Sarajevo.docx

  • Uploaded by: Dunja Lukic
  • 0
  • 0
  • December 2019
  • PDF

This document was uploaded by user and they confirmed that they have the permission to share it. If you are author or own the copyright of this book, please report to us by using this DMCA report form. Report DMCA


Overview

Download & View Sarajevo.docx as PDF for free.

More details

  • Words: 2,149
  • Pages: 7
FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA SCENSKA ARHITEKTURA, TEHNIKA I DIZAJN 2018.god NOVI SAD

SEMINARSKI RAD „Metak koji je promenio istoriju“

Predmet: Dizajn Scene 4 Profesor: dr. Mia David Zarić Student: Dunja Lukić

Sarajevo. 28.jun 1914. Dan je sunčan i topao, iako je pre toga bilo kišovito i oblačno. 9:42 Na železničku stanicu u Sarajevo stiže austrougarski prestolonaslednik, Franc Ferdinand i njegova supruga Sofija, sa svojom svitom. 10:07 Kreće povorka od šest automobila, put sarajevske većnice, duž severne obale reke Miljacke. U prvim kolima se vozio gradonačelnik Ćurčić, a u drugim kolima su bili general Poćorek, Franc Ferdinand i Sofija. Auto ima otvoren krov, uz razlog da “narod vidi svog budućeg vladara”. Ruta povorke je odavno poznata, čak je i u novinama objavljena. 10:15 U blizini mosta Ćumurije, Nedeljko Čabrinović istupa iz mase ljudi i nespretno baca bombu, koja se odbija od prestolonaslednikovo auto. Bomba ranjava 14 ljudi, medju njima i pukovnika Mericija Nedeljko istog trenutka stavlja cijanid u usta i skače u Miljacku. Policija ga hvata, a otrov ne deluje. Uznemirena povorka se upućeje ka većnici. Ferdinand insistira da poseti ranjenog pukovnika u bolnici. Svi pristaju. Povorka kreće opet. Vozač neobavešten o promeni rute, skreće u ulicu Franje Josipa. Stvara se gužva, automobile kreće u rikverc. Staje na trenutak. Gavrilo Princip koji se nalazio par metara od automobile, vadi pištolj i puca. Prvi I drugi metak su završili u Ferdinandovom vratu. Treći namenjen za Poćoreka, završava u Sofijinom abdomenu. Uznemirena masa ljudi kreće da linčuje Gavrila, dok se povorka sada već ubrzano kreće. Ferdinand i Sofija umiru. Rat može da počne. Marsej. 9.oktobar 1934. 13:00 Vlada Černozemski I Mijo Kralj kreću iz Eks an Provansa autobusom za Marsej. 14:00 Kralj Aleksandar I Karađorđević razaračem ”Dubrovnik” prilazi francuskom kopnu. Silazi u kabinu da se spremi, oblači admiralksu uniformu. 14:20 Černozemski i Mijo stižu u Marsej. 15:35 Kralja u Staroj luci dočekuju ministri Bartu i Pijetri. 16:00 Svečana kolona kreće Avenijom Kanebijer ka Berzi. Automobil, otmeni delaž, ima otvoren krov uz objašnjenje da kralj ne sme da se sakrije, i da “narod mora da vidi kralja”. Automobil ne može da postigne veću brzinu od 20km na sat. 16:10 Automobil stiže do Berze. Iz mase ljudi istrčava omanji čovek, kličući “Živeo kralj”. Skače na paputčicu automobila i počinje paljbu na kralja Aleksandra. Pogodjen je I minister Bartu. Vozač jednom rukom drži volan a drugom pokušava da uhvati ubicu. Černozemski i dalje stoji na papučici automobile. Potpukovnik Piole na konju prilazi i udara ubicu sabljom. Policajci pritrčavaju i pucaju. Atentator je pogođen u glavu. Telo mu pada na put, a razjarena masa ljudi gazi krvavo telo. 16:15 Ministar Jevtić pokušava da otkopča mundir. Okolo je užasna vika i panika. Kralju kreće krv na usta.

16:45 Lekari zvanično saopštavaju- Kralj Aleksandar I od Jugoslavije je mrtav. Dalas. 22.novembar 1963. 7:23 Li Harvi Osvald odlazi na posao kao i svakog dana, sa svojim kolegom. Kolega ga pita za veliki umotani paket u njegovim rukama. Osvald mu odgovara da su to zavese za kuću. 11:30 Džon F. Kenedi i Džeklin Kenedi sleću na aerodrome “Love Field”. Dočekuju ih novinari i građani Dalasa. 11:45 Kenedijevima se pridružuje Džon Konali i njegova žena Neli. Povorka kreće. Auto u kojima su Kenedijevi je otvoren. 12:00 Povorka se kreće kroz kroz centar Dalasa. Broj ljudi koji su došli da pozdrave Kenedija prelazi 150.000 . 12:29 Neli Konali se okreće ka Kenediju i izgovara: “Gospodine predsedniče, ne možete reći da vas Dalas ne voli” 12:30 Pucanj.

1

2

3

Kroz svetsku a i našu istoriju provlači se pitanje, ko zapravo menja tok istorije. Da li su to vladari, vojskovođe, moćni ljudi ili su to obični mali ljudi koji iskoriste pravo mesto i pravi trenutak. Da li je dovoljno da jedan obični seljak uzme pištolj i upuca svog kralja ili predsednika? Šta to govori o državi, i stanju u njoj? Stari rimljani su imali jednu čudnu reč koja se mogla prevesti kao plamen straha i kob smrti. Atentat!

Atentat je fenomen zločina, koji se dešava bez imalo pokajanja i griže savesti. To je greh protiv interesa države i pucanj u nju samu. Atentate možemo da shvatimo kao poteze pijuna od strane ljudi iz senki, kao potez jednog pojedinca, ili ono što je meni najdirljivije, kao krik za slobodom. Tako dolazimo do ključa ove teme: kako samo par sekundi može da preokrene svet. Kako jedan metak može da započne rat. Sva tri atentata su prilično dramatična, i rekla bih isplanirala do najsitnijih detalja. To nam govore informacije da su Gavrilo i Nedeljko imali sa sobom još četiri druga, spremna da pucaju. Vlada Černozemski i Mijo Kralj su dan pre ubistva, posetili tu Aveniju i kao pravi glumci “odigrali probu” i dogovorili se gde će koji da stoji i šta ako ne uspeju. Li Harvi Osvald je sredio sve moguće alibije, i tog dana najnormalnije otišao na posao. Nama danas iz ove pozicije ovi detalji deluju prilično jezivi, znajući posledice tih događaja. Nema sumnje da su sva tri događaja poslužila kao inspiracija brojnim rediteljima, piscima, slikarima.

4

5

6

Počnimo od prvog atentata. Danas se mnogo spekuliše da je “Mlada Bosna” bila unajmljena od strane Nikole Pašića, Apisa i “Crne ruke”. Sklona sam verovanju da je to bio čin grupe mladih, neiskusnih ljudi koji nisu znali šta rade niti šta će atentat prouzrokovati. Ideje o atentatu kreće još 1912.godine kada mladi Garvilo Princip, Nedeljko Čabrinović i Trifko Grabež imaju po 17 godina. Do 1914. godine oni su već razvili plan o atentatu u najsitnije detalje. Bombe i oružje su doneli iz Srbije, Gavrilo, Nedeljo i Trifko. Uz to su doneli i cijanid koji bi popili nakon izvršenog dela. Čitavu akciju olakšava to što je u novinama izašla tačna putanja kretanja kolone. Imali su vremena da se rasporede po Obali. Drama kreće da se odvija sa Nedeljkom Čabrinovićem. Momak naprasite naravi, koji je u svim situacijama vrlo impulsivno i burno reagovao. Reakcija nije zaostala ni tog 28.juna. Nakon što su njegova dva druga Mehmedbašić i Čubrilović propustila šansu da se upišu u istoriju, Nedeljko preuzima tu ulogu u sebe i baca bombu kao znak želje za slobodom svog naroda. Igrom okolonosti, bomba ne pogađa cilj, a Nedeljko kao ranjeni ponosni orao, stavlja cijanid u usta i skače u Miljacku. Za potrebe dramatike i naglašavanja scenskog, moram napomenuti činjenicu da je Miljacka duboka svega 2 ili 3m, davljenje u njoj je gotovo nemoguće. Kolona sa Francom Ferdinandom odlazi sa mesta nesreće, i tu se prvi čin završava. Zavesa se na kratko spušta. Gavrilo i drugovi gube nadu, gotovo su se svi razbežali. Gavrilo se zadržava u okolini, odlazi do obližnje radnje, gotovo uveren da im je akcija propala. Međutim počinje opet komešanje naroda, kolona se vraća. Gavrilo izlazi na ulicu Franje Josipa, staje na ćošak i posmatra. Vozač je pogrešno skrenuo, kolona kreće u rikverc. Odjednom Gavrilo se našao oči u oči sa Franc Ferdinandom. Dovoljno je blizu da ne propusti ovu šansu, vadi pištolj i puca sasvim mirno. Scenski posmatrano ovo je perfektan trenutak, mnogo slučajnosti i grešaka u ovom trenutku su nam donele fantastične scenske slike, koje danas mnogi koriste za inspiracije.

Možemo i da govorimo i o faktoru sreće, jer šta bi bilo da je Principu, Černozemskom ili Osvaldu zakočilo oružje. Vrlo verovatno bi svet bio drugačiji da se barem jedan od ovih atentata nije dogodio. Pucanj u krunisanu glavu nosi u sebi rušenje aure nedodirljivosti. Ubistvo kralja Aleksandra Karađorđevića u Marseju 9.oktobra 1934., bilo je komentarisano kao pucanj u srce Evrope. Sasvim sigurno je sa ovim atentatom unet novi stepen uznemirenja i nesigurnosti. Za razliku od sarajevskog atentata, za marsejski atentat znamo sa sigurnošću ko ga je organizovao i sa kojim ciljem. Ljudi su komentarisali da kroz dugo vreme nijedan čovek na Balkanu neće biti u stanju da zameni kralja Aleksandra. Ta izjava se ispostavila kao proročka. Ovim atentatom kraljevinu je sačekala politička giljotina građanskog rata, što je bio i cilj atentatora. Vlada Černozemski ( pravo ime Vladimir Georgiev Kerin) bio je superubica iz redova VMRO, koga su angažovali Dida Kvaternik i Ante Pavelić. U ovom atentatu uočavamo isti patern kao i iz Sarajeva. Atentatori su u novinama našli informaciju kako će se povorka kretati. Tu dolazimo do pitanja, kakvu ulogu igraju mediji, da li je to namerno urađeno. U tom slučaju, svaki obični građanin može i ima pravo da se ustane protiv države i svog vladara. Dan uoči dolaska kralja, Vlada Černozemski i Mijo Kralj ispituju teritoriju, prelaze peške celu putanju kojom će se sutardan kretati kralj Aleksandar. Kao dve iskusne ubice biraju mesto sa kog je najbolje da pogoed kralja, a zatim sasvim šizofreno, oni kao najnormalniji ljudi odlaze u prodavnicu i kupuju suvenire za svoje najbliže. Zatim odlaze u hotel, čiste revolver i odlaze na spavanje. Da bi se dobilo na dramatičnosti događaja iznosim sledeću stvar, a to je da su francuske i kraljeve obaveštajne službe znale da će se dogoditi atentat. U trenutku dok se povorka sa kraljem kretala, a Černozemski i Mijo strpljivo čekali među masom ljudi, tajni agenti su tragali za njima. Pri tom je iznet aspurdan komentar komesara Kalsa “Pokušaće atentat, svakako. Ne znamo samo kako će bizi izvršen bombom, revolverom, nožem?” Sam kralj je upozoren na mogućnost atentata, ali on tu ideju mirno odbija i povorka može da krene. Černozemski stoji sasvim miran, ništa ga ne zanima i ništa ga se ne tiče. Način na koji je Černozemski izvršio ovaj atentat je perfektan, i savršen scenski momenat. Način na koji se on probija kroz masu ljudi, pritrčava kolima, viče “Živeo kralj”, skače na papučicu automobila, drži se jednom rukom za vrata auta, a drugom puca u kralja, svaki holivudski reditelj bi mu pozavideo na nivou dramatičnosti i akcije. Mnogi su ga nazivali “čovek mačka” zbog poteza koje je izveo. Upravo ti pokreti čoveka mačke odveli su Balkan u nepovratnu propast. 22.novembra 1963.godine Džon F. Kenedi se uputio u Dalas u Teksasu, kako bi pripremio teren za izbore koji su trebali da se održe sledeće godine, sve to iz razloga što u Teksasu nije bio popularan. Plan za svečanu povorku je izabran danima ranije. Izabran je put gde ljudi mogu najbolje da vide svog predsednika. Naravno plan je kao i u prva dva primera, iznet javno. Povorka se sastojala od tri automobile, u drugom su bili Džon i Džeklin Kenedi, guverner Džon Konali i žena mu Neli Konali, i vozač koji je bio agent Bil Grir i Roj Kelerman. Predsedniku Kenediju se obraća Neli rečima “Gospodine predsedniče, ne možete reći da vas Dalas ne voli” na šta joj on upućuje svoje poslednje reči “Ne, stvarno ne mogu”. Auto skreće u Elm ulicu i kreće paljba iz nepoznatog pravca. 80% ljudi je čulo samo tri pucnja. Zanimljivo je da ljudi nisu reagovali na prvi pucanj, za koji su mnogi pomislili da je u pitanju motor automobile. Zapravo je zadatak za atentatora bio veoma lagan, jer se auto kretao brzinom od 11,2 km na sat. Za samo par sekundi ispaljeno je nekoliko metaka, od kojih je najsmrtonosniji za Kenedija, bio metak u glavu, gde su mu po priči očevidaca, počela da curi krv iz glave i da se vide fragmenti lobanje i mozga. Jedna od najezivijih scena je svedočenje Džeki Kenedi, koja je izjavila da je dodirivala lobanju i mozak svog muža. Ovaj atentat je zauvek ovekovečen jer je masa ljudi sve to fotografisala. Kenedi u jednom trenutku maše ljudima, a u drugom se drži za vrat gde je završio prvi metak. Meci su došli sa tri različite strane.Da li je neko još pomagao Li Harvi Osvaldu, nikad nećemo sazanti. Ono što je sigurno ovaj čin je poslao Ameriku u Vijetnam, a ostalo je istorija.

7

8

9

Važno je naglasiti sličnost sva tri atentata. U sva tri slučaja obaveštajne tajne službe su znale za atentat, “ubijeni” je bio upozoren. “Ubijeni” se vozi u autu sa otvorenim krovom, iako je prethodno raspravljano da li to tako treba da bude. Obrazloženja su bila uglavnom da narod treba da vidi vladara. U sva tri slučaja unapred je bila objavljena putanja kojom će se kretati povorka. U sva tri slučaja , ubice nisu dovoljno dugo poživele da objasne svoje postupke. Ili se neko pobrinuo da tako bude. Sasvim sam sigurna da nijedna pojava i događaj u svetu nije tako dramatični kao atentat. Dogodi se iznenada, a posle saznamo da se razvijao planski i u tajnosti. Patern je isti, tajanstveni nalagodavac, zločinački isplanira svaku pojedinost ili je to u njegovo ime i za njegov račun učinio neki “patriota”. To će po svemu sudeći ostati tajna zauvek. Ono što je sigurno, metak je ispaljen, istorija je promenjena.

Korišćena literature: -

Ivan Kranjčević “ Uspomene jednog učesnika u sarajevskom atentatu” V.K. Volkov “Ubistvo kralja Aleksandra” Nikola B. Milovanović “Od marseljskog atentata do trojnog pakta” Simo C. Ćirković “Balkanski atentati” Gajić Vesna “Život i smrt pred kamerama”

Linkovi fotografija: 1- http://www.palelive.com/wp-content/uploads/2014/05/gavrilo_princip_sarajevo.jpg 2- https://www.google.com/imgres?imgurl=http%3A%2F%2Fjadovno.com%2Fwpcontent%2Fuploads%2F2017%2F10%2FAtentat_na_kralja_Aleksandra.jpg&imgrefurl=http%3A% 2F%2Fjadovno.com%2Fsutra-83-godine-od-ubistva-kraljaaleksandra%2F&docid=VgdBfTVUgZeiuM&tbnid=aOMmOG9aekFawM%3A&vet=10ahUKEwj7lKa Ck9vbAhXIJlAKHX6CClUQMwg5KAMwAw..i&w=1456&h=1077&bih=710&biw=1536&q=ubistvo% 20kralja%20aleksandra&ved=0ahUKEwj7lKaCk9vbAhXIJlAKHX6CClUQMwg5KAMwAw&iact=mrc &uact=8 3- https://www.google.com/imgres?imgurl=https%3A%2F%2Fi1.wp.com%2Ftheduran.com%2Fwpcontent%2Fuploads%2F2017%2F10%2FJohn-F.Kennedy.jpg%3Ffit%3D730%252C482&imgrefurl=http%3A%2F%2Ftheduran.com%2Fcia-urgespotus-trump-to-delay-release-of-3000-never-before-seen-documents-on-assassination-of-johnf-kennedy%2F&docid=vEuLlbSovNMpM&tbnid=bYdkOLiqv7gPrM%3A&vet=10ahUKEwjw07bSktvbAhUCK1AKHWKDDVoQMwgyKAU wBQ..i&w=730&h=482&bih=710&biw=1536&q=john%20f%20kennedy%20assassination&ved=0 ahUKEwjw07bSktvbAhUCK1AKHWKDDVoQMwgyKAUwBQ&iact=mrc&uact=8#h=482&imgdii=ziz x8EmFHFZrDM:&vet=10ahUKEwjw07bSktvbAhUCK1AKHWKDDVoQMwgyKAUwBQ..i&w=7 4- https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d4/Gavrilo_Princip%2C_prison%2C _infobox_crop.jpg/220px-Gavrilo_Princip%2C_prison%2C_infobox_crop.jpg 5- https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/09/Chernozemski.jpg/220pxChernozemski.jpg 6- https://www.biography.com/.image/t_share/MTE5NDg0MDU1MDkxNDQ3MzEx/lee-harveyoswald-9430309-1-402.jpg 7- http://24sata.info/thumbnail.php?file=news/2014/Juli/Franz_Ferdinand_sarajevo_307291840.j pg&size=article_large 8- http://2.bp.blogspot.com/-6QPtL-JqZ8Y/VIP2GTkduI/AAAAAAAAARE/j2QDl7Fny3M/s1600/9802133912111121.jpg 9- https://thecuriousastronomer.files.wordpress.com/2013/11/20131115-121421.jpg

More Documents from "Dunja Lukic"

Milica 2.docx
December 2019 10
Djurdjina-samardzic.docx
December 2019 4
Prolog.docx
December 2019 5
Mahmut.docx
December 2019 10
Sarajevo.docx
December 2019 10
Medenica-djina.docx
December 2019 2