Ljekovito-i-toksicno-bilje-skripta-puna-od-medine.docx

1|Page

LJEKOVITO I TOKSICNO BILJE UVOD U ljekovito bilje ubrajaju se one biljne vrste čiji jedan ili više djelova sadrže biološi aktivnu tvar, koja se može koristit u terapisjke svrhe, ili za hemisko farmaceutske sinteze. Aromatično bilje su one vrste koje sadrže određene supstanse koje su atomatične. Sadrže jednu ili višetvari specifičnog mirisa ili okusa. Upotrebljavaju se za pravljenje mirisa. Znanost koja se bavi izučavanjem ljekovitog bilja, odnosno drogama biološkog porijekla naziva se farmakognozija. LJEKOVITO BILJE KROZ HISTORIJU Prvi način liječenja koji se tradicionalno prenosio sa koljena na koljeno. Prvi pisani spomenici biljnog liječenja sirovito su vezani za područje azije i sjeveroistočne afrike. Kinesi su prvi primjenili biljno liječenje. Stari Egipćani su za liječenje korisli: žalfiju, majorona, bršljen, šafran, ricinus, bunike (otrovne). U vrijeme grčke i rimljanja, lekovito bilje je bilo vrlo cjenjena sirovina. Arapi su imali razvijenu nauku za ljekovito bilje tj. za njihovu upotrebu Koristili su ih pretežno u svrhu začina i mirisa. 19. st. počinje sistem upoznavanja ljekovitog bilja i izolacija aktivnih materija iz pojedinih biljaka. To se nastavlja i dan danas.

VAŽNOST LJEKOVITOG BILJA Mogu se upotrijebiti različiti biljni organi kao što su korijen, list, stablo... Koriste se u različitim oblicima, ali uglavnom oblik čaja je najčešći. Pored čaja koriste se i kao razni praškovi, kreme... Vremenom se razvbila tradicionalna narodna medicina karakteristična za sve narode i civilizacije. Primjenjuje se i u kozmetičkoj industriji. SAKUPLJANJE LJEKOVITOG BILJA Može se svuda sakupljati, ali kvalitet nije svugdje isti. Bolje su one biljke na večoj nadmorskoj visini. Uvijek treba tražiti tamo gdje je uglavnom čisto. Moramo znati sta sakupljamo, da li je ljekovito ili otrovno. Uvijek koristimo vegetacioni period. Ljekovito bilje se bere isključivo po lijepom i suhom vremenu, nikda po kiši li rosi. Nikada se ne beru sve bikllje na jednom mjestu, uvijek treba ostaviti par primjeraka da bi se mogle dalje razmnožavati. Treba paziti da se ne beru zaštičene biljke. npr. Giniciana luta - zastičena i zabranjena je da se bere jer je gotovo iscrpljena. Ne treba brati bilje koje se nalaze u blizini puteva, tamo gdje ima puno životinja, pokraj štalla, đuubrišta, pored pruge...

2|Page Kako se suše? Svi krhki djelovi se sušena propuhu ( list, pupoljakcvijet, latice...) Kada su u pitanju čvrsti djelovi, olni se suše na suncu. Sve ubrano bilje mora biti razvrstano u što tanjim slojevima. Treba iuh skladiti u metalnim ili limenim posudama ili papirnim vrečicama. Treba izbjegavati "PUC2 vreečice jer .... Iskoristiti pri prolasku jeseni. Imaju svoj rok trajanja koji je uglavnom 1-2 godine. Ljekovito bilje treba znati prepoznati, što nije lahak zadatak.

PLANTAŽNI UZGOJ Za proizvodnju čistog ljekovitog bilja iste se uzgajaju u plantaži. Primjena instekticida, herbicida mora biti stručna i utemeljena. Činioci koji utiću na sadržaj i kvalitet ljekovitog bilja su: A. Selekcija genotipova prema sadržaju aktivnih bioloških tvari, njihov transfer u kulturi (širok uzgoj) ili korištenje za dalji genetički rad. B. Selekcija genotipova s obzirom na prevagu određene biološke aktivne tvari ili več utvrđenih sastojaka koji otežavaju primjenu tehnoloških mjera (ekstrakcija i izolacija). C. Proučavanje odnosa staništa, kvaliteta i kvantiteta, stabiliziranje biološkihaktivnih tvari, te mogućih zona uzgoja. D. Proučavanje odnosa agronomske kvallitete i agronomske kvantitete bioloških aktivnih tvari prema individualno primjenenim agrotehničkim mjerama.

3|Page

EKOLOSKI FAKTORI Ekoloski faktori su svi uticaji koji dolaze iz spoljašnje sredine i formiraju uslove života neke biljne vrste (svetlost, temperatura, vlažnost, kompetitivni odnosi), kao i sve ono čime se biljke mogu snabdeti na određenom mestu (energija, voda, mineralne materije) da bi na njemu osigurale kontinuitet fizioloških procesa i svoj opstanak. Ekoloski faktori su promenljivi u vremenu i prostoru. Na promene ekoloških faktora biljke reguju ekološkim prilagođenostima. TEMPERATURA U području gdje srednja temp u januaru visa od 0 C sadržaj glukozida se smanjuje ili potpuno nestaje snjižavanjem temperature. Niske temperature u proljeću usporavaju aromatska etericna ulja u lavandi. Sadrzaj etericnih ulja ( u metvici) se sa povečavanjem prosječne dnevne temperature intenzivno razvajaju. VODA Voda može bitno utjecati na udio biološki aktivnihtvari u ljekovitom bilju. Ako kiša pada prije berbe,smanjuje se sadržaj aktivnih tvari u mnogim vrstama ljekovitih biljaka jer se gube neke tvari topljive u vodi. Toje osobito vidljivo kod onih biljaka u kojima se eterična ulja stvaraju u organima smještenim na površinirazličitih nadzemnih dijelova (pr. u žljezdastim dlačicama). Lavanda gubi znatan dio eteričnog ulja ako obilnekiše padnu prije cvjetanja ili za vrijeme cvjetanja. Smanjenje sadržaja eteričnog ulja uzrokuje i nedostatakvode u tlu. Optimalnom opskrbljenošću tla vodom može se povećati udio eteričnog ulja za 0,3 do 0,5% TLO Utilče na kvalitetna ui kvantitetna svojstva biljaka. Do sada istraživane pH vrijednosti tla. Ljekovito bilje bolje raste ako raste na vanpenskoj podlozi. NADMORSKA VISINA Veoma utiče na kvalitet i kvantitet ljekovitog bilja. Povečana nadmorska visina povečaje i ljekovitost bilje (lavanda, tijamin). Povečavanjem nadmorske visine povečava se i sadržaj fenola koji su odgovoran za aktivnost biljke. ALELOPATIJE Utjecaj koji jedna vrsta ima na drugu vrstu putem proizvodnje tvari (njihov rast, razvoj..) - to je alelopatski odnos. Npr. Alelopatija je čest biološki fenomen i poznato je puno primjera alelopatskih odnosa. Tako orah izlučuje juglon koji inhibira rast lucerne, rajčice i krumpira, a u korijenu zobi sintetizira se skopoletin, inhibitor fotosinteze suncokreta, duhana i drugih biljaka dok krizanteme izlučuju fenolni spoj koji u tlu ometa rast drugih krizantema, odnosno iste biljne vrste. SVJETOLOST Svjetlost je također važna za stvaranje biološki aktivnih tvari. Intenzitet svjetlosti utječe nametabolizam biljke, tj. na kvalitetu i kvantitetu aktivnih tvari. Svjetlost potiče proces fotosinteze. Fotolizom seeliminira molekula vode u procesu esterifikacije, što

4|Page utječe na stabilnost estera. Zbog toga aromatično biljeuzgojeno u području s mnogo svjetlosti, pri jakom fotosintetskom djelovanju, tvori ulje bogato esterimaintenzivnije arome.

GEOGRAFSKA ŠIRINA Geografska širina važna jezbog temperature i sunčanih razdoblja. Tipičan primjer važnosti geografskeširine je sinteza masnih kiselina.Biljka iz toplijeg klimatskog područja uzgojena u hladnijim područjima sadrživiše nezasićenih masnih kiselina. Vrste uzgojene u toplijim, južnim područjima, bogatije su eteričnim uljima.

5|Page Naša zemlja obiluje kvalitetnim ljekovitim biljem sa maksimalnim sadržajem mnogih ljekovitih materija. Više od 100 biljnih vrsta propisuju farmakopeje kao oficijalne droge za proizvodnju galenskih preparata. Korištenje biljnih dijelova je raznovrsno.

Može se koristiti cijela biljka, jedan njen dio, više dijelova, ili pak ispitane hemijske supstance dobijene iz biljke. Ljekovitost droga zavisi od vrste i količine ljekovitih sastojaka, određenog fiziološkog svojstva koje droga sadrži.

Od najveće je važnosti za medicinu i farmaciju prva grupa ljekovitih biljaka, a nju čine: bijeli sljez, šumska paprat, velebilje, crna vrzina, kičica, ražena glavica, mrazovac, kužnjak, naprstak, bunika, lan, kamilica, metvica, sve vrste kaćuna i kilavice, vrtni mak, petoprst, proljetni jaglac, krkavinka ili "trušljika", ricinus, pasja ruža, kupina, crna bazga, bijela gorušica, ljekoviti maslačak, majčina dušica, sve vrste lipe, proljetni podbjel, dvodomna kopriva, odoljen, čemerika.

Od tih su nešto manje važne i značajne ljekovite biljke s nešto manjim ljekovitim djelovanjem, a kojih ima čak stotinjak. Tu grupu čine: kadulja, crni sljez, pelin, stolisnik, sve vrste bokvice i metvice, breza i brojne druge ljekovite biljke, zapravo i ukrasne biljke, a neke su voće, povrće, ili su ljekoviti začini, ili industrijske biljke.

PODJELA LJEKOVITOG BILJA

Prema farmakološkom dejstvu ljekovite biljke se dijele na:  

ljekovite biljke blagog dejstva, kojima pripada veliki broj biljaka koje su u širokoj i skoro svakodnevnoj upotrebi (nana, kamilica); ljekovito bilje jakog djelovanja, toksične vrste od kojih se proizvode vrlo jaki otrovi (morfij, heroin). Njihova upotreba i rukovanje strogo je propisano zakonom o otrovnom bilju. Rukovanje podrazumjeva i upotrebu i skladištenje ljekovitog bilja.

Prema načinu djelovanja na ljudski organizam, svrstavaju se u nekoliko grupa:       

biljke koje reaguju na rad srca i krvnih sudova; biljke koje nadražujući djeluju na nervni sistem; biljke koje umirujući djeluju na nervni sistem; biljke za ublažavanje bolova; biljke koje regulišu rad sistema za varenje; biljke koje olakšavaju iskašljavanje; biljke koje ubrzavaju zarastanje rana.

6|Page Ljekovito bilje danas se primjenjuje u različitim farmaceutskim oblicima: vodene iscrpine biljnih droga (infuzi, dekokti, macerati), etanolne iscrpine (tinkture-biljne kapi), uljni macerati, sirupi te kapsule i tablete.

KLASIFIKACIJA FIZIOLOŠKI AKTIVNIH SASTOJAKA BILJAKA: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

SAPONOZIDI TANINI TERPENI ALKALOIDI HETEROZIDI LIPIDI UGLJENI HIDRATI AMINOKISELINE I PEPTIDI ORGANSKE I NEORGANSKE KISELINE VITAMINI MINERALNE MATERIJE

SAPONOZOIDI

Мnоgе bilјkе sаdržе supstаncе zvаnе sаpоnozidi ili saponinski glikozidi - tо su tоksični glikоzidi i mоgu sе nаći, оbičnо u niskim kоncеntrаciјаmа, u mnоgim jestivim i ljekovitim biljkama. Srеćоm, sаpоnozidi se lako uništavaju zagrijavanjem i vеоmа slаbо se аpsоrbuјu u tijеlu, tаkо dа vеći dio unijetih saponozida biva izbačen iz organizma. Saponozidi ili saponinski glikozidi su glikozidi koji se sastoje iz šećera i nekog nešećernog jedinjenja; hidrolizom se oslobađa šećer i aglikonska komponenta, koja se naziva sapogenin. U zavisnosti od hemijske prirode sapogenina, postoje dvije osnovne grupe:  

triterpenski i steroidni saponozidi

U prirodi su rasprostranjeniji tritrerpenski saponozidi. Karakteristični su uglavnom za klasu Magnoliopsida (Caryophyllaceae,Polygalaceae,Primulaceae, Hippocastanaceae). Izolovani su iz morskih organizama. Steroidni saponozidi su rjeđi i uglavnom su karakteristika klase Liliopsida (Dioscoreaceae, Liliaceae i Amaryllidaceae).

7|Page DROGE KOJE SADRŽE TRITERPENSKE SAPONOZIDE I PRIMENJUJU SE KAO EKSPEKTORANTNA SREDSTVA

PRIMULAE RADIX ET RHIZOMA – RIZOM I KORIJEN JAGORČEVINE Biljka: višegodišnja zeljasta biljka. Rizom je tanak, izdužen, obrastao žiličastim korjenovima. Lisna rozeta se formira u rano proljeće. Listovi jajasti, postepeno ili naglo prelaze u lisnu dršku Cvjetovi u jednostranoj štitastoj cvasti, žuti. Plod ovalna čahura. Koristi se: rizom i tanki žiličasti korjenovi jagorčevine (Primulae radix et rhizoma) Berba i sastojci: Podzemni organi se vade kasno u proljeće, poslije cvjetanja biljke. Sadrži 5-10% smeše saponizida. Upotreba: rizom i korijen jagorčevine se koriste kao ekspektoransi u terapiji produktivnog kašlja. Napomena: Svježi, mladi listovi jagorčevine su bogati vitaminom C i koriste se kao salata.

DROGE KOJE SADRŽE TRITERPENSKE SAPONOZIDE I PRIMENJUJU SE KAO ANTIINFLAMATORNA SREDSTVA HIPPOCASTANI SEMEN – SEME DIVLJEG KESTENA - AESCULUS HIPPOCASTANUM Biljka: listopadno drvo visine do 25 m sa okruglastom krunom. Listovi naspramni, prstasto složeni, sa 4-9 listića. Listići objajasti do izduženo klinasti, na vrhu prošireni sa kratkim šiljkom, nepravilno testerasto nazubljeni. Cvetovi u krupnim, uspravnim metličastim cvastima. Plodovi bodljikave zelene čaure sa 1-2 (3) bubrežaste krupne semenke sjajnosmeđe boje. Koristi se: sirovo seme (Hippocastani semen)

odnosno

kotiledoni

semena

Berba i sastojci: seme se sakuplja u jesen kada zreli, raspuknuti plodovi opadaju. Sadrži 10-20% saponinskog kompleksa poznatog kao escin. Dejstvo: Escin deluje antiinflamatorno i antiedematozno. Saponozidi pojačavaju osnovni tonus krvnih sudova; smanjuju permeabilnost i pojačavaju otpor u kapilarima. Upotreba: Preparati na bazi escina se primenjuju kod poremećaja, periferne venske i limfne cirkulacije donjih ekstremiteta, kod poremećaja rektalne cirkulacije i raznih oštećenja sluznica.

8|Page DROGE KOJE SADRŽE STEROIDNE SAPONOZIDE

RUSCI ACULEATI RHIZOMA – KORJEN I RIZOM VEPRINA, KOSTRIKE Biljka: zimzeleni žbun. Rizom je kratak, obrastao jakim korjenovima. Stabljike su visoke do 50 cm. Grančice su metamorfozirane, listolike filokladije, bodljikavog vrha. Listovi su na filokladijama, ljuspasti, trouglasti, mrki. Cvjetovi jednopolni, neuglednog perigona. Plod crvena bobica. Koristi se: rizom i korjen veprine (Rusci aculeati rhizoma) Berba i sastojci: rizom sa korjenovima se vadi u jesen. Osnovni sastojci su steroidni saponozidi. Primjena: Tradicionalno se koristi kao diuretik.

TANINI Termin tanin odnosi se na korištenje drveta od hrasta za štavljenje (tanning) životinjskih koža. Međutim, termin "tanin" se kasnije široko primenjuje za bilo koja polifenolna jedinjenja koja sadrže dovoljno hidroksilnih i drugih pogodnih grupa, kao što je karboksilna. Reaguju sa proteinima kože i grade nerastvorne komplekse. Na taj način koža postaje impregnirana (sprečeno je njeno truljenje i povećana otpornost prema toploti, oštećenjima i vlagi). Danas se za štavljenje sve manje koriste biljne droge, a sve više mineralne soli. Tanini su jedinjenja široko rasprostranjena u mnogim vrstama biljaka, gde imaju ulogu u zaštiti od grabljivica, kao pesticidi, ali imaju ulogu i u regulaciji rasta biljaka. Astringensi tanina izazivaju skupljanje sluzokože usta nakon konzumiranja nezrelog voća ili crnog vina. Isto tako, destrukcija ili promjena tanina sa vremenom igra važnu ulogu u sazrijevanja voća i starenju vina. Na osnovu gradivnih jedinica i hemijske prirode, postoje dvije osnovne vrste tanina:  

hidrolizirajući tanini kondenzovani tanini

 

mješoviti tanini pseudotanini

Postoje i:

9|Page Kondezovani tanini se nalaze u brojnim vrstama familija;     

Rosaceae, Hamamelidaceae, Rubiaceae, Cupressaceae i Pinaceae.

Hidrolizirajući tanini široko rasprostranjeni, naročito su prisutni u biljkama familija     

Ericaceae, Anacardiaceae, Geraniaceae, Aceraceae i Punicaceae.

Pojedine biljke i droge sadrže smjesu ove dvije vrste tanina – "mješovite tanine“, karakteristične za biljke familija;    

Fagaceae, Polygonaceae, Myrtaceae, Theaceae.

FUNKCIJA U BILJKAMA

Tanini se u biljnom tkivu sintetišu i akumuliraju poslije infekcije mikroorganizmima. Predstavljaju zaštitu od insekata i herbivora. Medijatori starenja tkiva i učestvuju u fiziološkom procesu opadanja lišća u jesen. Hidrolizirajući tanini su depoi šećera (prisutni u mladim voćkama, oni ih štite, ali procesom zrenja dolazi do njihovig razlaganja – oporost nezrelog voća se gubi, a oslobođeni šećer doprinosi slasti zrelog voća. Farmakološko djelovanje i primjena Svi efekti tanina na animalne i humane ćelije su povezani s njihovom osobinom da reaguju sa bjelančevinama i grade nerastvorne komlekse što se manifestuje taloženjem proteina u površinskim slojevima. Reaguju sa proteinima površinskih slojeva sluznice i kože, ali i s digestivnim i drugim emzimima, sa proteinima bakterija, gljiva i virusa

10 | P a g e DROGE KOJE SADRŽE KONDEZOVANE TANINE TORMENTILLE RHIZOMA – RIZOM TRAVE OD SRDOBOLJE Biljka: višegodišnja zeljasta biljka. Rizom je vretenast, crvenomrk, svetlije unutrašnjosti, obrastao tankim korjenovima. Cvjetovi žuti, četvoročlani, sakupljeni u cimozne cvasti. Plodići jajaste orašice. Koristi se: rizom (Tormentille rhizoma) Berba i sastojci: rizom sa korijenjem se vadi tokom lleta kada biljka cvjeta. Sadrži do 20% kondezovanih tanina. Upotreba: adsrtingens i antiseptik

DROGE KOJE SADRŽE MEŠOVITE TANINE QUERCUS CORTEX – KORA HRASTA LUŽNJAKA Biljka: listopadno drvo visoko do 40 m. Na stablu kora bijelosiva, plitko ispucala. Listovi objajasti, simetrično, više ili manje usečeni sa 4-10 pari simetričnih reženjava. Muški cvjetovi u resi, ženski cvjetovi pojedinačni ili sakupljeni u cvasti na 1godišnjim grančicama. Plod žir. Berba i sastojci: kora se skida u proljeće s mladih stabala i grana. Sadrži do 20% mješovitih tanina Upotreba: adstringens i antiseptik Napomena: Hrastov žir sadrži tanine, oko 40% skroba, bjelančevine, masno ulje i šećere. Preprženi žir se koristi u ishrani. Prženjem skrob prelazi u dekstrin i smanjuje se količina tanina. DROGE KOJE SADRŽE DERIVATE FLOROGLUCINOLA FELICIS MARIS RHIZOMA – RIZOM PRAVE PAPRATI, NAVALE Biljka: Rizom jajolik, koso postavljen, obrastao tamnim, ljuspastim listićima, s donje strane tankim korjenovima. Listovi dvostruko perasto dijeljeni. Sporangije sakupljene u soruse koji su smješteni sa donje strane liske. Sorusi pokriveni bubrežestim induzijumom. Koristi se: rizom (Felicis maris rhizoma) Berba i sastojci: rizom se vadi u rano proljeće ili u jesen. Sadrži skrob, masno ulje, tanine i oko 20% smole. Najvažniji sastojci smole su derivati floroglucinola povezani sa buternom kiselinom. Najjednostavniji je aspidinol, a najaktivniji je aspidin. Dejstvo: Sastojci floroglucinolne prirode djeluju kao antihelmintici. Najbolje deluju protiv pantljičara. Upotreba: Etarski ekstrakt rizoma navale se koristio kao antihelmintik. Danas se rijetko koriste, samo u veterinarkoj praksi.

11 | P a g e LUPULI STROBILI – ŠIŠARICE HMELJA Biljka: višegodišnja lijana. Listovi naspramni, deljeni na 3-5 režnjeva, testerastog oboda, prekriveni vidljivim žlezdama. Cvjetovi jenopolni, biljka dvodoma. Plod je orašica obavijena priperkom (braktejom) Koristi se: oplođeni ženski cvjetovi hmelja (šišarice hmelja – Lupuli strobili). Svi dijelovi šišarica su prekriveni žljezdama sa etarskim uljem i smolom. Berba i sastojci: šišarice se beru u septembru kada počnu da sazrevaju. Lupulin se dobiva istresanjem šišarica ili njihovim trljanjem kroz sito. Šišarice sadrže 0.3-1% etarskog ulja, do 4% tanina, flavonoidne heterozide i 15-30% smole Dejstvo: sastojci djeluju umirujuće i uspavljujuće Upotreba: sedativ - kod blažih poremećaja raspoloženja, anksioznosti i nesanica.

DERIVATI ORCINOLA CANNABIS SEMEN; CANNABIS FOLIUM Biljka: jednogodišnja zeljasta biljka. Listovi naspramno raspoređeni, liska je duboko, prstasto deljena na 3-5 lancetastih režnjeva, testerastog oboda. Cvjetovi jednopolni, a biljke dvodome. Ženske biljke su krupnije i bujnije. Plod je orašica obavijena braktejom. Cijela biljka ima intenzivan miris. Varijeteti konoplje kod kojih se stabljika ne grana, koriste se u tekstilnoj industriji za dobijanje vlakana. Varijeteti koji daju dosta smole imaju potencijalni značaj za farmaceutsku industriju. Danas se gaji kao industrijska biljka. Koristi se: sjeme, rjeđe lišće Konoplja sadrži: etarsko ulje, flavonoidne heterozide, šećere i masno ulje. Jedinjenja jake farmakološke aktivnosti su kanabinoidi. To su terpenski fenoli prisutni u listovima i najviše u braktejama ženskih cvjetova, odnosno u smoli koja prekriva ove dijelove biljke. kanabinoid je tetrahidrokanabinol (THC).

Najaktivniji

Dejstvo: THC se vezuje za receptore u mozgu i prouzrokuje blagu euforiju, relaksaciju i pojačanu percepciju. THC deluje i kao bronhodilatator, usporava puls i izaziva pad krvnog pritiska. Upotreba: Konoplja i njeni sastojci se rijetko koriste u terapijske svrhe. Otkrivena je ograničena primjena konoplje kao antiemetičnog sredstva (smanjuje nadražaj na povraćanje) kod bolesnika sa malignim oboljenjima koji su na hemoterapiji. Zloupotreba: Nekontrolisana primjena izaziva euforiju, relaksiranost i stanja izmenjenog ponašanja, straha, panike i halucinacija, koji najčešće prestaju po prestanku uzimanja droge.

12 | P a g e

ALKALOIDI

Mnogi alkaloidi su nazvani po biljnoj vrsti iz koje su prvi put izolovani; NIKOTIN, PIPERIN, RICIN, ATROPIN.... Distribucija u prirodi Veoma rijetko prisutni kod bakterija (Pseudomonas aeruginosa) i gljiva (Claviceps, Amanita). Zastupljeni su u različitim razdjelima biljaka: Lycopodiophyta(Lycopodium), Equisetophyta (Equisetum), Piniphyta (Ephedra i Taxus). Posebno su karateristični za Magnoliophyta (oko 20% familija skrivenosjemenica sadrži različite tipove alkaloida). 11 familija dikotila i 2 familije monokotila su naročito bogate alakaloidima. FAMILIJA

VRSTA

TIPIČAN ALKALOID

Liliopsida

Colchicum autumnale

kolhicin

Liliaceae

Narcissus pseudonarcissus

galantamin

Magnoliopsida

Aconitum napellus

akonitin

Ranunculaceae

Cytisus laburnum

citizin

Fabaceae

Skimmia japonica

skimianin

Rutaceae

Nicotiana tabacum

nikotin

Solanaceae

Papaver somniferum

morfin

Papaveraceae

Archangelisia flava

berberin

Menispermaceae

Senecio jacobaea

senecionin

Solanaceae

Strychnos nux-vomica

strihnin

Asteraceae

Cinchona officinalis

kinin

Loganiaceae

Catharanthus roseu

ajmalicin

Amarylidaceae

Rubiaceae Apocynaceae

13 | P a g e ALKALOIDI PREČICA (LYCOPODIOPHYTA) Većina predstavnika familije Lycopodiaceae sadrži različite alkaloide. Vrsta Lycopidium clavatum sadrži veći broj alkaloida od kojih su najpoznatiji klavolonin i lycopodin. Vrsta Huperzia serrata sadrži alkaloid huperizin. ALKALOIDI RASTAVIĆA (EQUISETOPHYTA) U okviru razdela Equisetophyta,odnosno roda Equisetum, alkaloidi su zastupljeni relativno rijetko. Vrsta Equisetum palustre sadrži piperidinski alkaloid palustrin. Neke vrste roda Equisetum sadrže alkaloid nikotin. ALKALOIDI PAPRATI (POLYPODIOPHYTA) Paprati (Polypodiophyta) uglavnom ne sadrže alkaloide. U literaturi postoji samo podatak za jednu vrstu, koja je u narodu poznata kao ženska paprat. Vrsta Athyrium filix-femina sadrži harmala alkaloid, koji je karakterističan za mnoge cvjetnice, a prvi put je izolovan iz vrste Peganum harmala. ALKALOIDI GOLOSJEMENICA (PINOPHYTA) U okviru razdjela Pinophyta prisustvom alkaloida se odlikuju rodovi Ephedra iz klase Gnetopsida i Taxus iz klase Pinopsida. Vrste roda Ephedra sadrže alkaloide efedrin i pseudoefedrin. Vrsta Taxus baccata sadrži alkaloid taxin.

Po biogenezi se mogu podijeliti na tri osnovne grupe:   

Pravi alkaloidi Protoalkaloidi Pseudoalkalodi

FARMAKOLOŠKA AKTIVNOST I PRIMJENA 



     

Djelovanje na centralni nervni sistem o depresivno (morfin, skopolamin) o stimulativno (kofein, strihnin) Djelovanje na autonomni nervni sistem o simpatomimetici (efedrin) o parasimpatomimetici (pilokarpin, ezerin) o antiholinergici (atropin, hiosciamin) o blokatori ganglija (nikotin) Anestezirajuće djelovanje (kokain, kurare alkaloidi) Citotoksično djelovanje (vinkristin, vinblastin, kolhicin) Djelovanje na izazivača malarije (hinin) Antiaritmijsko djelovanje (hinidin, ajmalin) Antibakterijsko djelovanje (berberin, helidonin) Amebicidno djelovanje (emetin)

14 | P a g e DERIVATI ORNITINA TROPANSKI ALKALOIDI 



Hiosciamin i atropin: o za opuštanje akutnog bolnog spazma glatke muskulature (bubrežne, žučne kolike) o preanestetičko sredstvo o kao antidot kod trovanja pečurkama, organofosfornim jedinjenjima i nekim gasovima Skopolamin: o terapija parkinsonizma o za opuštanje akutnog bolnog spazma glatke muskulature o prevenciji mučnine prilikom putovanja

DROGE SA TROPANSKIM ALKALOIDIMA BELLADONNAE FOLIUM, BELLADONNAE RADIX – LIST I KORIJEN VELEBILJA Biljka: višegodišnja zeljasta biljka sa mesnatim Atropa belladonna L., Solanaceae korjenom. Listovi u donjem dijelu stabljike naizmjenični, a u gornjem po dva u pršljenu, jedan veći drugi manji (anizofilija). Cvjetovi su zvonasti, prljavoroza boje. Plod je sočna, crna i sjajna bobica. Koristi se: list (Belladonnae folium) i korijen (B.radix) Berba i sastojci: List se sakuplja tokom ljeta kada biljka cvjeta. Sadrži 0.3% ukupnih alkaloida (hiosciamin i atropin je zastupljen u najvećoj količini. Korjen se vadi u jesen. Sadrži do 0.45% ukupnih alkaloida (najvažniji je hiosciamin). Upotreba: spazmolitik

STRAMONII FOLIUM, STRAMONII SEMEN – LIST I SJEME TATULE Biljka: jednogodišnja zeljasta biljka. Listovi krupni, zeleni, po obodu duboko i nepravilno dijeljeni. Cvjetovi su bijeli, krupni, ljevkasti. Plod je krupna čahura sa čvrstim bodljama, kada sazri otvara se po dužini na 4 kapka. Čaura ispunjena crnim, bubrežastim sjemenom. Koristi se: list (Stramonii folium) i sjeme (S. semen) Berba i sastojci: List se sakuplja tokom leta kada biljka cvjeta. Sadrži 0.2-0.4% ukupnih alkaloida (dve trećine od ukupnih alkaloida čini hiosciamin, a jednu trećinu skopolamin). Sjeme se sakuplja iz zrelih čahura. Sadrži 0.6% ukupnih alkaloida (dominira hiosciamin). Upotreba: midrijatik i spazmolitik

15 | P a g e HYOSCYAMI FOLIUM, HYOSCYAMI SEMEN – LIST I SJEME BUNIKE Biljka: jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka. Listovi su izduženi, grubo nazubljeni, dlakavi i lepljivi. Cvjetovi u klasu, okrenuti na jednu stranu. Plod je čahura sa poklopcem, ispunjena sitnim sjemenom. Koristi se: list (Hyoscyami folium) i sjeme (H. semen) Berba i sastojci: List se sakuplja tokom cijelog ljeta, ali je najbolje u početku cvjetanja biljke. Sadrži 0.05- 0.14% ukupnih alkaloida (najzastupljeniji je hiosciamin). Sjeme sadrži 0.3% ukupnih alkaloida (dominira hiosciamin). Upotreba: spazmolitik, analgetik

DERIVATI ORNITINA EKGONINSKI ALAKLOIDI

COCAE FOLIUM – LIST KOKE Biljka: razgranati žbunovi specifično crvene kore. Izrastu do 80 cm visine. Listovi su duguljast-ovalni, cijelog oboda, na vrhu kratko zašiljeni. Cvjetovi su bijeložuti i sakupljeni u pazuhu listova. Plod je crvena koštunica. Danas se gaje (legalno i ilegalno) specijalne sorte radi dobijanja listova bogatijih alakloidima. Koristi se: list (Cocae folium) Sastojci: List koke sadrži ekgoninske alkaloide (0.5-1.5%). Najzastupljeniji i farmakološki najaktivniji je kokain (30-50% ukupnih alkaloida). Djelovanje: Kokain je jedan od prvih prirodnih lokalnih anestetika. Na bazi strukture ovog jedinjenja sintetisana su brojna jedinjenja anestezirajućeg djelovanja, koja se danas koriste. Upotreba: list koke se koristi za ekstrakciju kokaina. Zloupotreba: Žvakanje lista koke i unošenje kokaina ušmrkavanjem i ubrizgavanjem, izaziva kratkotrajnu stimulaciju CNS, euforiju i osećaj povećane intelektualne sposobnosti. Kasnije dolazi do ispoljavanja depresivnog djelovanja kokaina, što se manifestuje psihičkom i fizičkom astenijom ("mlitavošću")

16 | P a g e DERIVATI LIZINA PIPERIDINSKI ALKALOIDI PIPERIS FRUCTUS – PLOD BIBERA Biljka: višegodišnja zeljasta lijana. Odrvenelo stablo povezuje se za pritke rašljikama i bočno se grana. 20-30 cvjetova bez perijanta je grupisano u cvasti. Plod je koštunica, promjera do 8 mm. Tokom zrenja plod bibera mjenja boju od zelene do crvene. Koristi se: plod (Piperis fructus) Berba: nedozreo plod (crni biber) ili zreo plod s koga je posle fermentacije skinut deo perikarpa (bijeli biber) Sastojci: najzastupljeniji je alkaloid piperin (do 9%), ali ljutina potiče od kavicina (do 0.8%). Plod bibera sadrži i etarsko ulje, što je značajno za njegovu primenu kao začina. Djelovanje: Alakaloid piperin izaziva depresiju CNS; eksperimentalno je potvrđeno njegovu antikonvulzivno delovanje kod pacova. Takođe, potvrđena je i antioksidativna aktivnost sastojaka bibera. Upotreba: kao sredstvo za poboljšanje apetita i varenja hrane.

DERIVATI NIKOTINSKE KISELINE - PIRIDINSKI ALKALOIDI NICOTIANAE FOLIUM – LIST DUHANA Biljka: jednogodišnja zeljasta biljka. Listovi su krupni (do 50 cm dugi), ravnog oboda, na vrhu zašiljeni, tanki, naizmjenični. Cvjetovi su ružičasti, sakupljeni u terminalne cvasti. Plod je izdužena čaura. Koristi se: list (Nicotianae folium) Berba i sastojci: listovi se beru odozdo na gore, sukcsivno, kako sazrijevaju. Glavni sastojak je alkaloid nikotin (0.05-10%) Delovanje: kratkotrajna stimulacija VNS koja prelazi u trajniju depresiju svih vegetativnih ganglija. Na CNS i na skeletne mišiće djeluje slično; kratkotrajnu stimulaciju prati depresija aktivnosti i paraliza. Primjena: nikotin, kao izuzetno aktivna i toksična supstanaca ne nalazi primjenu u terapijske svrhe. Danas se nikotin u obliku guma za žvakanje i flastera koristi za odvikavanje od pušenja. Koristi se kao insekticid i antiparazitik u veterinarskoj praksi. Od njega se dobija nikotinska kiselina i amid nikotinske kiseline (vitamini B kompleksa). Toksičnost: Letalna doza nikotina za odraslu osobu je 60 mg. Jedna cigareta sadrži oko 2 mg nikotina.

17 | P a g e DERIVATI FENILALANINA I TIROZINA - FENILALKILAMINSKI ALAKALOIDI EPHEDRAE HERBA – HERBA EFEDRE Biljka: Biljke roda Ephedra su niski, razgranati žbunovi. Stabljike tanke, člankovite. Listovi redukovani u vidu trouglastih ljuspi, naspramni, srastaju u člancima grančica. Koristi se: herba (Ephedrae herba) Sastojci: Najvažniji sastojci su feniletilaminski alkaloidi (0.5-2%), među kojima dominiraju efedrin i pseudoefedrin. Djelovanje: Efedrin je indirektni simpatomimetik. Djeluje slično adrenalinu, ali slabije. Upotreba: U obliku kapi, koristi se kod oboljenja nosa i oka (sužava krvne sudove u sluzokoži nosa i sinusa i na taj način redukuje nazalnu kongestiju). U terapiji astme, bronhitisa i kod grozničavih stanja (opušta glatke mišiće bronhija).

DERIVATI FENILALANINA I TIROZINA - PROTOBERBERINSKI ALAKALOIDI BERBERIDIS CORTEX – KORA ŠIMŠIRIKE, ŽUTIKE Biljka: listopadni žbun, visine do 3 m. Kora je gruba i ispucala, žute unutrašnjosti. Listovi kožasti, eliptični, fino nazubljenog oboda. Cvjetovi sa žutom krunicom, sakupljeni u viseće grozdaste cvasti. Plod je duguljasta, svjetlocrvena bobica. Koristi se: kora skinuta s grana i korena (Berberidis cortex). Berba i sastojci: Korjen se vadi u jesen ili u rano proljeće. Kora sadrži protoberberinske alkaloide (1%) od kojih je najvažniji berberin. Djelovanje: Berberin je bakteriostatik i baktericid. In vitro je potvrđeno njegovo djelovanje na Staphylococcus, Streptococcus, Salmonella , Proteus, Vibrio i sl. Potvrđeno je i njegovo fungicidn djelovanje aktivnost protiv nekih protozoa (Leishmania, Plasmodium). Usporava peristaltiku creva. Upotreba: stomahik, tonik i holagog, antihemoragik. Tablete od 5 mg berberin-bisulfata se koriste kao holagog i holeretik. Tradicionalnpo se primjenjuje kao vazokonstriktor i hemostatik, kod produženih menstrualnih krvarenja.

18 | P a g e CHELIDONII HERBA – HERBA RUSE, ROSOPASA Biljka: višegodišnja zeljasta biljka. Svi dijelovi biljke sadrže narandžasti mliječni sok. Listovi su nepravilno, perasto dijeljeni, a cvjetovi žuti, grupisani u rastresite štitove. Plod je čahura dužine do 5 cm. Koristi se: herba (Chelidonii herba ), ređe se koristi i koren (Ch. radix) Berba i sastojci: Herba se bere u proleće kada biljka počinje da cveta. Koren se prikuplja u jesen. Najvažniji sastojci su alkaloidi: helidonin, heleritrin, sangvinarin, alokriptopin, a berberin je prisutan u manjoj količini. Herba ruse sadrži 0.6-2%, a koren 1.4% ukupnih alkaloida. Djelovanje: Alkaliodi djeluju kao antibakterijski i antivirusni agensi. Upotreba: Herba ruse se koristi kao spazmolitik, holeretik i holagog u terapiji oboljenja digestivnog trakta. Alkaloidi djeluju antiinflamatorno. Svjež sok se primjenjuje spolja kao keratolitik i keratoplastik (stari narodni lek za skidanje bradavica i lečenje kožnih bolesti). Postoje pokušaji primjene ovih alkaloida kao citostatika, u terapiji nekih tumora.

DERIVATI FENILALANINA I TIROZINA - MORFINANSKI ALKALOIDI OPIUM CRUDUM – SIROVI OPIJUM Biljka: mak je jednogošnja zeljasta biljka. Prizemni listovi na lisnoj dršci, listovi na stablu – donji na kratkim drškama, gornji – sjedeći osnovom obuhvataju stabljiku. Cvjetovi krupni, pojedinačni na vrhu stabljike. Plod je loptasta čahura, sadrži brojna bubrežasta, sitna sjemena. Svi dijelovi biljke sadrže bijeli mliječni sok u kome su koncentrisani alkaloidi. Samo sjeme ne sadrži alkaloide i može se koristiti u ishrani. Koristi se: sirovi opijum (Opium crudum), suhe makove čahure bez sjemena (Papaveris capita), makova slama (P. stramentum), sjeme (P. semen) i masno ulje iz sjemena (P. oleum). Opium crudum je na vazduhu zgusnut i osušen mliječni sok.Izuezno je gorkog i oporog ukusa, specifičnog narkotičnog mirisa. Danas se opijum, legalno, proizvodi samo u malim količinama, za naučno-istraživačke svrhe. Međutim, veliki je problem ilegalna proizvodnja. Papaveris capita, suhe makove čahure bez sjemena i makova slama P. stramnetum koriste se kao sirovina za ekstrakciju alkaloida.

19 | P a g e OPIUM CRUDUM – SIROVI OPIJUM Sastojci: Najvažniji sastojci sirovog opijuma su alkaloidi (čine i do 30% mase opijuma). Najviše ima morfina (3-25%), narkotina (2-8%), kodeina (do 4%), tebaina (do 3%), papaverina (do 2.5%), dok su ostali prisutni u tragovima. U suhim makovim čahurama nalazi se oko 0.5% ukupnih alkaloida, a ostali dijelovi zdrave biljke, sadrže mnogo manje. 

  

Morfin – djelovanje na CNS: analgezija, depresija disanja, inhibicja refleksa kašlja, promjena ponašanja i zavisnost (mioza, mučnina i povraćanje); periferni efekti: pojačan tonus glatke muskulature, opuštanje poprečno-prugastih mišića., kontrakcija sfinktera Papaverin – Osnovno delovanje je spazmolitičko. Gotovo i da ne deluje na CNS. Kodein – depresivno na centar za kašalj i na centar za disanje, slab analgetik. Noskapin – centralni i periferni antitusik.

Primjena: Opijum se danas rijetko proizvodi za medicinske svrhe. Predstavlja sirovinu za ekstarkciju alkaloida. Najveća količina alkaloida se dobija ekstrakcijom iz suhih čahura i makove slame. Morfin – parenteralno ili per os kao analgetik, kod određenih akutnih, jakih bolova Papaverin – u terapiji senilnosti, kod cerebrovaskularnih oštećenja, problema sa orjentacijom i ravnotežom. Kodein - soli kodeina i nekih polusintetskih derivata se koriste kao antitusici. U kombinaciji sa acetilsalicilnom kiselinom ili paracetamolom, kodein deluje kao analgetik. DERIVATI FENILALANINA I TIROZINA - TROPOLONSKI ALAKALOIDI COLCHICI SEMEN ET TUBER – SJEME I KRTOLA MRAZOVCA - COLCHICUM AUTUMNALE L., LILIACEAE Biljka: višegodišnja zeljasta biljka . Krtola je obrasla crnim ljuspastim listovima i nalazi se na dubino od 20 cm. Svake jeseni, u oktobru, iz pupoljka na mladoj krtoli, razvija se ljubičasti cvjet. Sledećeg proleća se razvijaju dugi, lancetasti listovi, celog oboda i paralelne nervature. Iz oplođenog plodnika, koji se nalazi duboko u zemlji tokom zime, u proleće se razvija plod, trostrana čaura koja izraste između listova. Plod sazreva u leto, naredne godine u odnosu na cvetanje biljke. Jedna od najotrovnijih biljaka našeg podneblja. Stanište: Na vlažnim livadama i proplancima brdskog i planinskog regiona. Nalazište: : u Srbiji široko rasprostranjena. Koristi se: seme (Colchici semen) i krtola (C. tuber). Berba i sastojci: plod se sakuplja tokom leta: iz sakupljenih čaura istresa se seme i suši. Seme sadrži 0.6-1.2% ukupnih alkaloida (najvažniji je kolhicin). Krtola se vadi u jesen, kada biljka cveta, ređe u proleće. Sadrži manje (do 0.25%) alkaloida. Delovanje: Kolhicin zaustavlja deobu ćelije u metafazi, jer onemogućava formiranje deobnog vretena. Vezuje tubulin i onemogućava nastanak mikrotubula. U biljnim ćelijama onemogućava razdvajanje hromozoma i tako izaziva poliploidiju. Kolhicin je citotoksičan. Kao antiinflamatorni agens u terapiji akutnih napada gihta.

20 | P a g e Primjena: zbog izuzetne toksičnosti droge se koriste samo za ekstrakciju alkaloida. Kolhicin se primjenjuje oralno kod akutnih napada gihta. Zbog velikog broja neželjenih efekata ne koristi se u terapiji kancera. Ipak, neki derivati kolhicina (kolhamin), koriste se u terapiji početnih formi karcinoma kože. Kolhicin se koristi kao reagens za brojanje hromozoma. Toksičnost: kolhicin je veoma toksičan. Simptomi trovanja nastupaju već posle 10 mg, a uzimanje 40 mg per os ima fatalni ishod u roku od 3 dana. Simptomi trovanja se javljaju poslije nekoiko sati: abdomalni bol, gastroenteritis, prolivi, dehidratacija. TERPENSKI ALKALOIDI TAXUS BACCATA L.,TAXACEAE Biljka: zimzeleni dvodomi žbun do 20 m visine. Listovi igličasti, spiralno raspoređeni i raščešljani u dva reda. Muške inflorescencije u pazuhu. Sjemeni zameci pojedinačni u pazuhu fotosintetičkih listova. Zrelo sjeme je obavijeno mesnatim arilusom crvene boje. Sem arilusa su svi dijelovi biljke otrovni. Koristi se: svi dijelovi biljke (kora, grančice, listovi, mladi izdanci). Ipak, najčešće se koristi kora pacifičke tise. Berba i sastojci: Kora se skida u periodu od maja do avgusta sa stabala koja su stara do 100 godina. Najvažniji sastojci su diterpenski alkaloidi taksini (taksin A, taksin B, taksol). Farmakološki najaktivniji je taksol koji je u kori pacifičke tise prisutan u koncentraciji 0.01-0.02% Djelovanje: Taksol poseduje antikancerogenu aktivnost. Vezuje se za mikrotubulin deobnog vretena i sprečava njegovu razgradnju do tubulina. Upotreba: Nekoliko registrovanih lekova na bazi taksola se koristi u terapiji karcinoma jajnika, kao i kod metastaza karcinoma dojke. Primjena kod drugih malignih oboljenja je u fazi ispitivanja. STEROIDNI ALKALOIDI VERATRUM ALBUM L., LILIACEAE Biljka: višegodišnja zeljasta biljka. Rizom je jajolik, uspravno postavljen, obrastao korjenjem. Listovi krupni, elipitčni, naizmjenično raspoređeni, ravnog oboda i paralene nervature. Cvjetovi bijelozelene boje, sakupljeni u metličasti cvast na vrhu stabljike. Jedna od naših najtoksičnijih biljnih vrsta. Koristi se: osušeni rizom sa korjenjem (Veratri radix et rhizoma) Berba i sastojci: Posle cvjetanja, krajem ljeta vade se podzemni organi. Droga sadrži do 2% ukupnih steroidnih alkaloida. Djelovanje: Alkaloidi deluju parasimpatomimetski; usporavaju ritam rada srca i dovode do sniženja povišenog krvnog pritiska. Upotreba: Droga se rijetko se koristi u terapijske svrhe. Koriste se kao sirovina za ekstrakciju alkaloida. Estarski alkaloidi su uvedeni u terapiju hipertenzije, ali je zbog male terapijske širine njihova primjena napuštena.

21 | P a g e

PURINSKI ALKALOIDI Kofein:      

poboljšava respiraciju jer povećava osetljivost centra za disanje prema CO2, poboljšava kognitivne sposobnosti (pamćenje, razmišljanje) i smanjuje osećaj zamora, ubrzava ritam rada srca, djeluje kao slab diuretik, veće količine izazivaju uznemirenost, gubitak sna, veće količine izazivaju perifernu dilataciju krvnih sudova i tahikardiju

Teofilin:    

djeluje kao dilatator glatke muskulature bronhija dilatira krvne sudove bubrega i povećava glomerularnu filtraciju; umjereni diuretik na disanje djeluje kao kofein, ali znatno slabije

Teobromin:   

dilatira krvne sudove bubrega i povećava glomerularnu filtraciju; umjereni diuretik na disanje deluje kao kofein, ali znatno slabije

COFFEA SPP., RUBIACEAE Biljka: žbunovi ili nisko drveće. Listovi kožasti, krupni, cijelog oboda, naspramno raspoređeni. U pazuhu listova nekoliko mirisnih, bijelih cvjetova. Plod je sočna, crvena koštunica sa dva sjemena. Koristi se: zrelo sjeme (Coffeae semen). Berba: Beru se crveni, zreli plodovi. Ostave se da bubre u vodi i potom se mehanički skida perikarp Ostatak pulpe ploda se odstrani poslije fermentacije, a zatim se sjeme suši; tako se dobija sirova kafa. Moguće je sjeme kafe izvaditi mehanički iz prethodno osušenog ploda (suvi postupak). Sirova kafa se prije upotrebe prži na tempoeraturi 200-250 C. Sastojci: Sjeme kafe sadrži 1-2% kofeina i manju količinu drugih purinskih derivata. Upotreba: Najveća količina kafe se potroši za izradu različitih napitaka.

22 | P a g e PAULLINIA CUPANA L. SAPINDACEAE Biljka: puzavica sa sjajnim crvenim plodovima. Plod je čahura, veličine lješnika. Najčešće sadrži jedno sjeme. Koristi se: tvrda pasta dobijena od sjemena (Pasta guarana). Sastojci: 2.5-7% kofeina i veoma malo teobromina. Pored masnih materija, ova pasta sadrži do 12% tanina, koji tokom proizvodnog procesa prelaze u obojena i nerastvorna jedinjenja (guarana crvenilo) Upotreba: U južnoj Americi, guarana se koristi kao stimuls u obliku različitih napitaka. U zapadnim zemljama, pilule i napici od ove paste se koriste protiv zamora, u kurama za mršavljenje i kaoantidijaroik.

SYMPHYTUM OFFICINALE L.,BORAGINACEAE Biljka: višegodišnji polužbun. Rizom je kratak, krtolosto zadebljao. Koren razvijen, vretenast i razgranat. Listovi lancetasti, naborani. Ljubičasti cvjetovi grade dvojne uvojke u pazuhu gornjih listova. Plodovi su orašice. Stanište: u nizijama, po obodu šume, pored puteva i na obalama potoka. Koristi se: korjen (Symphyti radix) Berba: rizom s korenjem se vadi u jesen ili u rano proljeće. Sastojci: najvažniji sastojak je alantoin (0.6-0.8%). Alantoin je produkt razlaganja mokraćne kiseline može se smatrati derivatom purinskog sistema Djelovanje: stimuliše regeneraciju tkiva Upotreba: tradicionalno se koristi za liječenje oštećenih ligamenata, zapaljenja zglobova, reumatičnih bolova i rana koje teško zarastaju

23 | P a g e

FAMILIA PINACEAE

Borovi: 10 rodova, 250 vrsta. Zimzeleno, rjeđe listopadno drveće ili polegli žbunovi. Rasprostranjenih u različitim staništima uglavnom Sjeverne hemisfere. 10 do 30 m visoka četinjača cilindrična debla koje može biti i kvrgavo i kratko. Kora u početku crvena, a poslije postane sivosmeđa. Muški cvjetovi imaju oblik žutih resa, ženske grimizno crvenih češera. Vrste: Abies alba, Abies sibirika, Abies balsa mea, Picea abies, Pinus nigra, Pinus silvestris. Larix decidua ABIES ALBA - Obična jela Naraste do 40 m (u prašumama do 60 m), postiže debljinu veću od 1,5 m prsnog proimjera. Deblo je valjkasto.Krošnja je u početku čunjasta, a u starosti može biti pri vrhu zaravnjena, kao odsječena.Pupovi Češeri su uspravni, valjkasti, do 15 cm dugi i 3-5 cm debeli, smeđi, dozrijevaju iste godine, raspadaju se ostavljajući samo češerno vreteno. Pokrovne ljuske su uske, kožaste, raznih dužina. Plodne ljuske su široko zaobljene. Na njima su po 2 sjemenke. Koriste se: svježe četinje, eterična ulja, šišarke, rjeđe jelova smola. Smola se koristi za balzame. ABIES SIBIRIKA - Jela sibirika Zimzeleno, 30 metara visoko, Koristi se: eterično ulje, protiv reumatski bolova

ABIES BALSAMEA - Američka jela Četinje tamnije, pupoljci vise crvenkasti, tamna, raste u kanadi Koristi se: od Terpentina se pravi kanada balsam

PICEA ABIES - Smrča Planinska područja uz dovoljno vlage. U svim planinskim šumama. Pokazatelj zagađenja. Koristi se: mladi izdanci

PINUS NIGRA - crni bok Kora tamnosiva, široka, duboko izbrazdana. Četinje tamnozelene, duge 8-18 cm, sa svakog izdanjka su po 2. Muški cvjetovi resoliki, žuti, žeznski jajasti, sjedeći s kratkom drškom. Krošnja široka Koriste se: pupoljci i eterična ulja, četinje i šišarke. Pravi se balzam (terpentin), smol, trepensko ulje, borov katran. Olakšava disanje.

24 | P a g e

PINUS SILVESTRIS - Bijeli bor Kratke četinje, svjetlije, šiđarke manje, imaju dršku. Naseljava veče nadmorske visine. Koriste se: pupoljci i eterična ulja, četinje i šišarke.

LARIX DECIDUA - evropski ariš Kora ispucala, sivosmeđa, visoka svijetla krošnja, četinje svjetlosivo, opadaju svake godine. Muški izduženi, ženski cvjetovi jajoliki, svjetlosmeđi. Koristi se: smola arisa - najbolji terpentin.

FAMILIA CUPRESSACEAE

Čempresi: 19 rodova, 130 vrsta. Čempres je stablo koje u visinu raste i do 25 metara. Kora stabla smeđocrvene je boje tamnijih nijansi, koja u starijih primjeraka postaje svijetlosiva i puca u plosnatim ljuskama. Krošnje stabla različitih su oblika, no uske su kod većine primjeraka. Vrste: Juniperus communis, Juniperus sabina, Thuja orientalis, Thuja occidentalis

JUNIPERUS COMMUNIS - obična borovica Razgranati žbun visok 1-2 m ili stablo visoko i do 12 m. Listovi su igličasti, bodljikavi, vazdazeleni, 1-2 cm dugi, smješteni po 3 u pršljenu. U pazušcima listova razvijaju se sitni dvodomni cvjetovi. Cvate u travnju i svibnju, a plodovi dozrijevaju u jesen sljedeće godine. Suhe, zrele bobe sadrže i do 2,5% eteričnog ulja, a koje se smatra njihovom najljekovitijom tvari. Osim eteričnog ulja, gorkoslatkaste bobe borovice sadrže oko 33% šećera, 10% smole, gorke tvari, glikozid juniperozid, flavonoide, tanine, gumu, vosak te organske kiseline i njihove soli. Koristi se: Bobice od borovica pospješuju izlučivanje vode. Budući da djeluju direktno na bubrege, smiju ih koristiti samo ljudi s posve zdravim bubrezima, i to samo kroz kraće vrijeme., dobar diuretik, protiv duševni bolesti, za kožu, živce.. JUNIPERUS SABINA - Somnia Vazdazeleni grm, kora siva. Sadrzi tri žutosmeđe, tvrde, ovalne izbrazdane sjemenke. BILJKA JE OTROVNA.

25 | P a g e THUJA ORIENTALIS - Istocna tulja Visoka 5 - 10 metara. Šišarke jajolike Koriste se eterična ulja, koristi se u medicini.

THUJA OCCIDENTALIS - američka tulja Listovi ljuspasti, tupo jajoliki. Otrovan za životinje. Koristi se za izradu esencijalnih ulja za uklanjanje benignih izraslina na koži kao što su bradavice, Molluscum pendulum, i razčičite druge izrasline na koži lica i tijela. Koristi se i za izradu insekticida, dezinfekcijskiuh stredstava, sapuna i raznih sprejeva.

FAMILIA TAXACEAE Tisovke: 5 Rodova, 14 vrsta. Samo jedna vrsta na našem području. Vrsta: Taxus baccata TAXUS BACCATA - Tisa (relikt) Zimzeleno, crvena kora, crvene bobe. Otrovna je biljka. Sadrzi otrovnu tvar Taksin. Sve je otrovno sem arulusa (omotača).

FAMILIA SOLANACEAE Jednogodišnje - dvogodišnje. Listovi cjeloviti, dvospolni, koštunice. Plod su bobice. Vrste: Datura stramonium, Hyosciamus niger, Caspicum anuum, Nicotiana tabacum, Atropa belladona, Solanum nigrum, Lycium barbarum

DATURA STRAMONIUM - Tatula 150 cm visoka, jajasti listovi, plod krupan u obliku čahure. Listovi na vrhu zašiljeni. OTROVNA VRSTA. Svi djeovi biljke su otrovni . Upotreba se izbjegava u medicini.

HYOSCAMUS NIGER - bunika Dvogodišnja, listovi krupni. Visine od 20 - 100 cm. Cjetovi pojedinačni. U medicini se koristi sjeme i plod. Sadrži: hioscianin, skopolamin, rutozid, skopoletol.

26 | P a g e CASPICUM ANUUM - Paprika Plod paprika, jednogodišnja biljka Koristi se i svježa i suha.

NICOTIANA TABACUM - Duhan Jednogodišnja, 80 - 200 cm visine. Plod jajasta čahura. Uzgaja se na plantažama. Svi djelovi biljke sadrže otrovne alkaloide. Najvađniji je nikotin. ATROPA BELLADONA - Velebilje Višegodišnja biljka, 50 - 100 cm. Plod je bobičast OTROVNA I HALUCINOGENA BILJKA. ATROPA BELLADONA. Sadrži alkaloide: atropin, hiosciamin, skopalamin. Koriste se list i korijen.

SOLANUM NIGRUM - Crcna pomočnica List na dršci. Plod; okrugla sočna bobica. Odrasla stabljika, listovi i nezreli plodovi sadrže otrovne alkaloide (solanin). Zrele crne bobice mogu se jesti.

LYCIUM BARBARUM Listopadni grm, 3-4 m visine. Listovi naizmjenični. Plodovi su jestivi, mogu posluđiti za čaj. Nutritivne vjernosti: 70% ugljikohidrati, 10-13% bjelančevina. Sadrže 19 aminokiselina. Slatkog okusa.

FAMILIA HYPERICACEAE Višegodišnji zeljasti žbun. Vrsta: Hypericum perforatu HYPERICUM PERFORATU - Gospina trava 20-100m cm. Plod tobolac, stabljika uspravna. Zlatnožuti cvjetovi. Beru se rascvjetale glavice. Koristi se kao antiseptik, čaj od listova dobar kod napetosti, depresije. Od cvjetova može se napraviti koristan uljni macerat kao odlično sredstvo za liječenje rana i opeklina.

27 | P a g e

FAMILIA CUCURBITACEAE Tikve. Plodovi su soči a cvjetovi jednospolni. Stabljike su dlakave i uglaste. Sjeme spljošteno. Vrste: Bryonia alba, Cucurbita pepo

BRYONIA ALBA - Bijeli bljuštac Stabljika dlakava, dugačka, tanka, duga do 3 m. Listovi naizmujenični, cvjetovi jednospolni. Plodovi su sjajne, okrugle bobe veličine graška. Medonosna biljka. OTROVNA BILJKA. Svi djelovi su otrovni. Sadrži glikozide brionin i brionidin. Mlječni sok uzrokuje dermatitis i čireve na koži, a kada se konzumira uzrokuje vrtoglavicu, mučninu, povraćanje i oštečenje bubrega. Za životinje na ispaši je otrovna.

CUCURBITA PEPO - Tikva Jednogodišnja, zeljasta biljka. Stabljika razgranata, puže po tlu. Plod je velika bobica. Koristi se na razne načine, kao sirove, kuhane, pečene, marmelade i sl. Sjemenke se koriste osušene. Jako ljekovita.

FAMILIA BRASSICACEAE

Jedno-dvogodišnja biljka. Zeljasti cvjetovi, grozdasto grupisano. Plod ljuska ili ljusćoca. Prizemni listovi skupljeni u rozetu. Vrste: Armoracia lapathifolia, Brassica oleracea, Allaria officinalis, Capsella brusa pastoris,

ARMORACIA LAPATHIFOLIA - Hren Stabljika uspravna, izbrazdana i u gornjem djelu razgranata, visoka do 130 cm. Cvjetovi mali. Plod okruglasta komuška promjera 5 mm koja sadrži male okruglaste i glatke sjemenke. Upotrebljivi su korjen i list. Korjen ima ostar ukus. Svjež sadrži 100 mg vitamina C. Jestivi su i listovi. Bogati vitaminom C i karotinom. Prirodni antibiotik, čisti organizam, pošpješuje izlučivanje mokrače, pročiščuje kanale nosa.

BRASSICA OLERACEA - Kupus Dvogodišnja zeljasta biljka. Plod u obliku ljuske. Sadrži mnogo vitamina (A, C, B, B2). Kiseli kupus obiluje vitaminom C. Dobar protiv prehlade, gripe. Često se koriste listovi kupusa u medicini kod reumatski oboljenja.

28 | P a g e ALLARIA OFFICINALIS - Ljekovita češnjača 100 cm visine. Cvjetovi bjeli. Plod 6cm duga ljuska. Miris češnjaka. Koristi se u narodnoj medicini. Od suhi listova može se napraviti čaj, izrazito dobar antiseptik. Koristi se i kao dodatak hrane jer ne sadrži neugodan zadah kao češnjak.

CAPSELLA BURSA PASTORIS - Rusomača Jednogodišnja biljka, Stabljika uspravna, Prizemni listovi skupljeni u ruzeto. Plodovi su komuške, scroliko oblikovani kao male torbice. Jestiva je cjela nadzemna biljka i plodovi. Najbolji su mladi listovi koji se beru prije razvijene stabljike. Korisna kod liječenja svih oblika unutarnjeg krvarenja, za lječenje hemorida, preobline menstruacije, zaustavlja krvarenja iz nosa, kod reume..

FAMILIA BETULACEAE,

Umjerena staništa, hladna klima. Na nasim područjima rodovi: Betula - Breza, Alnus - joha. Vrste: Betula pendula, Alnus glutinosa, BETULA PENDULA - obična breza Listopadno stablo. naraste do 30 m visine. Debelo vitko. Mlada kora glatka i bjela, guli se u tankim, vodoravnim trakama. Pupovi su ljeplivi, dugi 38 mm. Listovi naizmjenični, goli. Cvjetovi jednodomni, skupljeni u resama. Cvjeta od aprila do maja. Čaj od listova se koristi kao dobar diuretik (luči mokracu). Koristi se u kombinaciji sa drugim čajevima. Sadrži: Flavonoide, Eterična ulja, Tanine, Beutin..

ALNUS GLUTINOSA - crna joha Listopadno stablo. Naraste do 25m. Krošnja je jajastokupkasta. Debelo vitko, kora u mladosti glatka i zelenkastosmeđa. Grane su horizonatlne i tanke. Listovi obrnuto jajasti, dugi 4-10 cm. Plodovi su mali češeri. Sjemenke su oko 2-4 mm dugi, usko okriljeni, splošreni oraščići. Svi djelovi biljke obilni Taninima (najviše plod). Kora sadrži salicine koji se u tijelu metaboliziraju u salicinu kiselinu zbog čega se u narudo koristila kao današnji aspirin: snižava temperaturu, smanjuje bol. List crne johe stavlja se na rane i čireve.

29 | P a g e

FAMILIA MORACEAE

Dudovi su listopadno drveće sa malim neuglednim jednospolnim cvjetovima. Drvo je često puta tvrdo i žilavo. Plod; složene, sitne orašice ili koštnuice. Vrste: Morus alba, Morus nigra, Ficus carica,

MORUS ALBA - Bijeli dud Stabla narastu do 20m visine. Krošnja velika. Muški cjvetovi u resama, ženski jajasti. Plod je dudinja. Bijeli dud sadrži slobodne organske tvari, karotine, peptin. N alazi se u sastavu mnogih kozmetičkih preparata za izbjeljivanje kože, uklanjanje mrlja i pjega, jer sadrži inhibitore koji smanjuju sintezu melanina. Djeluje kod artritisa, očnih bolesti, slabosti organizma i za opuštanje nervnog sustava. Koriste se kod upale krajnika, groznica i žeulčanih problema.

MORUS NIGRA - Crni dud Velika gusta krošnja. Veći je od bijelog duda. Tamniji. Sadrži 9% invertnog šećera, jabučnu i limunsku kiselinu, smole Crni dud se u narodnoj medicini koristi protiv upale mokraćnih kanala, bolesti usne šupljine i grla, epilepsije, depresije, nesanice, vrtoglavice te kod ugriza buba i zmija.Svježi nedozreli dudovi primjenjuju se protiv proljeva, a zreli kao blag laksativ.Njihov sok dobar je i za lakše iskašljavanje, znojenje i mokrenje te za ispiranje kod upala grla i usta.List crnog duda poznati je pučki lijek za snižavanje i regulaciju šećera u krvi pa se često primjenjuje u čajnim mješavinama za dijabetes.

FICUS CARICA - Smokva Listopadno stablo, naraste do 10 m visine. Korjenov sastav dobro razvijen. Plodovi su kruškastog oblika, goli, žutosmeđi ili tamnoljubičasti. Svi djelovi biljke sadrže mliječni sok. Sočan i sladak plod može se konzumirati na više načina. Osušen sadrži do 50% invertnog šečera, organske kiselina (bučna, limunska, vinska), sluzne polisaharide i pektin. Koristan je kao blagi laksativ. Dobro utiće na pamčenje.

30 | P a g e

FAMILIA EUPHORBIACEAE

Mlječikovke su drvenasti i zeljasto bilje raširene gotovo po svim dijelovima svijeta, osobito u suptropskim i tropskim područjima, mnoge od njih nalik su kaktusima, ali to nisu, i od kojih se razlikuju po po mliječnom soku kojjeg u kaktusima nema. Plod čahuraVrste: Ricinus communis, Euphorbia cyparissias,

RICINUS COMMUNIS - Ricinus Višegodišnja zeljasta biljka. Stabiljika uspravna, snažna, šuplja. Korijen dobro razvijen. Cvjetovi jednospolni, sitni i neugledni, skupljeni u uspravne grozdaste cvatove. Svi djelovi biljke su otrovni. Uporedi se sa otrovom kobre. Konzumiranje sjemenki uzrokuje žarenje u ždrijelu. Sjemenke sadrže 45-55 ulja, hladnim tiještenjem dobije se biljno ulje koje se nekada koristilo kao snažan laksativ, al se njegova primjena danas izbjegava jer izaziva unutrašnje krvarenje. Ulje se danas koristi za piticanja rasta kose, njegu noktiju. Na kožu djeluje umirujuće. EUPHORBIA CYPARISSIAS - Obična mlječika Višegodišnja zeljasta biljka. Stabljika uspravna, gola ili tek malo dlakava. Listovi mnogoborjni i gusto spiralno smješteni uzduž stabljike, nemaju peteljku, uski su i lancetasti, malo tupi, goli sa jednom žilom. Cvjetovi su žutozeleni, skupljeni u štitaste cvatove. Plod je sitno istočkan tobolac. Plod kada puca raspada se na 3 djela. CJELA BILJKA JE OTROVNA. Mliječni sok pri dodiru s kožom može izazvati upale s mjehurima. Oralno konzumiranje uzrokuje povraćanje, jake bolove u trbuhu, proljev, u težim slučajima i smrt. Primjenjuje se kod žuljeva i bradavica.

31 | P a g e

FAMILIA ROSACEAE

U porodicu ruža se svrstavaju veoma raznolike biljke po mnoštvu svojstava, od jednogodišnjih zeljastih biljaka, preko grmova i šiblja do visokog drveća. Listovi su im raspoređeni naizmjenično; jednostavni su, razdijeljeni ili sastavljeni, goli ili dlakavi, većinom s zapercima (palistićima). Plodovi mogu biti različiti, kao što su sočna koštunica, jezgraste podrasle bobe, zbirni plodovi (jagodasti , koštuničasti kod kupina, šipak) te suhi pucavci. Vrste: Rubus idaeus, Rubus candicans, Fragaria vesca, Rosa canina, Potentilla erecta, Cydonia oblonga, Malus domestica, Prunus spinosa, Prunus amygladus

RUBUS IDAEUS - Malina Višegodišnja biljka iz porodice ruža. Listopadni grm visok do 2 m. Listovi su naizmjenično raspoređeni, dužine 5-12 cm. Na licu tamnozelene i glatke, na naličju dlakave i svijetle. Cvjetovi su pravilni, dvospolni, jednodomni, pognuti. Plod je zbirna koštunica. Plodovi se jedu sirovi, cijedi se sok, prave se džemovi i marmelade. Sadrže 10% šečera, 1% bjelančevina, 1,4% slobodni organski kiselina (jabučna i limunska), pektin, oko 25 mg% vitamina C,. Listovi se koriste kao čaj. Pomaže kod prehlade, poboljša krvnu sliku, smanjuje temperaturu. RUBUS CANDICANS - Kupina Naziva se još i crnom jagodom. Pomaze kod nesanice, jača živce, kod nervoze, jača cjeli organizam, poboljšaje krvnu sliku. FRAGARIA VESCA - Jagoda Šumska jagoda (Fragaria vesca L.) je višegodišnja zeljasta biljka. Stabljika je polegnuta ili uspravna, obrasla dlačicama, naraste do 30 cm visine. Plodovi su ukusni, sadrže oko 81% vode, 6% šećera, 0,8% željeza, oko 60mg% vitamina C, 145 mg% kalija, pektin. Smanjuju nervozu, pomažu kod upala usne šupljine. ROSA CANINA - Divlja ruža Listopadni grm. Naraste do 3 m. Kora glatka, tamnozelena ili crvenkasta kasnije sivosmeđa i uzdužno plitko ispucana. Listo su naizmjenični, imaju petelju koja je bodljikava i pri dnu ima 2 uspa palistića. Cvjetovi su dvospolni, krupni, veliki 2-8 cm lijepi i mirisni. Plod je šipak :p. Koriste se plodovi i njihove sjemenke. Plodovi sadrže vitamina C, B1, B2 i provitamina A, šećera, organske kiseline, pektin i trjeslovine. Sjemenke su bogate vitaminom E. Pravi se čaj za jetru, dize raspoliženje. Od sjemenki se pravi biljno ulje koje je vrlo cjenjeno u tretiranju raznih oboljenja kože.

32 | P a g e POTENTILLA ERECTA - Srcenjak Trajna zeljasta biljka. Stabljika tanka. Podanak crven. Listovi naizmjenični. Liske su lancetaste, nazubljenih rubova. Cvjetovi su pojedinačni, dvospolni, nalaze se na dugim i tankim stapkama. Plod je jednosjemena naborana ili rjeđe glatka orašica. Jako ljekovita. Sadrži oko 35% tanina, zbog čega djeluje adstringentno, koristi se kod proljeca, kod upala usne šupljine, zubnog mesa, generalno kod rana koje slabo zacijeljuju. CYDONIA OBLONGA - Dunja Listopadno stablo. Stablo niskog rasta, 2-7 m visine. Krošnja gusta i široka. Plod je okruglast, kvrgavo nepravilan i kad je nezreo obrastao je dlakama. Bogat vitaminima, A, B, B2. Od Ploda se prave džemobi, listovi sadrže trijeslovine koje djeluju stežuće kod proljeva ili problema usne šupljine. Sjemenke bogate sluzima i koriste se za kašalj, za upalna stanja želuca i crijeva, tretiranja stanja kože (opekline). Sluz je koristan i u kozmetici za tretiranje suhe kože i svrbeža. MALUS DOMESTICA - Jabuka Listopadno stablo naraste do 12m. Listovi su naizmjenični i jednostavni, ovalnog oblika. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, promjera 3-4 cm, rastu pojedinačno ili po 2-3 u štitastim cvatovima. Plod je okruglast, jezgričav, obično veći od 5 cm, zelene, žučkaste ili crvenkaste boje, na vrhu sa ostatcima čaške. Sprečava karijes, pomaže kod mršavljenja. Sadrži pektin. Djeluje na cjelokupan organizam. Oporavlja od raznih bolesti. Preporučuje se pojesti jabuku prije spavanja. PRUNUS SPINOSA - Trnina Listopadni grm. Naraste do 5 m visine. Listovi su naizmjenični, jednostavni, jajasti ili eliptični. Cvjetovi su dvospolni, jednodomni. Plodovi su okrugle, gole, tamnoplave koštunice. Skupljaju se cvjetovi, plodovi i listovi. Plodovi sadrže 5-6% šećera, 20 mg% vitamina C, pektin. Sjemenke sadrže oko 2,6% glikozida amigdalina zbog čega su otrovni. Plodovi se mogu sušiti i koristiti kao čaj, sokovi ect. Čaj od cvjetova jača i čisti krv, opušta grčeve i djeluje purgativno zbog čega se u narodnoj medicini koristi kod zatvora. PRUNUS AMYGLADUS - Badem Listopadno stablo do 10 m visine. Cvjetovi pojedinačni, Grane gole i bez trnova. Liastovi naizmjenični. Cvjetovi pojedinačni, dvospolni. Plod je sivozelena dlakava koštunica. Medonosna biljka. Bogat vitaminom E, selenom, bakrom, kalcijem, magnezij.. Od sjemenki može se napraviti bademovo mlijeko. Najviše se koristi u masažama. Dobar za mršavljenje ako se koristi u maloj količini.

33 | P a g e

FAMILIA TILIACEAE Za lijek se sabire cvijet sa pricvjetnim listovima (ako je lijepe zelene boje). Inače se beru samo cvjetovi u vrijeme kada su se otvorili i prije nego što ostare i promijene boju. Suše se u hladu, na prozračnom mjestu, ponajbolje na tavanu. Sabrani cvjetovi sušenjem moraju zadržati svoju prirodnu boju i ugodan miris. Lipovi cvjetovi koriste se za liječenje prehlade i bolesti dišnih organa. Pospješuju izlučivanje znoja i mokraće. Preporučuje se u liječenju kroničnog kašlja, bolova kod mokrenja, umora i preuzbuđenosti živaca. Čisti krv. Vrste: Tilia cordata, Tilia plantyphollos,

TILIA CORDATA - Malolisna lipa Listopadno drveće. Listovi su 3-6 cm dugi, u obliku srca (otuda latinsko ime cordata = srcolisna) i pomalo asimetrični, goli na vrhu, a na dnu su dlačice u boji hrđe. Stabljike su gole bez dlačica.Cvjetovi su zelenkasto-bijeli i sjedeći do 10 zajedno. Plod je oraščić, 6-7 mm dug. Malolisna lipa je u cvatu oko dva tjedna. Bogat flavonoidima, eteričnim uljima, taninima. Može se koristiti za dobivanje drvenoga ugljena. Pčele i ostali kukci rado će posjetiti cvjetove malolisne lipe, koji pružaju obilje nektara, tako bogato da nekada kapa van cvijeta, prije nego što kukci posjete cvijet. U narodnoj medicini, cvijet lipe koristi se uglavnom kao biljni čaj protiv prehlade. Uzrokuje povećano znojenje i povećava ukupnu obranu protiv infekcije. Dobar protiv nesanie, kod nervoze. Koristi se u raznim terapijama (fitoterapiji). TILIA PLATYPHYLLOS - Krupnolisna lipa Korjen srcast, obod srcast.Cvjeta u maju mesecu. Osetljiv je na mrazeve. Neotporan je prema suši i gasovim. Bogat vitaminom C. U narodnoj medicini čaj se koristi za bolesti disajnih organa. Kod prehlada u fitoterapiji. Djeluje sedativno, umirujuće.

34 | P a g e

FAMILIA CARYOPHYLLACEAE Raširena po svim kontinentima, značajno prisutna i holarktičkom području. Zastupljena je od jednogodišnjeg zeljastog raslinja i trajnica, grmova i rjeđe manjih stabala, najčešće s nasuprotnim listovima a plod je često kapsula. Vrste: Argostemma githago, Saponaria officinalis, Stellaria media, ARGOSTEMA GITHAGO - Kukolj Jednogodišnja zeljasta biljka. Stabiljika uspravna, obrasla dlakama. Listovi nasuprotni lancetasti. Plod je duguljasti tobolad koji u sebi nosi crne bubrežaste sjemenke. Svi djelo biljke sadrže otrov saponin gitagin. U medicini se ne koristi. SAPONARIA OFFICINALIS - sapunjača U svim biljnim djelovima, a naročito u korijenu se nalazi otrovni saponozoid saporubezin i saporubazidna kiselina. U medicini se koristi rizom i korijen, za lječenje kožnih bolesti (kad se koža ljušti) i reumatizma. Inače je sredsto koje tjera na znojenje. Naročito je dobar za čiščenje krv. Ne smije se pretjerivati u dozama, jer mogu nastati neugodne posljedice. STELLARIA MEDIA - Obična mišljakinja Niska malena biljka, sitni bijeli cvjetovi. Jestiva biljka, jedu se nadzemni djelovi. Najčešće se jedu sirovi ili se vrlo kratko prokuhaju. Sadrže vitamin C, karotina, bogata je mineralima, željezom, bakrom, cinkom, kalijem i kalcijem. Čisti krv, čisti bubrege, olakšaje probavu.

FAMILIA GENITIANACEAE IRIDACEAE

Vrste: Gentiana lutea, Genitiana puntata, GENITIANA LUTEA - lincura Višegodišnja zeljasta biljka s kratkim rizomom. Stablo negranato, visoko 45- 100 cm. Listovi naspramni. Cvjetovi krupni, žuti, na dugačkim drškama. Plod kupasta čahura oko 6 cm, sa dva kapka. Ljekoviti djelovi su korijen od starijih biljaka i to u jesen ili rano proljeće. Svježi korije ima oštar, gotovo odvratan miris, dok naprotiv osušen korijen ima aromatičan miris. Korijen vrijedi kao jedno od najboljih sredstava za želudac. Otklanja slabokrvnost i blijedoću, srčane i živčane slabosti i dobro je sredstvo protiv groznice. Vađno je naglasiti da zbog je neracionalnog skupljanja ugrožena te je njeno branje zabranjeno.

35 | P a g e GENITIANA PUNTATA - arnautski raven Višegodišnja biljka s debelim rizomom. Stabljika gola, visoka 2'-60 cm. Prizemni listovi kratki, do 2 cm dugi na drškama. Cvjetovi krupni, sjedeći, na vrhu stabljike. Plod elipsoidna sjedeća čahura. Koristi se kao lincura. Zaštićena biljka.

FAMILIA IRIDACEAE Najviše predstavnika ove familije živi na prostorima Afrike, tropske Amerike i Mediterana. Mnoge se gaje kao ukrasne biljke. Imaju simpodijalni rizom ili krtolastu lukovicu. Listovi izmjenični. Cvjetovi pojedinačni uili u grozdastim cvatima. Plod je čahura. Vrste: Iris germanica, Crocus sativa IRIS GERMANICA - Plava perunika Višegodišnja biljka sa razgranatim rizomom. Stabljika visoka do 100 cm. Cvjetovi krupni, mirišljavi. Cvjeta od maja do juna. Sadrži eterična ulja, keton, iron, iridin, irisin, irigenin, sluzi, smole, šećer, gorke tvari, tanin, skrob, vitamin C, miristinske i oleinske kiseline. Najpoznatije ljekovito djelivanje perunike je svakako za liječenje, to jest žvakanje korijena kod nicanja zuba dojenčadi. Pučka medicina opisuje uporabu podanka za liječenje plučnih oboljenja, jeternjih i žučnih tegoba, kod povračanja, slabog rada želuca, nametnika u vrjevima, prehlada mjehura. CROCUS SATIVA - Šafran Višegodišnja zeljasta biljka sa krupim krtolastim lukovicama. Cvjetovi prizemni, pojedinačni. Plod je čahura. Cvjeta od septembra do novembra. Upotrebljavaju se tučkovi narandžaste boje. Cvjetoi ne traju duže od 2-3 dana. Za ovo vrijeme treba sakupiti tučkove i sušiti ih na situ u toploj prostoriji. Koristi se kao antispastik (protiv grčeva), kod astme, histerije, velikog kašlja.

FAMILIA URTICACEAE

Zeljaste biljke, rjeđe žbunovi i nisko drveće. Listovi naspramni ili naizmjenični sa zaliscima. Cvjetovi jednostpolni, casti zbijena, cimoza. Plod orašica ili koštunica. U plodu se nalazi samo po jedno sjeme čiji je endosper bogat uljem. Vrste: Urtica dioica, Urtica urens

36 | P a g e URTICA DIOICA - Kopriva Višegodišnja biljka, visoka preko jednog metra. Rizom okrugao, puzi i grana se. Stabljike uspravne. Listovi naspramni. Cvjetne grane nose samo muške ili samo ženske cvjetove. Tokom čitavog ljeta sabiru se listovi, zatim se čitava biljka prije ili za vrijeme cvatnje, a u proljeće i jesen vadi se korjien. Svi se biljni djelovi suše u hladu, a tek nakon sušenja se izrežu na sitne djelove. Sadrži kalcij, kalij, željezo, fosfor, vitamine A i C, organske kiseline, flavonoidi koji dobro djeluju na rad organizma. Kao lijek vrlo je uspješan za čišćenje krvi, protiv otpadanja kose, reumatizma, groznice, prekomjernog mokrenja, tuberkuloze pluća, bronhitisa, oboljenja zglobova, kamenca u bubregu, pri zarastanju rana, protiv zračenja, slabokrvnosti, čira na želucu, neasnice, nervoze. Pored svoje vitaminske i prehrambene vrijednosti, kopriva se smatra izuzetno zdravim, koristnim,pristupačnim povrćem i naravno lijekom. Iz koprive se dobijaju vlakna za predivo. URTICA URENS - žara Jednogodišnja biljka visoka od 10 - 80 cm. Stabljike uspravne, granate, jednostavne. Listovi naspramni. Cvjeta od maja do novembra. Ljekovitost kao i kod koprive. FAMILIA DIOSCOREACEAE

Višegodišnje zeljaste biljke, često penjačice. Podzemno stablo krtolasto, zadebljalo. Nadzemno stablo lijansko ili uspravno. Listovi bubrežasti ili steralastog oblika. Cvjetovi su jednospolni, tročlani. Plod trostrana čahura ili bobica. Vrsta: Tamus communis, TAMUS COMMUNIS - obični bljušt Višegodišna zeljasta bilja, povijuša sa debelim mesnatim krtolastim rizomom. Stabljika tanka, vijugava. Cvjetovi su žućkastozelene boje, skupljeni u proste ili razgranate grozdaste cvasti. Plodovi okrugle bobice, crvene boje. Biljka sadrži skrob, sluz, steroidne saponozide. Korijen se slično kao i plod koristi protiv reume, išijasa, krstobolje, krvnih podliva. Bljust je smtronosno otrovna biljka i ne koristi se za unutrašnju upotrebu a i kod spoljne treba biti izuzetno oprezan da otrov ne prodre u kožu. Poslije oblaganja ili masaže koža peče, svrbi itd. pa se preporučljivo ta mjesta mazati mastima, lanenim uljem id.

37 | P a g e

FAMILIA: VITACEAE

Lozolike Vrsta: Vitis vinifera VITIS VINIFERA - Vinova loza Trajna penjačica. Stabljika može narasti do 20 m. istovi dugi, urezani na nekoliko režnjeva. Cvjetovi mali, dvospolni, pravilni, žućkastozeleni, skupljeni u grozdove. Vrlo su mirisni. Plodovi su okruglaste bobe slatkokiselog okusa. Svaka boba sadrži po 2-3 sjemenke. Listovi ljekoviti, naročito oni koji su vatreno crveni. Takve listove se koriste kod venske, arterijske cirkulacije, imaju primjenu tretiranja proširenih vena, umornih nogu i slabe prokvljenosti. Sjemenke imaju antioksidativna svojstva. Pogodno za tretiranje masne kože

FAMILIA: LILIACEAE Listovi su linearni, sa provodnim sudovima (venama) koje su obično paralelne s rubovima, jednostruki i pojedinačni, na stabljici naizmjenični ili u baznoj, prizemnoj rozeti. Većina vrsta se razvija iz lukovice, iako neki imaju rizome. Vrste: Veratrum album, Colchicum autumnale, Lilium margaton, Aloe vera VERATRUM ALBUM - Bjela čeemerika Trajna zeljasta biljka. Rizom uspravan. Listovi naizmjenični jasno izraženih žilam, na licu goli, na naličju su duboko uzdužno naborani. Cvjetovi dvospolni. Plod trodjelni jajasto eliptični tobolas. Biljka je jako otrovna. Djeluje sedativno i depresivno na srve. Otrovi se gube pri sučenju. Ne koristi se COLCHICUM AUTUMNALE - Mrazovac Trajna zeljasta biljka. Listovi su prizemni, uspravni, lancetasti. Cvjetovi pojedinačni, dvospolni. Plod je izduženo obrnuto jajasti, napuhnuti tobolac. Svi djelovi sadrže otrovne alkaloide od kojih je najpoznatiji kolhicin. Osušena biljka ne gubi otrovna svojstva. Simptomi se javljaju nakon 2-5 h; mučnina, povračanje, grčevi u trbuhu, proljev, srce je usporeno. Smrt nastupa nakon 2-3 dana. LILIUM MARGATON - Vrtoglav Trajnica koja ima podzemno stablo tipa lukovice, promjera oko 5 cm, koja je žuta i ljuspasta. Plod je čahura. Uzgaja se kao ukrasna biljka. Zaštićena vrsta.

38 | P a g e

FAMILIA: BORAGINACEAE Naizmjenično raspoređene listove ili kombinaciju alternativnih i nasuprotnih. Nožoliki listovi obično imaju su uski; mnogi u linearnog ili kopljastog oblika. Oni su glatko oštričaati ili zupčasti, a neki imaju petiole. Većina vrsta ima dvospolne cvjetove, ali neki taksoni su dvospolno dvodomi. Vrsta: Symphytum officinale, Echium vulgare, Pulmonaria officinalis

SYMPHYTUM OFFICINALE- Obični gavez Trajna zeljasta biljka. Korjen raste duboko. Listovi naizmjenični, jednostavni. Cvjetovi zvonasti, rastu iz pazuha gornjih listova. Plodovi su maleni tamni oraščići. Sadrže vitamin C, karotine, te alkaloide zbog koji su u većim količinama štetni. Sadrži alkaloid simftin. Koristi se kod problema kože, reumatski oboljenja. ECHIUM VULGARE - Lisičina Dvogodišnja ili višegodišnja biljka. Korijen dobro zarvijen. Stabljika nosi sjedeće listove ovalna do lancetasta oblika. Prizemni listovi supljeni u rozetu. Cvjetovi građeni od čaške koja ima 5 nejednakih režnjeva. Plodovi su jednosjemeni oraščići. Jestivi su mladi proljetni listovi stabljike. Bogati su vitaminom C, karotinom vitaminom. Pripremaju se kuhanjem poput špinata. Sjemenke sadrđe oko 30% masnog ulja. Starija biljka sadrđi alkaloide (konsolidin, cinoglosin), malo saponina te je otrovna. PULMONARIA OFFICINALIS - plučnjak Trajna zeljasta biljka. Listovi su tamnozeleni, prekriveni blijedobjelim pjegama koje nekag mogu izostati. Hrapavo dlakavi. Cvjetovi su dvospolni, skupljeni u kratke ali guste cvatove. Čaška je cjevasto zvonasta. Plod je jajast, tamnosmeđ. Sadrže anorganske tvari, silicijeve kiseline, polisaharide, flavonoide, alantoin, tjeslovina. Koristi se sa liječenje disajnih puteva - kod katara dišnih puteva, upale grla, kašlja sa izbacivanjem sluzi, protiv promuklosti te kod upale pluća. Opasne ako se dugotrajno koriste.