti kao nekad, ali smo osjetili njen duh i pozitivnu klimu u učionici. Njeni učenici se slobodnije izražavaju (atmosfera u učionici je puno manje »službena«, učenici se usude reći «otkačenije» stvari, maštati, usude se i proturječiti). Učenici su više orijentirani na sebe i jedni na druge…

Mišljenje kritičkog prijatelja U skupini slobodno komuniciraju, raspravljaju, predlažu, preuzimaju odgovornost za zadatak i dijele obveze, hvale i kritiziraju jedni druge kao i sebe. («Ajde, brže, brže piši!»; «Ja ne znam crtati, ja ću bojati.»;»Blažo, 'ajde!«; »Ti najbolje crtaš.»)… U prvom dijelu Vesna je vodila «provokaciju» tj. raspravu nakon «provokacije» i tu su, čini mi se, djeca bila najkreativnija. Iako je «šest šešira» tehnika kreativnog mišljenja čini mi se da je dječja kreativnost naglo pala uvođenjem te tehnike. Možda je razlog tome to što je Vesna taksativno nabrojila probleme kojima se djeca trebaju baviti (i time ih naglo prebacila u stvarnost). To su oni odradili prilično zanatski, s vrlo malo kreativnosti. Ono što bi u skupini valjalo njegovati je interakcija. Uočila sam da se učenici više brinu kako će zapisati ono što netko kaže a manje traže pojašnjenje i ne upuštaju se u diskusiju o tome što je tko mislio time što je rekao. Možda bi vježbanje aktivnog slušanja tome pomoglo. Nadam se da sam našla pravu mjeru kritičnosti. (Forum VPS-a, 18. veljače 2004. godine)

Smanjivanje dominacije nastavnika 80,00 70,00 60,00 50,00

Nastavnik govori

40,00

Učenik govori

30,00

Šutnja ili zbrka

20,00 10,00 16. siječnja

2. veljače

16. veljače

Ocjenjivanje Učenički radovi, nastali sudjelovanjem u tehnikama kreativnog mišljenja, nisu ocjenjivani na klasičan način, već su učenici koristili portfolije u koje su prilagali samostalno izabrane radove (sastave, slike, crteže, fotografije, umne karte, evaluacijske listiće, rješenje ili smišljene zadatke iz matematike i sl.) ili su bili izloženi u učionici (npr. na razrednom panou).

Izostanak straha • Učiteljica smatra kako je izostanak straha učenika od škole je pomogao stvaranju uvjeta psihološke slobode i sigurnosti bez koje nema oslobađanja kreativnih potencijala. • Ivonina mama mi je rekla: «Kako možete raditi u tom žamoru? Vidim ja da se oni vas uopće ne boje.» Ja sam joj odgovorila: «Ni ja se njih ne bojim.» (Istraživački dnevnik, 16. prosinac 2003. godine)

Interpretacija • Kreativnost ne treba ograničiti na jedno područje i darovite pojedince, već ona treba prožimati različita područja odgojnog djelovanja. • Klasična nastava u kojoj dominira uloga učitelja svakako ne može doprinijeti stvaranju kreativnog ozračja. • Premda učitelji ne mogu stvoriti kreativnost kod učenika, oni mogu otkloniti prepreke i stvoriti preduvjete za njezino oslobađanje jer se izvor kreativnosti nalazi u djeci.

Interpretacija • Kreativne tehnike su učenicima bliske i privlačne. • Kreativne tehnike je teško moguće uklopiti u redovni nastavni program i tradicionalnu nastavnu strukturu. Poticanje kreativnosti treba biti jedan od programskih zadataka i orijentacija suvremene škole za što je potrebno osigurati vrijeme u redovnom nastavnom procesu. Ukoliko se to ne učini, kreativnost će i dalje ostati na marginama naše školske prakse.

Tko može pomoći? • U uvođenju tehnika učiteljima mogu pomoći kritički prijatelji ili mentori koji dobro poznaju njihovu suštinu i način ostvarivanja. • Zajednice učenja su poticajne u procesu ovladavanja pojedinim tehnikama, ali ako se te zajednice sastoje od učitelja koji nemaju dovoljno iskustva u primjeni novih postupaka, one nisu od velike pomoći u evaluaciji nastavne prakse.

Što je doprinijelo promjenama? Promjene koje je učiteljica uspjela uvesti u svom nastavnom procesu rezultat su različitih činitelja među kojima su najvažnije učiteljičina spremnost za djelovanje na temelju autonomno postavljenih vrijednosti, njena spremnost na oslobađanje od vlastitih predrasuda, stalna suradnja, pomoć i savjeti kritičkih prijatelja, samokritičko uvažavanje primjedbi kritičkih prijatelja na temelju analize nastavnog procesa, poznavanje tehnika kreativnog mišljenja.

Što je doprinijelo promjenama? Na temelju razgovora poslije nastave i uvida u video snimke, učiteljica je mogla uočiti nesklad između postavljenih vrijednosti i trenutne nastavne prakse što joj je omogućivalo da učini korekcije kako bi djelovala prema željenom cilju. Bez toga, promjene bi bile neznatne ili ih u opće ne bi ni bilo. Promjene su se događale postupno jer je navike tradicionalne nastave teško mijenjati unatoč osobnoj želji učiteljice.

Oslobađanje dječje kreativnosti i samostalnosti • Tehnike za razvoj kreativnog mišljenja polučile su oslobađanje dječjeg kreativnog mišljenja što se vidi iz njihovih uradaka (torbe budućnosti, ideje za automobil budućnosti). • Za samostalni rad učenika potrebno je njegovati kvalitetu komunikacije između učenika. Učiteljica može smanjiti upute koje često ograničavaju dječje ideje i kreativno rješavanje problema, omogućiti djeci da tehnike što više ostvaruju samostalno, poštovati i podržavati dječju inicijativu, smanjiti prosuđivanje i više razgovarati s djecom o onome što su učinila.

Suradnja • Možemo zaključiti kako je učiteljica primjenjujući tehnike kreativnog mišljenja postupno omogućila učenicima veću aktivnost u nastavnoj interakciji koja se posebno očitovala u iznošenju svojih ideja. • U početku je suradnju učenika ometalo učiteljičino vođenje svih aktivnosti. Suradnja učenika je pred kraj istraživanja došla do većeg izražaja što je vidljivo iz priloženih slika i komentara učiteljice Jasne Zubčić-Turčinović.

Ocjenjivanje Dječje stvaralaštvo nije dobro procjenjivati na klasičan način, već djeci treba omogućiti da sami uoče i procjenjuju vlastiti napredak. Kako bismo to postigli, možemo koristiti mape za samoprocjenjivanje (portfolije). Prilikom izlaganja učeničkih radova nije dobro provoditi selekciju, već treba svim učenicima omogućiti prezentiranje svojih uradaka. Izostanak izvanjske evaluacije pripomaže uklanjanju straha što je važan preduvjet za kreativne procese.

Zaključak • Smatramo kako kreativnost ne bi trebalo poticati na marginama nastavnog procesa, već to treba postati jedan od najvažnijih zadataka za koji je potrebno predvidjeti vrijeme, postupke i stručnu pomoć učiteljima. U tome im mogu pomoći zajednice učenja, ali prije svega osobe koje dobro poznaju nove nastavne postupke (kritički prijatelji, stručni suradnici, mentori). • Poticanje kreativnosti učenika ovisi prije svega o tome koliko učitelji razumiju njen značaj za razvoj djeteta, poznaju načine na koje to mogu ostvariti i koliko su spremni mijenjati tradicionalne obrasce nastavnog rada koji tome ne idu u prilog.