Kuku! Tim dvoglasom luta U altu i sopranu Sa grane na granu, Od svijetla luga K zelenu dnu U jedamputa I radost i tuga: Kuku! S dva krila kroz drveće (Jedno je srebrno, A drugo crno) Smijeh vjerenice U varavu snu Zajedno lijeće S plačem udovice: Kuku! Nigdje ko u tom glasu Ne grli sjeta radost, Umiranje mladost I svjetlost tminu. Gle! Ja sam tu! U jednom času Mrak i zora minu: Kuku! Kroz zelene briješke Igra se smrt skrivača Grlom svoga plača S malim životom U vedrom zvuku. Čuj mu smiješke! I njen odziv potom: Kuku! Brdo se brdu skriva, A dolovi dolini, Daljina daljini U svijetlu muku. Dan se odziva U jekama mraku: Kuku! Čeljusti kamenja S mržnjom drže tijela Izgorjela, bijela, Krvava, plava; To tuđini mru:
Sluša sa stijenja Četiristo glava: Mai più! Mai più!