Neretva I Brane

neodgovorne vlasti

„Nude se tri brane i to HE 'Bjelimići' koja će biti visoka 125 metara, HE 'Glavatičevo' - 60 metara i HE 'Bjelimići' 90 metara. Tako bi se na 1.150 metara nadmorske visine formirala nova akumulacija koju bi noću punile moćne pumpe vodom iz akumulacije u kanjonu Neretve. A danju spuštali na turbi­ ne sa preko 600 metara pada. I taj režim rada koji je zamišljen na elektrana­ ma je sporan", dodao je Variščić. Prema njegovim riječima, visoke brane imale bi ozbiljne posljedice po okolinu v.ž.

N

edavno se navršilo deset godi­ na od usvajanja Deklaracije iz Kuritibe (Brazil) nazvane još i „ Potvrda prava na život i sred­ s t v a za život ljudi afektiranim velikim branama". Deklaracija je usvojena na P r vom m e đ u n a r o d n o m sastanku osoba ug­ roženih branama u Kuritibi, 14. marta 1997. Svjetski ekološki pokret zbog ogromne destrukcije velikih brana na eko-sisteme rijeka uvijek je isticao i društvenu n e p ­ ravdu koju velike brane i akumulacije donose lokalnoj zajednici i naročito ugro­ ženom stanovništvu. Zbog toga, a i zbog solidamosti sa unesrećenim stanovniš­ tvom ekolozi taj dan obilježavaju i kao 24

svoj, jačajući time svoj otpor destraktivnim branama. „Uvijek i svugdje postoji široki ponor između ekonomskih i socijalnih dobiti koje su graditelji brana obećali i real­ nosti koja se događa nakon što je brana sagrađena. Brane skoro uvijek koštaju više nego što je planirano, čak i prije uključivanja okolišnih i socijalnih troš­ kova. Brane daju manje energije nego što se obećava. One čine poplave još destruktivni]im... Mi se borimo protiv sličnih interesa moćnika, istih m e đ u n a ­ rodnih zajmodavaca, i istih korporacija umiješanih u teške subvencione energetsko-intenzivne industrije...", stoji, uz ostalo, u Deklaraciji.

Protest zelenih: Glas protiv visokih bra­ na i uopšte brana na rijekama u ovom trenutku najviše se čuje sa malog prosto­ ra BiH, jer se primiče trenutak donošenja definitivnih odluka o tome ko će i kakve centrale početi da gradi na Neretvi, Drini, Vrbasu, Bosni i U n i . A, „Zeleni Neretva" iz Konjica najbučniji su u zaštiti rijeke Neretve na kojoj je planirana izgradnja tri hidroelektrane. Amir Variščić i Sanjin Džajić, čelnici Udruženja „Zeleni Neretva" iz Konjica u razgovoru za „NR" naglasili su da je iz tog udruženja prije par dana federalnoj Vladi upućen javni dopis u kojem se zah­ tijeva obustava postupka dodjele konce­ sije za gradnju velikih brana na gornjem 1 8 . april 2 0 0 7 .

društvo toku Neretve, odnosno stavljanje van snage odluke o javnom interesu za grad­ nju novih energetskih kapaciteta na N e ­ retvi. Uz dopis, Vladi su poslani i deponovani potpisi sprovedene peticije protiv izgradnje brana, a koju je potpisalo više od 15 hiljada građana BiH. „Podsjećamo: tu odluku donijela je krajem septembra prošle godine Vlada FBiH i to dva dana prije isteka regular­ nog mandata Vlade, a bez postojanja os­ novnog dokumenta strategije razvoja energetskog sektora FBiH. Zakonska os­ nova na kojoj se temelji odluka je Pros­ torni plan SRBiH iz 1981. g. koji je prav­ no još na snazi (sve do donošenja novog plana) iako je njegov rok važenja istekao još 2000. g. Međutim, u ovom slučaju čak se ni ta sporna zakonska osnova ne poš­ tuje budući da planirani hidroenergetski objekti znatno odstupaju od Prostornog plana", kaže Varišćić, Pored toga što odstupa i od tako kontroverznog prostornog plana planirano projektno rješenje HES-a Gornja Neret­ va je, u suprotnosti sa odlukom iste vla­ de o utvrđivanju posebnog područja od značaja za FBiH, rekao nam je Variščić. Prema njegovim riječima, to znači da se planirani hidroenergetski objekti nala­ ze u zoni budućeg nacionalnog parka: Igman, Bjelašnica i Visočica. Svojom spornom odlukom Vlada je, takođe, za­ nemarila i svoju raniju odluku o planu razvoja energetskog sektora donesenu u januaru 2005. g., a koja je upravo suprotna odluci o utvrđenom javnom interesu za izgradnju hidroelektrana na Neretvi. „ N u d e se tri brane i to HE 'Bjelimići' koja će biti visoka 125 metara, HE 'Glavatičevo' - 60 metara i HE 'Bjelimići' - 90 metara. Tako bi se na 1.150 metara nad­ morske visine formirala nova akumulaci­ ja koju bi noću punile moćne pumpe vo­ dom iz akumulacije u kanjonu Neretve. A danju spuštali na turbine sa preko 600 metara pada. I taj režim rada koji je za­ mišljen na elektranama je sporan", do­ dao je Variščić. Prema njegovim riječima, visoke brane imale bi ozbiljne posljedice po okolinu. Zbog povremenog rada dola­ zilo bi do svakodnevnih (a ne samo se­ zonskih kao što je to slučaj sa Jablaničkim jezerom) oscilacija po nekoliko dese­ tina metara, što akumulacija što nizvodmih protoka. Pomirenje turizma i energije?: Iako su n a ­ kon zelenog svjetla za dodjelu koncesije iz kompanije „Intrade energija", najavili i kreditiranje Evropske investicione ban­ ke (EIB), „Eko zeleni" tvrde da ED3 nije dao (niti će) nikakve kredite za izgradnju pomenutih elektrana na Neretvi, ,,U pitanju su krediti koje naša zemlja dobija za rekonstrukciju i obnovu u pod­ ručju električne energije i koji su usmje­ reni na sisteme prenosa i revitalizacije postojećih kapaciteta", kaže Džajić. Priče da će izgradnjom hidroelektra25

„Intrade" obećava izgradnju nove ces­ te, koja će prvi put mostovima na vrhu brana povezati dvije obale Neretve i skratiti put do Sarajeva. Izvori pitke vode Krupac, Lađanica i Slatinica ostaju ne­ taknuti, a nema šanse da bude potopljen ni čuveni kanjon Rakitnice.

na „Glavatićevo" i „Bjelimići" biti uniš­ ten gornji tok rijeke Neretve za čelne ljude kompanije „Intrade energija" N i hada Spahalića i Emira Avdića bes­ p r e d m e t n e su. Tri hidroelektrane na ovom području, rekli su nam, uz direktno angažovanje iz­ među pet i šest hiljada radnika, izgradile bi se za šest godina. Obećavaju investiciju od 922 miliona maraka i računaju da će dobiti 30 godina koncesionog perioda, nakon čega će ob­ jekte ustupiti državi. Iz koncesione nak­ nade i poreza predviđaju da će godišnje u budžete izdvajati prosječno 40 miliona KM.. Spahalić i Avdić tvrde i da će najsavremenijim tehnologijama i poštova­ njem najstrožih međunarodnih pravila zaštite okoline spojiti a ne posvađati turi­ zam i energiju, te da očekuju puni razvoj ovog od države totalno zaboravljenog kraja.

„Načelnik Bubalo je čovjek 'Intradea' i energetskog lobija. On direk­ tno lobira za izgradnju HE. Podijelio je narod u gornjem toku Neretve pa je tako Lađanica organizovala pro testni skup da neće dozvoliti da se grade brane. Familije ne pričaju jed­ na s drugom " , tvrdi Hadžialić i doda je da će uskoro „ Gorsko oko", ukoli­ ko i bude finalizirana priča o gradnji tri brane na Neretvi, organizovati proteste pred Vladom Federacije BiH, Vijećem ministara BiH...

Obećanja za narod: I Udruženje „Gorsko oko" takođe je podiglo svoj glas protiv gradnje hidroelektrana na Neretvi, Miro Hadžialić, predsjednik Udruženja u raz­ govoru za „ N R " najavio je da u toj nevla­ dinoj organizaciji spremaju krivičnu pri­ javu protiv Vlade Federacije BiH zbog davanja koncesije „Intrade energiji". „Mi nemamo ništa protiv izgradnje mini-centrala koje će biti urađene pod od­ ređenim uslovima i prema najvišim eko­ loškim standardima", kaže Hadžialić ko­ ji je ogorčen postupcima Emira Bubala, načelnika opstine Konjic. „Načelnik Bubalo je čovjek 'Intradea' i energetskog lobija. On direktno lobira za izgradnju H E , Podijelio je narod u gor­ njem toku Neretve pa je tako Lađanica organizovala protestni skup da neće doz­ voliti da se grade brane. Familije ne pri­ čaju jedna s drugom", tvrdi Hadžialić i dodaje da će uskoro „Gorsko oko", uko­ liko i bude finalizirana priča o gradnji tri brane na Neretvi, organizovati proteste pred Vladom Federacije BiH, Vijećem ministara BiH... Tragajući za pričom o izgradnji brana, koja je nastala zahvaljujući podršci orga­ nizacije „ S C O O P " , posjetili smo i sela Bjelimići i Glavatičevo gdje je planirana izgradnja brana. „Ovaj kraj koji je prije rata cvjetao jer je imao toliko privrednih i poljoprivrednih grana, sada je mrtav. Nema puteva, struje. Ako bi došlo do izgradnje HE morala bi se napraviti kompletna infrastruktura, koja bi značila spajanje sela, a mnogi stanovnici bih bi uposleni. Došlo bi do blagostanja u regiji", tvrdi Alija Zemanić iz sela Zalužje. Dodao je da ih je posjetio Edin Avdić, di­ rektor „Intrade energije" koji im je obećao da će njegova kompanija napraviti put od Konjica do Glavaticeva i time skratiti vrije­ me vožnje sa 45 na 20 minuta. Tim putem spojiće trasu od Sarajeva preko Visoćice i Odžaka. Obećao je mještanima Bjelimića da će svaka kuća u selima dobiti asfaltira­ ni priključak na ceste. Interesantno je svakako i razmišljanje Uzeira Gološa, mještanina sela Rajac: „Ovaj region je multietnički, a priroda trenutno razdvaja bošnjačka, srpska i hr­ vatska sela. Pomoću brane opet bismo bi­ li jedna zajednica." Rizičan poduhvat: U vrijeme k a d a je nastajala priča o gradnji hidroelektrana posjetili smo i Lađanicu u Glavatičevu gdje se održavao protestni skup zbog gradnje brana. Prof. dr Sulejman Redžić tada je rekao da bi se gradnja HE u tom području negativno odrazila ne samo na biljni i životinjski svijet već bi takvi zah-

25

društvo „Gradnja na ovakvom području prava je hrabrost, ali i veliki rizik", rekao je Bušatlija navodeći da neke seizmičke karte ukazuju na fenomen koji prolazi kroz to područje. „Riječ je o pukotini u zemljinoj kori koja seže do Albanije i dalje. Zbog toga bi i najmanje pomjeranje tla moglo biti katastrofalno", po­ ručio je Bušatlija (foto spilja)

vati neminovno doveli i do promjene kli­ me, što bi imalo za posljedicu i negativan uticaj na život i zdravlje ljudi. Prof. dr Ibrahim Bušatlija posebno je ukazao na problem erozije tla na ovom području, zbog čega ovdje nije moguća nikakva gradnja. „Gradnja na ovakvom području prava je hrabrost, ali i veliki rizik", rekao je Bušatlija navodeći da neke seizmičke karte ukazuju na fenomen koji prolazi kroz ovo područje. „Riječ je o p u k o t i n i u zemljinoj

kori koja seže do Albanije i dalje. Zbog toga bi i najmanje pomjeranje tla moglo biti katastrofalno", poručio je Bušadija. Adija Porobić iz Udruge za zaštitu Rakitnice ovih dana potvrdio nam je da su pripreme za izgradnju brana na gornjem toku Neretve (Glavatičevo) već počele. Naime, put od Ladanice do Glavatičeva odjednom je oživio bagerima, kamioni­ ma, radnicima. N o , ispostavilo se da se taj put, ipak, radi tek da bi ga sredili i uredili za saobraćaj na toj dionici a za

potrebe lokalnog stanovništva i turista (?). Još će se o lome čuti... N a p o m e n i m o i to da su „Zeleni" iz Ko­ njica pisali i visokom predstavniku u BiH Kristijanu Š v a r c š i l i n g u tražeći od njega podršku za zaustavljanje procedure unu­ tar Vlade FBiH, kojoj je cilj davanje kon­ cesije za izgradnju brane i hidrocentrale na rijeci Neretvi. Ta procedura - koja ima cilj da p e r m a n e n t n o i nepovratno izmije­ ni jedno od bosanskih nacionalnih blaga - vode, je uz flagrantno kršenje, kako domaćih zakona, tako i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. Ishod koji prijeti u jasnoj je opoziciji željama onih na koje bi taj projekat najviše uticao: za­ jednice koje žive u opštini Konjic i širu javnost Bosne i Hercegovine, kojima to nacionalno blago na kraju i pripada. Nemar vlasti: Bivši republički Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih ri-

društvo „Ovaj kraj koji je prije rata cvjetao jer je imao toliko privrednih i poljoprivred­ nih grana, sada je mrtav. Nema puteva, struje. Ako bi došlo do izgradnje HE morala bi se napraviti kompletna in­ frastruktura, koja bi značila spajanje sela, a mnogi stanovnici bili bi uposle­ ni. Došlo bi do blagostanja u regiji", tvr­ di Alija Zemanić iz sela Zalužje jetkosti svojim rješenjem stavio je nekoli­ ko lokaliteta ovog područja pod zaštitu države kao prirodnu rijetkost koja se kao takva (citiramo rješenje) ne smije uništa­ vati, prepravljati, rušiti ili u ma kojem ob­ liku oštečivati. Lokaliteti stavljeni pod zaštitu su: Džajića vir na Neretvi; klisure na Neretvi: Čeljina, Gradina, Mrka Stije­ na, zatim izvor Krupac sa rijekom do utoka u Neretvu i izvor Donji Krupac. Svi pobrojani lokaliteti u direktnoj su opas­ nosti usljed planova za gradnju velikih brana za hidroelektrane sa pripadajućim akomulacijama. Područje Gornje Neretve predio je sa mnoštvom visokih prirodnih vrijednosti koje, izuzevši dio toka od Glavatičeva do Konjica, nije nikada do sada bilo prezentovano u javnosti. Najveći razlog za to le­ ži u činjenici da je decenijama u prostor­ nim planovima to područje bilo rezervisano isključivo za gradnju velikih brana

čime su sve druge moguće namjene prostora eliminisane. Stanovništvo iz ne­ koliko sela u gornjem toku Neretve, usljed zabrane gradnje bilo kakve infras­ trukture i nemogućnosti razvoja, iseljava­ no je, te je danas to područje gotovo pus­ to. Sve je to imalo cilj da budući graditelji brana (u onom slučaju država, a u današ­ njem privatni kapital) prođu sa što ma­ njim troškovima gradnje. Danas bi te povlastice, koje su žestoko naplaćene od domaćeg stanovništva, koristili Slovenci.

Ovih dana na državnoj televiziji (BHT1) emitovan je film o vodi, Neret­ vi i vlasti. Njegov autor i režiser, poz­ nati TV autor i još poznatiji kao zašti­ t a r prirode Dinno Kasalo, naslovio ga je „Trn u oku". Film govori o vodi i neodgovornoj vlasti. Kasalo njime po­ kušava probuditi svijest i odgovornost prema onome što smo samo naslijedili od predaka i moramo isto to ostaviti svojim nasljednicima i generacijama koje dolaze. •