Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL) 1. Akuzativ s infinitivom • služi za izricanje hrvatskih izričnih rečenica • tvori se tako da iza glavnog glagola dolaze subjekt u akuzativu i glagol u infinitivu • za izricanje radnje istovremene s radnjom glavnog glagola koristi se infinitiv prezenta, za prošlu perfekta, a za buduću futura • ACI dolazi uz: ◦ glagole govorenja (verba dicendi): dico 3, narro 1., trado 3. pričati, scribo 3., doceo 2. ◦ glagole osjećanja (verba sentiendi): sentio 4. osjećati; video 2. vidjeti; audio 4. čuti ◦ glagole htijenja (verba voluntatis): volo, nolo, malo, cupio 3. ◦ glagole čuvstva (verba affectuum): gaudeo 2. veseliti se, doleo 2. žalostiti se ◦ bezlične glagole: constat poznato je; decet dolikuje, dedecet ne dolikuje, oportet treba ◦ neke izraze: verum est istina je, fama est priča se, fas est pravo je, nefas est grijeh je • dolazi uz glagole u aktivnom značenju • ako je gl. gl. u 3. l., a subjekt je isti kao subjekt glavne rečenice, upotrebljava se povratna zamjenica se, inače se koriste eum, eam, eos, eas 2. Nominativ s infinitivom • isto kao i ACI, osim što glavni glagol ima pasivno značenje, a subjekt je u nominativu • NCI dolazi uz: ◦ videor čini se da ja ◦ iubeor, vetor, sinor ◦ dicor, putor, existimor, iudicor ◦ fertur, feruntur, traditur, traduntur 3. Perifrastična konjugacija aktivna • sastoji se od ptct. fut. Akt. i oblika glagola esse • prevodi se sa hoću, kanim, namjeravam u onom licu i vremenu u kojem je glagol biti, a particip futura infinitivom 4. Perifrastična konjugacija pasivna • sastoji se od gerundiva i glagola biti • prevodi se sa treba, valja, mora (ne smije se) u vremenu glagola esse, a glagol u gerundivu infinitivom • subjekt u hrvatskom prelazi u akuzativ • vršitelj radnje je u latinskom u dativu 5. Ablativ apsolutni • sastoji se od imenice ili zamjenice u ablativu i participa koji se s njom slaže rodom, brojem i padežom • umjesto participa mogu stajati imenice ili pridjevi (vivus, invitus, ignarus) • prevodi se: -1-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL)
•
◦ sastavnom rečenicom (i, pa, te, ni, niti) ◦ jednom od zavisnih rečenica (vremenskom, uzročnom, dopusnom ili pogodbenom) ◦ glagolskim pridjevom svršenim na -vši ◦ prijedložnim izrazima (Cesare duce pod vodstvom Cezara) ako se sastoji od imenice i imena, prevodi se izrazom za vrijeme (vladavine)...
6. Consecutio temporum • Kad je u glavnoj rečenici glavno vrijeme (prezent, futur I. i II.) ili imperativ, u zavisnoj stoji ◦ konjunktiv prezenta ako je radnja zavisne rečenice istovremena radnji glavne ▪ Interrogo quid faciat. Pitam što radi. ▪ Interrogabo quid faciat. Pitaj što radi. ▪ Interroga quid faciat. Pitaj što radi. ◦ konjunktiv perfekta ako je radnja zavisne rečenice prethodna radnji glavne ▪ Interrogo quid fecerit. Pitam što je radio. ▪ Interrogabo quid fecerit. Pitat ću što je radio. ▪ Interroga quid fecerit. Pitaj što je radio. ◦ Konjunktiv prezenta PCA-a (-urus sim) ako radnja zavisne rečenice slijedi nakon radnje glavne ▪ Interrogo quid facturus sit. Pitam što će raditi. ▪ Interrogabo quid facturus sit. Pitat ću što će raditi. ▪ Interroga quid facturus sit. Pitaj što će raditi. • Kad je u glavnoj rečenici historijsko vrijeme (imperfekt, perfekt, pluskvamperfekt), u zavisnoj stoji: ◦ konjunktiv imperfekta ako je radnja zavisne rečenice istovremena radnji glavne ▪ Interrogabam quid faceret. Pitah što radi. ▪ Interrogabo quid faceret. Pitao sam što radi. ▪ Interrogaveram quid faceret. Bijah pitao što radi. ◦ Konjunktiv pluskvamperfekta ako je radnja zavisne rečenice prethodna radnji glavne ▪ Interrogabam quid fecisset. Pitah što je radio. ▪ Interrogabo quid fecisset. Pitao sam što je radio. ▪ Interrogaveram quid fecisset. Bijah pitao što je radio. ◦ Konjunktiv imperfekta PCA-a (-urus essem) ako je radnja zavisne rečenice slijedeća radnji glavne rečenice ▪ Interrogabam quid facturus esset. Pitah što će raditi. ▪ Interrogabo quid facturus esset. Pitao sam što će raditi. ▪ Interrogaveram quid facturus esset. Bijah pitao što će raditi. 7. Vremenske rečenice • u njima može stajati indikativ ili konjunktiv • Vremenske rečenice s indikativom: ◦ ut, ut primum, ubi, ubi primum, simul, simulac, simulatque -2-
čim, kako, kad
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL) •
Hostes, ubi primum Romanorum equites conspexerunt, in castra sua revenerunt. ◦ Čim su neprijatelji ugledali rimske konjanike, vratili su se u svoj tabor.
▪ uz te veznike stoji indikativ perfekta za radnju koja se dogodila jedamput u prošlosti ▪ on se prevodi hrvatskim aoristom ili svršenim perfektom ▪ za radnju koja će se dogoditi jednom u budućnosti stoji futur II. •
Ad te scribam, ut filiam Iuliam eius videro. ◦ Pisat ću ti čim vidim njegovu kćer Juliju.
◦ dum, donec, quoad •
dok, dokgod (s indikativom svih vremena)
Dum puer eram, cogitabam ut puer. ◦ Dok bijah dječak, razmišljah kao dječak.
▪ uz ove veznike može stajati i konjunktiv prezenta ili imperfekta, ali samo u slučaju kad se ne ističe samo vrijeme radnje nego i namjera ili očekivanje subjekta glavne rečenice •
Thraces nihil se moverunt, donec Romani flumen transirent. ◦ Tračani se ništa nisu pomakli, dokgod Rimljani nisu prešli rijeku.
◦ antequam, priusquam prije nego ▪ dolazi s indikativom prezenta, perfekta i futura II – kod izricanja samo vremena: •
Nunc, antequam ad causam redeo, de me pauca dicam. ◦ A sada, prije nego se vratim na stvar, reći ću nešto o sebi.
▪ s konjunktivom po CT-u kad se izriče misao subjekta glavne rečenice: •
Antequam illi de meo adventu audire potuissent, in Macedonium perrexi. ◦ Prije nego bi oni mogli čuti za moj dolazak, požurio sam u Makedoniju.
◦ Cum kad ▪ Cum temporale (kad) • označuje samo vrijeme, stoji s indikativom svih vremena • u glavnoj rečenici često stoje ili se mogu zamisliti neki izrazi koji pokazuju vrijeme kao npr: tum, tunc, eo tempore, nunc, eo die, hodie... ◦ Cum Caesar in Galliam venit, duae ibi factiones erant. ▪ Kad je Cezar došao u Galiju, bijahu ovdje dvije stranke.
▪ Cum iterativum (kadgod) • u vremenskim rečenicama u kojima se ponavlja glagolska radnja ◦ Galli, cum superaverunt, animalia capta immolant. ▪ Kadgod Gali pobijede, žrtvuju zatvorene životinje.
▪ Cum inversum (kad eto, kadli) • često uz cum inversum dolaze izrazi repente, subito (iznenada) s ind. Perfekta • u glavnoj rečenici često nalazimo izraze vix, iam, modo, nondum s imperfektom ili pluskvamperfektom ◦ Vix epistulam tuam legerem, cum ad me Marcus venit. ▪ Jedva sam bio pročitao tvoje pismo, kad eto k meni dođe Marko.
▪ Cum explicativum (kad, time što) • vremenska rečenica tumači kako se vrši radnja glavne rečenice • u glavnoj i zavisnoj rečenici stoji isto vrijeme
-3-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL) ◦ Cum tacent, clamant. ▪ Kad šute, viču. (Time što šute, viču.)
•
vremenske rečenice s konjunktivom ◦ Cum (kad) cum historicum ili narrativum ▪ nalazi se u rečenicama kojima se pripovijedaju prošli događaji ▪ uvijek dolazi s konjunktivom imperfekta ili pluskvapmerfekta prema CT-u, jer se u glavnoj rečenici uvijek nalazi historijsko vrijeme ▪ Konjunktiv impervekta prevodi se našim nesvršenim glagolskim oblikom, a konjunktiv pluskvamperfekta svršenim •
Xerxes, cum Thermopylas expugnavisset, Athenas incendio delevit. ◦ Kad je Kserkso osvojio Termopile, požarom je uništio Atenu.
8. Uzročne rečenice • Uzročne rečenice s indikativom: ◦ quia (jer), quoniam, quando, quandoquidem (kad već), quod [faktično] (jer, zato što) ▪ ako stoji indikativ, uzrok je stvaran • Uzročne rečenice s konjunktivom: ◦ cum causale (jer, zato što, budući da), quod [uzročno] (jer, zato što) ▪ ako u njima stoji konjunktiv, one označavaju nestvaran uzrok. Faktično quod dolazi iza: • pokaznih zamjenica i priloga • iza izraza: bene/male fit • iza accedit • u inverziji ▪ konjunktiv se ravna po CT-u 9. Namjerne rečenice • koriste samo konjunktiv prema CT-u • radnja zavisne rečenice je uvijek istovremena radnji glavne, pa prema CT-u u namjernoj rečenici može stajati samo konjunktiv prezenta ili konjunktiv imperfekta • u glavnoj rečenici vrlo često stoje izrazi (ili se mogu zamisliti/umetnuti): ◦ ideo, idcirco, propterea zato, stoga ◦ ea condicione, ea lege pod tim uvjetom ◦ eo consilio, ea mente s tom namjerom • veznici: ◦ ut da ◦ ne da ne ◦ neve ili neu i da ne (kad se namjerna rečenica negativno nastavlja) ◦ quo da što (ako je u namjernoj rečenici komparativ) •
Gaudeo discere, ut doceam. ◦ Veselim se učenju da podčavam.
-4-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL) •
Ut ameris, ama! ◦ Da budeš voljen, voli!
10. Hipotetički period • nalazi se u zavisnim pogodbenim rečenicama ◦ pogodbene rečenice dolaze s indikativom i s konjunktivom • sastoji se od dva dijela: ◦ protoze (zavisna pogodbena rečenica) ◦ apodoze (glavna rečenica) • veznici: ◦ si ako, kad, da ◦ nisi ako ne, kad ne, da ne • Realno pogodbene rečenice ◦ s indikativom ▪ Si discimus, scimus. • Ako učimo, znamo. ▪ Si didiscimus, scivimus. • Ako smo naučili, znali smo. ▪ Si discimus, sciemus. ili Si didicerimus, sciemus. • Ako budemo učili, znat ćemo.
•
Irealno pogodbene rečenice ◦ u protazi i apodozi mogu stajati samo dva konjunktiva, ovisno o tome radi li se o sadašnjosti ili prošlosti ◦ latinski hrvatski (prijevod) protaza apodoza za sadašnjost
konj. impf.
Da + prez. Kad + kond I
Kond. I
za prošlost
konj. plpft.
Da + perf.
Kond. II
▪ Si discerem, scirem. • Da učim, znao bih. • Kad bih učio, znao bih. ▪ Si didicissem, scivissem. • Da sam učio, bio bih znao.
•
Potencijalno pogodbene rečenice ◦ TODO
11. Načini izricanja namjere u latinskom jeziku • postoji ih 7: 1. namjernom rečenicom (konjunktiv) 2. odnosnom rečenicom namjernog smisla (u konjunktivu) -5-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL)
•
3. akuzativom gerunda ili gerundiva s prijedlogom ad 4. akuzativom gerunda ili gerundiva s prijedlogom causa 5. participom futura aktivnog 6. participom prezenta aktivnog 7. supinom na -um prijevod na svih sedam načina: ◦ Poslanici su došli k Cezaru da traže mir. ▪ Namjerna rečenica: ▪ Odnosna rečenica: ▪ Akuzativ gerunda/iva s prijedlogom ad: ▪ Genitiv gerunda/iva s prijedlogom causa: ▪ Particip futura aktivnog: ▪ Particip prezenta aktivnog: ▪ Supin na -um:
(peto, 3, petivi, petitum) Legati ad Caesarem venierunt, ut pacem peterent. Legati ad Caesarem venierunt, qui pacem peterent. Legati ad Caesarem venierunt, ad pacem petendam. Legati ad Caesarem venierunt, pacis petendae causa. Legati ad Caesarem venierunt, pacem petituri. Legati ad Caesarem venierunt, pacem petentes. Legati ad Caesarem venierunt, pacem petitum.
12. Veznik cum • s indikativom (u vremenskim rečenicama) • s konjunktivom (u vremenskim, dopusnim i uzročnim rečenicama) • za ostatak vidi pitanje 7 13. Veznik ut • s indikativom (u vremenskim rečenicama i poredbenim rečenicama) • s konjunktivom (u namjernim, posljedičnim i dopusnim rečenicama) • ostatak u 9 pitanju 14. Gerund i gerundiv. • Gerund ◦ glagolska imenica koja ima samo G, D, A i AB sg. ◦ Umjesto nominativa upotrebljava se infinitiv ◦ Tvori se tako da se na prezentsku osnovu doda -ndi za I. i II. konjugaciju, a -endi za III. i IV. ◦ Deklinira se po II. Deklinaciji ◦ na hrvatski se prevodi glagolskom imenicom na -nje ▪ laudandi (G sg.) • hvaljenja
•
Gerundiv ◦ glagolski pridjev ◦ prevodi se opisno ▪ laudandus, -a, -um • onaj kojeg treba hvaliti
-6-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL) 15. Tvorba konjunktiva • ne postoji u futuru • prezent: ◦ za prvu konjugaciju prezentskoj osnovi se završno -a zamijeni -e-, a u ostalim konjugacijama se na prezentsku osnovu doda -a-, na što se dodaju lični nastavci (-m, -s, -t, -mus, -tis, -nt za aktiv ili -r, -ris, -tur, -mur, -mini, -ntur za pasiv) ▪ ▪ ▪ ▪ ▪
•
laude-m..., laude-r... doce-a-m.., doce-a-r... leg-a-m..., leg-a-r... capi-a-m..., capi-a-r... puni-a-m..., puni-a-r...
imperfekt: ◦ na infinitiv prezenta aktivnog dodaju se lični nastavci ▪ ▪ ▪ ▪ ▪
laudare-m..., laudare-r docere-m..., docere-r legere-m..., legere-r capere-m..., capere-r punire-m..., punire-r
•
perfekt aktivni: ◦ na perfektnu osnovu doda se formant -eri-, na što se dodaju aktivni lični nastavci
•
perfekt pasivni: ◦ tvori se od participa perfekta pasivnog i konjunktiva prezenta glagola biti
▪ laudav-eri-m...
▪ laudatus, -a, -um laudati, -ae, -a
•
sim sis sit simus sitis sint
pluskvamperfekt aktivni: ◦ na perfektnu osnovu doda se formant -isse- i lični nastavci ▪ laudav-isse-m...
•
pluskvamperfekt pasivni: ◦ tvori se od participa perfekta pasivnog i konjunktiva imperfekta glagola biti ▪ laudatus, -a, -um laudati, -ae, -a
essem esses esset essemus essetis essent
16. vrste konjunktiva u nezavisnim rečenicama • postoji pet vrsta konjunktiva u nezavisnim rečenicama:
-7-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL) ◦ adhortativni (konj. poticanja) ▪ postoji samo u 1. l. pl. konj. prez. ▪ Na hrvatski se prevodi ipmerativom •
Gaudeamus! ◦ Radujmo se!.
◦ Jusivni (zapovijed) ▪ postoji u 2. i 3. l. sg. i pl. prez. ▪ prevodi se imperativom •
Dicant vertitatem! ◦ Neka govore istinu!
◦ Prohibitivni (zabrana; negacija je ne) ▪ za blažu zabranu koristi se konj. prez. i prevodi se imperativom •
Amicum ne deseras! ◦ Ne napuštaj prijatelja!
▪ za strogu zabranu koristi se konj. perfekta i prevodi se izrazom da nisi, nije... •
Amicum ne deserueris! ◦ Da nisi napustio prijatelja!
◦ potencijalni (mogućnost; negacija je non) ▪ koristi se konjunktiv prezenta ili perfekta •
Dicat quis. Dixerit quis. ◦ Mogao bi tko reći.
◦ optativni (želja; negacija je ne) ▪ za ispunjivu želju koristi se konj. prezenta •
Vivat patria nostra! ◦ Živjela naša domovina!
▪ za neispunjivu želju u sadašnjosti koristi se konj. imperfekta •
Utinam librum haberem! ◦ O da imam knjgu!
▪ za neispunjivu želju za prošlost koristi se konj. pluskvamperfekta •
Utinam librum legissem! ◦ Kamo sreće da sam pročitao knjgu!
17. Pravilna komparacija pridjeva • komparativ pridjeva se tvori tako da se obliku u G sg. odbaci završetak -i ili -is i doda -ior za m. i ž. rod, ili -ius za srednji rod • komparativi se dekliniraju kao pridjevi III. deklinacije: ◦ clarior, clarius; clarioris; clariori; clariorem, clarius; ...
•
superlativ pridjeva: ◦ ako je pridjev na -er (neki pridjevi II. i III. deklinacije), superlativ tvori tako da se na N sg. m. r. dodaju nastavaci -rimus, -rima, -rimum ◦ ostali pridjevi tvore superlativ tako da im se u G sg. odbaci završetak -i ili -is i zamijeni se završetcima -issimus, -issima, -issimum
-8-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL) ◦ postoji 6 pridjeva koji tvore superlativ tako da u G sg. odbace završetak -is i dodaju -limus, -lima, -limum. To su : ▪ similis, -e; dissimilis, -e; facilis, -e; difficilis, -e; gracilis, -e i humilis, -e
18. Tzv. nepravilna komparacija pridjeva • postoji 5 pridjeva nepravilne komparacije. To su: ◦ ◦ ◦ ◦ ◦
•
bonus 3 malus 3 magnus 3 parvus 3 multus 3
dobar zao velik malen mnogi
melior, -ius peior, -ius maior, -ius minor, -ius plus
bolji gori veći manji više
optimus 3 pessimus 3 maximus 3 minimus 3 plurimus 3
najbolji najgori najveći najmanji najviše
opisno se kompariraju pridjevi koji ispred završnog -us imaju vokal ◦ komparativ tvore tako da se ispred njih stavi prilog magis više ▪ magis idoneus • prikladniji [više prilkadan]
◦ superlativ tvore pomoću priloga maxime najviše ▪ maxime idoneus • najprikladniji [najviše prikladan]
19. Tvorba i komparacija priloga • prilozi se od pridjeva I. i II. deklinacije tvore tako da se u G sg. m.r. odbaci završetak -i i doda -e ◦ clarus => clar-e
•
od pridjeva III. deklinacje tvore se tako da se odbaci genitivni završetak -is i doda -iter ◦ felix => felic-iter
•
od pridjeva na -ens i -ans tvore se tako da se odbaci genitivni završetak -is i doda -er ◦ sapiens => sapient-er
•
komparacija priloga: ◦ komparativ priloga jedanka je srednjem rodu komparativa pridjeva ◦ superlativ se tvori tako da se superlativu pridjeva odbaci -us i doda -e ▪ ▪ ▪ ▪ ▪
clare libere feliciter pulchre bene
clarius liberius felicius pulchrius melius
clarissime liberrime felicissime pulcherrime optime
20. Sintaksa padeža – genitiv • prisvojni genitiv – pokazje lice kojemu nešto pripada ◦ liber magistri ▪ učiteljeva knjiga ◦ Magistri est docere. ▪ Učiteljeva je dužnost podučavati.
-9-
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL) •
subjektni genitiv – izražava vršioca radnje iskazane imenicom ◦ amor matris ▪ ljubav majke = majčina ljubav
•
objektni genitiv – izražava objekt radnje iskazane imenicom ◦ amor matris ▪ ljubav majke = ljubav prema majci
•
genitiv svojstva ◦ homo magnae fortitudinis ▪ čovjek velike hrabrosti
•
dijelni (partitivni) genitiv – njime se ozačava cjelina od koje se uzima neki dio ◦ pars corporis ▪ dio tijela ◦ multitudo hominum ▪ mnoštvo ljudi ◦ quis vestrum ▪ tko od vas
•
genitiv krivnje – njime se uz glagole kao što su optužiti, osloboditi, osuditi iskazje nečija krivica ◦ accusare criminis ▪ optužiti zbog zločina
21. Sintaksa padeža – ablativ • pravi ablativ – služi za označavanje ishodišta od kojeg radnja polazi ili se odvija ◦ ablativ odvajanja (separations) – stoji uz glagole koji znače neko odvajanje ▪ privare pecunia • lišti novca ▪ proficisci Roma • krenuti iz Rima
◦ ablativ porijekla – uz participe natus, genitus, ortus... (rođen) ▪ claro patre natus • rođen od slavnog oca
◦ ablativ uspoređivanja – uz komparative (umjesto nominativa s quam) ▪ melior Marco • bolji od Marka
•
lokativni ablativ – označava mjesto ili vrijeme gdje ili kada se nešto događa ◦ ablativ mjesta – za imena gradova i manjih otoka ili u oznakama mjesta s imenicom locus ili s pridjevom totus ▪ terra marique • na kopnu i na moru ▪ Athenis • u Ateni ▪ eo loco • na tom mjetu
- 10 -
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL) ◦ ablativ vremena – za imenice koje označavaju vrijeme ▪ nocte • noću
•
instrumentalni ablativ – sredstvo kojim se neka radnja obavlja ◦ ablativ sredstva (čime?) ▪ ingenio uti • služiti se pameću
◦ ablativ uzroka (zbog čega?) ▪ amore • iz ljubavi
◦ ablativ načina (kako?) ▪ modo • na način; poput
◦ ablativ obzira (s obzirom na što?) ▪ nomine • po imenu
◦ ablativ svojstva – kao i genitiv svojstva ▪ homo magna fortitudine • čovjek velike hrabrosti
22. Tvorba i funkcija participa ◦ ne znam di je to i ne da mi se tražiti 23. Tvorba i upotreba infinitiva ◦ također 24. Verba anomala • sum, esse, fui, - - to valjda već svi znaju • edo, edere, edi, essum jesti ◦ ind. prez.: edo, edis, edit ili est, edimus, editis ili estis, edunt ◦ konj. impf.: ederem/essem, ederes/esses, ederet/esset, ederemus/essemus, ederetis/essetis, ederent/essent ◦ imp. I.: ede/es, edite/este ◦ imp. II.: edito/esto, edito/esto, editote/estote, edunto ◦ inf. prez. akt.: edere ili esse • fero, ferre, tuli, latum nositi ◦ ind. prez.: fero, fers, fert, ferimu, fertis, ferunt ◦ prez. pas.: feror, feris.... ◦ konj. impf. akt.: ferrem, ferres.... pas: ferrer, ferreris.... ◦ inf. prez.: ferre (akt), ferri (pas) ◦ imp. I.: fer, ferte ◦ imp. II: ferto, ferto, fertote, ferunto ◦ ostali oblici su normalni - 11 -
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL) •
•
•
volo, velle, volui; nollo, nolle, nolui; malo, malle, malui ◦ ind. prez: ▪ volo, vis, vult, volumus, vultis, volunt ▪ nolo, non vis, non vult, nolumus, non vultis, nolunt ▪ malo, mavis, mavult, malumus, mavultis, malunt ◦ ind. impf.: volebam, volebas...; nolebam...; malebam... ◦ konj. prez.: velim, velis...; nolim...; malim... ◦ konj. impf.: vellem, velles...; nollem...; mallem... ◦ fut. I.: volam, voles...; nolam...; malam... ◦ imp. I.: noli, nolite ◦ imp. II.: nolito, nolito, nolitote, eo, ire, ii, itum ići ◦ indikativ: ▪ prez: eo, is, it, imus, itis, eunt ▪ perf: ii, isti, iit, iimus, istis, ierunt ▪ plpft: ieram, ieras... ▪ fut. I.: ibo, ibis, ibit, ibimus, ibitis, ibunt ▪ fut. II.: iero, ieris... ◦ konjunktiva: ▪ prez.: eam, eas, eat, eamus, eatis, eant ▪ perf.: ierim, ieris, ierit, ierimus, ieritis, ierint ▪ impf.: irem, ires... ▪ plpft.: issem, isses... ▪ imp. I.: i, ite ▪ imp. II.: ito, ito, itote, eunt ◦ gerund: eundi, eundo, eundum, eundo ◦ ptcp. prez.: iens, euntis ◦ ptcp. fut.: iturus, -a, -um ◦ supin: itum, itu ◦ gerundiv: eundus, -a, -um fio, fieri, factus sum postati, dogoditi se ◦ indikativ: ▪ prez.: fio, fis, fit, - - fiunt ▪ impf.: fiebam, fiebas... ▪ fut. I.: fiam, fias... ▪ perf.: factus sum, es... ◦ konjunktiv: ▪ prez.: fiam, fias, fiat, fiamus, fiatis, fiant ▪ impf.:fierem, fieres... ▪ perf.: factus sim... - 12 -
Odgovori na pitanja maturalna pitanja deskrptivne gramatike i stilistike latinskoga jezika Mak Krnic ovaj je rad oslobođen WTF licencom (http://en.wikipedia.org/wiki/WTFPL) ◦ infinitv: ▪ prez.: fieri ▪ perf.: factum, -am, -um esse ▪ fut.: futurum, -am, -um esse ili fore ◦ gerundiv: faciendus, -a, -um 25. Deponentni i semideponentni glagoli ◦ deponentni glagoli su oni koji imaju samo pasivne oblike (osim ptcp. prez. i fut. akt.), ali aktivno značenje ▪ sequor, 3 (sequi), secutus sum
◦ semideponentni glagoli su oni glagoli koji imaju oblike prezentske osnove u aktivnom obliku, a perfekne u pasivnom obliku ▪ gaudero, gaudere, gavisus sum
26. Vrste stihova i strofa u rimskoj metrici 27. Objasni pojmove: hijat, hiperbola, anastrofa, elipsa, anafora ◦ hijat ili zijev – pojava da se unutar riječi ili na kraju jedne i početku druge nađu dva samoglasnika jedan do drugoga ◦ hiperbola – upotreba pretjeranih izraza; preuveličavanje, pretjerivanje ◦ anastrofa – neuobičajen poredak riječi ◦ elipsa – ispuštanje jedne ili više riječi u rečenici (najčešće esse) ◦ anafora – ponavljanje neke riječi ili istih riječi na početku više uzastopnih stihova ili rečenica
- 13 -