Novine Berket

  • Uploaded by: Jasmin
  • 0
  • 0
  • May 2020
  • PDF

This document was uploaded by user and they confirmed that they have the permission to share it. If you are author or own the copyright of this book, please report to us by using this DMCA report form. Report DMCA


Overview

Download & View Novine Berket as PDF for free.

More details

  • Words: 13,805
  • Pages: 24
NOVINE NEZAVISNE LISTE

novine se tiskaju na recikliranom papiru

izborne novine / broj 1 / travanj 2009.

Josipa Berketa

2 | VRIME JE ZA BOLJE SADRŽAJ: Josip Berket poručuje: Zaslužujemo više i bolje

2

Berket predstavlja kandidate te objašnjava zašto ne koalira Jamstva poštenog vladanja

Razgovor s Darkom Varnicom, kandidatom za predsjednika gradskog vijeća Kaštela: Nitko nema pravo zanemarivati svoje obveze

4

Predstavljamo Marinku Parčina, kandidatkinju za zamjenicu gradonačelnika: Sudite prema djelima

5

Marin Kovačev, kandidat za zamjenika gradonačelnika: Nova zgrada policijske uprave

6-7

Josip Berket, nezavisni kandidat za gradonačelnika Kaštela: Članove svoje uže obitelji neću zaposliti na funkcijama koje se plaćaju iz gradskog proračuna

IZ GLASA KONCILA:

IZNIMNA VAŽNOST PREDSTOJEĆIH IZBORA PREDSTOJEĆI IZBORI, bez obzira na to što su samo lokalni, imaju iznimnu važnost te su osobit izazov za vjernike katolike. Lokalni izbori, koji će se održati u nedjelju 17. svibnja, u tom su smislu prvi put bitno povoljniji jer će građani određene lokalne jedinice izravno birati načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike i moći će ih na referendumskom izjašnjavanju i opozvati ako ne budu zadovoljni njihovim radom i zalaganjem. Naime, s predstojećim lokalnim izborima počinje novo razdoblje u promišljanju o samim kandidatima koji će izići na izborni brisani prostor. Dok je dosad redovito naglasak bio na političkim strankama te je zbog toga bilo moguće da napreduju samo oni koji se odlikuju svojom stranačkom poslušnošću, odsad se naglasak sa stranaka pomiče na konkretne osobe te odjednom postaje važno tko su one i kakve su one u svakom pogledu. Može se reći da će predstojeći lokalni izbori prvi put stvarno zaustaviti dosad u svim političkim strankama cvatuću negativnu kadrovsku selekciju, tj. guranje naprijed podobnih i poslušnih bez obzira na njihove (ne)sposobnosti i natjerati stranke da biraju za svoje kandidate što kompetentnije i što kompletnije osobe. Naime, sudjelovanje na izborima dosad je u biti značilo tek mogućnost skidanja vladajuće stranke ili koalicije s vlasti, nerijetko kao kažnjavanje za premali i često neadekvatni doprinos za opće dobro hrvatskoga društva, i dovođenje na vlast drugih u minimalnoj nadi da bi novi mogli biti bolji. Budući da je većina građana stekla dojam da se samim izborima u zemlji ništa bitno ne mijenja, sve je više građana koji i ne žele sudjelovati na izborima. Zbog takvoga iskustva velika je opasnost da bi mnogi hrvatski građani mogli podcijeniti važnost i predstojećih lokalnih izbora koji su prvi put drugačiji i obećaju više od svih dosadašnjih. Don Ivan Miklenić, Glas Koncila, 19.4.2009.

HOĆE LI PRESTATI POSLUŠNIŠTVO? “NITI JEDNA POLITIČKA STRANKA u današnjoj Hrvatskoj još uvijek nije uspjela ostvariti iskorak iz mentaliteta više od 40 godina dominirajuće Komunističke partije u mentalitet suvremenih stvarno demokratskih političkih stranaka kao što su stranke u drevnim i stabilnim demokratskim društvima.” “Političke stranke moraju smoći snage i prestati poslušništvo i članstvo uzimati kao jedini kriterij za stjecanje povlastica i odgovornih funkcija u društvu”, smatra don Ivan Miklenić. Neka ne ulaze zbog povlastica “Ono što privlači ljude u stranke neka ne bude stjecanje povlastica, nego dobar i provediv program i sudjelovanje u stvarnom služenju boljitku cjelokupnoga društva. Katolici u strankama koji to ne uzmu i ne ostvaruju najozbiljnije, izdaju nažalost bit kršćanstva, bit poruke Isusa Krista, ‘koji je došao služiti, a ne da bude služen’”, zaključuje don Miklenić Don Ivan Miklenić, Glas Koncila 1. travnja 2009. godine

Životopisi

8-15 16 17

Prometni projekti: Sigurnije ceste

18

Lungomare kroz sedam Kaštela: Riva duga gotovo 20 kilometara

19

Kozjak kao Marjan: Zaustaviti daljnju devastaciju

20

Prioritet je izgradnja domova za starije: Mjesto i za one koji nisu korisnici doma

21

Projekt reorganizacije Gradske uprave: Gradski službenici moraju biti u službi svojih građana

22

Sportski klubovi

Projekt malih škola i vrtića: Škole i vrtići i sjeverno od brze ceste

“Posebnu pozornost posvetit ću podizanju životnog standarda djece, mladih i zrelih osoba. Ako je osnovna škola besplatna, onda to treba biti i vrtić u kojem pak treba biti mjesta za sve - a ne da stotinjak djece ostane neupisano. Pohađanjem škole u tri smjene, kako je to slučaj danas, djeca su unaprijed loše obilježena i postavljena u neravnopravni položaj.” JOSIP BERKET

VIJESTI:

Hari Rončević - prvi svibnja U petak, 1. svibnja, kapetan Josip Berket darovat će Kaštelanima koncert našeg sugrađanina, poznatog pjevača Harija Rončevića. Koncert će se održati u Kaštel Starom (Brce). Ulaz je slobodan.

9. svibnja - donatorska večera za izgradnju staračkog doma i vrtića U Marini Kaštela 9. svibnja održat će se donatorska večera za potrebe Zaklade Biskup Josip Lang. Naime, Zaklada Biskup Josip Lang za starije, bolesne i nemoćne financirat će gradnju doma za starije što će se graditi na zemljištu koje je Kaštelima poklonila Jela Škarica-Žikov. Na istom zemljištu planirana je i izgradnja dječjeg vrtića. Prostor za organizaciju donatorske večere ustupio je Josip Berket, odnosno njegova tvrtka Marina Kaštela koja ujedno snosi trošak organizacije večere, a donacija će se prikupiti prodajom ulaznica.

13. svibnja - koncert Trio Gušt i ribarska večer Kao dar Kaštelanima kapetan Josip Berket 14. svibnja organizira ribarsku večer uz koncert poznatog sastava za stvaranje dobrog štimunga Trio Gušt. Koncert se održava u Marini Kaštela. Ulaz, srdele i vino su besplatni.

Ivan Biluš-Gagić pristupio Nezavisnoj listi kapetana Berketa Nezavisnoj listi kapetana Josipa Berketa pristupio je Ivan Biluš-Gagić, dragovoljac i invalid Domovinskog rata. Ivan Biluš-Gagić rođen je 26. svibnja 1955. godine u Radošiću. Danas živi u Kaštel Novom, Ulica Franje Tuđmana 22. Biluš je jedan od najpoznatijih hrvatskih branitelja iz Kaštela. Nositelj je niza visokih vojnih odličja, a za svoje ratne zasluge dobio je Nagradu Grada Kaštela 1995. godine. Ivan Biluš-Gagić nakon rata nastavio je živjeti skromno te je uzoran građanin Kaštela.

Kapetan Josip Berket za gradonačelnika Kaštela | 3 Josip Berket poručuje:

Berket predstavlja kandidate te objašnjava zašto ne koalira

ZASLUŽUJEMO VIŠE I BOLJE

KANDIDATI S NEZAVISNE LISTE KOJU PREDVODI KAPETAN JOSIP BERKET I KANDIDATI ZA ZAMJENIKA GRADONAČELNIKA

Dosta je toga da netko drugi odlučuje kako u našem gradu treba biti. Split i Kaštela se trebaju zajedno razvijati, a ne da Kaštela budu šporko predgrađe Splita STANOVNICI KAŠTELA, svi mi koji smo rođeni u Kaštelima, svi mi koji smo izabrali ovaj grad za život naših obitelji, za stalan posao i budućnost naše djece zaslužujemo više i bolje. Izlaskom na izbore 17. svibnja imamo šansu za promjene koje će svima donijeti boljitak. Ljudi na našoj Nezavisnoj listi mogu vam jamčiti da će se te promjene dogoditi. Predugo u Kaštelima nema planiranog razvoja, političke podjele na lijeve i desne građanima ne koriste. O našoj sudbini moramo sami odlučiti. Dosta je toga da netko drugi odlučuje kako u našem gradu treba biti. Split i Kaštela se trebaju zajedno razviDRAGI

učenje, kako bi se i roditelji manje brinuli. Hitno moramo dovesti vodu u sve dijelove Grada. Gotovo 20.000 ljudi nema vodu, to nije jeftino, to nije lako, ali ako to nije prioritet, ne znam što je. Grad to mora podržati, legalizirati objekte i spojiti vodu. Bez plana nema razvoja, nema života. Sustav Eko Kaštelanski zaljev je pri kraju, ali je neuporabljiv bez sekundarne kanalizacije. Ne možemo više dopustiti da se po Kaštelima kopa kako komu padne na pamet. To moraju nadzirati stručnjaci koje mi imamo. Moramo riješiti i ukop željezničke pruge te dislocirati dalekovode koji prolaze kroz Grad.

Naših sedam Kaštela možemo pretvoriti u grad u kojem će biti lijepo živjeti jati, a ne da Kaštela budu šporko predgrađe Splita, što dugoročno šteti i Splitu. Mi trebamo odlučiti hoćemo li biti Velika Gorica ili Zemun. Izradnja novih vrtića i četiriju malih osnovnih škola naš je prioritet. Prije 10 godina pokrenuo sam akciju „Više veslača- manje pušača“. Danas u veslačkom, odbojkaškom i jedriličarskom klubu u Marini Kaštela brinemo o 250 djece, a sve ih je više i to me veseli. Mladima moramo pružiti najbolje uvjete za igru i

I smeće će nas zatrpati, projekt zbrinjavanja otpada ne može funkcionirati ako se otpad ne dijeli. Svako kućanstvo mora dobiti dvije kante, jednu za biološki otpad, drugu za sve ostalo smeće. Svako radno mjesto je Bogom dano, ali treba inzistirati na ekološkim standardima koji vrijede u svijetu. Svaki investitor će imati servis gradske uprave - njihovo je da investiraju i zaposle ljude, a gradske uprave da nemaju nikakvu drugu brigu.

Dugoročno, 15 kilometara kaštelanske rive netko mora osmisliti kao najvrjedniji javni prostor, a tako bi dobili na cijeni i svi dvorci koji su na toj šetnici. Vrijeme je i da Kozjak postane park-šuma, da se odrede granice gradnje i javne namjene. Moramo zaštititi Kozjak čija je vrijednost nemjerljiva jer tu su nastala brojna starohrvatska naselja. Kozjak za Kaštela mora biti kao Marjan za Split. Mnogo je posla pred nama, mi znamo kako ostvariti plan za razvoj Grada Kaštela i zajedno s vama, dragi sugrađani, poštovane sugrađanke, možemo naših sedam Kaštela pretvoriti u grad u kojem će biti lijepo živjeti. Srdačno vaš, kap. Josip Berket

Jamstva poštenog vladanja za gradonačelnika Grada Kaštela, nitko od moje rodbine neće se moći natjecati ni za jedan posao koji se plaća iz gradskog proračuna. Isto tako nitko od moje rodbine neće biti zaposlen u gradskoj upravi ni u tvrtkama u vlasništvu Grada Kaštela. Kako to ne bi bilo mrtvo slovo na papiru, potpisat ću javnobilježničku izjavu koja će me na to obvezivati. Dio svoje privatne

AKO BUDEM IZABRAN

imovine u vrijednosti od 250.000 eura založit ću kod javnog bilježnika kao jamstvo kako bi se građani koji budu oštećeni mojim „grubim nemarom“ ili „grubim propustom“ naplatili iz moje imovine. Uza sve to, nitko tko se kandidirao na nezavisnoj listi koju ću predvoditi nema nikakvu obvezu prema meni niti ja imam bilo kakvu obvezu prema bilo kojem kandidatu.

KAO ŠTO JE OTPRIJE poznato, kapetan duge plovidbe Josip Berket, vlasnik Marine Kaštela, tvrtke Bav adria i Marinconsalt, rođeni Kaštelanin, nezavisni je kandidat na predstojećim lokalnim izborima za gradonačelnika Kaštela. Također, Berket će predvoditi nezavisnu listu kandidata za Gradsko vijeće Kaštela. Kandidat za predsjednika Gradskog vijeća je poznati kaštelanski odvjetnik i dosadašnji nezavisni vijećnik Darko Varnica. Kandidati za zamjenika gradonačelnika su Marinka Parčina koja će svoju dužnost obavljati volonterski te Marin Kovačev koji bi svoju dužnost obavljao profesionalno. „Imam obvezu Kaštelanima još jedanom jasno kazati zašto ne koaliramo s političkim strankama, iako je bilo raznih ponuda s njihove strane. Neke od tih ponuda bi nam olakšale predizbornu kampanju i jamčile tzv. uspjeh prema kriterijima i razmišljanjima čelnika političkih stranaka. Mi se s takvim razmišljanjima i načinom koaliranja ne slažemo jer Kaštelani od toga ne bi imali nikakve koristi“, istaknuo je Josip Berket predstavljajući kandidate. Berket je pojasnio i razloge takve odluke. „Bez obzira na to što poštujemo političke stranke, kao i pojedine njihove članove, s njima ne koaliramo isključivo zato što njihovi čelnici dogovorima pristupaju na, usudio bih se reći, ‘trgovački način’. Vrlo često se iza takvih stranačkih podjela funkcija prikriva nestručnost političkih aktivista. Naši nezavisni kandidati svjesni su činjenice da političke stranke imaju stručnih, sposobnih i moralnih ljudi, ali se njihove sposobnosti prilikom takvih političkih trgovina vrlo često ograničavaju, te se takvi stručnjaci nerijetko raspoređuju na kriva mjesta. Ne vodi se računa o tome da ekonomisti mogu najbolje rezultate dati u ekonomskim poslovima, prosvjetari u prosvjeti,

agronomi u poljoprivredi… Ne vodi se računa o njihovoj slobodi djelovanja, a često im se sputava kreativnost“, pojasnio je Berket. Prednost kandidata s ove nezavisne liste je, prema Berketovu mišljenju, upravo u tome što ti kandidati izlaze na izbore sa svojim imenom i prezimenom.

“Priliku za upravljanje gradom ne vidim kao priliku za revoluciju, niti za napad na nekoga. To je iskreni pokušaj većeg angažiranja u pažljivom trošenju gradskog proračunskog novca za prioritetne potrebe svih građana”, ISTAKNUO JE JOSIP BERKET

“Prvi je preduvjet utvrditi činjenicu da su stanovnicima Kaštela životni interesi identični i da umjetna podjela na ‘fetive’ i ‘doseljene’ pridonosi samo skretanju pažnje s bitnih životnih, svakodnevnih problema.” “Ti su ljudi Kaštelanima poznati po dosadašnjem profesionalnom i društvenom radu. Naime, osim što su uspješni u poslovima koje obavljaju, naši kandidati dio svog slobodnog vremena provode volontirajući u različitim udrugama i klubovima. Uz sve to su i uzorni obiteljski ljudi“, istaknuo je Josip Berket, nezavisni kandidat za gradonačelnika Kaštela.

4 | VRIME JE ZA BOLJE RAZGOVOR S DARKOM VARNICOM, KANDIDATOM ZA PREDSJEDNIKA GRADSKOG VIJEĆA KAŠTELA

Nitko nema pravo zanemarivati svoje obveze Gradskim službenicima mora biti jasno kako o njihovom radu ovisi 50.000 građana. Od gradske će se uprave tražiti ne samo da provodi propise, nego i da bude kreativna, da prepoznaje potrebe građana te pronađe rješenja kaštelanski odvjetnik i dosadašnji nezavisni vijećnik Darko Varnica kandidat je na listi Josipa Berketa za predsjednika Gradskog vijeća. Nije slučajno Berket povjerio tako važnu ulogu Varnici koji je u proteklom vijećničkom mandatu ustrajao na ukazivanju nepravilnosti, a isticao se korisnim prijedlozima pri rješavanju raznih problema. Razgovor s Darkom Varnicom vodili smo kao s dobrim poznavateljem stanja u gradskoj upravi Kaštela.

POZNATI

Kaštela su lani dobila status velikog grada, osjećaju li to građani ili se radi o mrtvom slovu na papiru? Definitivno je posrijedi ovo drugo. Grad Kaštela nema ništa od statusa velikog grada naprosto zato što gradska uprava nije spremna preuzeti sve obveze i mogućnosti koje joj pripadaju iz takvog statusa. Problem je u tome što se u gradskoj upravi nije ni započelo s reorganizacijom kako bi bila spremna preuzeti novu ulogu velikog grada. Isto tako treba naglasiti da od osnutka Grada njegova uprava nije dobila sistematizaciju radnih mjesta s obzirom na potrebe građana. Stoga se moramo izboriti da budemo veliki grad u pravom smislu riječi, to jest građani i okruženje moraju nas prepoznati kao veliki grad. Dakle, pred gradskom upravom je ogroman teret i odgovornost, a valjan rad nije moguće postići bez studiozne sistematizacije i reorganizacije cijele gradske uprave. Sistematizacija će omogućiti stručnu i kvalitetnu ekipiranost svih odjela i službi, tako da neće biti opravdanja za sporost u radu zbog nedostatka kadra, kao što je u pojedinim odjelima slučaj, dok u drugim odjelima ima i viška zaposlenih. Kako bi trebalo organizirati upravljanje gradom? Budući da je gradska uprava

temelj u ostvarivanju prava građana i njihova servisna služba, upravljanje gradom nužno je organizirati onako kako to zakon predviđa za gradove koji imaju status velikog grada. Nužna je stručna ekipiranost gradskih upravnih odjela koji nose sav teret i odgovornost buduće gradske uprave. Posebna odgovornost gradskih službi proistječe iz činjenice da gradska uprava mora biti u funkciji stvaranja boljih uvjeta življenja u Kaštelima. Je li projekt stvaranja moderne gradske uprave hitan ili dugoročan? Svjesni smo kako dobro organiziranu i učinkovitu gradsku upravu nije moguće napraviti preko noći, ali smo isto tako svjesni kako takvu upravu građani trebaju, stoga će se s projektom stvaranja moderne gradske uprave započeti odmah. Samo tako stvorit ćemo preduvjete da dugoročno i planski organiziramo grad koji će omogućiti građanima normalan život. Na spomen sistematizacije i reorganizacije gradske uprave službenici počnu strepiti za svoja radna mjesta. Je li to potrebno? Nužno će biti napraviti ana-

lizu i reviziju dosadašnjeg rada gradske uprave, kao i analizu rezultata rada svih djelatnika, zbog

ostvarivanja njihovih prava. Kako riješiti taj problem? U skladu s vremenom u kojem živimo, a radi što bolje učinkovitosti potrebno je provesti informatizaciju gradske uprave odnosno umrežiti sve dodjele i službe Grada. Na taj način će se postići javnost i otvorenost svih poslova gradske uprave, a građanima će se olakšati pristup potrebnim informacijama. Cilj informatizacije je i bolja međusobna komunikacija odjela i službi Grada, jer dosadašnja praksa govori da između pojedinih odjela i službi nema nikakve suradnje, pa se građani često i nepotrebno iscrpljuju u ostvarivanju svojih zahtjeva. Organizirat ćemo otvoreni telefonski broj na koji će građa-

Nitko se ne mora bojati sistematizacije i reorganizacije jer će svi dobiti priliku da se dokažu u svom radu uvida u mogućnosti i stručnosti postojećih djelatnika, te kako bi se gradske službe kadrovski stručno oformile i opremile za učinkovit rad. Nitko se ne mora bojati sistematizacije i reorganizacije jer će svi dobiti priliku da se dokažu u svom radu. Naime, gradskim službenicima mora biti jasno kako o njihovom radu ovisi 50.000 građana, pa nitko nema pravo zanemarivati svoje obveze. Od gradske će se uprave tražiti ne samo da provodi propise, nego i da bude kreativna, da prepoznaje potrebe građana te pronađe rješenja. Poznato je da građani teško dolaze do pravih informacija o tome što je posebno važno kod

ni moći prijaviti svako neetično postupanje gradskih službenika i namještenika, uz obvezu pročelnika upravnih odjela i voditelja službi da podnesu izvješće o pritužbama. Gradska imovina nije zanemariva. Zna li se uopće što je vlasništvo Grada i kako se upravlja tom imovinom? Imaju li građani ikakve koristi od toga ili uprava samo troši njihov novac kako bi sebe prehranila? Gradska uprava mora preuzeti i odgovornost za upravljanje imovinom grada, stoga će biti nužno oformiti registar nekretnina u vlasništvu grada kao i popis svih dobara na koje grad ima pravo. To je nužno kako bi se izradio

projekt upravljanja i održavanja cjelokupne gradske imovine u cilju njenog očuvanja i dodatnih prihoda koji bi se mogli ostvariti gospodarenjem ili najmom. Potrebno je organizirati gradsku upravu koja će ostvarivati prihode te koja će izaći iz okvira pukog trošenja proračunskog novca. Jedno od bolnih pitanja je i zapošljavanje po političkim vezama, a ne po stručnosti. Svakako ćemo promijeniti dosadašnju praksu zapošljavanja u gradskoj upravi. Naime, može se reći kako se do sada u najvećem broju slučajeva zapošljavalo po političkim vezama i da se nije vodilo računa o stručnosti. Zato će se budući kandidati isključivo zapošljavati po principu stručnosti i kompetencija putem natječaja koji će se objavljivati, između ostalog, i u dnevnom tisku koji se na ovom prostoru najviše čita i prati, a ne kao do sada. Kako postići bolju učinkovitost službenika? Uvest ćemo sistem godišnjeg ocjenjivanja svih gradskih pročelnika i službenika. Ocjene će se temeljiti na podacima o stručnom znanju pokazanom u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti, dok će kriteriji za ocjenjivanje službenika i način provođenja ocjenjivanja biti propisan posebnom odlukom. Kako bismo postigli dobro organiziranu gradsku upravu, službenici će se poticati na trajno stručno osposobljavanje i usavršavanje koje će se provoditi na temelju strategije i plana trajnog osposobljavanja i usavršavanja službenika koje donosi Vlada Republike Hrvatske. Službenici će biti dužni trajno se osposobljavati za poslove radnog mjesta i usavršavati stručne sposobnosti i vještine u organiziranim programima izobrazbe putem radionica, tečajeva, savjetovanja, seminara i slično.

Kapetan Josip Berket za gradonačelnika Kaštela | 5 PREDSTAVLJAMO: MARINKA PARČINA, KANDIDATKINJA ZA ZAMJENICU GRADONAČELNIKA

Sudite prema djelima Nisam osoba koja bi napadala druge, pa tako ni sadašnju vlast, no moram konstatirati da je ista postava na vlasti dvadesetak godina bez vidljivog napretka, kaže Marinka Parčina Nezavisne liste Josipa Berketa za dužnost zamjenika gradonačelnika je Marinka Parčina, koja će svoju dužnost obavljati volonterski. Gospođi Parčina postavili smo nekoliko pitanja o njenom viđenju života u Kaštelima.

KANDIDATKINJA

Što je po Vašem mišljenju prioritetni problem Kaštela? Primarno je napokon završiti Eko-kaštelanski sustav te vratiti turizam u Kaštela. Kad sam 1973. godine došla u Kaštela iz Karlovca koji je tada bio među industrijski najrazvijenijim gradovima Hrvatske, s radnog mjesta recepcionarke luksuznog hotela, prvo što me se dojmilo bila je živost, gužva i potražnja za krevetom više. Eto, to želim ponovo vidjeti u Kaštelima.

Odrasli ste u Karlovcu, možete li usporediti dva grada? Počinju istim prvim slovom imena, zajednički su im devastirane hotelske perjanice - u Kaštelima hotel Palace koji je potpuno devastiran, da ne kažem srušen, a karlovački hotel Korana koji je bio svojevremeno na europskoj razini doživljava sudbinu Palacea i Plavog Jadrana. U Karlovcu su svojevremeno radila četiri kina, danas nijedno. U Kaštelima su radila dva, danas nijedno. U Karlovcu je nekada radilo pedesetak tvornica, zamislite koliko je tu ljudi radilo, kolike su obitelji prehranjivale, a sada čujem da su se sve ugasile, to jest prodale. Čak i tvrtke koje proizvode građevinski materijal nužan za obnovu ratom razrušenog Karlovca odlaze u

Što zamjerate aktualnoj vlasti? Nisam osoba koja bi napadala druge, pa tako ni sadašnju vlast, no moram konstatirati da je ista postava na vlasti dvadesetak godina bez vidljivog napretka. Kaštela, odnosno razvitak grada traži progresivnost, brži razvoj, zahtjevnije sadržaje koje, nažalost, ova vlast nije ponudila.

stečaj. U Kaštelima imamo primjer Dalmacijacementa koji je u vlasništvu Meksikanaca. Ima, naravno, i ljepših usporedbi: Karlovac je grad na četiri rijeke, prepun parkova i zelenih površina, Kaštela imaju more i Kaštelansko polje. Kakva je Vaša vizija Kaštela? Pamtim kako je, prije tridesetak godina, jedna francuska obitelj koja je obišla doslovno čitav svijet za Kaštela rekla da su poput raja. More i zdrava hrana, a mislili su na plantaže hrane Kaštelanskih staklenika. Prednost Kaštela je i blizina zračne luke. Samo od te tri stvari Kaštelani mogu dobro živjeti. Eto, to je moja vizija Kaštela.

Zbog čega bi Kaštelani trebali glasati za Nezavisnu listu? Kada su učenici upitali Isusa kako razlikovati lažne od pravih proroka, Isus je odgovorio, prema njihovim djelima. Isti odgovor dajem na ovo pitanje: pogledajte što je do sada učinjeno, pogledajte djela kandidata s naše Liste, makar samog nositelja Liste kapetana Berketa, i sami prosudite.

MARIN KOVAČEV, KANDIDAT ZA ZAMJENIKA GRADONAČELNIKA

Nova zgrada policijske uprave Našim programom je planirano prioritetno osiguranje boljih uvjeta kaštelanskoj policijskoj postaji kao preduvjet boljeg i efikasnijeg rada i djelovanja policije na sigurnost građana. koji će imati mogućnost bavljenja sportom, glazbom i drugim njima zanimljivim sadržajima, te puno zadovoljnije umirovljenike.

Ako dobijete povjerenje građana, kako će Kaštela izgledati za četiri godine? Bit će puno „lipša“ i čišća. Fasade kuća će biti uređene, kao i njihove okućnice. Kuće u starim kaštelanskim jezgrama imat će cvijeće na ponistrama i terasama. Imat ćemo puno više škola i

vrtića, uređenije i sigurnije prometnice, puno čišće plaže, uređenije parkove i šetnice, uređene nadaleko poznate kaštelanske perivoje, a samim tim i puno više posjetitelja i gostiju. Imat ćemo puno više zaposlenih sa sigurnom egzistencijom, puno zadovoljnije mlade ljude

Koje svoje prednosti Kaštela mogu bolje iskoristiti? Puno se bolje može valorizirati obalni pojas, kaštilci i stare gradske jezgre te brojni povijesni lokaliteti. Treba privesti svrsi preostale poljoprivredne površine te organizirati proizvodnju tradicijskih kaštelanskih proizvoda, vinove loze za crno vino i opol, trešnje, masline, smokve. Razviti sve sportove na moru, veslanje i jedrenje te žensku i mušku odbojku, košarku, sportove s dugom tradicijom u Kaštelima. Nakon otvaranja Glazbene škole treba omogućiti razvoj glazbene kulture mladih, poticati tradicijska događanja - maškare, klapski festival, fešta boba, vina, ribarske i druge večeri, ljetne

predstave i koncerte, tradicionalne vjerske fešte i procesije… Potrebno je valorizirati značaj kaštelanske marine i omogućiti razvoj sličnih projekata uz more. Koji će biti vaši prvi potezi ? Sagledati postojeće stanje u prioritetnim područjima koja smo podvukli u našem programu te započeti njegovo provođenje. Jamčit ćemo odgovornost u radu i stalno pratiti izvršenja. Kako ću ja, pored ostalog, biti zadužen i za sigurnost građana, našim programom je planirano prioritetno osiguranje boljih uvjeta kaštelanskoj policijskoj postaji kao preduvjet boljeg i efikasnijeg djelovanja policije na sigurnost građana. Tako ćemo se u prvom redu pobrinuti da osiguramo zemljište, a potom s Ministarstvom unutarnjih poslova izgraditi novu policijsku postaju i postaju prometne policije.

Koje su prednosti kandidata s vaše liste? Prednost je to što se radi o mladim i obrazovanim ljudima dokazanim u svojoj struci i društvenim djelatnostima kojima se bave. Radi se o nestranačkim i nekompromitiranim, uzornim obiteljskim ljudima. Njihova vrijednost je i to što su aktivni u društvenom životu, i to kao volonteri. Znači, osim svoje poslovne karijere imaju karijeru u sportskim klubovima ili kulturnim ustanovama. Bavite se i slikarstvom? Osim glazbe i sporta bavim se i slikarstvom - izlažem crteže u tušu i suhom pastelu kao član kaštelanske likovne udruge Osvit. Istina, u zadnje vrijeme, a pogotovo sada, angažiranjem u kampanji s Berketom, ne stignem slikati. Posebno zadovoljstvo su mi radovi u polju. Imam vinograd, masline i trešnje što iziskuje dosta posla.

6 | VRIME JE ZA BOLJE JOSIP BERKET, NEZAVISNI KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA KAŠTELA

Članove svoje uže obitelji neću zaposliti na funkcijama koje se plaćaju iz gradskog proračuna Budem li izabran za gradonačelnika, ovjerit ću izjave kod javnog bilježnika da se moje tvrtke ne smiju natjecati za poslove financirane iz gradskog proračuna. Isto tako ću založiti dva stana u Kaštelima, vrijedna 250.000 eura, čime se za trajanja mog mandata mogu namiriti oni koji dokažu kako sam ih oštetio

Josip Berket, 54-godišnji Kaštelanin, mnoge je iznenadio svojom nedavnom objavom kandidature za gradonačelnika Kaštela i nezavisnom listom za Gradsko vijeće. Razlozi koji su Berketa potaknuli da se aktivira na predstojećim lokalnim izborima, projekti koje planira provesti bude li izabran za gradonačelnika, te jamstva koja nudi građanima kao dokaz da se, poput mnogih, ne razbacuje ispraznim obećanjima u predizborno vrijeme, teme su ovog razgovora s njime. Tko je zapravo kapetan Joško Berket? Jednima je poznat po tomu što potječe iz stare kaštelanske pomorske obitelji, drugi ga znaju kao dokazanog hrvatskog poduzetnika, trećima je znan po Marini Kaštela, mladi i njihovi roditelji cijene ga ponajviše zbog njegova golemog doprinosa u razvoju kaštelanskog sporta, dok ga mnogi pamte po raznim donacijama. Ipak, ima dosta građana koji žive u Kašte-

KAPETAN

lima i koji će izići na predstojeće izbore jer žele konačne promjene i boljitak ovoga grada, a ne znaju kako da svojim glasom pridonesu tome. Vjerujemo da će im upravo ovaj razgovor pomoći da se odluče na vrijeme, te da 17. svibnja više nemaju dvojbi. Što vam je to trebalo? Pitanje je s kojim moramo početi ovaj razgovor jer su vas mnogi, kada su saznali da se namjeravate kandidirati za gradonačelnika

Kaštela, upravo to pitali? S pravom su mi postavljali to posve razumljivo pitanje prije svega zato što većina tih ljudi zna da sam riješio svoje životne egzistencijalne potrebe. No, upravo se u tome i krije odgovor. Zato imam još veću odgovornost i obvezu da se pred kraj svoje poslovne karijere maksimalno angažiram kako bih pomogao Kaštelima da zauzmu mjesto koje im uistinu i pripada. Problem Kaštela nije od jučer, mnogo je razloga koji

U vrijeme u kojem su ljudi toliko puta bili prevareni lažnim obećanjima zaista je teško nekoga riječima uvjeriti da ono što govori uistinu i misli napraviti

su zadnjih sedamdesetak godina pridonijeli njihovu zaostajanju. Nemam namjeru gubiti energiju dokazujući tko je za to kriv jer još ima šanse da se zaostajanje u razvoju zaustavi, te da iskoristimo sve prednosti kako bismo bili ispred mnogih gradova. Logično bi bilo da vas sada pustim da nabrojite i obrazložite konkretne projekte koje namjeravate pokrenuti. No, molim vas da mi najprije objasnite zbog čega bi građani vjerovali da ćete uistinu napraviti ono što i obećate? U vrijeme u kojem su ljudi toliko puta bili prevareni lažnim obećanjima zaista je teško nekoga riječima uvjeriti da ono što govori uistinu i misli napraviti. Čini mi se da bi mi upravo to mogla biti prednost jer je moj dosadašnji život i sve što sam napravio najbolje jamstvo da ću i s mjesta gradonačelnika raditi u javnom interesu, u koji sam se uključio

još 1996. godine osnivajući Veslački klub Kaštela. Svojim sam novcem kupio prvi brod, financiram klub sve do danas, a uredio sam i zgradu kluba, koja je inače u vlasništvu Grada. Potaknuo sam time mnoge male Kaštelane da se uključe u sport. Uvjerio sam se koliko je to važno za zdrav razvoj djece pa sam nastavio s jedriličarskim i odbojkaškim klubovima. Danas moj sportski projekt okuplja više od 250 mladih iz Kaštela. Stoga mi nije nimalo žao što sam uložio više od dva milijuna eura, a mogao sam, primjerice, kupiti hotel Palace ili Resnik. Moram spomenuti i sportsku dvoranu na mjestu preuređenog negdašnjeg kina, u zgradi Giričić. To je valjda ako ne prva, ono zasigurno jedna od rijetkih privatnih dvorana koja je dana na javnu upotrebu bez ikakve naknade. Usporedbe radi navest ću primjer Splita, koji za korištenje Spaladium Arene na godinu mora izdvojiti silan novac.

Kapetan Josip Berket za gradonačelnika Kaštela | 7 Pomogli ste i školovanje određenog broja kaštelanske djece. Točno. Sada imamo 11 stipendista, a dvoje ih je završilo školovanje. Zadnjih desetak godina više desetaka mladih završilo je prekvalifikacije iz raznih zanimanja u struke nautičara ili strojara. Nakon prekvalifikacije zaposlili su se na brodovima i vraćali novac koji smo uložili u njihovo školovanje. Imate se čime pohvaliti i na polju humanitarnog rada i donacija... Pa zapravo nerado pričam o tome kome sam i koliko pomogao. Nije bit u tome da se zna kome ste pomogli, nego da to radite od srca. Izdvojio bih samo austrijski projekt Mirno more, čiji sam počasni član i redovito već pet godina sudjelujem u realizaciji dijela programa koji se odnosi na djecu dijabetičare. Koliki odjek to ima, potvrđuje i činjenica da je nedavno u Marinu Kaštela došao britanski veleposlanik u Hrvatskoj David Blunt, sa željom da nešto više sazna iz prve ruke, te da uključi i djecu iz svoje države u taj projekt. Kad je riječ o drugim donacijama, možda samo da navedem da sam s oko 60.000 tisuća eura pomogao gradnju krova župne crkve u Kambelovcu, a prije dvije godine zamjenu krova i potkrovlja župne kuće i pastoralnog centra u Gomilici. U poslovnom ste svijetu poznati po uspješnom vođenju čak triju tvrtki, u Grazu imate Marinconsult Shipping, u Kaštelima Bav Adria Yachting i Marinu Kaštela. Ukupno je zaposleno stotinjak ljudi. Do sada sam u Marinu Kaštela uložio, što svog novca što stranih kredita, više od 10 milijuna eura, a sve se nalazi na pomorskom dobru, dakle nije u mom privatnom vlasništvu. Kada budu izgrađeni svi planirani sadržaji, investicija će se popeti na 14 milijuna eura. Važno je naglasiti i da smo od početka poslovanja Marine Kaštela državi uplatili 48 milijuna kuna raznih poreza i doprinosa, a s novim Zakonom o boravišnoj pristojbi više novca će ostajati u Kaštelima za potrebe razvoja turizma nego do sada. Za zaposlene u Marini Kaštela i Bav Adriji mjesečno uplaćujemo 600.000 kuna za bruto plaće. Unatoč tomu Marina Kaštela još nema dozvolu, mnogi će se u predizbornoj kampanji hvatati za tu činjenicu i sigurno će je koristiti protiv vas.

Zbog toga je potrebno jasno kazati kako sam napravio sve što je bilo u mojoj moći. Na mjestu gdje je Marina Kaštela Grad je već imao u planu da se napravi takav sadržaj. Upravo zato je potkraj 2003. godine Grad prihvatio idejni projekt, koji u gotovo 98postotnom obliku odgovara današnjem izgledu Marine Kaštela. Od Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i infrastrukture dobio sam 19. travnja 2004. godine rješenje u kojem jasno piše kako su planirani zahvati za izgradnju marine potpuno prihvatljivi za okoliš uz primjenu mjera zaštite navedenih u Studiji utjecaja na okoliš. Na temelju takvog rješenja, Županija je 15. siječnja 2005. godine izdala koncesiju na 12 godina za pomorsko dobro. Godinu dana kasnije Marina je ucrtana u tekstualni i grafički dio generalnog urbanističkog plana Kaštela, a prošle je godine izrađen i urbanistički plan uređenja toga prostora. Čak je provedena kompletna javna rasprava i sve je stalo na tome da se u kolovozu prošle godine o tome izjasni Gradsko vijeće. No, tako studiozno pripremljeni i proceduralno završeni predmet jednostavno se nije uvrstio u dnevni red Vijeća. I ja sam tu nemoćan da bilo što napravim, niti da suvislo odgovorim zašto nekome odgovara da oteže s izdavanjem dozvole za Marinu koja ima sva prethodna rješenja i odobrenja. Učinili ste jedan iskorak, pomalo neobičan za našu političku scenu. Kako biste bili što uvjerljiviji kada su u pitanju obećanja o poštenim namjerama, i prije kampanje jasno ste objavili kako za neke tvrdnje dajete pisanu garanciju ovjerenu kod javnog bilježnika. Budem li izabran za gradonačelnika Kaštela, ovjerit ću izjave kod javnog bilježnika da se moje tvrtke ne smiju natjecati za poslove financirane iz gradskog proračuna. Isto tako ću založiti dva stana u Kaštelima, vrijedna 250.000 eura, čime se za trajanja mog mandata mogu namiriti svi oni koji dokažu kako sam ih oštetio svojom grubom pogreškom ili nemarnom odlukom. Nikog od članova svoje uže obitelji neću zaposliti na funkciji koja se plaća iz gradskog proračuna, to sam već javno kazao i iza toga stojim. Sada možemo prijeći na projekte, podijelili ste ih na one koje je moguće odmah realizirati i na dugoročnije. Što je najvažnije s čime ćete se, budete li gradonačelnik, odmah uhvatiti u koštac?

Teško je reći što je najvažnije, ima dosta hitnih problema koje treba odmah riješiti. Tako je, primjerice, obiteljima s malom djecom od životne važnosti da imaju osigurano mjesto u vrtiću, školskoj djeci trebaju male škole u mjestu gdje stanuju, svima treba pitka voda. Svima zapravo trebaju podjednaki uvjeti za život kako se dio naših građana, koji stanuju iznad Magistrale, ne bi osjećali kao građani drugog reda. Gotovo je nevjerojatno da sva ta naselja još uvijek nemaju vodu, za njih je to primarno pitanje koje bi odmah trebalo riješiti. Je li moguće u današnje vrijeme ostvariti vaš projekt malih škola?

škole obično se naslanjaju i vrtići te je takva kombinacija veoma praktična za roditelje, a gradske vlasti ne košta toliko mnogo da ne mogu izdvojiti novac. Bitno je samo odrediti prioritete, a otvaranjem malih škola rasteretile bi se sadašnje škole i nastava bi se mogla organizirati u jednoj umjesto u tri smjene. U Kambelovcu je u zgradi osnovne škole smještena čak i gimnazija. Možete misliti kako je toj djeci. Što je sa socijalnim programom, kako mislite pomoći socijalno ugroženim obiteljima? Najprije treba razjasniti da svi stanovnici Kaštela imaju jednake životne interese, te da umjetna podjela na „fetive“ i „doseljene“ samo pridonosi skretanju pa-

Imam odgovornost i obvezu da se pred kraj svoje poslovne karijere angažiram kako bih pomogao Kaštelima da zauzmu mjesto koje im i pripada Zašto ne? Nije to tako velik novac u odnosu na ono što bi djeca time dobila. Nedavno su se iz Grada pohvalili kako je potrošeno 12 milijuna kuna za obnovu jedne zgrade. To je lijepo, ali za taj su se novac mogle napraviti dvije male zgrade za niže razrede osnovne škole. Takve bi škole trebale djeci u Rudinama, Radunu, Gomilici i Sućurcu. Mlađi osnovci tako ne bi trebali prelaziti cestu i bili bi odvojeni od starijih učenika. Vidio sam sve prednosti takvih škola u Grazu, gdje su djeca odvojena jer su im i potrebe različite. Tako je za manju djecu dovoljna mala sportska dvorana. Uz male

žnje s bitnih životnih problema. Posebnu pozornost namjeravam posvetiti podizanju životnih standarda djece, mladih i zrelih osoba. Zašto, primjerice, ne bismo osigurali da uz osnovnu školu besplatni budu i vrtići, u kojima treba biti mjesta za svu djecu. Nedopustivo je da stotinjak djece ostane neupisano u vrtiće. Kako vidite rješavanje problema prometa kroz Kaštela? Taj je problem potrebno dugoročno i pažljivo planirati jer o njemu ovisi daljnji razvoj Kaštela. Split dobiva većinu prometnih rješenja upravo preko Kaštela, neka to i ostane tako, ali ne na štetu Kaštela. Preduvjeti normalnog razvoja sva-

kako su ukopavanje željezničke pruge i dislociranje dalekovoda. Magistrala prema Zračnoj luci mora biti mnogo kvalitetnije riješena, s križanjima u dvije razine i mnogo više pješačkih prijelaza tako da život između dva dijela grada ne ovisi o prolazu brze ceste. Što je s obalom duž Kaštela? Može li se uvesti više reda na tom osjetljivom dijelu Grada? Obala bi se trebala urediti po uzoru na iskustva drugih sličnih gradova, koji imaju tzv. lungomare. Rijetki su gradovi koji tolikim dijelom leže uz obalu mora, to je pravo bogatstvo koje moramo na pravi način valorizirati. No, ne smijemo zanemariti i važnost zaobalja, Kozjak je naš Marjan ili Sljeme. Sad je krajnje vrijeme da se zaštiti i odredi buduća urbanizacija. Da Splićani nisu sačuvali Marjan od gradnje, danas ne bi imali taj simbol grada. Kaštela su drugi grad po veličini u Županiji u kojem u prometu strada mnogo građana, a policijska postaja nema prometnu policiju. Ne samo da nema prometnu policiju nego nema ni zgradu kakva priliči gradu u kojem živi 50.000 stanovnika. Grad mora osigurati prikladno zemljište i inzistirati od države da napravi novu zgradu policije. Ne samo da imamo probleme Kaštela, nego i susjednih gradova jer smo tranzitno područje, a policijska je postaja ispod svake kritike. I za kraj jedno ništa manje važno pitanje: kako biste riješili problem prikupljanja i odvoza smeća? To je važno pitanje, ne samo zbog toga što Kaštela žele biti turističko mjesto nego i radi osobne kulture i općenito izgleda mjesta. Vrijeme je da se konačno riješi prikupljanje kućnog otpada, ali ne onako kako su to skupim projektom nedavno predvidjeli u gradskoj upravi. Sve je dobro prekopirano iz poznatih sličnih rješenja, no ja odgovorno tvrdim kako će uzalud postaviti zelene otoke, reciklažna dvorišta i centar u Lećevici ako se smeće ne odvaja u svakoj kući. Treba ukloniti kontejnere s ulica i građanima podijeliti po dvije kante u koje će odvajati kućni otpad. Građani moraju imati interes da to rade, a ako u dobivene kante sami ne sortiraju svoje smeće, ono će ih brzo zatrpati, počet će im smetati. Nisam ja to izmislio, tako funkcionira cijeli Graz, zašto ne bi i Kaštela.

8 | VRIME JE ZA BOLJE

Kapetan Josip Berket

Dr. sc.

Prof. Antonia

Marijan Tadin

Luketin Alfirević Marica Jurić

Rođen 31. kolovoza 1955. godine u Splitu. Oženjen, otac četvero djece.

Rođen 25. travnja 1966. u Splitu, sin oca pok. Ivana i majke Vinke rođ. Bedalov iz Kaštel Kambelovca.

Rođena 29. lipnja 1973. u Splitu.

Obrazovanje: 1962. – 1970. Osnovna škola Vjeke Butira, Kaštel Lukšić 1970. – 1974. Srednja pomorska škola, Split 1976. - diplomirao na Višoj pomorskoj školi u Splitu 1979. - stekao zvanje kapetana duge plovidbe – Lučka kapetanija Split

• 1971. – 1979. Osnovna škola u Kaštel Kambelovcu / Gomilici • 1979. – 1983. Srednja matematičko-informatička škola u Splitu • 1983. – 1991. Studij fizike na LMU, München, diploma nostrificirana kao diplomirani inženjer fizike. • 1991. – 1996. - radi kao znanstveni suradnik na Fakultetu za geoznanosti, LMU München, doktorat nostrificiran kao dr. sc. za znanstveno područje fizike. • 1996. – 1997. – služi redovni vojni rok (Sinj, Zagreb). • Od 1997. - zaposlen kao oblasni sinoptičar u Pomorskom meteorološkom centru Split, Državni hidrometeorološki zavod (rad na prognozi i analizi vremena, te na razvoju).

Profesionalna karijera: 1980. – 1985. - zapovjednik broda 1986. - vlasnik Marinconsult Shipping, Graz, Austria 1997. - vlasnik Bav Adria Yachting d.o.o., Kaštela 2003. - vlasnik Marine Kaštela d.o.o., Kaštela Strani jezici: • engleski - tečno • talijanski -tečno • njemački - pasivno Socijalna odgovornost: • osnivač i donator Hrvatskog veslačkog kluba Kaštela, Jedriličarskog kluba Marina Kaštela i Odbojkaškog kluba Marina Kaštela • donator 12 stalnih učeničkih i studentskih stipendija • počasni član međunarodnog medicinsko-socijalnog programa “Mirno more”- pomoć djeci dijabetičarima • u vlasništvu je odbojkaške sportske dvorane u Kaštel Gomilici koja služi isključivo javnoj namjeni • osnivač i donator sportsko-socijalnog projekta “VIŠE VESLAČA, MANJE PUŠAČA” u kojem je okupljeno 250 djece • donator violončela za HNK Split • donator violončela za hrvatsku glazbenicu Kajanu Pačko Nagrade: • 1998. Nagrada Grada Kaštela • 2005. Državna nagrada dr. Franjo Bučar Hobiji: skijanje, jedrenje, klapska i pučka glazba, opera

Josip Badrov Rođen 22. rujna 1973. Neoženjen. Obrazovanje: 1988. – 1992. - Tehnički školski centar Mirko Dumanić Split 2001. - Srednja pomorska škola Split Položio stručni ispit 2002. - Pomorski strojar, 2. klase Iskustvo: Auto Dalmacija 1995. – 1997. Plovio na brodu 2001. – 2005. - Časnik stroja Bavadria 2005. – do sada - Voditelj tehničkog održavanja Hrvatski branitelj - 141. brigada HV-a Odlikovan medaljom “Oluja” 1995. Priznanje Zbornog područja Split, zapovjednik Ante Gotovina

Obrazovanje: 2004. do danas - Poslijediplomski studij lingvistike, Filozofski fakultet u Zagrebu 1993. - upisala studij talijanskog i španjolskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; 2000. diplomirala na temu iz područja talijanske književnosti te stekla diplomu profesora talijanskog i španjolskog jezika i književnosti 1987. do 1991. Zdravstveni obrazovni centar Split Dodatno obrazovanje: 1999. Tečaj iz osnova korištenja računala: Windows, Word, Excel 1991. -1992. Tečaj talijanskog za strance, Bassano del Grappa, Italija Radno iskustvo: 2008. - asistent na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Splitu 2006. do 2008. - profesor španjolskog jezika u Gimnazijskom kolegiju Kraljica Jelena u Splitu 2005. do 2008. - profesor talijanskog i španjolskog jezika u školi stranih jezika Wotan u Kaštel Sućurcu 2000. do 2005. - profesor talijanskog i španjolskog jezika u Drugoj gimnaziji u Splitu, profesor talijanskog jezika u Pappagallo – international language school u Splitu 1998. do 2000. - profesor talijanskog jezika u Školi stranih jezika Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu 1997. do 2000. - povremeno honorarno prevodila s talijanskog na Zagrebačkom velesajmu, te za Callegari – talijansku školu mode i dizajna u Zagrebu Ostalo: Šk. god. 2003./2004. i 2005./2006. - član Županijskog povjerenstva na natjecanjima iz talijanskog i španjolskog jezika te mentor učenicima Druge gimnazije iz Splita koji su sudjelovali na županijskim i državnim natjecanjima. 2003. i 2004. - sudjelovala na Svjetskom kongresu ribarstva u Anconi i koordinirala radom grupe učenika Druge gimnazije iz Splita koji su izlagali svoje radove na talijanskom jeziku (Leggere il mare per viverlo insieme i Matejuška, amore mio) na Kongresu 2004. – položila stručni ispit

Prof. Marica Jurić, rođ. Kraljević, prof., rođena 1. kolovoza 1952. u Splitu Obrazovanje: 1968. – 1971. Opća gimnazija Vladimira Nazora u Splitu 1971. – 1976. Filozofski Fakultet u Zagrebu: Engleski jezik i književnost te komparativna književnost Dodatno obrazovanje: 1981. Ovlašteni sudski tumač za engleski jezik Objavljeni prijevodi: Jeffrey Archer: “Izgubljena kći”, Otokar Keršovani, Opatija 1986. Eric V. Lustbader: “Kaisho”, Marjan knjiga, Split 1997. Turistički vodič Omiša Radno iskustvo: Od srpnja 1980. – do sada: stručni prevoditelj, Splitska banka Volonterski rad: Rad na raznim sportskim manifestacijama (Europsko prvenstvo u plivanju, vaterpolu i skokovima u vodu u Splitu, Međunarodno prvenstvo u stolnom tenisu u Splitu...) Rad s Društvom slijepih i slabovidnih osoba u Zagrebu (čitanje knjiga koje bi se snimale na magnetofon) Hobiji: • članica sportskog ribolovnog društva Gojača • planinarenje

2000. - sastavila sažetak talijanske gramatike - Grammatica italiana in breve koji je iste godine izdala Ivna iz Samobora - sudjelovala u pilot-projektu Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu i Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije nastupajući u predstavi Il viaggio verso il prossimo millennio u režiji Simone Gonelle iz Teatro Piccolo iz Milana 1996. do 1999. – kao član dramske grupe studenata talijanistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu pod vodstvom dr. Alessandra Iovinellia sudjelovala u predstavama talijanskih autora u Hrvatskoj i inozemstvu te u večerima poezije talijanskih pjesnika u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu

Kapetan Josip Berket za gradonačelnika Kaštela | 9 MARIJAN TADIN: Sjajni Zapad i prljava politika

Zašto se želim baviti lokalnom politikom? Dipl. ing.

Dragutin Štimac Rođen sam 27. ožujka 1953. godine u Podravskoj Slatini. Tu sam završio osnovnu školu i gimnaziju. Fakultet građevinskih znanosti upisao sam u školskoj godini 1972./73. u Zagrebu. Diplomirao sam u veljači 1978. godine. Nakon što sam diplomirao, zaposlio sam se u Vodnoj zajednici Karašica – Vučica u Donjem Miholjcu, gdje sam radio do odlaska u JNA. Po povratku iz JNA 1979. godine, zaposlio sam se na Fakultetu građevinskih znanosti u Zagrebu na Odjelu za hidrauliku, te sam radio u hidrotehničkom laboratoriju na modelskim ispitivanjima. Zbog obiteljskih razloga od 1980. do 1985. radio sam u RO GIZ Graditelj u Podravskoj Slatini kao inženjer projektant, a povremeno i kao predavač u srednjoškolskom centru - za strukovna zanimanja zidar i tesar. Godine 1985. s obitelji selim u Kaštel Gomilicu, odakle mi je žena, i od 1985. do danas radim u Institutu građevinarstva Hrvatske, Poslovni centar Split, Odjel za geotehniku. U početku na mjestu voditelja geotehničkog laboratorija, a potom sam u razdoblju od 1987. do 1990. radio i kao asistent na Odjelu za geotehniku. Kao samostalni istraživač i rukovodilac geotehničkog laboratorija radio sam analize laboratorijskih rezultata za sve objekte čija je problematika rješavana na Odjelu za geotehniku, te kao suradnik sudjelovao u više projekata vezanih uz temeljenje objekata, samostalno radio više projekata temeljenja građevina, izrade projekata potpornih konstrukcija i sanacija građevina, geotehnički nadzor pri temeljenju građevina, te nadzor prilikom sanacija. Posljednjih desetak godina (od 1998.) aktivno surađujem u istražnim radovima, projektiranju i nadzoru pri izradi Autoceste Zagreb – Split – Dubrovnik (vezano uz geotehniku). Član sam Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, Udruge građevinskih inženjera – Split, Hrvatske udruge za mehaniku tla i temeljenje, te Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu i Međunarodnog društva za geomehaniku. U radu se služim engleskim i nešto manje njemačkim jezikom. Slobodno vrijeme provodim lagano svirajući bubnjeve, zimi s obitelji (žena i dvije, sada već odrasle kćeri) odlazim na zimovanje - skijanje. Također uživam u fotografiranju, vožnji biciklom kao i plivanju.

kao znanstveni suradnik na sveučilištu u Münchenu, trebalo je nekom prilikom na mjernom uređaju privremeno promijeniti jedan dio. Taj se uređaj nalazio u istraživačkom reaktoru i zbog zaštite od zračenja bio je okružen velikim brojem plastičnih i olovnih cigli. Sve je te cigle trebalo premjestiti, promijeniti taj dio, i zatim sve cigle vratiti natrag. To je trajalo cijeli dan, a olovo je prilično teško. Kada je višednevno mjerenje bilo gotovo, trebalo je vratiti stari dio, te opet ponoviti čitavu proceduru s teškim ciglama. U tom zadatku mi je pomogao jedan stariji kolega, doktor znanosti s velikim iskustvom u poslu. Bilo mi je zabavno razmišljati što bi rekli moji prijatelji i poznanici da me vide kako prljav i oznojen premještam olovo, a mislili su (kao i ja ranije) da su uvjeti na Zapadu savršeni, da samo pritisneš botun i stvari se automatski rješavaju. Ponekad mi se čini da je najpametnije što sam naučio u trinaest godina u Njemačkoj ovo: ako želim da nešto bude napravljeno, umjesto da gubim energiju razmišljajući kako je to na Zapadu riješeno i kako je negdje drugdje sve puno bolje, trebam jednostavno to početi raditi. Bliže se lokalni izbori, i mnogi od nas nisu zadovoljni stanjem u Kaštelima. Politika je na glasu kao prljava djelatnost i svi bi mi najradije da sve to netko drugi riješi za nas. I možda je sve to negdje drugdje bolje, ljepše i čišće, ali Kaštela su naša i, ako svi mi koji ovdje živimo i čiji su životi vezani za Kaštela to sami ne poboljšamo, nitko to neće uraditi za nas. Kad me je Josip Berket pozvao da se DOK SAM RADIO

priključim njegovoj kampanji za gradonačelnika Kaštela, to sam uradio u prvom redu zato da mu javno izrazim svoju podršku. Smatram da je prava osoba za taj posao, jer je svojim dosadašnjim životom dokazao da je i sposoban i socijalno odgovoran. On je svojim vlastitim radom stekao kapital, osnovao je i vodio uspješne tvrtke, zaposlio je mnoge ljude, pokazao je da zna stvoriti novu vrijednost, te da zna upravljati novcem i ljudima. Osim toga uložio je puno svog vremena i novca da bi pomogao razvoju Kaštela, već dugi niz godina stipendira studente, a pomogao je i mnogim ljudima u nevolji a da to nije naširoko razglasio. Naročito mi je drago da vrlo intenzivno pomaže razvoju sporta u Kaštelima. Dok sam išao u srednju školu, prije nego što sam otišao u Njemačku 1983. godine, trenirao sam judo u Kaštel Sućurcu, u ondašnjoj Jadranskoj željezari. Rado se sjećam kako smo u judo klubu trenirali svi koji smo imali volje, mali i veliki, debeli i mršavi, spretni i smotani. Kad se govori o sportu i mladima, ponekad se nažalost naglašava samo vrhunski sport, ali smatram da je vrlo važno da se sportom mogu baviti svi koji to žele, naročito djeca i mladi, ali i svi ljudi bez obzira na dob i sposobnosti. Kad su se u javnosti pojavile vijesti o planiranom tunelu kroz Kozjak, informacije o njegovoj lokaciji i pristupnoj trasi su se stalno mijenjale. Na kraju se pojavio nekakav plan, koji sam smatrao vrlo lošim i protiv kojeg sam javno pros-

vjedovao. Bez obzira na to što mi mislili o konkretnoj lokaciji i trasi, naročito me naljutila neprestana promjena planova i skrivanje tih informacija od javnosti. Tom sam prilikom bio nazvao Darka Varnicu, nezavisnog vijećnika u Gradskom vijeću, kojega nisam poznavao niti nas je itko upoznao. On me vrlo ljubazno primio i ugovorio sastanak na kojem mi je objasnio što zna o toj temi i što je već bio poduzeo. On mi je svojom ljubaznošću, informiranošću i radom dokazao da je prava osoba za predsjednika Gradskog vijeća. Već jedanaest godina radim u Pomorskom meteorološkom centru u Splitu na prognozi vremena i razvoju, uglavnom na verifikaciji numeričkih prognoza. To jednostavno znači uspoređivanje računalne prognoze vremena sa stvarnim vremenom. Za to je potrebno izvući i pohraniti zaista veliku količinu podataka, i glavni je posao još uvijek planiranje i izrada računalnih programa koji to rade. Ovim sam se programiranjem bavio velikim dijelom i u svoje slobodno vrijeme, u kojem se, osim toga, još rekreativno bavim biciklizmom i trčanjem ili se družim s prijateljima. U svakom slučaju, namjeravam se i dalje baviti svojom profesijom, a ako mi ukažete svoje povjerenje, želim uz to sudjelovati i u radu Gradskog vijeća u sljedećem mandatu. Na taj način ću poduprijeti rad budućeg gradonačelnika, a mogu svojim imenom jamčiti da ću taj rad i kontrolirati.

10 | VRIME JE ZA BOLJE

Stanka Renić Rođena sam 3. srpnja 1987. godine u Splitu, kao prvo od dvoje djece oca Ivana i majke Dragice, a cijeli svoj život živim u Kaštel Kambelovcu. Pohađala sam i završila s odličnim uspjehom Osnovnu školu kneza Trpimira u Kaštel Gomilici te sudjelovala na brojnim natjecanjima. Svoje srednjoškolsko obrazovanje nastavila sam u Splitu u Prvoj jezičnoj gimnaziji gdje sam 2006. godine maturirala s odličnim uspjehom. Iste godine upisujem se na Filozofski fakultet u Splitu gdje pohađam Učiteljski studij. Danas sam uspješna studentica 3. godine tog fakulteta. Uz fakultetske obveze, pohađam i tečaj Hrvatskog znakovnog jezika u Hrvatskoj udruzi gluhoslijepih osoba ˝Dodir˝ gdje sam uspješno položila prvi semestar. U istoimenoj udruzi i volontiram. Godine 2005./2006. pohađam edukacijske susrete za duhovnog animatora u Vepricu, a od 24. do 31. srpnja 2006. godine uspješno sudjelujem na edukaciji Opće specijalizacije animatora ˝MLADI ZA MLADE˝ u mjestu Prvić Luka gdje mi je dodijeljen certifikat Hrvatske biskupske konferencije i Ureda za pastoral mladih Splitsko–makarske nadbiskupije. Dugi niz godina pridonosim svojoj župi Sv. Mihovila, kao čitač na nedjeljnim misama.

Branko Duvnjak

Ing.

Rođen sam 18. studenoga 1955. godine u Lipi, Livno, BiH. Stalno sam nastanjen u Kaštel Kambelovcu od 1965. godine. Oženjen sam i imam četvero djece. Završio sam Višu pomorsku školu kao inženjer brodogradnje. Zaposlen sam kao voditelj u agenciji West-Sun Tours. Bavim se trgovačko-turističkom djelatnosti. Od stranih jezika engleski govorim aktivno, dok se njemačkim služim pasivno. Rekreativno se bavim tenisom i malim nogometom, a hobi su mi planinarenje i izleti u prirodu.

Nela Ljubenkov Ing.

Rođena 26. studenog 1954. u Splitu. Udana, suprug Ivica, dr.sc. kemije. Majka dvoje djece - Mislav (student strojarstva) i Boško (student agronomije). Kontakt podaci: 021/224 331 Obrazovanje: 1960. – 1968. Osnovna škola Vjeke Butira, Kastel Lukšić 1969. – 1973. Pedagoška gimnazija Marka Marulića, Split 1976. - diplomirala na Višoj medicinskoj školi u Splitu, radiološki smjer, te stekla zvanje ing. medicinske radiologije Profesionalna karijera: 1976. • zaposlena u Kliničkom bolničkom centru u Splitu, Zavod za radiologiju Socijalna odgovornost: • član je Društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela „Bijaći“

Dragan Perić

Marinka Parčina

Rođen 1. siječnja 1968. u Tomislavgradu. Oženjen, otac troje djece.

Zovem se Marinka Parčina, rođ. Klarić. Rođena sam u Karlovcu 11. srpnja 1950. gdje stječem osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Odmah po završetku Pedagoške gimnazije zapošljavam se na recepciji karlovačkog hotela Korana i izvanredno upisujem višu ekonomsku školu. Godine 1971. udajem se, te dvije godine kasnije selim u Kaštel Stari. Te iste 1973. godine zapošljavam se u tadašnjoj tvornici Jugoplastika, u Elektronskom centru, gdje provodim gotovo čitav svoj radni vijek u trajanju od 30 godina. Godine 1991. osnivam privatno podzeće koje posluje i danas zapošljavajući petoricu djelatnika. U isto vrijeme, u trajanju od tri godine, volonterski sam vodila financijsko poslovanje ženskog Odbojkaškog kluba Kaštela. Od sličnih aktivnosti spomenula bih i dugogodišnju ulogu tajnice u Župskom ekonomskom vijeću Župe svetog Ivana Krstitelja u Kaštel Starom te trogodišnji angažman u Bratovštini svetog Juraja od Raduna u vođenju poslovnih knjiga. Majka sam dvoje odrasle djece i baka dvoje unučadi u kojima pronalazim životnu radost.

Obrazovanje: Osnovna škola u Tomislavgradu Srednja elektrotehnička škola u Trogiru Profesionalna karijera: 1995. - samostalni obrtnik, vlasnik obrta “Elektro Plus“ Strani jezici: • njemački - pasivno • ruski-pasivno Politička aktivnost: 1996. - 2000. - nestranački član mjesnog odbora Rudine 1992. - učesnik Domovinskog rata na Kupresu Politički motivi: Zalaganje i rad za opće dobro

Kapetan Josip Berket za gradonačelnika Kaštela | 11

Maja Štimac

Mr. ph.

Rođena sam 07. svibnja 1955. godine u Splitu. Osnovnu školu pohađala sam u Kaštel Gomilici i Kaštel Sućurcu. Gimnaziju sam završila u Splitu. Diplomirala sam 1979. godine na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Od 1980. godine s obitelji živim u Podravskoj Slatini, a zatim 1985. godine čitava obitelj seli u moju Kaštel Gomilicu. Od početka sam zaposlena u, tada Gradskoj ljekarni, a sada Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije. Voditelj sam ljekarničke jedinice u Kaštel Gomilici. Član sam Hrvatskog farmaceutskog društva. Slobodno vrijeme provodim slušajući glazbu, zimi s obitelji (suprugom i dvije, sada već odrasle kćeri) odlazim na zimovanje - skijanje. Ljeti uživam u plivanju.

Dipl. iur.

Milenko

Miočić Rođen sam u gradu Solinu 1948. godine. Tamo sam završio i osnovnu školu. Nakon toga sam pohađao gimnaziju i diplomirao na Pravnom fakultetu. Oženjen sam, otac dvoje djece. Od 1978. godine živim u Kaštel Sućurcu. Svoj radni vijek proveo sam u Dalmacijacementu na mjestu pravnog referenta, a kasnije kao šef općih, pravnih i kadrovskih poslova u službi održavanja. Za to vrijeme bio sam aktivan kao sportski radnik u više klubova u Kaštel Sućurcu, te sam i sada član izvršnog odbora ribolovnog društva “Gojača”. Sada sam u mirovini. Moj životni moto je poštenje, rad i napredak, kako mjesta u kojem živim, tako i šire.

Meri Škopljanac Gagić

Prof.

Rođena 11. rujna 1968. u Splitu. Obrazovanje: 1989. - 1993. Pedagoški fakultet u Splitu Smjer: Profesor TZK 1985. – 1987. Sredanja medicinska škola u Splitu, smjer medicinska sestra 1983. - 1985. Srednja poljoprivredna škola, odgojno-obrazovni smjer Radno iskustvo: Od 1993. - do sada: Novak Commerce d.o.o., Kaštel Lukšić Strani jezici: • engleski - aktivno • talijanski - pasivno Vještine: • aktivno i svakodnevno korištenje Ms office paketa • položen vozački ispit Hobiji: • plivanje, odbojka, aerobic, planinarenje (član Planinarskog društva Kaštela), čitanje

Prof.

Elli Vidović

Profesionalno obrazovanje: • Srednja škola, smjer prirodoslovno matematički tehničar • Filozofski fakultet Zagreb; naziv stručne spreme VII./1 diplomirani psiholog • Položeni stručni ispiti • W.G.Institute California; PPC (Reality Therapy, Lead Managment) Redovito sudjelovanje na konferencijama, seminarima, radionicama. Praćenje stručne literature, redovito i studiozno. Radno iskustvo i iskustvo vanjskog suradnika: • državne institucije • na poslovima stručnog suradnika psihologa (sedam godina) Organizacija i provedba različitih edukacija i radionica s: djecom, učiteljima, profesorima, mladima, roditeljima, župnicima/vjeroučiteljima Savjetovatelj u privatnim poliklinikama, istraživanje javnog mijenja i tržišta rada, pregovaranje, prodaja, prezentacija, selekcija, intervjuiranje kandidata Volontersko iskustvo: Telefoni za psihološku pomoć (tri godine): „Hrabri telefon“ „Plavi telefon“ „Korak po korak“, udruga roditelja Udruga Kaštelanski krug Različiti programi prevencije Ostalo: Poznavanje rada na PC–u (MS Office, SPSS, ELCED…) Poznavanje engleskog jezika: govorenje i pisanje Edukacija iz komunikologije Niz stručni vikend–edukacija Agent prodaje nekretnina Vozačka dozvola B kategorije Profesionalni interesi: - organizacijska psihologija - upravljanje ljudskim potencijalima Rad s populacijom od 25 do 50 godina te poticanje njihovog osobnog i profesionalnog razvoja Područja interesa na lokalnoj razini : Poboljšanje kvalitete življenja građana Kaštela Poticajnje gospodarskog razvoja kroz adekvatno upravljanje ljudskim potencijalima Interdisciplinarni pristup postojećoj problematici Grada Kaštela

12 | VRIME JE ZA BOLJE

Kapetan Josip Berket za gradonačelnika Kaštela | 13

14 | VRIME JE ZA BOLJE

Dipl. ing.

Tihomir

Mr. sc.

Petar

Dr. med.

Marinko Dipl. iur. Marin Kovačev

Brzović

Pepur

Rilov

Hrvat, katolik. Rođen 5. listopada 1959. godine u Zadru (Otac: pok. Petar Brzović, majka: Nevenka Brzović, rođena Burić - oboje iz sela Svinišća, nedaleko od Omiša. U Zadru je otac, po struci građevinski tehničar, dobio prvi posao i proveo svoj radni vijek). Živi u Kaštel Novom (Berketova 19), od 1985. godine.

Rođen 17. travnja 1979.

Specijalist opće medicine

Rođen 15. ožujka1950. u Splitu.

Sažetak: • Dvoipolgodišnje iskustvo na rukovodećim financijsko-komercijalnim poslovima • Dvogodišnje iskustvo na upravljanju ljudskim potencijalima • Pouzdana, odgovorna i ambiciozna osoba • Profesionalni cilj: daljnje obrazovanje i stručno usavršavanje

Rođen 22. studenog1946. u Splitu. Živi u obiteljskoj kući u Kaštel Kambelovcu. Oženjen, otac troje odrasle djece, šestero unučadi. Ukupno 37 godina radnog staža.

Obrazovanje: Osnovna škola Vjeke Butira, Kaštel Lukšić Gimnazija Vladimira Nazora, Split Pravni fakultet Split, dipl.iur.

Školska sprema: Osnovnu školu i gimnaziju završio u Zadru. Diplomirao na građevinskom fakultetu u Splitu 1985. godine i stekao zvanje diplomirani inženjer građevine. Uža obitelj: • supruga Sonja (1960.) dipl. inž. građevine (radi kao vodeći projektant u Projektnom birou Split d.o.o.) • sin Jakša (1988.) – redoviti student druge godine informatike na PMF-u u Splitu • kći Ivana (1992.) – pohađa treći razred gimnazije u Trogiru Poslovna karijera: 1985. – 1990. Poduzeće za ceste Split OOUR Održavanje cesta (voditelj tehničke službe) 1990. – 1998. Hrvatske ceste – ispostava Split (voditelj grupe upravno-tehničkih poslova) 1998. – 2006. Županijske ceste Split (direktor) Od 2006. do danas: Hrvatski cestar – Gospodarsko interesno udruženje trgovačkih društava za održavanje cesta (stručni suradnik za planiranje i razvoj) Društvene aktivnosti: • tijekom gimnazije u Zadru član folklornog ansambla (svirao harmoniku) • od 1997. do danas predsjednik Hrvatskog pjevačkog društva Bijaćka Vila Kaštela • član Hrvatskog društva za ceste VIA – VITA Ostalo: • vojni rok odslužio u bivšoj državi 1987. godine (Tuzla – pionirska inženjerija) Nikada nije bio član nijedne stranke niti partije.

Obrazovanje: 2009. Poslijediplomski doktorski studij Poslovne ekonomije 2002. – 2008. Poslijediplomski magistarski studij Financijski Management 1997. - 2001. Ekonomski fakultet Split smjer Financije 1993. - 1997. Srednja elektrotehnička škola Dodatno obrazovanje: Centar za strane jezike Split - aktivno poznavanje engleskog jezika Suvremeno učilište u Splitu - operator unosa i obrade podataka Časnička škola Fran Krsto Frankopan Radno iskustvo: 01.07.2003. - 01.12.2005. Solarne ćelije d.o.o. 02.01.2006. - 25.06.2006. Temeljna časnička izobrazba 01.07.2006. – 01.10.2008. Djelatna vojna služba, MORH 01.10.2008. – Sveučilišni studijski centar za stručne studije – asistent RiF Vještine: Rad na računalu - aktivno i svakodnevno korištenje MS Office paketa Strani jezici - aktivno poznavanje engleskog jezika Ostalo: Hobi - košarka, jogging, fitnes Vozačka dozvola - B kategorija Bračno stanje - oženjen, jedno dijete Društvena aktivnost: Volontirao u radu s mlađim uzrastima u školi košarke Dražen Petrović – Trogir, 2002. - 2003. Obnaša dužnost košarkaškog suca kategorije Državni sudac A liste 1.

1953. – 1961. Osnovna škola u Kaštel Kambelovcu 1961. – 1965. Klasična gimnazija Natka Nodila u Splitu 1965. – 1971. Medicinski fakultet u Zagrebu Srpanj 1971. – 1981. Medicinski centar Livno, liječnik opće medicine i specijalist opće medicine 1975. – 1978. specijalizacija opće medicine 1978. položio specijalistički ispit 1981. – 1991. VP 4416 u Solinu, vodio ambulantu za građanske osobe na službi u JNA Rujan 1991. dragovoljac Domovinskog rata; suradnja s Križnim stožerom Ministarstva zdravstva, u sklopu Odsjeka za zbrinjavanje ranjenika. Od 1. studenog 1991. rješenjem tadašnjeg ministra zdravstva Andrije Hebranga postavljen na radno mjesto ravnatelj Doma Zdravlja Drniš, sa sjedištem u Unešiću. Radio na organizaciji i uspostavljanju zdravstvene službe u Unešiću u ratnim uvjetima. Radio na organizaciji zdravstvene zaštite prognanika iz drniškog kraja. 1. listopada 1993. – danas - DZ Split, DZ Kaštela, DZ Splitsko-dalmatinske županije, u ordinaciji opće medicine u Kaštel Starome. Predsjednik Športskog ribolovnog društva u Kaštel Kambelovcu Nebojsija Hobi - sportski ribolov,voćarstvo i povrtlarstvo

Oženjen, supruga Alenka rođ.Kurtović, magistra farmacije, šefica Ljekarne Kaštel Stari, - dvoje djece: kći Ivana, diplomirana psihologinja, fakultet La Sapienza u Rimu, udana; sin Josip, profesionalni odbojkaš. Marin Kovačev je igrao odbojku preko 20 godina u OK Mladost Kaštel Lukšić,obnašao rukovodeće funkcije u klubu i Odbojkaškom savezu Hrvatske, sada član OK Kaštela 2001-veterani Član Hrvatskog glazbenog društva Biranj, Kaštel Lukšić, od najranije mladosti svirao klarinet, sada tenor saksofon. Bio je dugogodišnji član Uprave, a sada je član Nadzornog odbora ovog društva. Obnašao je funkciju predsjednika Kolegija puhačkih orkestara Županije splitsko-dalmatinske. Član kaštelanske likovne udruge Osvit, bavi se slikarstvom, izlagao u Kaštelima, Solinu i Njemačkoj. Od samog osnutka Hrvatskog veslačkog kluba Marina Kaštela je član Uprave, a od 1998. godine je predsjednik. Član Izvršnog odbora Veslačkog saveza Dalmacije Član Uprave odbojkaškog kluba Marina Kaštela.

Kapetan Josip Berket za gradonačelnika Kaštela | 15

Gorana Kelam

Damir Roso

Rođena 28. travnja 1970. u Splitu. Nacionalnost: Hrvatica. Bračno stanje: neudana. Zanimanje: dipl. kateheta (diplomirala na Teološko-katehetskom institutu, Teologija u Splitu) - zaposlena kao profesorica vjeronauka u Turističko-ugostiteljskoj školi Split

Rođen 25. travnja 1978. u Rotterdamu, Nizozemska.

Rođen 1. srpnja 1972. u Sinju. Oženjen, otac petero djece.

Obrazovanje: 1997. Srednja tehnička graditeljska škola u Splitu Nakon završene srednje škole regulirao sam vojnu obvezu. Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, za zvanje profesora tjelesne i zdravstvene kulture, danas samostalni Kineziološki fakultet na kojem sam izabrao specijalizaciju u jedrenju i nogometu. Trenutačno pripremam obranu diplomskog rada na temu ”Difuzijski kapacitet pluća kod nogometaša pionira uzrasta od 14 godina”

Obrazovanje: Osnovna škola u Vrlici Srednja upravna škola u Splitu Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu Pravosudni ispit

Prof.

Jezici kojima se služi : francuski - aktivno talijanski, španjolski i engleski - pasivno Volonterski rad: • preko 15 godina aktivno bavljenje volonterskim radom (rad s osobama starije dobi, socijalno ugroženima i hendikepiranima) • 12 godina voditelj karitativne grupe (sastavljene od srednjoškolaca, studenata i radničke mladeži) pri akademskoj crkvi sv. Filipa Nerija u Splitu. Grupa je posebno usmjerena na pomaganje osobama starije dobi, te hendikepiranima. • 2007. godine zajedno s predsjednicom Katoličke udruge Lovret Ljiljanom Todorić sudjelovala je u izradi i realizaciji projekta pod nazivom „Širenje volonterstva među mladima“. • Od 2002. godine volontira u Lourdu (Francuska) - jednom od najpoznatijih svetišta na svijetu. Tjedan ili dva godišnje radi s bolesnicima i potrebnima iz cijelog svijeta. Član je međunarodne volonterske organizacije „Hospitalite Notre Dame de Lourdes“.

Društvene i športske aktivnosti: • aktivno se bavim nogometom, NK Gošk • 2003./2004. - honorarno radim u omladinskoj školi NK Gošk - treniram mlađe uzraste (pionire i početnike) • aktivni volonterski sudionik sportskog kampa pod pokroviteljstvom Uefe i HNS-a ”Open Fun Football Schools” • 2009 - volontiram kao trener pri NSSDŽ-u u procesu selekcije djece i radu s njima pod vodstvom profesora Zdravka Marića, nogometnog instruktora HNS-a

Darko Varnica

Dipl. iur.

Profesionalna karijera: 2002. – 2008. - odvjetnički vježbenik 2008. - odvjetnik Strani jezici: • Engleski - pasivno • Talijanski - pasivno • Njemački - pasivno Društvena aktivnost: Član KUD-a Karol Woytila iz Kaštel Kambelovca Član vjerničkog društva Mihael iz Splita Pokretač i voditelj duhovnih sadržaja Pokretač i koordinator niza karitativnih akcija u Kaštelima Višegodišnje iskustvo u radu s ovisnicima o drogama, socijalno ugroženima i potrebnima Politička aktivnost: 2005. – 2009. - nezavisni vijećnik u Gradskom vijeću Grada Kaštela U svojstvu nezavisnog vijećnika član Vijeća za komunalnu prevenciju, Vijeća za ravnopravnost spolova i Stožera civilne zaštite Politički motivi: Zalaganje i rad za opće dobro

Nela Martinčić Rođena sam 15. listopada 1973. u Trogiru. Obrazovanje: Građevinski tehničar visokogradnje Radno iskustvo: - Od 1993. do danas zaposlena sam u modnom atelieru Gena na radnom mjestu voditelja krojnice i šivaonice, te voditelja poslovnica u Splitu i Zagrebu. Dobrotvorni rad: U Crkvi; s Jelicom Burić za Župni dom u Kaštel Starom: - izrada replike halje za kip Gospe od Ružarija - izrada replike svečane halje za kip Gospe od Ružarija - zastava sv. Felicija - odore za 40 ministranata - 100 kaštelanskih pojaseva i kapa za dječji crkveni zbor Mali anđeli Grad Kaštela: - 2007. - poklon gradu - izrada 17 baroknih kostima iz druge polovine 17 stoljeća za potrebe predstave „Miljenko i Dobrila“ - Sudjelovanje u mnogobrojnim eko akcijama čišćenja podmorja Strani jezici: • znanje engleskog jezika u govoru i pismu • znanje talijanskog jezika u govoru Ostala znanja i interesi: • modni dizajn • kostimografija • interes za etno baštinu Dalmacije i Hrvatske

16 | VRIME JE ZA BOLJE PROMETNI PROJEKTI

Sigurnije ceste

Svi zahvati imat će jasno određenog izvođača, cijenu i rok završetka radova, a svaka ulica morat će imati nogostup kaštelanske ceste, na žalost dobro je znano. Nezamislivo za grad, ali nogostupa za pješake nedostaje na svakom koraku. Raskopane ulice po tko zna koji put. Putnicima namjernicima, onima u prolazu, kao i domaćima koji žive u Kaštelima ili putuju od Splita do zračne luke odnosno od Trogira prema Splitu, čini se kao da tu nema nikakva reda. Kako je tek Kaštelanima, bolje je ne govoriti! Kapetan Josip Berket, kandidat za gradonačelnika Kaštela, planira okupiti tim najboljih prometnih stručnjaka. Među njima su i dipl. ing. Tiho Brzović, koji cijeli svoj radni vijek radi na razvoju i održavanju prometnica a osam je godina bio direktor u Hrvatskim cestama, te dipl. ing. Drago Štimac, angažiran u Institutu građevinarstva Hrvatske na nadzoru gradnje. „Oni su nam jamstvo da će se u gradu završiti prekopavanja

KOLIKO SU OPASNE

unedogled“, ističe kapetan Berket. Pristup planiranju gradnje cesta prema kojem sve što počne jednom i završi neprimjeren je normalno organiziranom radu. Stručnjaci, kakvi su Brzović i Štimac, jamstvo su da će sve imati svoju cijenu i svoj rok. To je važno pogotovu stoga što u idućim godinama Kaštela čekaju velika kopanja cesta i ulica, ponajprije zbog gradnje

sekundarne kanalizacije. Taj se posao ne može prepustiti ljudima sa strane, nego ga moraju nadzirati stručnjaci u Gradu. Cijeli taj zahvat imat će jasno određenog izvođača, cijenu i rok završetka radova, a svaka ulica morat će imati nogostup. Također, svakako je potrebno preispitati brzu cestu, smatra kapetan Berket jer „ako na njoj svako malo bude izlaz, ona

Kapetan Josip Berket za gradonačelnika Kaštela | 17 PROJEKT MALIH ŠKOLA I VRTIĆA

Škole i vrtići i sjeverno od brze ceste JEDAN OD GORUĆIH problema u

Kaštelima je i nedostatak vrtića i škola. Svi se zaklinju u to kako su im djeca i mladi na prvom mjestu, a porazna je činjenica da u Kaštelima svake jeseni bez mjesta u vrtiću ostane i do stotinu mališana. Ne samo da se svakom djetetu mora osigurati mjesto u vrtiću, nego bi s malim naporom gradske vlasti morale omogućiti besplatni boravak mališana u vrtiću, isto kao što osnovci imaju besplatno školovanje. Noćna mora građana Kaštela koji imaju malu djecu, a žive iznad Magistrale, mogla bi se riješiti projektom malih škola. U europskim se državama grade manje školske zgrade za vrtiće i djecu koja pohađaju niže razrede osnovne škole. Takve škole nisu preskupe, a mogle bi se graditi u Rudinama, Radunu, Gomilici i Sućurcu, što bi roditeljima mnogo značilo jer im djeca ne bi bila

izložena opasnosti prelaska brze ceste. Osim toga, postojeće bi se škole tako konačno rasteretile prekobrojnih učenika, te bi ravnatelji mogli organizirati nastavu u jednoj smjeni. Sada imamo

škola u kojima se nastava pohađa čak u tri smjene, a učionice se ne mogu ni prozračiti, pa djeca borave u nezdravim uvjetima. Izgradnjom malih škola manji učenici bili bi odvojeni od većih,

a imali bi i sportske dvorane, prilagođene svom uzrastu. Uz male škole mogu se dograditi i vrtićki prostori, tako da bi, primjerice, sva djeca mogla koristiti usluge jedne kuhinje.

Projekt malih škola je veoma važan ali i ostvariv. Potrebna je samo dobra volja i angažman odgovornih u Gradu, kojemu bi rješavanje problema školskog prostora trebao biti prioritet.

18 | VRIME JE ZA BOLJE Lungomare kroz sedam Kaštela

Riva duga gotovo 20 kilometara Povezivanjem Kaštela i njihovih dvoraca dobila bi se potpuno nova turistička i kulturna vrijednost, a za to je potrebno urediti i valorizirati te stare kaštelanske utvrde

prioriteta Nezavisne liste Josipa Berketa svakako je obalni pojas Kaštela koji bi se trebao urediti po uzoru na iskustva gradova koji imaju lungomare, odnosno šetnicu čitavom dužinom obale. Josip Berket naglašava kako je riječ o bogatstvu kojim se mogu pohvaliti zaista rijetki mediteranski gradovi. Obalni pojas Kaštelanskog zaljeva koji pripada Gradu Kaštela proteže se u dužini od gotovo 20 kilometara, od Kaštel Štafilića do Kaštel Sućurca. Prema projektu Nezavisne liste lungomare bi povezao svih sedam Kaštela, odnosno stoljetne dvorce-utvrde uz obalu kako bi se stvorila jedinstvena cjelina. Berket uzor opet vidi u obližnjem Splitu, odnosno u Splitskoj rivi. “Ne trebamo daleko gledati. Riva je centralni prostor

VISOKO NA LISTI

Kaštela i njihove dvorce čime bi se dobila potpuno nova turistička i kulturna vrijednost, a za to je potrebno urediti i valorizirati te stare kaštelanske utvrde. Trogirski i splitski plemići počeli su prije petstotinjak godina graditi kaštile pred obalom kako bi se njihovi težaci mogli u tim utvrdama-dvorcima skriti pred Turcima. Danas ta neprocjenjiva kulturna baština stoji gotovo neiskorištena. Uključiti i koncensionare U Kaštel Sućurcu je ladanjska palača Podvorje, najreprezentativniji sućurački prostor. Tu je i sućuračka kula, prva obrambena kula na kaštelanskoj obali, zatim Kaštilac, dvorac u moru koji su 1529. godine izgradile benediktinke na morskom grebenu zvanom Gomilica. U Kaštel Kambelovcu je Kula

Iznimna ljepota i draž Kaštela su upravo njihove utvrde-dvorci grada na kojem se ljudi susreću. Mi u Kaštelima možemo imati rivu dugu gotovo 20 kilometara”, ističe Berket. Lungomare bi povezao sedam

Kambi, okrugli kaštel koji su izgradili splitski plemići Cambi 1517. godine. U Kaštel Lukšiću nalaze se dvorci Vitturi i Rušinac sa svojom pričom o velikoj

ljubavi Miljenka i Dobrile - kaštelanskih Romea i Julije. U Kaštel Starom je kaštel Čipiko koju je trogirski plemić Koriolan Cippico, zapovjednik galije u bici na Lepantu, izgradio 1474. godine. U Kaštel Novom nalazi se kula Čipiko, utvrđeni ljetnikovac trogirskog plemića PavlaAntuna Cippica, s početka 16. stoljeća. U Kaštel Štafiliću je kaštel Rotondo koji je izgradio Stjepan Štafileo 1508. godine. Iznimna ljepota i draž Kaštela su upravo njihove utvrde-dvorci čija bi ljepota došla do izražaja povezivanjem u jedinstvenu cjelinu, za što je nužno izgraditi šetnicu koja bi ih povezivala. Prema planu Nezavisne liste, Grad bi trebao urediti lungomare tako što bi se odabrao koncesionar na određeni rok, dok bi se država trebala pobrinuti o uređenju dvoraca. Morski dio uz lungomare uključivao bi dvije sportske lučice, po jednu u Kaštel Starom i Kaštel Novom uz proširenje postojeće rive čime bi se dobio i vrijedan prostor za štekate, kao i prijeko potrebne garaže. “Grad se mora učlaniti u međunarodnu udrugu gradova koji imaju lungomare, a za primjer imamo baltičke zemlje koje uklanjaju bivše industrijske zone i grade lučice uz obalu”, smatra Josip Berket.

Kapetan Josip Berket za gradonačelnika Kaštela | 19 Kozjak kao Marjan

Zaustaviti daljnju devastaciju Urediti ćemo sportsko-rekreativnu zonu na padinama Kozjaka, kaže Berket u programu Nezavisne liste kapetana Josipa Berketa jest zaustavljanje daljnje devastacije Kozjaka, odnosno zabrana građenja na Kozjaku. “Kozjak treba planirati kao kaštelanski Marjan ili Sljeme. Urediti ćemo sportsko-rekreativnu zonu na padinama Kozjaka. Kozjak na kojem su nastali počeci hrvatske države treba sačuvati od daljnje devastacije”, smatra Josip Berket. Dugogodišnja divlja izgradnja ozbiljno je ugrozila Kozjak te je posljednji trenutak da se tome stane na kraj. Berket kaže kako ne treba gledati daleko, nego se za primjer može uzeti već susjedni Split čiju prepoznatljivu okosnicu čine Riva, Dioklecijanova palača i Marjan. Berketovu viziju

JEDAN OD PRIORITETA

IDEALNO ZA REKREATIVCE Planina Kozjak proteže se od Klisa na istoku do prijevoja Malačka na zapadu u dužini od 16 kilometara. Ime Kozjak je prijevod grčkog imena planine, poput obližnjeg Trogira čije starogrčko ime Tragurion potječe od riječi tragos - koza. Na Kozjaku i okolnim planinama Kaštelanske zagore postoji oko 80 kilometara označenih planinarskih staza koje su ugodne za rekreativno planinarenje. Stijene Kozjaka poznate su po nezahtjevnim alpinističkim penjačkim stazama idealnim za rekreativce. Kaštela čini lungomare koji će se protezati kroz sedam Kaštela podno Kozjaka, na kojem se nalaze starohrvatska naselja koja treba kulturno i spomenički valorizirati, te rekreativna zona koja predviđa uređenje biciklističkih staza, šetnice te planinarske domove.

Preko planine Kozjak u prošlosti su vodili karavanski putevi. Vrhovima kaštelanskih planina vodi Planinarski put Dalmacije i Planinarski put Kolijevkom hrvatske državnosti Bijaći–Klis. U dužini od 30 kilometara obuhvaćeno je 19 kontrolnih točaka,

Na južnoj padini Kozjaka, u Bijaćima, Hrvati su osnivali svoju državu

i to većinom sakralnih objekata sagrađenih u doba hrvatskih narodnih vladara (sv. Marta u Bijaćima, sv. Nofar Stomorija, sv. Juraj od Raduna, sv. Ivan Biranj, sv. Kuzma i Damjan, sv. Juraj od Putalja...) koji se protežu sve do Šuplje crkve u Solinu. Tražiti vlasništvo Na južnoj padini Kozjaka, u Bijaćima, Hrvati su osnivali svoju državu. Plemenitaški hrvatski rodovi, koji su sebe nazivali Didićima, na padinama Kozjaka osnovali su naselja Putalj, Lažane, Kruševik, Ostrog, Radun, Špiljan, Žestinj, Bijaći... Tu su izgradili crkve koje i danas postoje i svjedoče o počecima hrvatske države. Crkvu sv. Jurja, koja je izgrađena 852. godine na Putalju i po kojoj je Sućurac dobio ime, knez Trpimir

darovao je splitskom nadbiskupu darovnicom na latinskom jeziku u kojoj se prvi put spominje ime Hrvat. Knez Trpimir sebe naziva knezom Hrvata, a svoju državu državom Hrvata. Crkvicu je izgradio knez Mislav i ona je bila središte ranosrednjovjekovnog naselja. Na istočnom vrhu Kozjaka s kojeg puca jedinstven pogled na Kaštelanski zaljev nalazi se crkvica sv. Luke koja datira iz 1391. godine. “Grad Kaštela treba tražiti u vlasništvo zaštićeno područje u vlasništvu države, odnosno Hrvatskih šuma, te na padinama Kozjaka urediti sportsko-rekreativnu zonu. To je jedini način da se Kozjak sačuva od daljnje devastacije, a uz lungomare koji je u planu činila bi zaokruženu cjelinu”, ističe Berket.

20 | VRIME JE ZA BOLJE Prioritet je izgradnja domova za starije

Mjesto i za one koji nisu korisnici doma Zemljište za gradnju jednog od četiriju planiranih domova vrijedno 700.000 eura Kaštelima je poklonila Jela Škarica-Žikov, dok će Zaklada biskupa Josipa Langa financirati njegovu gradnju održat će se 9. svibnja. Prostor za organizaciju donatorske večeri ustupio je Josip Berket, odnosno njegova tvrtka Marina Kaštela, koja ujedno snosi trošak organizacije večere, a donacije će se prikupljati prodajom ulaznica za večeru.

potrebna minimalno četiri veća doma za osobe treće dobi od kojih bar jedan treba imati otvoreni dnevni boravak u kojem će, prema konceptu, Kaštelani treće životne dobi koji nisu korisnici domova moći boraviti tijekom dana. Dnevni boravak u sklopu doma za starije zamišljen je kao mjesto gdje će se starije osobe koje nisu korisnici doma moći tijekom dana susretati i družiti kroz razne osmišljene aktivnosti. Grad je dužan osigurati zemljište za gradnju triju domova, a gradnju će financirati država ili privatni investitori. Zemljište za gradnju jednog od četiriju planiranih domova vrijedno 700.000 eura Kaštelima je poklonila gospođa Jela Škarica-Žikov, a ne-

KAŠTELIMA SU HITNO

zavisni vijećnik kaštelanskoga gradskog vijeća Darko Varnica uspio je izmijeniti generalni urbanistički plan Kaštela u tu svrhu.

spomenutom poklonjenom zemljištu u Kaštelima financirat će Zaklada biskupa Josipa Langa za starije, bolesne i nemoćne.

Humanitarna večera na kojoj će se prikupljati novac za gradnju doma održat će se 9. svibnja “Naš je plan otkupiti još tri zemljišta za gradnju doma te naći investitore za gradnju”, kaže kandidat za kaštelanskog gradonačelnika Josip Berket. Gradnju doma za starije na

Zakladu biskupa Josipa Langa osnovali su isusovci 2002. godine u Zagrebu. Zaklada nosi ime po pomoćnom zagrebačkom biskupu (1857.-1924.) koji je živio svetim životom, a poznat je u na-

rodu kao veliki prijatelj i dobročinitelj siromaha. Svrha Zaklade jest trajno pružanje novčane i drugih oblika potpore starim, nemoćnim i bolesnim osobama, kao i osnivanje te organiziranje staračkih domova i prihvatilišta za najnemoćnije i najsiromašnije. Zaklada je potkraj 2004. godine organizirala veliku humanitarnu akciju pod nazivom ‘Ne zaboravi me’, u kojoj je prikupljeno dovoljno sredstava da se obnovi starački dom u Maloj Gorici kod Petrinje. Na isti način planiraju prikupiti sredstva za izgradnju doma za starije na zemljištu koje je Kaštelima poklonila Jela Škarica-Žikov, a humanitarna večera na kojoj će se prikupljati novac

Raste broj starijih od 65 godina Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine udio populacije starije od 65 godina u ukupnom broju stanovnika Hrvatske iznosio je 15,7 posto, a predviđa se da će u sljedećih 30 godina udio populacije starije od 65 godina rasti, odnosno da će do 2031. godine iznositi 23,4 posto. U Hrvatskoj je ukupno 48 domova za starije i nemoćne osobe kojima je osnivač županija ili grad, od čega su tek četiri u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to dva u Splitu te po jedan u Makarskoj i na Visu, a u ukupnom kapacitetu domova u Hrvatskoj kojima je osnivač županija ili grad sudjeluju sa 9,7 posto. Privatnih domova za smještaj starijih i nemoćnih osoba u Hrvatskoj je 59 s ukupnim kapacitetom od 2705 korisnika, a više od trećine privatnih domova je u Zagrebačkoj županiji. Splitskodalmatinska županija sudjeluje sa 12 posto, dok sve ostale županije imaju udio privatnih domova manji od 10 posto. Gotovo dvostruko veća cijena smještaja u privatnim domovima osnovni je razlog zašto su u državnim domovima liste čekanja duge te se čeka i po nekoliko godina, a u privatnom domu se krevet može dobiti odmah. Prosjek čekanja na mjesto u domu u vlasništvu županije ili grada je oko 2,5 godina, a u slučaju posebnih zahtjeva korisnika (primjerice, jednokrevetna soba, soba s balkonom, soba na južnoj strani s pogledom na more…) čekanje je i dulje.

Kapetan Josip Berket za gradonačelnika Kaštela | 21 PROJEKT REORGANIZACIJE GRADSKE UPRAVE

Gradski službenici moraju biti u službi svojih građana Za sve sposobne i vrijedne službenike nova bi organizacija radnih mjesta trebala biti samo korak naprijed u njihovu napredovanju NEGDAŠNJIH sedam malih primorskih sela, Kaštela su naglim doseljavanjem građana u relativno kratkom razdoblju prerasla u veliki grad s više od 50.000 stanovnika. Tako su Kaštela dobila čak i status velikog grada, što je potpuno razumljivo s obzirom na to da su drugi grad po veličini u Županiji, odmah iza Splita.

OD

Kaštela imaju status velikog grada Takav status ima svoje prednosti i mane, a kako bi se život građana učinio što ugodnijim, i gradska uprava, koja je njihov servis, mora biti na razini tako ozbiljnog zadatka. Zbog toga je nužna reorganizacija gradske uprave, ali i si-

stematizacija svih radnih mjesta, koju je trebalo davno napraviti. Naime, i reorganizacija gradske uprave mogla bi ostati samo mrtvo slovo na papiru ako službenici nisu stručni i pravilno raspoređeni na svoja radna mjesta. Projekt reorganizacije gradske uprave je velik ali i hitan zadatak nove gradske vlasti. Bez takvog reza unutar uprave nije moguće postići bitan napredak u boljem servisiranju građana. Iza velikih riječi o reorganizaciji odjela i službi krije se zapravo samo dosljedna primjena postojećih zakonskih propisa. Konačno će se napraviti i popis gradske imovine kako bi se ona mogla bolje koristiti i stvarati prihode.

Analiza rada gradske uprave No prije nego se uopće pristupi tom opsežnom poslu, nužna je analiza i revizija dosadašnjeg rada gradske uprave, kao i analiza rezultata rada svih djelatni-

će kadrovski stručno oformiti i opremiti gradske službe za učinkovit rad. Za sve sposobne i vrijedne službenike nova bi organizacija radnih mjesta trebala biti samo korak naprijed u

Ako se neki od službenika ne ponaša onako kako bi trebao, građani će ga moći prijaviti ka, zbog uvida u mogućnosti i stručnosti postojećih zaposlenika. Jedino je tako mogu-

njihovu napredovanju, a svima bi se trebala pružiti jednaka šansa.

Kako bi službenici Grada bili što učinkovitiji i kreativniji, mora im se omogućiti maksimalno korištenje informatičkih dostignuća, ali i osobno osposobljavanje, ovisno o radnom mjestu i stručnoj spremi. Nadležni će ih redovito pratiti i ocjenjivati njihov rad. Kako građani ne bi lutali od odjela do odjela, među njima se mora uspostaviti prava suradnja razmjenom informacija, odnosno umrežavanjem. Ako se neki od službenika ne ponaša prema građanima onako kako bi trebao, dakle da im je na usluzi, građani će to moći prijaviti putem posebnog telefonskog broja.

22 | VRIME JE ZA BOLJE

VESLAČKI KLUB BERKET, kao pokretač, dao je ideju te veliku financijsku potporu kako bi oplemenio gradski prostor, a mlade Kaštelane i Kaštelanke doveo na druženje s morem i brodicama. Okupio je svoje prijatelje, koji su mu pomogli u realizaciji i pokretanju veslačkog kluba. Tako je 1996. godine osnovan Hrvatski veslački klub Kaštela, pod geslom „Više veslača - manje pušača“. Prvi predsjednik kluba bio je gospodin Ante Topić, a prvi trener poznati veslački entuzijast Nikola Stipaničev. Godine 1998. klub useljava u staro oronulo skladište na Polantani. Uprava, Joško Berket, prijatelji Kaštela te mladi koji su počeli dolaziti u klub uredili su skladište i prostor oko njega. Te godine

JOŠKO

krenule su i regate na kojima su prvi put sudjelovali i mladi Kaštelani. Prva regata na kojoj se pojavljuje HVK Kaštela održana je u Rijeci Dubrovačkoj 19. travnja 1998., kao prva regata Kupa Dalmacije. Na svom debitantskom nastupu mladi Kaštelani osvajaju odličja - dva zlata i broncu. Osim što se 1998. počinju natjecati, veslači HVK Kaštela počinju i organizaciju regata. Povodom Dana državnosti, HVK Kaštela organizira 23. svibnja 1998. regatu u Kaštel Kambelovcu. Kaštelani osvajaju pehar kao najmasovnija momčad u natjecateljskom dijelu, ali i drugo mjesto po osvojenim bodovima. Danas u radu kluba sudjeluje preko stotinu djece, od najmla-

đih polaznika škole veslanja, do starijih i iskusnih veslača, a u pravilu na svakoj regati osvajaju odličja svih „boja“. Osim uspješnog veslanja, klub ima dugu tradiciju spajanja treninga i veslanja uz učenje i širenje vidika. Tako već osam godina svake jeseni veslačice i veslači odlaze na višednevni izlet u Vukovar gdje, osim sudjelovanja u regatama, u društvu roditelja poginulih branitelja posjete spomen-dom na Ovčari i gradsko braniteljsko groblje. „Želja nam je da nove generacije nauče o tragediji Vukovara, kako bi više cijenile važnost života u miru“, kažu u klubu. Također, svake godine u vrijeme zimskih praznika organizi-

raju zimske pripreme za veslače i odbojkašice u Kranjskoj Gori. Tijekom tih tjedan dana kaštelanski sportaši obavljaju kondicijske treninge na snijegu, a slobodno vrijeme koriste i za posjet prirodnim ljepotama u blizini, poput Bledskog i Bohinjskog jezera ili izvora Save Dolinke. Uz

izlete koje organiziraju tijekom praznika, treneri kluba trude se iskoristiti zimu, kada nije moguće odraditi velik broj treninga na moru, i za organiziranje manjih izleta na snijeg, bazene i slično, kako bi treniranje djeci pružilo što više različitih sportskih i kulturnih iskustava.

sportaši i njihovi roditelji neizmjerno zahvalni na susretljivosti i suradnji. Zbog potrebe za dvoranom u kojoj bi se svakodnevno mogli održavati odbojkaški treninzi Odbojkaškog kluba Marina Kaštela, tvrtka Marine Kaštela d.o.o. obnovila je i prilagodila prostor nekadašnjeg kina Jugovinil. Danas ta dvorana služi za treninge odbojkaškog, veslačkog i jedriličarskog kluba, a prema dogovoru ustupa se na korištenje i drugim klubovima i grupama. Od ovog ljeta klub ima svoju psihologinju koja ih grupno i individualno konzultira u vezi sa svim temama vezanim uz školski uspjeh, socijalne vještine, međuljudske odnose i ostale zanimljive teme. „U klubu smo posebno

ponosni na izvjestan broj vrlo angažiranih roditelja, koji redovito prevoze odbojkašice na utakmice, a sudjelovali su i u obnavljanju i pripremanju dvorane za korištenje, kao što i danas sudjeluju u tehničkim popravcima ili postavljanju opreme u dvorani“, kaže Tena Radočaj, psihologinja sportskih klubova Marina Kaštela. „Smatramo da je njihov angažman izrazito važan jer svoj djeci pokazuju vlastitim primjerom kako vrijedi volonterski raditi nešto do čega nam je stalo i što smatramo važnim, ali i zato što u roditelje možemo imati najviše povjerenja da će odgovorno obaviti svoje dužnosti u cilju zaštite dobrobiti svoje djece“, dodaje psihologinja.

JEDRILIČARSKI KLUB KLUB Marina Kaštela osnovan je 1999. godine i u razdoblju od 1999. do 2008. bio je smješten u prostorijama veslačkog kluba Kaštela u Kaštel Kambelovcu. Zahvaljujući kapetanu Jošku Berketu i njegovom timu zaljubljenika u more i jedrenje, J.K. Marina Kaštela nastavlja s radom u Marini Kaštela. Klub je opremljen s pet jedrilica klase optimist, a trenutačno je u njega učlanjeno petnaestak djece, od predškolske do srednjoškolske dobi.

JEDRILIČARSKI

ODBOJKAŠKI KLUB Marina Kaštela osnovan je 2000. godine s ciljem okupljanja ženske mladeži iz Kaštela. Škola odbojke koja je djelovala u Osnovnoj školi kneza Trpimira prerasla je u Odbojkaški klub ISS, zatim klub mijenja ime u Marina Giričić, i na koncu u Marina Kaštela. Klub je 2001./2002. uključen u drugu hrvatsku odbojkašku ligu Jug i na kraju te sezone zauzeo je šesto mjesto. U 2002./2003. godini klub osvaja treće mjesto i tim plasmanom stječe pravo natjecanja u novoformiranoj jedinstvenoj 1.B odbojkaškoj hrvatskoj ligi (2004./2005.). Juniorke, kadetkinje i mlađe kadetkinje nastupaju na županijskim, regionalnim te državnim natjeca-

ODBOJKAŠKI KLUB

njima. Ekipa juniorki prošle je i ove godine osvojila treće mjesto na Juniorskom prvenstvu Hrvatske. Do kraja ljeta 2008. Klub je

svakodnevno trenirao u školskoj dvorani Osnovne škole kneza Trpimira u Kaštel Gomilici, čijem su ravnatelju i zaposlenicima i mladi

Kapetan Josip Berket za gradonačelnika Kaštela | 23

Related Documents

Novine Berket
May 2020 18
Novine
April 2020 73
Novine-danas
April 2020 62
Soboske Novine 72b
December 2019 16
Soboske Novine 72
December 2019 23

More Documents from ""

Novine_berket_2
May 2020 20
Raspis Miting 2009
May 2020 16
Sazetak_2304091
May 2020 27
May 2020 30