Karakteristike Periodicne Stampe

  • May 2020
  • PDF

This document was uploaded by user and they confirmed that they have the permission to share it. If you are author or own the copyright of this book, please report to us by using this DMCA report form. Report DMCA


Overview

Download & View Karakteristike Periodicne Stampe as PDF for free.

More details

  • Words: 995
  • Pages: 5
Karakteristike periodične štampe Prema dinamici izlaženja u periodičnoj štampi uočavamo - nedeljnike; - dvonedeljnike; - mesečnike; - kvartalna izdanja; - godišnjake ili kalendare Nedeljnici U periodičnoj štampi najzastupljeniji su nedeljnici. To su, uprkos »ubrzanju« medijskih poruka sa razvojem tehnologije medija i dalje veoma popularni listovi i imaju veoma velik uticaj na javno mnjenje, jer, iako često imaju veoma izraženu informativnu dimenziju (njus magazini) – najčešće su to listovi koji kreiraju javno mišljenje, pošto, po prirodi stvari »bilansiraju« sedmicu, izdvajajaju i rangiraju određene događaje kao najvažnije, obavljaju temeljnu analizu tih događaja i izvlače zaključke. Prema načinu obraćanja čitaocima, sadržinskoj i formalnoj strukturi razlikujemo: - Njusmagazine ; - Tabloidne nedeljnike; - Specijalizovane magazine ; - Revije za zabavu; - Porno štampu a) Njusmagazini Njusmagazin koncept je jedan od najstarijih u istoriji štampe i on zapravo predhodi i dnevnim listovima, jer su se vesti u početku štampale jednom nedeljno – u informativnim nedeljnicima. Međutim, njusvik koncepcija nedeljnika u današnjem značenju je američki izum i izvorno se ovaj pojam odomaćio tek kada su se afirmisali Newsveek i Time. Međutim, kasnije je ta forma prihvaćena

i na britanskim ostrvima (Ekonomist) i u Francuskoj (l Express, Paris match) i Nemačkoj (Der Spigel i Fokus). Dvojbeno je da li su mnogi nedeljni listovi, posebno u Velikoj Britaniji (Observer i Spectator) ili u Nemačkoj (Die Zeit) njusvik koncepcije – jer pored nedeljnih vesti i izveštaja donose i velike literarne dodatke i kritičarske preglede, a po formi više liče na vikend izdanja dnevnih novina, nego na klasične njusmagazine (veliki format, roto štampa, itd). U Srbiji danas gotovo svi politički nedeljnici pokušavaju da se predstave kao njusmagazini (NIN, Vreme, Evropa, Ekonomist magazin), ali oni zbog nedostatka novca ili dobrih novinarskih ekipa imaju malo osobina dobrih njusmagazina (izvorni izveštaji sa lica mesta o događajima bilo gde u svetu, informacije koje nema dnevna štampa, ekskluzivni sagovornici, autorski članci uglednih političara, stručnjaka, eksperata i javnih ličnosti, širok pregled izdavačke delatnosti, ekskluzivne fotografije, grafikoni, skice, projekti, itd). Najbliži njusmagazinskoj koncepciji u Srbiji je »Ekonomist magazin«. Danas, u konkurenciji sa dnevnim listovima, njusmagazini su kompetitivni samo ako doista imaju ekipu koja o ključnim događajima može čitaocima da ponudi kvalitetniju, iscrpniju, tačniju, dublju, bolje objašnjenu i bolje opremljenu informaciju. Glavna karakteristika napisa u njusmagazinima je da su oni pretežno komentarskog i analitičkog tipa i zbog toga su veoma uticajni na političku elitu i kulturni establišment. Oni zapravo nameću ključne ocene tekućih zbivanja i zato se i vladajuća elita uvek bori da takve listove snabde informacijama koje joj idu u prilog, a opozicione snage tim više. Glavni aduti svakog njusmagazina su cover story, vodeći komentatori i izveštaji sa lica mesta. Cover story (priča sa omota) počinje zapravo još na naslovnoj stranici njusmagazina i predstavlja glavnu temu određenog broja. Reč je po pravilu o analitičkom članku koji zauzima više stranica na početku njusmagazina, a koji, naravno, sadrži i produbljene informacije, i kompetentna i ekskluzivna mišljenja o datoj temi, i uključije čak i faksimile ključnih dokumenata, kraće intervjue na datu temu, itd, a opremljen je adekvatnim fotografijama, ilustracijama, crtežima, dijagramima, itd. Ono što vodeći njusmagazini odrede za cover story to se smatra nedvojbeno događajem sedmice, a kako ga ocene u toj priči, gotovo da se smatra ocenom javnog mnjenja u određenoj sredini.

Vodeći komentatori u nedeljnicima su u datim sredinama po pravilu javne ličnosti i smatraju se ekspertima za politiku ili ekonomiju. Izveštaje sa lica mesta u njusmagazinima pišu reporteri praćeni vodećim fotoreporterima i, često, »fikserima« iz lokalne sredine (lokalni novinari koji poznaju domaće prilike i pomažu reporterima da dospeju do odgovarajućih ličnosti u datoj sredini, a obično su istovrmeno i prevodioci). Svetski njusmagazini ne žale novac da svoje čitaoce što bolje obaveste o svetskim događajima viđenim preko svojih reportera ili eventualno preko pznatih frilansera. Tabloidni nedeljnici Nedeljnici tabloidnog tipa su mnogobrojni u svetskoj štampi, a u Srbiji najizrazitiji su Nedeljni telegraf i Standard. Reč je o listovima koji obično izrazito zastupaju određenu političku ili kulturološku orijentaciju, lobiraju za određene interesne krugove, podilaze vladajućem mentalitetu i ukusu (radi održanja velikog tiraža) i najčešće se bave skandaloznim temama, velikim političkim konfliktima, socijalnim sukobima, estradnim temama i aktivnošću najpopularnijih javnih ličnosti. U formalnom smislu tabloidni nedeljnici idu na kraće autorske napise i duže intervjue, prelom i oprema su im napadni, us mnogo foto materijala, naslovi su veoma akcentovani i u najkrupnijem slogu, fleševi (glose) su obavezni. Revije Revije su listovi namenjeni zabavi i razbibrizi i mogu se javljati kao nedeljnici, dvonedeljnici ili mesečnici. Obično promovišu popularne ličnosti iz sveta filma, pozorišta, muzike, mode ili sporta ili se bave političarima i privrednicima sa privatne strane njihovih ličnosti. Prema ciljnim grupama prema kojima su usmereni neki ih dele na žensku štampu (koda nas - Bazar, Ana, Lisa, Glorija) ili mušku štampu ( Plejboj, Maksim, CKM, Tempo). Napisi u revijama su obično pisani lakšim stilom, sa naglaskom na osobine ličnosti o kojima se piše i sa podacima iz njihove privatne sfere. Revije se obično trude da lansiraju obrasce ponašanja, oblačenja, kupovine, stanovanja, lečenja – koji su u trendu i otuda obično imaju dobru prođu oglasa (obezbeđuju zaradu vlasnicima). U ovim listovima po pravilu se velika pažnja posvećuje enigmatici, igrama, horoskopima, itd.

Dečija i tinejdžerska štampa Postoji značajna tradicija dečje i tinejdžerske štampe svuda u svetu, a ona je popularna i kod nas (Politikin zabavnik, Huper, Joy). Deca i mladi su nekada bili dobri i verni čitaoci štampe. Ova štampa, kada je dobra, ima velik značaj za pridobijanje budućih čitalaca štampe za odrasle. Specijalizovani listovi Poslednjih decenija svuda u svetu je zapažena velika ekspanzija specijalizovane štampe. Posebno je to vidljivo u ekonomskoj oblasti gde sada već imate posebne potrošačke glasnike, bankarske listove, listove spepcijlizovane za ulaganja, za praćenje berzi, one koji se vezani za tržište nafte ili industrije, itd. Kod nas su se najviše afirmisali listovi posvećeni stanovanju, automobilima (Auto svet, Vrele gume), kompjuterima ili mobilnoj telefoniji. Glavna karakteristika specijalizovane štampe je da donosi svetske novosti u datoj oblasti, da su bogato ilustrovani i da sadrže stručne i instruktivne napise koji pomažu korisnicima da se snađu u svetu hajteč tehnologije.

Related Documents