Prikaz Krize U Hrvatskoj

RUJAN 2007.

LISTOPAD 2007.

STUDENI 2007.

14.09. Britanska financijska institucija Northern Rock traži pomoć Bank of England - prvi signal da je financijska kriza stigla u Europu

9.10. Dow Jones na 14.164 bodova, najvišoj razini ikada zabilježenoj

13.11. Prognoza HNBa: rast BDP-a od oko 5% u 2008., s uključenim rastom osobne potrošnje od oko 4%

PROSINAC 2007.

SIJEČANJ 2008.

VELJAČA 2008.

OŽUJAK 2008.

TRAVANJ 2008.

22.01. Američka središnja banka The Federal Reserve 10.02. HNB plafonira spustila diskontnu nominalni tečaj na 7,35 kamatnu stopu za 75 kuna za jedan euro baznih bodova što je najveći rez u dva desetljeća 17.02. Zbog duga središnjoj banci od 25 mlrd funti posuđenih od rujna 2007. Velika Britanija donosi odluku o nacionalizaciji Northern Rocka

15.11. U mjesec dana 15.10. CROBEX na CROBEX pao za više 5.393 boda, najvišoj od 9% što je bio tek razini ikada početak snažnog pada zabilježenoj cijena dionica te bijega stranog kapitala

31.10. Merrill Lynch otpisala 7,9 mlrd dolara drugorazrednih hipoteka

DOLAZAK KRIZE U HRVATSKU Kada bi postojao način mjerenja najčešće korištenog pojma u određenom vremenskom razdoblju, riječ "kriza" bi u Hrvatskoj 2009. godine zasigurno našla svoje mjesto negdje na vrhu. Je li kriza postojala otprije, došla izvana ili je nastala iz postojeće strukture nećemo saznati iz ovoga postera. Ali da je tijek značajnih i zanimljivih događaja ovdje prikazanih utjecao na popularnost tog pojma sasvim je neosporno. Međunarodna kreditna kriza, prezadužena i visoko eurizirana hrvatska ekonomija kao i rast stope rizika na srednje i istočnoeuropske zemlje izazvali su lančanu reakciju koja je poduzetnike, građane i nositelje ekonomske politike dočekala nespremnima. Kriza je vrlo složena pojava, i o njoj svatko s pravom ima svoje mišljenje. Stoga ovaj jednostavan prikaz prati tek njezine najočitije manifestacije.

SVIBANJ 2008.

LIPANJ 2008.

SRPANJ 2008.

KOLOVOZ 2008.

RUJAN 2008.

Kako je pad Lehman Brothersa srušio povjerenje ulagača i izazvao bijeg kapitala i iz naše zemlje Nakon što je davanjem državnih jamstava Vlada SAD-a spasila Bear Stearns, Fannie Mae te Freddie Mac istu pomoć nije bila voljna dati investicijskoj kući Lehman Brothers. Ogromni gubici koji su na koncu kuću doveli do bankrota bili su rezultat oklada na vrijednosnice koje su osigurane hipotekama, financijske izvedenice koje su od početka 2007. godine u samome središtu kreditne krize. Bankrot 150 godina stare investicijske kuće koja je zapošljavala 26.000 ljudi bio je najveći u američkoj povijesti i označio je prekretnicu u nečemu što se do tada nazivalo kreditnom krizom. U nekoliko dana nakon 15. rujna 2008. dionička tržišta duboko su potonula i pokrenula val nepovjerenja kod ulagača i potrošača. Negativan dojam s američkih tržišta brzo se prenio i na Europu gdje su dionički indeksi reagirali vrlo slično onima u SAD-u. Gotovina je brzo postala najtraženija "roba" i tražio se izlaz iz iole rizičnije imovine. Uslijedio je bijeg kapitala koji je najviše zahvatio tranzicijske zemlje s visokim inozemnim dugom i deficitom vanjskotrgovinske bilance. Donji grafikon prikazuje kretanje razlike prinosa na državne obveznice odabranih tranzicijskih zemalja i prinosa na obveznice ministarstva financija SAD-a. Prikazani indikator mjera je rizika na neku zemlju i možemo vidjeti da je nakon propasti Lehman Brothersa, rizik ubrzano počeo rasti.

PROSINAC 2008.

13.11. Ministar 30.09. Irska vlada daje 17.10. Prognoza HNBjamstvo za depozite a: gospodarski rast u financija Ivan Šuker banaka u nacionalnom 2008. iznosit će oko najavio uravnotežen vlasništvu 3,5% proračun u 2009.

20.11. Stopa obvezne pričuve banaka 15.10. Sabor izglasao smanjuje se sa 17 na povećanje iznosa 14%, čime se osigurane štednje sa bankovnom sustavu 100 na 400 tisuća kuna osigurava dodatna likvidnost od oko 8,4 milijarde kuna

Hrvatska

15.09.2008.

Poljska

5.000

20.11. Izjavom «u 17.10. Osnovan interventni fond za banani smo» premijer investicijske fondove Sanader javno priznao od 150 milijuna kuna da je Hrvatska u krizi

Rumunjska

4.000 Vlada i fiskalna politika

Monetarna politika

KRONOLOGIJA KRIZE U HRVATSKOJ rujan 2007. - listopad 2009. Ekonomski indikatori

Inozemstvo

VELJAČA 2009.

OŽUJAK 2009.

TRAVANJ 2009.

23.01. Da bi 10.02. Predsjedništvo HDZ-a odbacilo 10.03. DZS: u siječnju stabilizirala tečaj kune, antirecesijske mjere pad industrijske HNB je intervenirala Ekonomskog instituta koje proizvodnje od 14,1% na deviznom tržištu su obuhvaćale smanjenje u odnosu na siječanj kupivši od banaka državnih izdataka i 2008. približno 2,43 ukidanje zabrane rada milijarde kuna nedjeljom

3.000

17.10. Čelnici zemalja Europske Unije 26.11. Na redovitoj dogovorili zajednički obratnoj repo-aukciji plan spašavanja u HNB odbila sve vrijednosti od 2,7 ponude banaka trilijuna dolara

Hrvatska narodna banka obranila stabilnost tečaja HRK/EUR...

SVIBANJ 2009.

LIPANJ 2009.

SRPANJ 2009.

17.05. Održani lokalni izbori

17.03. Standard&Poor's smanjio Hrvatskoj kreditni rejting sa BBB+ na BBB

29.06. DZS: u prvome kvartalu 2009. izvoz pao za 14,1% u odnosu na isti kvartal 2008.

20.09. Bonitetna kuća Dun&Bradstreet snizila je kreditni rejting Hrvatskoj s prijašnjih DB3c na Db3d

28.05. Ministarstvo financija izdalo euroobveznicu u iznosu od 750 mil. eura uz kamatnu stopu od 6.5%, s dospijećem u 2015. godini

11.07. Izglasan drugi rebalans proračuna kojim se odustaje od besplatnih udžbenika i prijevoza za učenike, dužnosničke mirovine smanjene za 10, a plaće za 5% 31.07. Uveden krizni porez na primitke veće od 3.000 kuna, povećan PDV na 23%, uvedena naknada od 6% na prihode od SMS i MMS poruka

Jednotjedni ZIBOR

RUJAN 2009.

LISTOPAD 2009.

25.09. DZS: u drugome kvartalu 2009. BDP pao za 6,3% u odnosu na isti kvartal 2008.

ožujak 2009.; 38,1%

studeni 2008; 19,5%

30.03. Sabor izglasao prvi od tri ovogodišnja rebalansa proračuna

Posrnuće američkog diva Lehman Brothersa uzburkalo je tržišta kapitala koja su se do kraja 2008. godine u većini srednje i istočnoeuropskih zemalja ispuhala. Prema podacima hrvatske središnje banke pad vrijednosti financijske imovine u 2008. godini iznosio je oko 47 mlrd kuna, a val rasprodaje Hrvatsku je najsnažnije zahvatio krajem 2008. i početkom 2009. godine. Bijeg iz domaće financijske imovine uglavnom je išao u smjeru kupnje strane valute, najčešće eura, pa su pritisci na rast tečaja HRK/EUR bivali sve jači. HNB-ov plafon od 7,35 kuna za jedan euro tek kratkoročno nije izdržao da bi ga nizom mjera središnja banka vrlo brzo vratila u zacrtane okvire. Pod utjecajem povećane potražnje za devizama, tečaj kune deprecirao je za 4,2% od rujna 2008. do kraja prvog tromjesečja 2009. godine, ali su ga slabljenje deprecijacijskih očekivanja i inozemno zaduživanje države vratili u granice stabilnosti.

…i uznemirila tržište novca istisnuvši kunsku likvidnost

31.03. U prvome kvartalu 2009. godine središnja se država neto zadužila na domaćem tržištu za 10,5 mlrd kuna

veljača 2009.; 7,43

HRK/EUR

Jačanje potražnje za eurima primoralo je banke da pribave potrebne devize prodajom kuna središnjoj banci na nekoliko deviznih intervencija organiziranih krajem prošle i početkom ove godine. Takav slijed događaja sve je više crpio devizne rezerve HNB-a, ali i zalihe domaće valute na novčanome tržištu. Nakon što je tečaj nastavio klizati prema neželjenim razinama, HNB se okrenuo istiskivanju ponude kuna kroz smanjivanje odobrenih količina na tjednim obrnutim repo aukcijama što je konačno dovelo do rasta kratkoročnih kamatnih stopa. Vrhunac porasta kamatnih stopa dogodio se početkom ožujka 2009. kada je tjedni ZIBOR skočio na 38,1%. Ipak, drugo, a posebno treće tromjesečje 2009. donijeli su stabilizaciju i tečaja i kratkoročnih kamatnih stopa.

rujan 2008.; 7,13

2.000

27.11. Održana prva 27.10. HNB deviznom sjednica Ekonomskog intervencijom šalje vijeća - predložen nulti poruku da neće deficit proračuna u tolerirati špekulacije s 2009. i zamrzavanje tečajem plaća u javnome sektoru

KOLOVOZ 2009.

6.10. Putem devizne 14.05. Prognoza HNB1.07. Premijer Ivo 27.08. Najavljeno 11.09. Kosor-Pahor intervencije HNB od a: pad BDP-a u 2009. 29.06. DZS: u prvome Sanader dao proširivanje osnovice 3.04. Nezaposlenost u sporazumom banaka kupila 154 kvartalu 2009. BDP iznenadnu ostavku, a iznosit će oko 4%, a kriznog poreza na SAD-u u ožujku dogovorena deblokada milijuna eura čime pao za 6,7% u odnosu realno smanjenje Vladu preuzela primitke od porasla na 8,5% hrvatskih pregovora nastavlja politiku domaće agregatne na isti kvartal 2008. potpredsjednica Vlade samostalnih djelatnosti oko ulaska u EU održavanja stabilnosti potrošnje za 5 do 6% Jadranka Kosor i ostale primitke tečaja

20.02. Nakon što je 10.11. Prognoza 23.03. Vlada 30.01. Ekonomski potpredsjednika Vlade 31.12. Deficit 10.10. Dow Jones tražila pomoć MMF-a i dogovorila 6-postotno 29.09. Senat SAD-a institut Zagreb objavio Damira Polančeca: konsolidirane opće indeks završava EU u iznosu od 7,5 smanjenje plaća glasovao protiv 700 da je Hrvatska ušla u najgori tjedan u svojoj 4,5% rasta BDP-a u države u 2008. godini mlrd eura latvijska državnim mlrd dolara vrijednog recesiju te najavio pad 2009., uz rast povećan sa 1,8% na povijesti, s padom od vlada Ivarsa službenicima, a javnim plana spašavanja BDP-a od 1,4% u investicija u 2,5% BDP-a 22% Godmanisa dala službenicima to je 2009. infrastrukturu ostavku učinjeno jednostrano

Mađarska

CROBEX

7.12. Slovenija blokirala Hrvatskoj otvaranje novih poglavlja s EU

SIJEČANJ 2009.

2.01. Devizni dio 4.02. Stopa minimalno obvezne pričuve koji potrebnih deviznih se izvršava u kunama 9.03. CROBEX na potraživanja banaka podignut s 50 na 75% 1.263 boda - pad od smanjena sa 28,5 na čime su se kunske 77% u odnosu na vrh 25%, čime se obvezne pričuve iz listopada 2007. oslobodilo 840 mil. povećale za oko 5,8 eura mlrd kuna

25.09. Radi suzbijanja 20.02. HNB oslobodila 26.01. Globalna kriza 1,25 mlrd eura inflacijskih pritisaka 10.10. Mađarska 7.11. Prognoza HNB- 19.12. Bank of Japan izaziva financijski povećanjem dopuštene gotovina u blagajni forinta pala za 10% te a: gospodarski rast u spustila referentnu kolaps Islanda, a otvorene devizne pozicije isključena iz obvezne prisilila vladu na 2009. iznosit će najviše kamatnu stopu na islandska vlada postaje banaka nakon smanjenja pričuve čime je iz traženje pomoći MMFstope min. potrebnih 0,1% 2% prva politička žrtva sustava povučeno 2,6 a i EU deviznih potraživanja s 25 krize mlrd kuna na 20%

Razlike prinosa na državne obveznice odabranih tranzicijskih zemalja i prinosa na obveznice ministarstva financija SAD-a

vrh- 15.10.2007., 5.393

STUDENI 2008.

16.09. Nakon pada 10.10. Ukinuta kreditnog rejtinga, granična obvezna Vlada SAD-a pomaže pričuva čime je 7.11. SAD objavljuje gubitak od 240.000 AIG-u (najvećoj bankama na američkoj radnih mjesta u raspolaganje vraćeno listopadu osiguravajućoj kući) približno 355 milijuna zajmom od 85 mlrd eura i 129 milijuna dolara dolara

Bugarska

Litva

LISTOPAD 2008.

3.10. Senat SAD-a 5.12. Vlada Saboru prihvaća izmijenjeni 11.07. Nafta 14.08. DZS: u srpnju 15.09. Bankrot 4.11. Barack Obama uputila prijedlog plan spašavanja. Cilj dosegnula najvišu 2008. rast indeksa Lehman Brothersa bio izabran za 44. državnog proračuna s plana je cijenu u povijesti, čak potrošačkih cijena je okidač za širenje predsjednika deficitom od 1,6% dokapitalizacija banaka 147,27 dolara po iznosio 8,4% u odnosu globalne financijske Sjedinjenih Američkih BDP-a na razini kroz otkup barelu na srpanj 2007. krize Država konsolidirane opće drugorazrednih države pozajmica

13.05. The Financial Times objavio da su banke diljem svijeta od siječnja 2007. otpisale 450 mlrd dolara

dno nakon vrha iz listopada 2007.- 9.03.2009., 1.263 Izradila: Marina Tkalec