Mandrake

MANDRAKE DISTRIBUCIJA 1.Postupak instalacije Mandrake distribucija ima bitno jednostavniju instalaciju i konfiguraciju od Debian distribucije. Instalacija na računalima sa 32 MB RAMa i više je u potpunosti grafička i kao takva prilično jednostavna te stoga primjerenija korisnicima koji se prvi put susreću sa Linuxom. S obzirom na veću složenost Mandrake-a jasno je da su i hardware-ski zahtjevi ove distribucije veći. Iz tog razloga preporuča se da računalo na koje se instalira Mandrake distribucija ima najmanje Pentium procesor, sa barem 32 MB RAM-a, te oko 800 MB (ili više) slobodnog prostora na disku (ova veličina slobodnog prostora na HDD nije fiksan zahtjev jer se odabirom manjeg broja paketa prilikom instalacije smanjuju i zahtjevi za slobodnim prostorom- npr. može se prilikom instalacije odabrati samo jedno grafičko sučelje, recimo KDE, a ne i GNOME). Poželjno je da nakon instalacije ostane slobodnog prostora na disku (ako je moguće: 200 MB), kako bi se naknadno mogle dodavati aplikacije koje ne dolaze na instalacijskim CD-ima (npr. Open Office). Paketi (aplikacije) koje niste odabrali prilikom instalacije, a kasnije vam zatrebaju, lako se mogu naknadno dodati korištenjem programa koji se zove Software Manager (Menađer programima), pa zato preporučamo da ako je vaše računalo oskudno u veličini slobodne memorije na čvrstom disku, ne izabirete pakete koji vam nisu nužni. Mandrake 8.0 se može, osim kao jedini OS (Operativni Sistem), instalirati na disk na kojem već postoji drugi OS npr. Windows. Postupak takve instalacije razlikuje se jedino u tome što zahtijeva zasebnu particiju na disku. Ovdje je opisana instalacija Mandrake-a kao jedinog OS-a: z z

z

z z

z z

z

Ubacite CD1 sa Mandrake 8.0 u CD-ROM i restartajte računalo Prilikom učitavanja uđite u BIOS izbornik (tipke F2 ili DEL), te namjestite da se sistem podiže sa CDa Nakon pokretanja instalacija vas pita za jezik. Odaberite Croatian iz izbornika. Prihvatite licencni ugovor Odaberite preporučenu metodu instalacije (ponuđene su: Preporučena i Ekspert) Odaberite vrstu miša kojeg imate (npr. PS/2 standardno) Instalacija potom nudi opcije za particioniranje diska: odaberite Proizvoljno particioniranje diska. Potrebno je obrisati sve postojeće particije uz pomoć ponuđenog izbornika (selektirati postojeće particije mišem i stisnuti gumb Obriši. Ako je disk već prazan kućica koja simbolizira čvrsti disk biti će bijela). Ako ste prethodno na tom disku imali instalirane Windows-e (FAT datotečni sistem) to će biti naznačeno plavom bojom kućice. Tu particiju ćete obrisati na gore navedeni način.

Slika 1.1 Particioniranje diska z

z

z

z z

z

Nakon brisanja svih particija selektirajte prazan čvrsti disk (bijela kućica, oznaka hda. Oznaka hda označava da je vaš disk spojen kao primary master, tj. na prvom IDE kanalu. Po analogiji hdb označava primary slave, hdc secondary master itd.) i izaberite opciju Napravi. U ponuđenom izborniku kao vrstu datotečnog sustava izaberite Linux swap, odredite veličinu swap particije (ne previše- npr. 32 ili 64MB), mjesto montiranja: /. Stisnite Uredu. Sada u kućici koja prezentira čvrsti disk (hda) možete vidjeti zeleni dio. To je kreirana swap particija. Selektirati prazni dio diska (bijelo polje) i stisnuti gumb Napravi. Sada u izborniku kao vrstu datotečnog sustava izaberite Linux native. Odaberite maksimalno moguću veličinu particije (ostatak diska). Mjesto montiranja: /. Sada u simboličkom prikazu vašeg diska postoji i crvena kućica.

Slika 1.2 Izgled diska nakon particioniranja z

z

Stisnuti gumb Gotov i na pitanje: Particijska tablica će sada biti zapisana na disk odgovorite Uredu. Instalacija sada nudi izbornik u kojem se biraju grupe paketa koje će se instalirati. Potrebno je odabrati pakete u skladu sa raspoloživim prostorom na disku (u dnu prozora prikazano je koliko je diska slobodno, a koliko zauzeto). Poželjno je ostaviti nešto slobodnog mjesta na disku.

Slika 1.3 Odabir paketa za instalaciju z

z z

z

z z

Slijedi instalacija odabranih paketa. Ukoliko se prilikom instalacije otvori CD-ROM i instalacija vas zatraži CD 2, izvadite CD 1 i ubacite traženi CD. Zatvorite CD-ROM i stisnite gumb Uredu. Nakon instalacije paketa slijedi podešavanje root lozinke (Super User). Potom se dodaju korisnici (npr. možemo dodati korisnika student sa lozinkom student). Nakon unošenja podataka za novog korisnika potrebno je stisnuti gumb Prihvati korisnika ako nakon toga želimo unijeti još jednog korisnika, ili gumb Gotov za kraj. Slijedi podešavanje mreže: odaberite mogućnost autodetekcije i stisnite gumb Uredu. Odaberite vrstu pristupa na Internet (npr. LAN veza) Unesite: IP adresa (npr. 192.168.64.117) Netmaska: 255.255.255.0 (kućica Automatski IP ostaje neselektirana)

Slika 1.4 Podešavanje mrežnih postavki z

z

z z

Slijedi unos IMENA RAČUNALA (npr. testing.zesoi.fer.hr), DNS POSLUŽITELJA (npr. 192.168.64.3) i GATEWAYA (npr. 192.168.64.1). Time je konfiguracija mreže završena. Potom se otvara prozor sa sumarnim podacima. Ukoliko želite nešto promijeniti stisnite odgovarajući gumb. Inače stisnite gumb Uredu. Vrši se provjera ispravnosti podešavanja video kartice Instalacija je završena. Slijedi restartanje sistema (ne zaboravite u BIOS-u maknuti podizanje sistema sa CD-a )

2.Podešavanja Podešavanja u Mandrake-u, bez obzira da li se radi o KDE ili o GNOME okruženju vrše se programom Mandrake Control Center. Program se pokreće klikom na ikonu koja se nalazi na desktopu. Program nakon pokretanja nudi sljedeće mogućnosti podešavanja: Boot, Hardware, Mreža i Internet, Sigurnost i Sustav.

Slika 2.1 Mandrake kontrolni centar Opcija Boot omogućuje stvaranje Boot Diskete i namještanje Boot Konfiguracije. Opcija Boot Konfiguracija omogućava namještanje načina kako će se vaš sistem podizati, pa tako osnovne postavke možete podesiti klikom na gumb Podesi koji se nalazi u gornjem desnom uglu, nakon čega se otvara sljedeći prozor:

Slika 2.2 Podešavanje boot menađera Klikom na ikonu Hardware otvara se podizbornik u kojem je moguće namještati postavke Zaslona, Hardware-a, Miša, Pisača i Tastature. Provjerite npr. da li vam je raspored tipkovnice namješten na Hrvatska. Na sljedećoj slici prikazan je izgled izbornika Hardware (podizbornici Zaslon i Hardware).

Slika 2.3 Podešavanje postavki u Kontrolnom centru Pod opcijom Mreža i Internet moguća su podešavanja Veze i Dijeljenje Veze. Sigurnosne postavke namještaju se klikom na Sigurnost, nakon čega se nude ikone Sigurnosna Razina i Vatrozidi (firewall). Ikona Sustav otvara opcije Meniji, Servisi, Pisma, Datum i Vrijeme (namjestite sat vašeg sistema) i Upravitelj Software-om (pokreće program Software Manager- vidi poglavlje 4. Dodavanje i uklanjanje paketa). KDE sučelje omogućava namještanje postavki programom Control Center (ikona u toolbaru). Nakon njegovog pokretanja u lijevom se prozoru otvara indeks u kojem

Slika 2.4 KDE Kontrolni centar je ponuđeno namještanje postavki po kategorijama: File Browsing, Help,

Information, LookNFeel, Network, Peripherals, Personalization, Power Control, Sound, System, Web Browsing. Postavke s kojima ćete se najčešće susretati se nalaze unutar kategorija: z

z z

LookNFeel - omogućava namještanje pozadine, boja, fontova, ikona, taskbara,... itd. Network - postavke mreže Peripherals - namještanje nekih postavki miša i tipkovnice

Slika 2.5 Podešavanje tipkovnice z

z

Personalization - ovdje su najbitnije postavke: Country & Language (odredite zemlju i jezik), Keyboard layout (odabir vrste tipkovniceukoliko nije ponuđena Hrvatska odaberite npr. Slovenska) System - namještanje datuma i vremena, kontrola sistema (postavke CDROMa, memorije, diskova, procesora,...), namještanje logiranja (Login Manager). itd.

2.1 Podešavanje zvučne kartice (Mandrake 8.0) Ukoliko operativni sustav prilikom instalacije sam ne prepozna zvučnu karticu potrebno ju je podesiti ručno. To se najlakše ostvaruje korištenjem programa sndconfig koji se obično nalazi u /usr/sbin. Prilikom pokretanja program će pokušati automatski prepoznati karticu, a ako ne uspije ponuditi će vam listu podržanih kartica. Ukoliko vaše kartice nema na listi najbolje je odabrati Sound Blaster karticu jer je većina kartica kompatibilna sa njom. 2.2 Podešavanje BACKSPACE tipke i hrvatskih znakova na tipkovnici Jedan od najčešćih problema s kojim ćete se susresti nakon instalacije neke

distribucije je namještanje tipkovnice odnosno hrvatskih znakova. Ovdje je opisan način na koji smo mi uspjeli riješiti probleme sa tipkovnicom na Mandrake 8.0 distribuciji. Iako to nije uobičajeni problem (vjerojatno se neće pojaviti na vašem računalu), ali zna se dogoditi da nakon instalacije tipka Backspace ne briše znak koji se nalazi ispred kursora nego funkcionira poput tipke Del, dakle briše znakove iza kursora. Najvjerojatniji razlog je pogrešno namještena Xmodmapa koja se nalazi u direktoriju /etc/X11/xinit. Pokrenite terminal prozor ili prijeđite u konzolu (Ctrl+Alt+F1; iz konzole natrag u grafičko okruženje prelazite pritiskom na tipke Ctrl+Alt+F7). Editirajte datoteku Xmodmap vašim omiljenim editorom (vi, joe,...) i provjerite kako je namješten keycode 22 (tj. da li je upisano Keycode 22=BackSpace). Problem možete riješiti i tako da u promptu utipkate naredbu xmodmap -e ˛keycode 22=BackSpace˛. Više o problemu Backspace i Del tipke možete pronaći na Internet adresi: http://igloo.its.unimelb.edu.au/Webmail/tips/msg00238.html. Drugi, učestaliji problem, je problem hrvatskih slova (č, ć, ž, š, đ). Ukoliko ste prilikom instalacije Mandrake distribucije odabrali hrvatski jezik spomenuti znakovi bi vam trebali raditi normalno u konzoli (Ctrl+Alt+F1 ili F2,... F6), dok će vam se u XWindow okruženju nakon pritiska na tipke sa hrvatskim znakovima na ekranu biti prikazani neki drugi znakovi (najčešće ?). Problem se može riješiti (pod uvjetom da vam hrvatska slova rade u konzoli) editiranjem već spomenute xmodmape. Uđite u konzolu na gore navedeni način. Potom u direktoriju /etc/X11/xinit željenim editorom (npr. vi) otvorite datoteku Xmodmap (vi Xmodmap). Potražite kodove tipki (keycode) pod brojevima 34, 35, 47, 48 i 49 te pobrišite ono što se nalazi sa desne strane znaka jednakosti (vi editor omogućava mijenjanje sadržaja datoteka pritiskom na tipke Shift+i) i dodajte umjesto toga redom znakove š, đ, č, ć te ž (dakle kôd tipke 34 mora biti jednak š, kôd tipke 35 mora biti jednak đ itd. navedenim redoslijedom; npr. keycode 47=č). Mijenjanje sadržaja u datoteci otvorenom vi editorom završava se pritiskom na tipke Ctrl+c. Izađite iz editora spremivši učinjene promjene (u vi-u se to postiže upisivanjem :exit ili :w). Vratite se ponovo u grafičko okružje te namjestite raspored tipkovnice u Mandrake Control Center-u i (ukoliko radite u KDE-u) u Control center-u (ovdje namjestite tipkovnicu na slovenska ukoliko nije ponuđena hrvatska). Nakon restartanja računala hrvatska slova bi trebala normalno raditi i u grafičkom okruženju (to se odnosi i na neke programe poput KWorda, dok vam u nekim programima poput Abiworda hrvatski znakovi i dalje neće biti ispravno prikazani). Za opširnije upute o podešavanju hrvatskih slova pogledajte poglavlje 'Podešavanje hrvatske tipkovnice i prikaza hrvatskih znakova na Debian sustavu'' ovog dokumenta.

3.Ostale informacije. Ukoliko ste prilikom instalacije Mandrake 8.0 distribucije odabrali i paket Dokumentacija, tada vam je dostupna opširna literatura u kojoj možete pronaći odgovor na vaše pitanje "Kako da..." Toj dokumentaciji pristupate iz izbornika Dokumentacija -> HOWTOS English, kako je prikazano na slici:

Slika 3.1 HOWTO dokumentacija Ako se susretnete sa nekim pitanjem, na koje odgovor ne možete pronaći ni na jedan od navedenih načina, možete postaviti pitanje na news grupu hr.comp.os.linux, koja je namijenjena kao što i naziv govori Linux operativnim sustavima.

4.Dodavanje i uklanjanje paketa

Slika 4.1 Manager programima Najjednostavniji način instalacije programa koje niste instalirali zajedno sa distribucijom, a za kojima se ukaže naknadna potreba, je pomoću programa Software Manager (Manager programima). Programi se nalaze na dva Mandrake instalacijska CD-a sa kojih ste i instalirali distribuciju. Osim toga ovim se programom mogu micati i neželjeni programi. Ubacite prvi CD i pokrenite program klikom na ikonu programa smještenu na desktopu (zna se dogoditi da Software Manager prilikom pokretanja ili instalacije prestane reagirati. U tom slučaju zatvorite program sa Xkill-om i pokrenite ga iznova). Nakon otvaranja programa, odaberite jednu od ponuđenih kartica Moguće Instalirati ili Instalirano, ovisno o tome želite li dodati paket (program) koji još niste instalirali ili želite ukloniti neki od ranije instaliranih paketa. Popis programa (paketa) može se vidjeti kao stablo (kartica Tree View) ili kao abecedno sortirani niz (kartica Ravna lista). Paket koji želite instalirati (kartica Moguće instalirati) ili koji želite ukloniti (kartica Instalirano), selektira se stavljanjem kvačice u kućicu do imena paketa. Nakon selekcije ime programa se pojavi desno u kućici Odabrani. Nakon toga kliknite na ikonu Instaliraj/Ukloni. Software Manager će nakon toga javiti koje će pakete instalirati ili ukloniti i nakon vaše potvrde izvršiti akciju.

5.Web preglednici

Slika 5.1 Web preglednici u Mandrake distribuciji Instalacijom Mandrake distribucije na vaše će računalo (ovisno o odabranim paketima) biti instalirano i nekoliko Web preglednika (browsera). Točnije: Galeon, Netscape, Konqeror, Mozilla, Links i Lynx. Posljednja dva preglednika (Links i Lynx), su zapravo vrlo jednostavni, nezahtjevni tekstualni browseri. Pošto se Mandrake distribucija može instalirati samo na snažnija računala (Pentium sa 32 MB RAMa i više), na kojima sasvim solidno rade ostali instalirani preglednici, vrlo je vjerojatno da Links i Lynx nećete koristiti. Od preostala četiri preglednika najboljim su se pokazali Netscape (najpoznatiji, najbrži) i Konqeror (ujedno i file manager). Više o testovima samih preglednika možete pronaći u test tablicama koje se nalaze na priloženom CD-u.

6.Office programi Pod tim se programima podrazumijevaju aplikacije koje služe za obradu teksta, tablični kalkulatori i ostalo. Najvjerojatnije ćete zajedno sa instalacijom Mandrake-a instalirati i KOffice. Taj paket uključuje programe: KChart, KIllustrator (crtanje), KJots, KOfficeWorkspace, KPlot, KPresenter (prezentacije), KSpread (tablični kalkulator) i KWord. Najveći nedostatak ovih programa je vrlo mali broj podržanih formata (npr. ne podržavaju formate MS Office-a, što bitno ograničava rad). Iz tog razloga KOffice preporučamo za korištenje samo u edukativne svrhe. Osim KOffice paketa česti su i programi Gnumeric kao tablični kalkulator i AbiWord kao program za obradu teksta. Ukoliko neki od tih programa nisu instalirani, dodajte ih na vaše računalo uz pomoć Software Manager-a (AbiWord dolazi unutar paketa Abisuite). Navedeni programi podržavaju znatno više formata poput .doc, jednostavnijih .rtf (MS Word) te .xls (MS Excel). To ih, uz veću brzinu rada (vidi rezultate testova priloženih u dodatku), čini puno prihvatljivijima od KWorda ili KSpreada. Međutim najbolji uredski paket je Open (Star) Office o kojem više piše u poglavlju 5.

7.File manageri To su programi koje pojednostavljuju rad sa datotečnim sustavom (kopiranje, brisanje,.) Standardni file manageri koje ćete instalirati zajedno sa operacijskim sustavom Linux Mandrake su: File Manager (=Konqeror), Gmc, Nautilus i XWC. Svi ovi programi su podjednako dobri, ali bi ipak istaknuli File Managera ili Konqerora koji je ujedno i web preglednik te XWC koji sliči Windows Exploreru i radi najbrže (pogledajte dokument u kojem su rezultati testiranja). Programi se nalaze u izborniku Applications -> File tools što je prikazano na sljedećoj slici.

Slika 7.1 File manageri

8.Preporučeni software Na osnovu provedenog testiranja preporučamo sljedeći software : Konfiguracija P 166 64MB RAM-a Uredski programi WEB

Kword, Kspread, Abiword, Gnumeric, Kpresenter, Open Office

PII 128MB RAM-a ili više Open Office

preglednici

Netscape,Konqueror,Galeon Mozilla,Netscape,Konqueror

Emacs,Binary Tekst editori Editor,Gedit,Nedit,Joe

Emacs,Binary Editor,Gedit,Nedit,Joe, XEmacs

File manageri

File Manager(super user), Xwc file manager

File Manager(super user), Nautilus, GMC

E-mail klijenti

Kmail, Netscape Kmail, Netscape Messenger Messenger, Mozilla Messenger

Baze podataka

MySQL, PostgreSQL

MySQL, PostgreSQL

Razvojni alati

IDLE, GLADE, Kdeveloper, Anjuta

IDLE, GLADE, Kdeveloper, Anjuta

Izrada WEB stranica

Quanta Plus, Bluefish

Quanta Plus, Bluefish, Screem

FTP klijenti

gFTP

gFTP, wget

PDF alati

Ghost view, Xpdf, PS and PDF Wiewer

Ghost view, Xpdf, PS and PDF Wiewer

Obrada slike The GIMP, Screen Capture

The GIMP, Screen Capture

Tablica 8.1 Preporučeni software za Mandrake distribuciju U gornjoj tablici naveden je sav softver koji dobro radi na Pentium računalima. Korisniku se ostavlja na izbor koje od programa iz pojedinih grupa će koristiti, ovisno o računalnoj konfiguraciji i osobnom ukusu. Od web-pretraživača preporučili bi Mozilla-u koja je najnaprednija ali i hardverski najzahtjevnija. Kao zamjenu za Mozilla-u na slabijim računalima preporučaju se Netscape i Konqueror. Kao razvojno programsko okruženje za C i C++ najbolje je koristiti KDeveloper ili Anjutu (alati jako slični MS Visual Studio-u). Ova dva razvojna okruženja su praktički identična, pa se ostavlja korisniku na izbor koji od njih će koristiti. Za Python programski jezik koristite IDLE. Od svih file manager-a koji dolaze u distribuciji treba istaknuti XWC File Manager koji izgleda skoro potpuno isto kao MS Windows Explorer i ima jako male hardverske zahtjeve. Ako vam je računalo nije dovoljno jako za rad u Open Office-u možete koristiti jednostavnije programe kao Kword, Kspread, Abiword, Gnumeric ili Kpresenter, a HTML dokumente možete izrađivati u programu Quanta Plus. Za izradu naprednijih web stranica preporučamo Bluefish i Screem. Pri kraju testiranja Linux distribucija (pa tako i Mandrake 8.0), pojavila se i novija verzija distribucije: Mandrake 8.1 koja je još bila u beta verziji. Dok ovo čitate vjerojatno već postoji i završno izdanje ove verzije koju možete besplatno skinuti sa adrese www.mandrake.org. Novija verzija bi trebala biti nešto dorađenija, pa tako ne bi trebala imati problema sa hrvatskim fontovima.