Metodologija

UVOD Moj seminarski rad koji se bazira na pripremi i bazi prikupljenih podataka. Sama tema se odnosi na naućno istrazivaćki rad,diplomski ,magistarski rad.Ista se veze na predment Saobraćaj i prostor koji smo radili u predhodnom, semestru.Uzeo sam kao primjer seminarski rad kao baza podataka i naćin prikupljanja podataka iz prostornog okoliša.Navodimo primjer: neke podatke nalazimo na terenu, a neke vadimo iz arhiva,odnosno sluzimo se postojećim podacima koje nalazimo putem interneta ili u bibliotekama i slično.Često se prave ankete građana putem javnih media ili lično anketiranje ljudi na terenu.Nije bitna tema anketiranja, ali je bitno da se ispituje mišljenje javnog mijenja o raznim temama i mišljenje ljudi.Da li se radi o vodoprivredi ili se radi o zrakoplovnom saobraćaju nije bitno.Sustina je da se prikupe ispravni podaci o zadatoj temi,te da se isti pravilno analiziraju da bih mogli donijeti ispravan zaključak. Odnosno da imamo argumente da branimo svoje stavove te da i društvo pravilno ulaze u projekte.Tako da vodimo računa da pravilno ulazemo i sredstva i da računamo na dugoraočan period korištenja zadatog projekta. Obično ovakvi projekti se baziraju na timskim radovima,što ne znači da ne moze i pojedinaćno.

PRIPREMA I ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA

1

1.1.Prikupljanje podataka i analiza Počinjem sa temom Prirema i analiza prikupljenih podataka, tokom rada na svom seminarskom radu,pristupio sam na zadatu temu.Pravio sam pripreme i trazio sam podatke i trudio se da zadata tema bude što bolja. Sluzio sam se podacima iz knjige“ Kako nastaje naučno djelo „od Dr.Šamića. U poglavlju broj IV iz pomenute knjige o objašnjenju prikupljanja građe podataka. Poslije pronalazenja dokumenata i sastavljanja radne bibliografije, pristupa se naučna obrada . Prikupljanje dokumentacije moze otpočeti sa nekim već manje ili više ocrtanim tačnim ili netačnim, idejama i hipotezama o temi.N e rijetko se dešava da se otpočne sa izvjesnom svrhom, s nekim preciznijim ciljem da se neko stanovište ili postavka dokaze,neka miso opravda.Postavka, misao nisu uvijek izvjesne oni čine samo neku vrstu predpostavke .radne odnosno naučne hipoteze,koja će postati istinita samo pod uslovom da se pokaze tačna,provjerena inače će ostati samo proizvoljana predpostvka ili tvrdanja.Istrazivač upravo u tu svrhu izvodi takav eksperiment za koje unaprijed smatra da mu mogu donijeti zeljene rezultate,činjenice,informacije.Ove radne,naučne hipoteze imaju ne mali značaju oblasti istrazivanja:mnoštvo pojava tako je veliko za svaki predmet koji tezi ka objašnjenju,a ne samo deskripciji,da se njemu ne moze s uspjehom prići bez hipoteze,uokvirene upotrebom naučne mašte.Prema tome naučne hitoteze su uglavnom naučne smjernice.Istrazivač ne smije ni u kom slučaju da se ustručava da te naučne hipoteze modifikuje, ako je nuzno,pa čak i sasvim napusti,ako ga na to podstiču činjenice,odnosno rezultati istrazivanja.Hipoteza se mora prilagođavati činjenicama, a ne obrnujto,činjenice podešavati prema unaprijed postavljenoj hipotezi.Ako se postupi na ovakav naćin pravac prikupljanja građe biće u znatnoj mjeri određen i olakšan.Nasuprot tome kada tih ocrtanih ideja i hipoteza nema,prikupljanje je u početku otezano i odvija se na širem planu,bez strozeg mjerila u izboru dokumentacije. Hiporeza je kao što je poznato, od naročitog značja u eksperimentalim naukama u kojima najviše i dolazi do primjene ekperimentalne metode hipoteza ekperimentatoru sluzi kao ideja vodilja u istrazivanju,osvjetljava mu put kroz carstvo mraka i bez nje bi on jedva i magao vršiti plodna istrazivanja i selekciju činjenica. Mišljenja,shvatanje stavove koji se iznose u tekstu treba on da odvgne i prosudi,podvrgne svestranoj analizi,ispitivanju,ispitivanju sa raznih aspekata: da li je građa koju test pruza relevantna za njegov predmet,da li je pisac crpao tu građu iz prve ili druge ruke,mozda i iz treće ruke(posebniu 1

1

M.Šamic.:Kako nastaje naucno dijelo,Svijetlost2003,Sarajevo,(Prikupljanje građe).str.53

2

oporeznost treba pokazati prema posljednim dvjema vrstama građe i na osnovu zdravog razuma prosuditi o njihovoj valjanosti i vrijednosti. Da li su zaključci pouzdani ,lišeni raznih predubjeđivanja i predrasuda što moze biti vjerskih,društvenih političkih i drugih.Jednom riječju da li se moze onaj tko čita ili trazi podatke osloniti na iste,da li autor uziva ugled u svojoj strucii gdje je i kada objavljen(u ugednom časopisu,u izdanju remonirane izdavačke kuće ili obratno.Na osnovu takvog temeljnog i savjesnog istitivanja teksta čitalac će pišćeve koncepcije primiti ili odbaciti,u potupunosti ili dijelom,vodeće osobito računa o tome da svoje zaključke ne izvodi i sudove ne odnosi prenagljeno i brzopleto. Mjesta koja eventualno ne razumije ,treba čitalac da čita i razmišlja o njima sve dotle dok ne bude shvatio.Što bih rekao naučnik“Ko ne počinje nerazumijevanjem,taj i ne zna šta znači misliti“što znači jedno čitanje nije dovoljno ma koliko prvo čitanje bilo pazljivo, sabrano,savjesno,pri njemu će se rijetko moći uočiti im otkriti sve one zanimljive i korisne ideje, pri njemu će se rijetko moći uočiti i otkrtiti sve one zanimljive i korisne ideje i činjenice koje test krije za to je nuzno za neki test čiitati onoliko puta koliko imamo pitanja da mu postavimo. Što znači nije potrebno svaku knjigu pročitati da bih prikupili potrebnu građu, potrebno je pročitati ono što će nam biti korisno i iz čega ćemo iscrpiti naučne informacije.Neke dijelove će mo pročitati više puta a neke onoliko koliko nam je dovoljno.u tome pogledu moze da nam koristi indeks imena,odnosno pojmovai sadrzaj knjigekoje treba pregledati prije svih drugih dijelova djela.Otuda takozvano dijagonalno čitanje ili čitanje po dijagonali,prilikom koga se preleti preko onih dijelova knjige ili napisa koji za obrdu određene teme nisu od interesa.Ne treba gubiti vrijeme u čiitanju onih diojelova gdje ne mozemo naći dovoljno informacija,sto ne znaći da ne trebamo pregledi knjigu ili literaturu i dobro promisliti da li nam je dovoljno i cjelishodno. 2 Čitanje ,pomoću koga se upoznajemo sa sadrzinom napisa i crpimo iznjih građu,ideje ,predstavlja slozen i tezak proces,vjestinu koju čovjek uči i stiće cijelog zivota.Sjetimo se samo koliko problema postavlja čitanje pred običnog inteligentnog čitaoca koji zeli da mu bude aktivno produktivno,problema tempa čitanja pojedinih lakih i tezih tekstova ili dijelovateksta,u pogledu razmišljanja o pročitanom,uočavanja plana pojedinih dijelova teksta,razlikovanja bitnih činjenica i ideja od nebitnih, u pogledu raznih vrsta obiljezavanja teksta koji se čita,pravljenja raznovrsnih biljezaka,skica,planova,i slično. Kao što ni za mnoge druge intelektualne aktivnosti, tako ni za vještinu čitanja nema nekih utvrđenih normi i recepata koji bi vazili za svakoga i za sve slučajeve. 2

M.Šamic.:Kako nastaje naucno dijelo,Svijetlost2003,Sarajevo,(Prikupljanje građe).str.55

3

Vjestine obićno zavise od brojnih činilaca karaktera teksta, obrazovanja i navika čitaoca,mjegovih skonosti i temperamenta,itd.N eophodno je test u cjelini i u pojedinostima potpiuno shvatiti,dobro razumjeti u njemu svaki odlomak,svaku rečenicu,svaku riječ.A da bi se to postiglo,čitanje mora biti izvođeno polagano, pazljivo,strpljivo,osobito kada je riječ o tezim tekstovima ili o tezim dijelovima tekstai naročito mora biti spojeno sa intezivnim razmišljanjem.Ono što čita čitalac mora prekidajući na trenutak da dovodi u vezu sa iskustvom i znanjem koje o tome već ima,koje je ranije stekao.Bilo da je ranije naučio iz knjiga ili o svojoj zivotnoj praksi.Čiatala mora stalno provjeravati sebe i oko sebe činjenice, ideje koje nudi čitani test.Tako da čitalac mora da ima stalno kritički osnos prema tekstu koji obrađuje.Ne smije se dozvoliti da ga opčini sutoritet pisca i da nekritički prima njegova mišljenje,a to se nerijetko dešava svima.osbobito mladim i mneiskusnim čitaocima,koji u većini slijepo vjeruju autoru koga proučavaju,imaju bezgranično povjerenje u oni što on izlaze. Večina istazivaća ispisuje svoje zabilješke i to večinom su velike.Taj način pravljenja zabilješki ima svoje dobre i loše strane.Dobra strana je što sav materijal iz jednog sdijela nalazi se sakupljen na jednom mjestu i na taj način lako ga je čuvati i ponovo pročitati kada zatreba. Loša strana ovakvog načina biljezenja građe je sto je vezana za jedno mjesto nemogiuće je premjestiti,premještati njene dijelove i nju drugu građu. Drugi naćin jeste ispisivanje zabilješki na listićima papira.Zahtjeva veliku urednost i sistematičnost,lako se zature ,izgube i u datom trenutku vrlo teško je naći .Dobra strana je što su lisitići pokretni i lako se daju ,vrlo su pokretni i mogu se povezati jedni sa drugim. Oba ova načina ispisivanja biljezaka mogu se vješto kombinovati manje bilješke ispisivati na fišama,a za ispise većeg obima upotrebljavati listove standardnog formata i sveske.O tome treba da odlućo i izabere neki sistem ispisivanmja biljezakaa koji odgovara njegovom ukusu,temperamentu,prirodi.Kada se upotrebljava sveska, preporučljivo je ostaviti rub i ispisivati svaku biljesku,neku riječ koja izrazava njenu sadrzinu ključnu riječ. Izrada nekog naučnog rada većeg obima ne moze se ni zamisliti bez predhodno napravljenih zabiljezaka.Nema toga pamčenje ma koliko ono primjenjivo i pouzdano,koje bi moglo u sebi zadrzati i nositi sve elemente činjenice, ideje citate koje su nuzne za izradu jednog obimnjijeg rada.Stara kineska poslovica kaze da je najbljijeđe mastilo na papiru bolje pouzdanije od najboljeg pamćenja. 3

3

M.Šamic.:Kako nastaje naucno dijelo,Svijetlost2003,Sarajevo,(Prikupljanje građe).str.59

4

Svaki naučni radnik i hiljade i raznih zabiljezaka prije nego što stupi pisanjui ono mu sluzi kao građa za izradu rada. Otuda je neophodno savladati tehniku pravljenje biljezaka i sluzenje istim.Naćin pravljenja biljezaka zavisi u znatnojh mjeri od samog pre4dmeta i naročito od individualnosti samog istrazivaća.I ovdje nema nekih pravila ,ali kada je neiskusan istrazivać zabiljeske mogu mu biti od velike koristi naročito u početku. Bileške s obrzirom na svoju sadrzinu i oblik mogu biti raznih kategorija kao:bibliografske do mentarne tj.one se tiči predmeta, tema koje se obrađuju,metodni tj.one koje se tiči predmeta tema koje se obrađuju,metodološke tj.one koje se odnose na metodu i tehniku i sl. Svaka od ovih kategorija moze biti sa svoje strane,dijeliti na vrste.Tako da bibliografske bilješke mogu biti obične i kritičke,dokumentarne pa se mogu s obzirom na izvor iz koga se crpene dijeliti na bilješke crpljenje iz prve ruke iz rukpisa,arhivskih dokumenata ili rijetkih knjiga po prtavilu ove bilješke su najdragocjenije.Iz druge ruke bilješke mogu biti kritičner i lične. Bilješke mogu biti doslovni ispisi, perifraze,rezimei nekog. Kada je riječ o pravljenu zabiljezaka dokumentarnog karaktera odmah iskrsava problem koji se često čini ne rješivim i na koji ukazuje neki teoretičar.S druge straneako autor nije načisto koje informacije biljeziti na listiće,budući na predmet nije još dobiopreciznu konturu,nije poznata sadrzina i oblik rada.Sadrzinas i oblik moraju biti jasni i preciznii tek tada je autor svjestan da je savlado osnovnim materijalom rada.Autor je još i nedomici kakav naslov dati zabiljeci i gje je stviti odnosno u koje poglavlje zabiljeki je poharaniti. Gotovo opšte mišljenmje da zabilješke treba ispisivati samo na jednioj strani fiše i u tome slučaju,prilikom pregleda rukopisa nema potrebe da prevrće višu da vidi šta je na drugoj strani.Čitav sadrzaj ima pred očima. Fiše se mogu rezati i pojedini dijelovi njihovi pomjerati i povezivati prema sadrzini.Sadrzaj fiše autor bi morao da zna tako da mu ne trebao biti problem da nađe zabiljeku na drugoj strani fiše. Značajno je redigovanje zabilješki na fišama, koje nije nimalo mehanički posao,nego trazi puni misaonu aktivnost,umjesto da se mehanički prepisuju dugi odlomci rtekstova bole je čeće činiti misaoni napor de se sadrzina odlomka asimiluje i zabiljezi ukratko na fiši soptvenim riječima. Prilikom prikupljanja dokumentacije nuzno je voditi računa da se predmet iscrpe.Pri tome se odmah nameće pitanje dokle treba ići u prikupljanju građe. 4

4

M.Šamic.:Kako nastaje naucno dijelo,Svijetlost2003,Sarajevo,(Prikupljanje građe).str.65

5

Gomilanje zabilješki.Teoreski tome nema kraj,s obzirom na mnjoštvo napisa i izvora koji obično postoje o nekom problemu i koji se svakodnevno o njemu ilim o sličnim pitanjima objavljuju.U praksi međutimstvar je nešto jednostavnija,ako je autor savjesno tragao za dokumentima otkrio i proučio glavnu dokumentaciju izvore i napise o nekompredmetu,moze biti gotovo siguran da se upoznao s osnovnom građom koja o odrrđenom predmetu postoji, i da mu prema tome nije izmaklo ništa bitno.Pa ipak treba nasojati da seo nekom predmetu prikupi što veći broj zabilješki. I to iz prostog razloga što kako ističe Sanders ukolikoneko ima više zabiljezaka utoliko ima i više izgleda da iz njih odabere dobre zabilješke i napiše dobar rad. Da bi se sakupila dovoljna dokumentacija tako da se od nje moze stvoriti naučni rad ,djelo,prikupljanja građe moze potraje mjesecima, pa i godinama,što zavisi naročito od obima istrazivanja.Otuda obradi tekstova treba prilaziti sa što više plana i metodičnosti,što sistemastkije.S druge strane u prikupljnju dokumentacije se ne smiju prelaziti okviri teme.To će reći treba striktno ograničiti na građu koja je u vezi s temom,ne biljeziti ono što izlazi iz njenog okvira,ma koliko to inače bilo zanimljivo i privlačno i samo po sebi vrijedno i značajno. Što se tiče pri obradi neke knjige napisa kao i reda tih postupaka oni zavise od karaktera napisa i još više, od individualnog iskustvai navika samog čitaoca. Knjizevna djela i pored nedostatka čvrste kompozicije mogu da zive blagodareći nekim izuzetnim drazima za naučna djela se to ne moze reći,naučni rad treba da predstavlja zaokrugljenju, harmoničnu cjelinui prema tome on mora da ima svoju solidnu kompoziciju arhitektoniku:jedinopod tim uslovom moći imati solidnu i konfuznu mase činjenica i misli prikupljenih iz brojnih i raznih izvora i zabiljezenih na stotinama i hiljadama fiša,nastaviti cjelovito i koherentno djelo kao što je prema grčkoj legendi iz Jupiterove glave izašla Minerva. Kompoziciju jednog naučnog djela koju su stari retoričari nazivali dispozicijom jeste u stvari način i vještina raspoređivanja građe(činjenica,ideja,zapazanja,argumenata) u jasnom i prirodnom ,logičnom i ubjedljivomreduz.Dobro komponovati neki naučni rad znači ,prema tome ,izvršiti pritodan i jasan,logičan i ubjedljiv raspored,kako unutar samog djelai njegovih većih dijelova(glava,poglavlja,odsjeka,poodsjeka,paragrafa),tako da un utar njegovih manjih dijelova paragrafa(međusobni odnos i mjestorečenica u paragrafu i riječci u rečenici.To će reči čvrsta,prirodna i logična kompozicija će biti postignuta ako riječi budu čvrsto i logički povezane međusobno u rečenice,rečenice u paragrafe,paragrafe u podosjeke,oviopet u osjeke,odsjeci u poglavlja,poglavlja u glave,glave u veće cjeline,a ovi u kjnigu kao cjelinu.I ako sve to bude tekloprirodno i dosljedno jednoi za drugim,proizilazilo jedno iz drugoga,tako da svaka riječ,rečenica,paragraf,podosjek,odsjek,itd.ima svoju funkcionalnu vrijednost,doprinoseći značenju i strukturi veće cjeline koju svi 6

skupasačinjavaju i koja treba da bude jedinstvena i koherentna.Jednom riječjuiste one osobine kojima treba da se odlikuje na primjer paragraf(jedinstvokoherntnost,prirodni prelazi i sl.)treba da imaju i druge veće jedinicerada:poglavlja,glave razdeljci,dijelovi ,čitav rad. Otuda prilikom organizacije imrasporeda građe treba posebno voditi računa o nekim momentima,od kojih su značajniji sljedeći: Sličnost stvari trebas međusobno povezati skupiti na jedno mjesto.Ako se predmet sastoji od više pitanja ne smije se govoriti čas o jednom čas o drugom,skačući s jednog na drugo ,nego treba govoriti o svakom od njih raspravljati po nekom utvrđenom redu.S druge strane ne treba o nekoj stvari koja predstavlja cjelinu govoriti na više mjesta. 5 Kada je građa prikupljaa a ona će se u toku rada ,morati naravnoi još manje ili više dopunjavati,završena je vazna i ne laka etapa u procesu izrade djela.Tada se prelazi na novu etapu:sistematiziranje ,sortiranje,raspoređivanje,prikupljanje građe.Svakako .strogo razdvajati ove dvije radne etapeprikupljanje građe i njeno raspoređivanje nije moguće još u toku prikupljnja dokumentacije,treba pojedine Bilješke odnosno fiše staviti u poglavlja koja im najviše odgovaraju. Prvo je tezište rada bilo prikupljanje podataka sada slijeid njeno raspoređivanje i organizovanje. Uz to odmah se radi i o konačnoj klasifikaciji,definitivnom rasporedu cjelokupne,najvećim dijelom već prikupljene građe. Ima dosta knjizevnika koji nonšalatno i lezerno pišu što im dođe pod pero ne vodeći mnjogo računa o logičnoj vezi dijelova,zaboravljajući na zadanu temu.

1.2.Prikupljanje znanstvenih informacija izravno pristupom baznim podacima Suvremene informacijske tehnologije i učinkovite računalske mreze,te razvijeni telekomunikacijski sustavi,stvorili su objektivne mogućnisti za međusobno povezivanje vrlo udaljenih računalskih terminala i personalni računala.U svojoj sobi, u svom domu dostupna su sve biblioteke svijeta, mozemo dobiti trazene informacije ma gdje postojale na svijetu. Takvo tejhničkotehnološko,telekomunikacijsko i informacijsko povezivanje omogućuje korisniku da sa svogn teminala ili putem on line centra,odnosno putem posrednih sluzbi za on line 6

5

6

M.Šamic.:Kako nastaje naucno dijelo,Svijetlost2003,Sarajevo,.str.67 Ratko Zelenika.: ”Metodologija I tehnologija izrade znanstvenog I stručnog djela” ;

Rijeka, 2000;str.439

7

pretrazivanja ispituje određenu banku podataka instaliranu na određenom komunikacijskom računalui s velikom ponudom on line dostupnih podataka,koji se naziva host ili informacijski servis.Tos emoze u vrlo kratkom vremenu pretraziti veliki broj publikacije i objavljenih djela i pronaći znanstvene informacije relevantne za dokazivanje postavljene hipoteze u svojemu projektu. Ako istrazivači ne raspolazu potrebnom tehnikom za on line pretrazivanja baza podataka ili ako nisu osposobljeni za takva pretrazivanja,oni to mogu učiniti (razumljivo uz određenu cijenu) putem specijaliziranih posredničkih sluzbi.U mjestima u kojima je koncentrirano mnogo krajnih korisnika postoje odgovarajući on line centri.Za istraszivače su posebno zanimljivi on line centri u sklopu informacijskih,INDOK (tj.informacijsko-dokumentacijski) i refalnih centara,te javnih biblioteka,jer im oni mogu pruziti vrlo kvalitetnu uslugu u području pretrazivanja publikacija i trazenju znanstvenih informacija. Korisnicima baza podataka stoje na raspolaganu za upotrebu brojni hostovi, a spominje se samoi nekoliko:1.DIJALOG Iforation Servis,Inc,Palo Alto.Californija, 2.DIMDI Deutches Institut fur Medizinische Dokumentation und Inforamation,Koln,Germany, 3.DATA-STAR Dialog Europe,Bern,Switzerland, 4.-ESA-IRS Eropean Space Agency, Roma,Italy 5.QUESTEL,Paris,France.Preistup korisnika većem broju hostova omogućuju posebni komjutorizirani telekomunikacijijski skretničari,odnosno inteligentni gateway servisi. 7

Suvremeni i razvijeni on line informacijski servisi raspolazu velikim i brzim računalskim sustavima,koji istodobno mogu kvalitetno posluzivati i više stotina terminala,bez obzira na njihovu udaljenost.Brojni terminali i komunikacijska računala povezani su raznim telekominikacijskim mrezama ,a od kojih se po nekoliko rečenica posvećuje INTERNEI I CARNET. Internet je naveća svjeska mreza računaa S pravom bi se mogla nazvati megaračunalska mreza ili megaskup računala koja su učinkovito i međusobno povezana . Na internetu nudi korisnicima brojne mreze usluge,a od kojih su osnovne: 1.elektroničku poštu – e mail,koja korisniku usluga,ako poznaje mrezne adrese i elektronički potanski sandučić drugog partnera,omogučava međusobnu razmjenu poruka. 2.udaljeni prijenos datoteka FTP. 3.on line pretrazivanje na velike udaljenosti, a ostvartuje se putem programa TELENET. 8

Ratko Zelenika.: ”Metodologija I tehnologija izrade znanstvenog I stručnog djela” ; Rijeka, 2000;str.439 8 Ratko Zelenika.: ”Metodologija I tehnologija izrade znanstvenog I stručnog djela” ; Rijeka, 2000;str.439 7

8

CARNET. Carnet je akronim od Croatian Academic and Research Network,a predstavlja Hrvatsku akademsku i istrazivačku mrezu računala.Ta je mreza nastal kao projet Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Kojemu je svrha graditi komunikacijsku ,računalsku i informacijsku infrastrukturu koja bi omogučavala još učinkovitiji znanstvenuoistrazivački rad hrvatskih znanstvenika. 9

Pretrazivanje putem CRONET-a odnosno INTERNET-a moze biti : 1.letimično i brzo,na osnovu maloga broja relevantnih ključnih riječi i 2.sustavno i studiozno, na osnovu unaprijed pripremljenih redoslijeda komandi i odgovarajući međuspbno povezanih logičkih riječi na koje se odnose pojedine komande. Rezultati on line pretrazivanja izravno zavise o slozenosti problema i predmeta istraživanja,odnosno postavljenoj hipotezi o informatičkom znanju korisnika općenito,posebice vještini i znanju komandnog jezika odabranog hosta,te o finanscijskim moguućnostima. Da bi istrzivač uspješno mogao pretrazivati baze podataka,on treba točno znati sto želi,sustavo i studiozno pristupiti rješavanju postavljenog problema,treba znati kako se provodi on line prettrazivanje, ne smije odustati od prettrazivanja ako se na početku pojave određene poteškoće treba i mora ustrajati sve dok ne postignu ono što je realno zaželio i planirao,mora započeti i završiti jer u suprotnom dodaje još jedan kamenčić mozaikuneuspjeha ,umjesto da ponosno i s ushićenjem doda još jedan dijamantni kamenčić mozaiku uspjehs koji vječno živi. Pretraživanja publikacija i znanstvenih informacija CD-ROM predstavlja disk promjera 120 mm, supom u sredini od 15 mm,s jedne strane presvučen je slojem reflektirajučeg aluminija.U tom su disku u obliku očitavanja lasserskom zrakom putem CD-ROM čitača koji prestavlja dogradivi dio personalonog računala. 10 Sustav CD –ROM omogučava istrazivaču da se baze podataka nabavlja jednokratnom prerdplatom po pristupačnoj cijeni, a mož+e ih neograničeno koristiti u radnom kabinetu. Brzo i učinkovito pretražuje relativno velike baze podataka.Moze imati na malom prostoru velike bibliografske fonsove, bez pretraživanja štampani publikacija.CD-ROM su pogodni za izradu multimedijskih baza podataka u kojiom se integriraju klasični tekstualni i brojčani elementi s grafičkim ,vido i audio elementima. Istrazivači trebaju poznavati sve prednosti i nedostatke svih medija,kakoa klasičnih tako i suvremenih da bi mogli u pravoj prilicic i u pravo vrijeme koristiti najbrže,najučinkovitije i najracionalnije medije,jedan ili pak više njih u odgovarajućoj kombinaciji.Iako suvremeni mediji imaju brojne svoje prednosti u Ratko Zelenika.: ”Metodologija I tehnologija izrade znanstvenog I stručnog djela” ; Rijeka, 2000;str.440 10 Ratko Zelenika.: ”Metodologija I tehnologija izrade znanstvenog I stručnog djela” ; Rijeka, 2000;str.442 9

9

pretraživanju publikacija i znanstvenih informacija u odnosz na klasične naćine još dugo vremena on line tehnike ,magnetni ,optički i drugi mediji egzistirat će paraleno s papirnatim nositeljima zannstvenih inforacija. Pretraživanja publikacija i znanstvenih informacija najčešće započinju u knjiznicama i informacijskim centrima.Temeljna aktivnost knjižnica prikupljanja objavljenih publikacija svih vrsta,njihova obrada ,stavljanje na raspolaganje,odnosno posuđivanje korisnicima,održavanje knjižnog fonda.Informacijski centri su najčešće specijalizirani za određene vrste informacija.U kojoj će mjeri istraživać pretraživati publikacije i znanstvene najizravnije zavisi o problemu i predmetu istraživanja te knjižnom i informacijskom fondu kojim raspolažu centri. Postoje više vrsta knjižnica,kao npr.opće,znanstvene,specijalne,sveučilišne,narodner,visokoučilišn e i privatne biblioteke i informacijski centri. 11 Sveučilišna biblioteke sadrže brojne kolekcije knjiga i časopisa,,mikrofilmova,mikkrofiševa,kaseta,dijapozitivas.magnets kih traka.CD ROM, te druge multimedijske materijale.Sveučilišne biblioteka razvile su se u velike i važne institucije članovi kojih sunajčešće znanstevnici,sveučilišni i drugi nastavnici i intelektualci,te studenti.Neke su sveučilišne knjižice i drugi nastavnici i intelektualci,te studenti.Neke su svučilišne biblioteke i obrazovne zadaće koje su svojstvene narodnim knjižnicama.U svijetu su najpozantije Sveučilišta u Oxfordui Cambridgeu u Engleskoj,te Harward i Yale u Sjedinjenim Američkim državama,čiji knjižni fond imaju i nekoliko desetaka milijuna knjižnih jedinica.

1.3.Prikupljanja podataka i radnje

podijele na dvije važne

Prikupljeni podaci i znanstveno istraživanje dospijeva u područje objetivne stvarnosti u kojo treba provjeriti ispravnost teorrijskih posultata.Metode prikupljnja podataka,utvrđene projektom istraživanja, a koje mogui osigurati osluškivanje dijelova stvarnosti o kojima se misli,detaljno se razgrađuje.Tek takva razrada omogućuje planiranje i provođenje terenskog dijela istraživanja,nužnog za dobivanje traženih podataka. Prikupljanje podataka podrazumjeva i još dvije veoma značajne radnje: 12

Ratko Zelenika.: ”Metodologija I tehnologija izrade znanstvenog I stručnog djela” ; Rijeka, 2000;str.443 12 Slavo Kukić, Mujo Dermišević; “Metodologija znanstvenoistraživačkog rada društvenih 11

nauka” ; Bihać, str.91

10

a.sređivanje podataka koji su na terenu skupljeni.To je zapravo i predpostavka da se dođe do informascije o kvaliteti prikupljenog materijala. Te b.sttisička obrada prikupljenih i sređenih podataka.Ona je svakako nužan preduvjet za svako znanstveno tumačenje dobijenih podataka.Dakako pri tome je bitno voditi računa da se u statističkoj obrdi primjerne adekvatni statistički podostupci.

1.4.Znanstveno tumačenje i interpretacija podataka Podaci koji su prikupljeni sređeni i statistički obrađeni,služe kao dokazni materijal kojim se postavljne hiopoteza potvrđuje ili odbacuje. Zapravo znanstveno tumačenje i interpretacija dobijenih rezultata istraživanje obvezujju istraživača da vodi posebice o nekim momentima. -prvo da dobijene podatke dovede u vezu s postavljenim hipotezama i ustanove da li ih ti podaci potvrđiuju i pobijaju, -drugo, da dobijene podatke dove u vezu s podacima sličnih istraživanja,a time i njihovo testiranje,bilo da osnaži njihovu valjanost ili izrazi sumnju u njihovu vrijednost, -treće,da dobijene podatke dovede u vezu s primjenjenim postupcima u istraživanju,te -četvrto,da potvđenu hipotezu dovede u vezu s teorijom od koje je pošao u istraživanje. 13

Da bi uošte bilo moguće ispravno znanstveno tumačenje i interpretacija dobijenih rezultata istrživanja ,neophodno je da su ispunjenje neke predpostavke. a.poznavanje područja koje se proučava.posebice užeg problema koji je predmet b.poznavanje metodologije znanstvenog istrživanja u području društvenih znanosti. 14

13

Slavo Kukić, Mujo Dermišević; “Metodologija znanstvenoistraživačkog rada društvenih

nauka” ; Bihać, str.92 14

Slavo Kukić, Mujo Dermišević; “Metodologija znanstvenoistraživačkog rada društvenih

nauka” ; Bihać, str.92

11

U prtivnom nije moguće da se u intewrpretaciji rezultata istraživanja pojave o određene pogreške.One zaista mogu biti mnogobrojne i raznovrsne. 15 Posebnu pažnju zaslužuju dvije vrste pogreški: -pogreške koje su vezane za prebrzu generalizaciju ili neprecizn izaženu generalizaciju te pogreške u vezi s dokazivanjem uzroćno posljedičnih veza.

15

•

Pogreška poznata kao skok u zaključivanju-radi se o pogreški koja se javlja skoro redovito kad a je neka slučajna povezanost između pojava interpretira kao uzročna posljedična povezanost.

•

Prividna ili lažna konzekventnost- radi se o pogrešći koja je dosta česta,a čija se suština sastoji u svjesnom ili nesvjesnom opredjeljenju istraživača da u analizi uzraka određenih pojava ili procesa svu analitičku pozornost usmjeri prema jednom uzorku,a značenje svih ostalih zapostavi ili čak potpuno isključi.

•

Prividna ili lažna disjunknost je tip pogešaka koji je vezan za interpretaciju složenih uzročno posljedičnih veza i procesa.Radi prividno lakše interpretacije se nastoji te složene veze ili oblike prikazati jednostavnim.Način da se to učini je svođenbje svega na oblik dileme u njenoj klasičnoj verziji,dakle na isticanje crno bijelog kontrasta.

•

Zaključivanje na temelju nečeg što je i samo neistinito.Ovaj je tip pogreške dosta čest,ali u pravilu i namjeran.Suština joj je u tome da se s ciljem da se dokaže hipoteza koja je prirasla srcu,uzima samo onaj dio rezultata istraživanja koji ju u funkciji takvog cilja.

Slavo Kukić, Mujo Dermišević; “Metodologija znanstvenoistraživačkog rada društvenih

nauka” ; Bihać, str.92-93

12

Zaključak Nikada kao sada nije lakše doći do raznih podataka,ali lako se izgubiti u moru podataka

i vrlo

Prema tome treba dosta pažljivo pristupiti selekciji izabranih podataka, dobro analizirati i dobro voditi računa da ne dođe ni do slučajnih i ni do najmerno lažiranih podataka. Cilj je izvještaja zapravo upoznati javnost s tim što je i nakoji način rađeno u procesu istraživanja do kojih se rezultata u tom poslu došlo,kako su rezultati dobiveni.obrađeni i tumačeni. Izvještaj dakle iam informativnu funkciju.Stoga je uputno da je pisan razumljivim jezikom jer ne služi istraživaću nego publici koja je u ulozi konzumenta.

13

Literatura: 1. M,Šamic:

”Kako

nastao

naucno

djelo”

,Svijetlost

2003,Sarajevo 2. Ratko

Zelenika;

”Metodologija

I

tehnologija

izrade

znanstvenog I stručnog djela” ; Rijeka, 2000. 3. Slavo

Kukić,

Mujo

Dermišević;

“Metodologija

znanstvenoistraživačkog rada društvenih nauka” ; Bihać,

14

SADRŽAJ

UVOD.......................................................................................... ..........................................1 PRIPREMA I ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA............................................2 1.1.Prikupljanje podataka i analiza..................................................................................3 1.2.Prikupljanje znanstvenih informacija izravno pristupom baznim podacima...7 1.3.Prikupljanja podataka i podijele na dvije važne radnje.......................................10 1.4.Znanstveno tumačenje i interpretacija podataka.....................................................11 Zaključak................................................................................. .........................................13 Literatura............................................................................... ...........................................14 Sadržaj........................................................................................ .............................................15

15