Seminar
This document was uploaded by user and they confirmed that they have the permission to share it. If you are author or own the copyright of this book, please report to us by using this DMCA report form. Report DMCA
Overview
Download & View Seminar as PDF for free.
More details
- Words: 929
- Pages: 29
Naglašavanje toponima u hrvatskim elektroničkim medijima
Kolegij: Ortoepija hrvatskog jezika Profesor: Gordana Varošanec-Škarić Gabrijela Kišiček Studenti: Marija Vrbančić i Andrija Vuk
ONOMASTIKA (eng. onomastics): je znanost koja proučava imena, grana jezikoslovlja koja se bavi istraživanjem povijesnih dokumenata kao i ostale filološke discipline s tom razlikom da se imena mijenjaju više i nepravilnije od ostalih riječi (Dr. Robert Lawrence Trask)
• ANTROPONIMI: prezimena te osobna imena ljudi • TOPONIMI
• TOPÒNIM (grč. topos – mjesto, kraj + onoma – ime, naziv) : ime ljudskog naselja odn. ime geografskog pojma
• TOPONIMIJA: znanstvena disciplina koja proučava toponime
• • • •
VRSTE: ljudska naselja (gradovi, sela, pokrajine…) hidronimi (imena rijeka, jezera i mora) oronimi (imena planina)
IMENOVANJA i PREIMENOVANJA NASELJENIH MJESTA OJKONIM: ime naselja (grč. oikos – dom, kuća + onoma - ime )
Jedan od značajnijih onomastičkih problema je imenovanje i preimenovanje naseljenih mjesta. Prema popisu stanovništva iz 1971. u trajanju od 23 godine, u Jugoslaviji je evidentirano 4400 različitih promjena imena naseljenih mjesta, odn. 14,3% mjesta doživjelo je neku promjenu.
To se može ilustrirati podacima o službeno utvrđenim imenima mjesta od 1948. do 1963. godine.
1948. 12044
HRVATSKA 1953. 1958. 1961. 6704 6088 6078
1963. 6745
Razlog smanjenja broja naselja je urbanizacija i promjene u shvaćanju točno što se smatra pod definicijom samostalno naselje. U Hrvatskoj je bila primjenjena definicija po kojoj je naselje, svako nastanjeno mjesto s posebnim imenom.
Samostalnim naseljem su smatrana naselja sa vlastitim teritorijem, a nesamostalnim ona naselja koja su se nalazila na teritoriju nekog samostalnog naselja. Prema toj su definiciji gradovi, sela samostalna naselja. Sukladno toj definiciji novi ojkonimi nastaju na tri načina:
• A - pri imenovanju naselja koja nastaju osnivanjem, tj. Naselja koja nisu postojala ni u kojem obliku • B – imenovanjem naselja koja se pojavljuju kao nova pri promjeni sastava naselja • C – pri preimenovanju pri čemu nema promjena u sastavu naselja
A - imenovanje naselja koja nastaju osnivanjem Mjesta koja nisu postojala prije u nekom obliku nego nastaju na teritoriju drugog mjesta dobila su imena po principu: Novi/Nova + staro ime (Nova Gorica, Novi Travnik, Novi Marof itd.)
B – Imenovanja nastala promjenom u sastavu 1. Spajanje više naselja (Mrkonjići + Oprašići – Borika, Lučine + Pađani + Gračac Grad – Gračac) 2. Cijepanje postojećih te izdvajanje iz postojećih (Podgorje Stubičko - Gornja i Donja Podgora)
C – PREIMENOVANJE Dijelimo u tri skupine: I. Preimenovanja kojima je uzrok dotadašnji ojkonim: 1. Izmjena starih ojkonima (naš oblik Pulj, a prema tal. uzeto je Pola – Pula) 2. Izmjena pogrdnih i neprikladnih ojkonima ( selo Svinjar selo Davor, selo Svrzigaće – Požeški Milanovac) 3. Izmjena ideološki obilježenih ojkonima (selo Žabno – Sveti Ivan – Žabno, Nedelšćak – Sveta Nedjelja) 4. Preimenovanje zbog istoimenosti (Bistrica – Bistrica Moračka, Purga – Purga Lepoglavska) 5. Ispravljanje (Ivančević - Ivančevo)
II. Imenovanje po poznatim osobama (Titograd , Tomislavac itd.) III. Preimenovanje bez vidljivih uzroka (Dobra Bukovska - Mala Dobra, Donji Dolac – Primorski Dolac)
Kao opći zaključak može se reći da je imenovanju i preimenovanju potrebno vrlo ozbiljno pristupiti, ako je ojkonim ustaljen, ne bi ga trebalo mijenjati, a kada se ipak mijenja treba težiti da se odabere onaj oblik koji je uobičajen u njegovoj okolici, te je potrebno savjetovanje širokog kruga stručnjaka; lingvista, onomastičara, a posebno lingvista.
Ősijēka ili Osijéka? Među neobično i pogrešno naglašenim riječima koje se mogu čuti u TV i radio emisijama, svoje mjesto ima i imenica (tj. toponim) Osijek. Naglasak se Osijeka ne odnosi samo na slučajan ili nemaran izgovor kojeg padežnog oblika, već o pogrešnom naglašavanju određenih padeža, poglavito genitiva i dativa, a čest je isti pogrešan naglasak i u instrumentalu dugouzlazni na drugom slogu:
Ősijēk, Osijéka, Ősijéku, Ősijékom Takva naglasna sklonidba supostoji uz drukčiju, onu kojoj se u svim padežima čuva naglasak koji je u nominativu – kratkosilazni na prvom slogu:
Ősijēk, Ősijēka, Ősijēku, u Ősijēku, Ősijēkom
Teorijski pogled na ovo pitanje, kazuje da bi dvojbe oko naglasaka moglo i trebalo biti samo u lokativu ali ne i u drugim padežimma. Prema tomu:
Ősijēk, Ősijēka, Ősijēku, u Ősijéku, Ősijēkom
Svojim naglasnim obilježjima Osijek pripada naglasnoj skupini onih dvosložnih imenica koje u nominativu jednine imaju prvi slog kratak i naglašen , drugi slog dug i nenaglašen, a kojima se samo u lokativu jednine osnovni naglasak može preinačiti (promijeniti mjesto, duljinu i ton). Toj bi naglasnoj skupini pripadale i imenice oblik, pogled, korak… Prema tome, u naglasnoj sklonidbi jednine navedenih imenica naglasak mogao preinačiti samo u lokativu, a preinaka bi bila neistoslogovna: osim promjene duljine i tona, mijenja se i slog koji nosi naglasak.
N Ősijēk, Őblīk, Pőglēd, Kőrāk G Ősijēka, Őblīka, Pőglēda, Kőrāka D Ősijēku, Őblīku, Pőglēdu, Kőrāku L Osijéku, Oblíku, Poglédu, Koráku
Prikazana naglasna sklonidba temeljena je na starom jezičnom i normativnom pravilu koje je već pomalo daleko od suvremenog standardnog jezika, pa suvremene gramatike dopuštaju i u lokativu isti naglasak kao i u svim drugim padežima.
L Ősijēku, Őblīku, Pőglēdu, Kőrāku
*spikeri hrvatskog radija Bjelovar i Koprivnica Bosni i Hercegovini Brisbane Bruxelles Čakovec Dubrovnik Nehrvatska Iz Rusije Iz Sarajeva
*spikeri hrvatskog radija Jadranu Karlovac Katar Knin Krapina Kutjeva Mali Lošinj Metković
*spikeri hrvatskog radija Moskva Njemačka Ogulin Osijek Palagruža Pazin Ploče Podno Velebita
*spikeri hrvatskog radija Požega Prag Pula Rijeka Sisak Sjedinjenih Država Slavonski brod Slovačka
*spikeri hrvatskog radija Slovenije Sljeme Šibenik U Ateni U Dalmaciju U Gospiću U Perthu U Splitu
*spikeri hrvatskog radija U Zadru Virovitica Vukovar Zavižan
Literatura: R. L. Trask, “Lingvistički pojmovi”, šk 2005. V. Anić, “Rječnik hrvatskog jezika”, Novi Liber 1998. M. Lončarić, “Časopis za kult. hrv. knjiž. jezika”, HFD, 1978. S. Ham, “Časopis za kult. hrv. knjiž. jezika, HFD
FIN:)
Kolegij: Ortoepija hrvatskog jezika Profesor: Gordana Varošanec-Škarić Gabrijela Kišiček Studenti: Marija Vrbančić i Andrija Vuk
ONOMASTIKA (eng. onomastics): je znanost koja proučava imena, grana jezikoslovlja koja se bavi istraživanjem povijesnih dokumenata kao i ostale filološke discipline s tom razlikom da se imena mijenjaju više i nepravilnije od ostalih riječi (Dr. Robert Lawrence Trask)
• ANTROPONIMI: prezimena te osobna imena ljudi • TOPONIMI
• TOPÒNIM (grč. topos – mjesto, kraj + onoma – ime, naziv) : ime ljudskog naselja odn. ime geografskog pojma
• TOPONIMIJA: znanstvena disciplina koja proučava toponime
• • • •
VRSTE: ljudska naselja (gradovi, sela, pokrajine…) hidronimi (imena rijeka, jezera i mora) oronimi (imena planina)
IMENOVANJA i PREIMENOVANJA NASELJENIH MJESTA OJKONIM: ime naselja (grč. oikos – dom, kuća + onoma - ime )
Jedan od značajnijih onomastičkih problema je imenovanje i preimenovanje naseljenih mjesta. Prema popisu stanovništva iz 1971. u trajanju od 23 godine, u Jugoslaviji je evidentirano 4400 različitih promjena imena naseljenih mjesta, odn. 14,3% mjesta doživjelo je neku promjenu.
To se može ilustrirati podacima o službeno utvrđenim imenima mjesta od 1948. do 1963. godine.
1948. 12044
HRVATSKA 1953. 1958. 1961. 6704 6088 6078
1963. 6745
Razlog smanjenja broja naselja je urbanizacija i promjene u shvaćanju točno što se smatra pod definicijom samostalno naselje. U Hrvatskoj je bila primjenjena definicija po kojoj je naselje, svako nastanjeno mjesto s posebnim imenom.
Samostalnim naseljem su smatrana naselja sa vlastitim teritorijem, a nesamostalnim ona naselja koja su se nalazila na teritoriju nekog samostalnog naselja. Prema toj su definiciji gradovi, sela samostalna naselja. Sukladno toj definiciji novi ojkonimi nastaju na tri načina:
• A - pri imenovanju naselja koja nastaju osnivanjem, tj. Naselja koja nisu postojala ni u kojem obliku • B – imenovanjem naselja koja se pojavljuju kao nova pri promjeni sastava naselja • C – pri preimenovanju pri čemu nema promjena u sastavu naselja
A - imenovanje naselja koja nastaju osnivanjem Mjesta koja nisu postojala prije u nekom obliku nego nastaju na teritoriju drugog mjesta dobila su imena po principu: Novi/Nova + staro ime (Nova Gorica, Novi Travnik, Novi Marof itd.)
B – Imenovanja nastala promjenom u sastavu 1. Spajanje više naselja (Mrkonjići + Oprašići – Borika, Lučine + Pađani + Gračac Grad – Gračac) 2. Cijepanje postojećih te izdvajanje iz postojećih (Podgorje Stubičko - Gornja i Donja Podgora)
C – PREIMENOVANJE Dijelimo u tri skupine: I. Preimenovanja kojima je uzrok dotadašnji ojkonim: 1. Izmjena starih ojkonima (naš oblik Pulj, a prema tal. uzeto je Pola – Pula) 2. Izmjena pogrdnih i neprikladnih ojkonima ( selo Svinjar selo Davor, selo Svrzigaće – Požeški Milanovac) 3. Izmjena ideološki obilježenih ojkonima (selo Žabno – Sveti Ivan – Žabno, Nedelšćak – Sveta Nedjelja) 4. Preimenovanje zbog istoimenosti (Bistrica – Bistrica Moračka, Purga – Purga Lepoglavska) 5. Ispravljanje (Ivančević - Ivančevo)
II. Imenovanje po poznatim osobama (Titograd , Tomislavac itd.) III. Preimenovanje bez vidljivih uzroka (Dobra Bukovska - Mala Dobra, Donji Dolac – Primorski Dolac)
Kao opći zaključak može se reći da je imenovanju i preimenovanju potrebno vrlo ozbiljno pristupiti, ako je ojkonim ustaljen, ne bi ga trebalo mijenjati, a kada se ipak mijenja treba težiti da se odabere onaj oblik koji je uobičajen u njegovoj okolici, te je potrebno savjetovanje širokog kruga stručnjaka; lingvista, onomastičara, a posebno lingvista.
Ősijēka ili Osijéka? Među neobično i pogrešno naglašenim riječima koje se mogu čuti u TV i radio emisijama, svoje mjesto ima i imenica (tj. toponim) Osijek. Naglasak se Osijeka ne odnosi samo na slučajan ili nemaran izgovor kojeg padežnog oblika, već o pogrešnom naglašavanju određenih padeža, poglavito genitiva i dativa, a čest je isti pogrešan naglasak i u instrumentalu dugouzlazni na drugom slogu:
Ősijēk, Osijéka, Ősijéku, Ősijékom Takva naglasna sklonidba supostoji uz drukčiju, onu kojoj se u svim padežima čuva naglasak koji je u nominativu – kratkosilazni na prvom slogu:
Ősijēk, Ősijēka, Ősijēku, u Ősijēku, Ősijēkom
Teorijski pogled na ovo pitanje, kazuje da bi dvojbe oko naglasaka moglo i trebalo biti samo u lokativu ali ne i u drugim padežimma. Prema tomu:
Ősijēk, Ősijēka, Ősijēku, u Ősijéku, Ősijēkom
Svojim naglasnim obilježjima Osijek pripada naglasnoj skupini onih dvosložnih imenica koje u nominativu jednine imaju prvi slog kratak i naglašen , drugi slog dug i nenaglašen, a kojima se samo u lokativu jednine osnovni naglasak može preinačiti (promijeniti mjesto, duljinu i ton). Toj bi naglasnoj skupini pripadale i imenice oblik, pogled, korak… Prema tome, u naglasnoj sklonidbi jednine navedenih imenica naglasak mogao preinačiti samo u lokativu, a preinaka bi bila neistoslogovna: osim promjene duljine i tona, mijenja se i slog koji nosi naglasak.
N Ősijēk, Őblīk, Pőglēd, Kőrāk G Ősijēka, Őblīka, Pőglēda, Kőrāka D Ősijēku, Őblīku, Pőglēdu, Kőrāku L Osijéku, Oblíku, Poglédu, Koráku
Prikazana naglasna sklonidba temeljena je na starom jezičnom i normativnom pravilu koje je već pomalo daleko od suvremenog standardnog jezika, pa suvremene gramatike dopuštaju i u lokativu isti naglasak kao i u svim drugim padežima.
L Ősijēku, Őblīku, Pőglēdu, Kőrāku
*spikeri hrvatskog radija Bjelovar i Koprivnica Bosni i Hercegovini Brisbane Bruxelles Čakovec Dubrovnik Nehrvatska Iz Rusije Iz Sarajeva
*spikeri hrvatskog radija Jadranu Karlovac Katar Knin Krapina Kutjeva Mali Lošinj Metković
*spikeri hrvatskog radija Moskva Njemačka Ogulin Osijek Palagruža Pazin Ploče Podno Velebita
*spikeri hrvatskog radija Požega Prag Pula Rijeka Sisak Sjedinjenih Država Slavonski brod Slovačka
*spikeri hrvatskog radija Slovenije Sljeme Šibenik U Ateni U Dalmaciju U Gospiću U Perthu U Splitu
*spikeri hrvatskog radija U Zadru Virovitica Vukovar Zavižan
Literatura: R. L. Trask, “Lingvistički pojmovi”, šk 2005. V. Anić, “Rječnik hrvatskog jezika”, Novi Liber 1998. M. Lončarić, “Časopis za kult. hrv. knjiž. jezika”, HFD, 1978. S. Ham, “Časopis za kult. hrv. knjiž. jezika, HFD
FIN:)
