Izvjestaj-romi-fbih-bh.pdf

ISTRAŽIVANJE PONAŠANJA U ODNOSU NA HIV/SPI PREVALENCU MEĐU PRIPADNICIMA ROMSKE POPULACIJE U FEDERACIJI BIH, 2013 Izvještaj o rezultatima istraživanja

Sarajevo, 2014. godina 1

2

Izdavač: Zavod za javno zdravstvo FBiH Za izdavača: Prim. Dr Željko Ler, direktor

Autori: Aida Filipović-Hadžiomeragić Iskra Vučina Elma Skalonja

Istraživački tim: Jelena Ravlija, supervizor istraživanja Zlatko Vučina, koordinator istraživanja Irena Jokić, voditeljica istraživačkog tima Enida Imamović Mirsada Mulaomerović Alma Gusinac-Škopo

Statistička obrada: Šeila Cilović Sanjin Musa

Vanjski saradnici: Saradnik za izradu uzorka: Edin Šabanović DTP: Muris Krupić

Print: Meligraf - Sarajevo

3

4

ZAHVALNOST Iskreno se zahvaljujemo istraživačkom timu i svim ostalim učesnicima istraživanja koji su svojim radom doprinijeli da se istraživanje provede prema definisanom protokolu, etičkim standardima i na krajnje profesionalan način. Posebnu zahvalnost dugujemo predstavnicima romske zajednice u Federaciji BiH - Mujo Fafulić, Muradif Biberović, Salko Muratović, Muharem Tahirović, Mujo Musić, Adnan Musić, Edin Sejdić, Francesko Biberović, Jadranka Musić, Husein Biberović koji su nam pomogli pri provođenju formativnog istraživanja i organizovanju istraživanja na terenu. Zahvalnost dugujemo i službenicima Kancelarije Razvojnog programa Ujedinjenih Nacija u BiH koji su se angažovali oko pronalaska rješenja za motivaciju pripadnika romske populacije za učešće u istraživanju. I na kraju, zahvalni smo Globalnom Fondu za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije bez čijeg finansiranja ovo istraživanje ne bi bilo moguće.

5

6

Skraćenice AIDS BBS

Sindrom stečene imunodeficijencije Bio-bihevioralna studija

DPST

Centri za anonimno i dobrovoljno testiranje

GFATM

Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije

HBV

Hepatitis B

HCV

Hepatitis C

HIV

Virus humane imunodeficijencije

MSM

Muškarci koji imaju seksualne odnose sa muškarcima

SPI

Seksualno prenosive infekcije

SW

Osobe koje prodaju seksualne usluge za novac

UN

Ujedinjene nacije

UNAIDS

Zajednički program Ujedinjenih Nacija za HIV/AIDS

7

8

Sadržaj 1. Uvod ..................................................................................................................................... 11 2. Ciljevi................................................................................................................................... 13 2.1 Opći cilj .......................................................................................................................... 13 2.2 Specifični ciljevi ............................................................................................................. 13 3. Metodologija ....................................................................................................................... 13 3.1 Uzorak ............................................................................................................................ 13 3.2 Instrumenti istraživanja .................................................................................................. 15 4. Organizacija istraživanja .................................................................................................. 16 4.1 Organizaciona struktura ................................................................................................. 16 4.2 Priprema istraživanja ...................................................................................................... 16 4.3. Edukacija učesnika ........................................................................................................ 16 4.4. Rad na terenu ................................................................................................................. 17 4.5. Etički aspekt .................................................................................................................. 17 5. Statistička obrada ............................................................................................................... 18 6. Rezultati .............................................................................................................................. 19 6.1. Uzorak ........................................................................................................................... 19 6.2. Demografske karakteristike ispitanika .......................................................................... 19 6.3. Seksualno ponašanje ispitanika ..................................................................................... 23 6.4. Stalni seksualni partner ................................................................................................. 23 6.5. Slučajni seksualni partner.............................................................................................. 24 6.6. Plaćeni seksualni partner ............................................................................................... 27 6.7. Bolesti koje se prenose seksualnim putem .................................................................... 28 6.8. Korištenje alkohola i droga ........................................................................................... 29 6.9. Znanje i stavovi u odnosu na HIV/AIDS ...................................................................... 30 6.10. Stavovi ......................................................................................................................... 34 6.11. Stigma i diskriminacija................................................................................................ 35 6.12. Prisilni seksualni odnos ............................................................................................... 36 6.13. Testiranje na HIV ........................................................................................................ 36 6.14. Rezultat testiranja ........................................................................................................ 38 7. Diskusija .............................................................................................................................. 40 8. Zaključci .............................................................................................................................. 44 8.1. Socio-demografske karakteristike ................................................................................. 44 8.2. Znanje ............................................................................................................................ 44 8.3. Stavovi ........................................................................................................................... 44 8.4. Praksa ............................................................................................................................ 45 9. Preporuke ............................................................................................................................ 46 10. Literatura .......................................................................................................................... 48 11. Prilozi................................................................................................................................. 50 11.1. Indikatori ..................................................................................................................... 50 11.2. Učesnici u implementaciji istraživanja ........................................................................ 52 11.3. Upitnik ......................................................................................................................... 53

9

10

1. Uvod Romi su najveća etnička manjinska grupa u srednjoj i istočnoj Evropi, kulturološki tradicionalna i veoma često zatvorena zajednica. Romske zajednice karakterišu brojni društveni i zdravstveni problemi: rašireno siromaštvo, nizak stepen obrazovanja, velik broj nezaposlenih, loši uslovi života, rano stupanje u seksualne odnose, nedostatak navike korišćenja usluga zdravstvenih i socijalnih službi i diskriminacija. Iako neki podaci upućuju na postojanje visokog stepena rizičnog seksualnog ponašanja među Romima i posljedičnog visokog rizika za HIV/SPI, malo se zna o kulturnomi društvenom kontekstu u kojem se navedeno rizično ponašanje javlja (1). Takođe, prema statistici, Romi u BiH imaju najveću stopu smrtnosti i najkraći životni vijek u usporedbi sa svim ostalim etničkim skupinama u BiH (2). HIV epidemija i njeni učinci na romsku populaciju predstavljaju istraživački izazov. Neujednačeni rezultati istraživanja pokazuju da bi ova populacija mogla biti pod povećanim rizikom za sve virusne infekcije, pa tako i za krvlju prenosive infekcije. Dodatno, HIV infekcija u interakciji sa drugim socijalnim stigmama povećava stupanj marginaliziranosti. (3). Pored ovoga, Romi su diskriminirani u svim europskim zemljama u kojima žive i imaju značajno slabije i narušenije zdravstveno stanje i niži obrazovni profil u poređenju s neRomima (4). U nekim zemljama Romi su najzastupljeniji među injekcionim korisnicima droga, seksualnim radnicima, zatvorenicima ili među onima čiji parteri su injekcioni korisnici droga ili seksualni radnici. Kao posljedica ovisnosti o pomoći, nasilja, niske stope obrazovanja i dugotrajne nezaposlenosti, mnogi Romi su i dalje uvučeni u visoko rizična ponašanja. Ne postoji mnogo podataka o HIV/AIDS-u u ovim zajednicama jer se rijetko prikupljaju podaci o etničkoj pripadnosti, a u nekim zemljama je to čak i zabranjeno zbog straha od diskriminacije. Teškoće u unapređivanju zdravlja Roma proizlaze i iz osnovnih prepreka kao što su jezična i kulturalna barijera. Ipak, premošćivanje problema vezanih za zdravstvene usluge uz pomoć održivih dugoročnih projekata te nacionalnog i međunarodnog umrežavanja kao i osnaživanje romskih zajednica predstavljaju samo mogućnosti u borbi protiv širenja HIV-a među ovom marginaliziranom populacijom (5). Iako se broj novoinficiranih HIV-om u svijetu smanjio za 33% u odnosu na 2001. godinu, kao i broj smrti od bolesti povezanih sa AIDS-om, a epidemija u posljednjoj deceniji

11

stabilizovana, procjenje se da je u svijetu tokom 2012. godine 35 miliona ljudi imalo HIV infekciju, te da je 1.6 miliona smrtnih ishoda uzrokovano AIDS-om (6). Od 1986. godine, kada je u Bosni i Hercegovini registrovana prva HIV seropozitivna osoba, pa do kraja 2012. godine, registrirano je ukupno 221 HIV seropositivnih osoba od kojih 120 sa razvijenim AIDS-om. Prema spolnoj strukturi većina su osobe muškog spola (80,5%), a glavni put prenosa je i dalje heteroseksualni (52,1%), a zatim homo i biseksualni (28,5%). U odnosu na uzrasne grupe, najveći broj registrovanih je u uzrastu od 20-29 godina (33,8%), zatim od 40-49 godina (26,3%) (7). Bosna i Hercegovina, iako zemlja sa malim brojem registriranih osoba koje žive s HIV-om, s obzirom na brojne faktore rizika koji mogu dovesti do porasta broja inficiranih, ne može dopustiti da HIV/AIDS bude tabu tema. Državni odgovor na HIV epidemiju mora biti primjereno dizajniran u skladu s realno procijenjenom stopom epidemije u državi i regiji što je zacrtano usvojenom strategijom BiH („ Odgovor na HIV i AIDS u BiH, Strategija 20102015.) (7). Stoga bi i u buduće biološki nadzor (serosurvey) trebao pratiti trend HIV/SPI infekcije posebno u populacijama koje su sa povećanim rizikom, dok bi se nadzor nad ponašanjem trebao usmjeriti na praćenje ponašanja, razumijevanje konteksta u kojem se rizično ponašanje dešava i što boljeg pristupa do populacije koja još nije zahvaćena, a koja se nalazi u riziku za HIV/SPI (1). Zahvaljujući Nacionalnom programu borbe protiv HIV/AIDS-a i potpori Globalnog Fonda za borbu protiv tuberkuloze, HIV/AIDS-a i malarije (GFTAM), zacrtani ciljevi sa stopama HIV-a manjim od 1% u općoj populaciji i manjim od 5% u bilo kojoj grupi pod povećanim rizikom, uspješno se realiziraju (7). Ključna vizija Strategije za odgovor na HIV/AIDS u BiH 2011-2016. god. je da Bosna i Hercegovina bude država u kojoj će se postepeno smanjvati broj novoinficiranih osoba virusom HIV-a i da se stvori okruženje koje će svim osobama koje žive s HIV-om omogućiti dug, kvalitetan i zdrav život (8).

12

2. Ciljevi 2.1 Opći cilj Istražiti rizično ponašanje unutar romske populacije u odnosu na prevalencu HIV infekcije i drugih SPI (hepatitis B, hepatitis C, sifilis).

2.2 Specifični ciljevi  Procijeniti prevalencu HIV/SPI- a  Istražiti nivo znanja, stavova i ponašanja u vezi sa HIV/SPI  Procijeniti korištenje zdravstvene zaštite vezano za HIV/SPI  Procijeniti obuhvat romske populacije preventivnim programima  Utvrditi polazne osnove za kreiranje preventivnih programa

3. Metodologija Istraživanje je provedeno kao deskriptivna, multicentrična bio-bihevioralna prevalentna studija među pripadnicima romske populacije. Kombinirana biološko-bihevijoralna (BBS) studija podrazumijeva ispitivanje znanja, stavova i ponašanja u odnosu na HIV/SPI u romskoj populaciji (bihevioralna komponenta) i utvrđivanje seroprevalence HIV-a i drugih spolno i krvlju prenosivih infekcija (HBV, HCV i sifilis)-biološka komponenta.

3.1 Uzorak Veličina romske populacije u BiH se različito procjenjuje i vrijednosti se nalaze u rasponu od 30.000 do 75.000 Roma. Odsustvo popisa stanovništva i nedostatak preciznije procjene brojnosti te geografske distribucije romske populacije unutar BiH, predstavljali su otežavajuće okolnosti u procesima definisanja istraživane populacije, procjene dostupnosti, te odabira istraživačkog uzorka.

13

Istraživana populacija je određena shodno podacima popisa iz 2010. godine provedenog u sklopu projekta „Dekada Roma“, a u izboru uzorka primijenjene su pragmatične metode koje su omogućile postizanje željene veličine uzorka, ali i kontrolu eventualne pristrasnosti u selekciji domaćinstava i njihovih članova putem uvođenja randomizacije u taj proces. Uzorak je obuhvatio 300 predstavnika Romana sa teritorije četiri kantona: Tuzlanski (Kiseljak, Živinice/Ciljuge, Kročica), Zeničko-dobojski (Kakanj/Varda, Visoko/Križ), Srednjo-bosanski (Vitez/Sofa, Travnik/Dolac) i Kanton Sarajevo (Centar/Gorica, Ilijaš/Stari Ilijaš).

Kanton/Regija Tuzla Zeničko-dobojski Srednjo-bosanski Sarajevski Federacija BiH

Grad/Naselje Kiseljak Živinice/ Ciljuge Krocica Kakanj/Varda Visoko/Križ Vitez/Sofa Travnik/Dolac Centar/Gorica Ilijaš/Stari Ilijaš

Broj domaćinstava 120 180 60 147 126 83 46 43 21 826

Planirani broj ispitanika 50 30 50 50 40 30 20 20 10 300

Implicitna stratifikacija po općinama/naseljenim mjestima je primijenjena u procesu izbora uzorka romskih domaćinstava. Uzorak je samoponderirajući sa sistematskim izborom domaćinstava po općinama, a alokacija uzorka je izvršena proporcionalno veličini romske populacije u općinama/naseljenim mjestima kao osnovnim stratumima. Izbor romskih domaćinstava, odnosno njihovih članova u uzorak izvršen je u skladu sa opisanom alokacijom i kombinacijom neprobabilističkog i probabilističkog pristupa. Neprobabilistički metod izbora je urađen po principu ciljanog kvota uzorka prema kojem će anketari popisivati i intervjuisati sva zatečena romska domaćinstva koja ispunjavaju određene kriterije u naseljenim mjestima/opštinama u kojima živi ova populacija. Da bi se izbjegla pristrasnost u izboru domaćinstava i ispitanika u posljednjoj fazi izbora primijenjen je probabilistički pristup baziran na: a) datumu rođenja nosioca romskog domaćinstva i njegovoj pripadnosti unaprijed određenom randomiziranom vremenskom rasponu za svaki stratum (općinu/naseljeno mjesto). 14

b) načinu izbora jedne muške i jedne ženske osobe u slučajevima postojanja više ili manje članova domaćinstva koji ispunjavaju kriterije izbora. U slučaju postojanja većeg ili manjeg broja članova domaćinstva koji ispunjavaju kriterijum izbora, koristile su se precizne procedure izbora ispitanika koje su omogućile kontrolu planirane veličine uzorka i njegove polne strukture. Kriterijumi za uključivanje u istraživanje su:  Osobe koje se izjašnjavaju kao Romi,  Žive duže od 3 mjeseca u Federaciji BiH  Starosti16-50 godina,  Ikada imali seksualni odnos  Pristali na učešće u istraživanju (informirani pristanak)

3.2 Instrumenti istraživanja Anketni upitnik Upitnik je konstruiran prema smjernicama za bio-bihevioralna istraživanja na populacijama sa povećanim rizikom od HIV-a. Upitnik se sastoji iz više dijelova, čija pitanja se odnose na: osnovne karakteristike ispitanika, seksualne partnere, znanje, stavove i ponašanje ispitanika u vezi sa infekcijama koje se prenose seksualnim putem, kao i korištenje zdravstvene zaštite, korištenje alkohola i droga, stigmu i diskriminaciju, prisilne seksualne odnose i testiranje na HIV. Svaki upitnik će biti pojedinačnom šifrom za svakog ispitanika. Biološko testiranje na HIV/SPI Testiranje ispitanika na HIV/SPI je vršeno nakon davanja usmenog pristanka ispitanika anketaru i ispunjavanja upitnika. Anketar je usmenu potvrdu unosio u upitnik i potvrđivao je svojim potpisom. Testiranje se radilo svakom ispitaniku koji je pristao dati uzorak krvi iz vene (5 ml krvi se uzima vakutajnerom) ili putem oraQ-testa nakon ispunjavanja upitnika. Nakon urađene analize uzorka venske krvi, koja se radila primjenom ELISA testova nove generacije u ovlaštenoj laboratoriji, rezultat se korištenjem jedinstvene šifre unio u za to predviđene rubrike u upitniku. Serološku analizu uzoraka krvi je vršila akreditovana laboratorija primjenom ELISA testova nove generacije. Ista šifra prati jednog ispitanika i odnosi se na upitnik i biološke testove (krv, oralni bris).

15

4. Organizacija istraživanja 4.1 Organizaciona struktura Istraživanje je proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u kojem je formiran uži istraživački tim, koji su činili stručnjaci iz oblasti javnog zdravstva sa iskustvom u implementaciji sličnih istraživanja. U Federaciji BiH su formirana četiri terenska tima, a svaki tim čine: predstavnik Roma,  anketar,  medicinski/laboratorijski tehničar i  supervizori terenskog tima (stručnjaci iz kantonalnih zavoda za javno zdravstvo) Sa užim istraživačkim timom su sarađivali još i vanjski saradnici: romski koordinatori i stručnjak za izradu uzorka.

4.2 Priprema istraživanja U pripremi za provođenje istraživanja je urađeno formativno istraživanje putem kojeg su dobiveni podaci o veličini romske populacije, što je poslužilo za odabir naseljenih mjesta sa romskom populacijom, te definisanje uzorka. Formativnim istraživanjem je ispitana i motivacija članova ciljne populacije za sudjelovanje u istraživanju, kao i optimalna veličina financijskih/materijalnih nadoknada za sudjelovanje u istraživanju Također je ispitano postojanje adekvatnog prostora za provođenje istraživanje na odabranim lokacijama. Obzirom na zastarjelost podataka o romskim populacijama i uočenih nedostataka tokom popisa, te stalno prisutnu migraciju, navedeni podaci su u saradnji s predstavnicima romske populacije upotpunjeni tokom provođenja formativnog istraživanja. Nakon formativnog istraživanja je određen uzorak, koji je u FBiH činilo 300 odraslih ispitanika oba spola.

4.3. Edukacija učesnika Da bi se osiguralo uniformno prikupljanje podataka, prije nego se počelo sa istraživanjem, svi članovi istraživačkog tima su prošli jednodnevni trening. Tokom treninga članovi su upoznati sa procedurama istraživanja, osobito terenskog dijela, svojim odgovornostima i zaduženjima, formularima koje je potrebno ispunjavati, uzorkovanju i upravljanju biološkim materijalom, te etičkim i sigurnosnim pitanjima vezanima uz istraživanje. 16

4.4. Rad na terenu Selektirani ispitanici su bili anketirani primjenom standardiziranog upitnika. Učešće u istraživanju je bilo dobrovoljno, a ispitanici su ga mogli odbiti ili prekinuti, ako i kada hoće. Ispitanicima je prije početka prikupljanja podataka objašnjeno da je anketiranje anonimno i povjerljivo. Ispitanici su pristanak za sudjelovanje u studiji dali usmenim putem, koji je potvrđen potpisom anketara na upitniku. Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju su dobili savjetovanje prije testiranja od strane anketara, nakon čega se obavilo testiranje odgovarajućim testovima na HIV/SPI (OraQ ili testiranje iz venske krvi). Po obavljenom testiranju,svaki ispitanik je dobio iskaznicu sa svojom šifrom uz pomoć koje su nakon dogovorenog vremena mogli nonimno dobiti rezultat svog testa. Rezultati oba testa su se saopštavali samo na lični zahtjev ispitanika, isključivo preko DPST centara, 15 dana nakon testiranja, kada su ispitanici mogli dobiti i postsavjetovanje. Ispitanici kojima je rađen brzi OraQ test su dobili nadoknadu od 20 KM, dok su ispitanici koji su dali krv na testiranje dobili materijalnu nadoknadu od 40 KM. Svi ispitanici su primitak materijalne nadoknade potvrdili upisivanjem njima prihvatljive šifre (osobni znak) na posebno kreiranom obrascu. Materijali za jednokratnu upotrebu koji su se koristili na terenu odlagali su se u dezinfekciono sredstvo (1% rastvor natrium hipohlorita), te su odloženi na način propisan u skladu sa Zakonom o odlaganju opasnih materija FBiH.

4.5. Etički aspekt Istraživanje je provedeno poštujući sve principe Helsinške deklaracije. Svi dokumenti proizvedeni od članova užeg istraživačkog tima (glavni upitnik, obrazac za praćenje sudionika, potvrda o preuzimanju naknade) su dati na pregled i davanje saglasnosti Etičkom komitetu Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Nakon dobijanja pismene saglasnosti komiteta o prijedlogu i provedbi istraživanja, te davanje saglasnosti na prethodno spomenute dokumente, krenulo se sa implementacijom istraživanja na terenu.

17

5. Statistička obrada Nakon unosa sakupljenih podataka sa terena u bazu, urađena je njihova obrada pomoću statističkog programa SPSS, verzija 17.0 (SPSS, Inc., Chicago, IL, USA). Korištena je deskriptivna statistička analiza, a rezultati su prikazani

tabelarno i grafički. Analiza je

urađena prema prethodno definiranim indikatorima studije. Za promatrane varijable uzorka i poduzorka izračunati su: frekvencije i procenti, aritmetičke sredine i standardne devijacije, median i interkvartilni rang. Posebno su prikazani rezultati između poduzoraka, baziranim na spolnoj pripadnosti, a za ispitivanje razlika korišten je hi-kvadrat test (sa korekcijom kontinuiranosti za dihotomne varijable) i Fisherov egzaktni test kada je riječ o nominalnim varijablama značajnosti. T-test je korišten za utvrđivanje statističke značajne razlike u prosječnim ocjenama znanja o HIV/AIDS-u, te odgovora koji izražavaju stigmu i diskriminaciju. Statistička značajnost je definirana kao p<0.05. Korelacije se izračunate Pearsonovim koeficijentom korelacije u cilju utvrđivanja odnosa znanja i stigmatizirajućih stavova ispitanika prema osobama inficiranih HIV-om.

18

6. Rezultati 6.1. Uzorak Istraživanje ponašanja u odnosu na HIV i SPI prevalencu među pripadnicima romske populacije u Federaciji Bosni i Hercegovini (FBiH) je provedeno u 9 općina na ukupnom uzorku od 300 ispitanika. Rezultati istraživanja koji se odnose na manje od 5 ispitanika nisu analizirani. Grafikon 1. Struktura ispitanika prema mjestu stanovanja, %

6.2. Demografske karakteristike ispitanika Istraživanjem je obuhvaćeno 300 ispitanika oba spola, i to: 154 (51,3%) muškarca i 146 (48,7%) žena. Grafikon 2. Struktura ispitanika prema spolu, %

19

Najveći procenat ispitanika (19,3%) pripada dobnoj grupi od 31-35 godina u kojoj je 24,0% bilo ispitanika muškog spola, odnosno dobnoj grupi 26-30 godina (20,3%) sa 19,9% ispitanika ženskog spola. Najmanji procenat ispitanika (7,3%) pripada dobnoj grupi od 46-50 godina u kojoj je 7,1% ispitanika bilo muškog i 7,5% ispitanika ženskog spola.

Grafikon 3. Struktura ispitanika prema dobu i spolu, %

Od ukupno 300 ispitanika, veći udio, 240 (80%) čine ispitanici koji su ikada išli u školi i to: 129 (83,8%) muškaraca i 111 (76,0%) žena, dok manji udio 60 (20%) čine ispitanici koji nikada nisu išli u školu i to: 25 (16,2%) muškaraca i 35 (24,0%) žena. Grafikon 4. Ispitanici koji su ikada išli u školu prema spolu , %

20

Od ukupnog broja ispitanika koji su ikada išli u školu (240), najveći procenat ispitanika je naveo nezavšenu osnovnu školu (103) i to 34,1% muškaraca i 53,2% žena. Njih 80 (33,3%) ima završenu osnovnu školu, od čega 39,5% muškaraca i 26,1% žena. Srednjoškolsko obrazovanje ima 55 (22,9%) ispitanika, od čega 26,4% muškaraca i 18,9% žena. Grafikon 5. Struktura ispitanika prema školskoj spremi i spolu, %

S obzirom na bračni status, veći udio (75,3%) ispitanika živi u braku/vanbračnoj zajednici, od čega je 72,7% muškaraca i 78,1% žena. Razvedeno je 8,0% ispitanika, od čega 9,1% muškaraca i 6,8% žena, a u stalnoj vezi je 6,7% ispitanika. Grafikon 6. Bračni status, %

Prosječna dob, prilikom prvog stupanja u brak je 20,4 godina za muškarce, te 17,4 godine za žene. Primjetno je da ispitanice stupaju u prvi brak u ranijoj dobi u odnosu na ispitanike. Mobilnost, kao bitna demografska karakteristika određene populacije svakako predstavlja faktor rizika za nastanak i širenje HIV/SPI infekcija i značajno je zastupljena u ispitivanom 21

uzorku. Više od polovine ispitanika (76,7%) nije u posljednjih 12 mjeseci izbivalo iz kuće ukupno više od jednog mjeseca, od čega je 75,3% muškaraca i 78,1% žena, dok je 23,3% učesnika izbivalo iz kuće više od jednog mjeseca u posljednjih 12 mjeseci, muškarci udjelom od 24,7% i žene udjelom od 21,9%.

Grafikon 7. Razlike u boravku izvan mjesta boravka u trajanju dužem od jednog mjeseca prema spolu, %

Rizik za unošenje i širenje transmisivih oboljenja u vulnerabilnoj populaciji se dodatno uvećava ukoliko pripadnici mobilne populacija u značajnom procentu napuštaju matičnu zemlju, kao što je slučaj i u ovom istraživanju. Od 70 ispitanika koji su u posljednjih 12 mjeseci izbivali iz kuće ukupno više od 1 mjeseca, njih 20 (28,6%) je izbivalo unutar BiH, od čega je 9 (23,7%) muškaraca i 11 (34,4%) žena, dok je 50 (71,4%) ispitanika migriralo izvan BiH, od čega 29 (76,3%) muškaraca i 21 (65,6%) žena.

22

Grafikon 8. Razlike u mjestu boravka u odnosu na spol ispitanika, %

6.3. Seksualno ponašanje ispitanika Prosječna dob pri prvom seksualnom odnosu je 17,1 godina za ispitanike muškog spola i 17,0 godina za ispitanike ženskog spola. Većina ispitanika je imala prvo seksualno iskustvo prije navršavanja punoljetstva. Od 300 ispitanika, njih 267 je imalo spolni odnos u 12 mjeseci prije ankete, dok njih 33 nije imalo spolni odnos prije provedbe istraživanja. Od ukupnog broja ispitanika koji su imali spolni odnos (89,0%) u posljednjih 12 mjeseci njih 266 (99,6%) je imalo spolni odnos sa suprotnim spolom, a samo jedan ispitanik sa istim spolom (0,4%).

6.4. Stalni seksualni partner Seksualnu aktivnost sa stalnim partnerom u proteklih 12 mjeseci navodi većina ispitanika-262 (98,1%), od čega muškaraca 135 (97,1%), a žena 127 (99,2%). U većini slučajeva bio je to stalni partner suprotnog spola 98,1%. Ispitanici muškog spola učestalije upražnjavaju analni seks sa stalnim seksualnim partnerom (9,8%) od ispitanica ženskog spola (4,9%). Upotrebu kondoma pri posljednjem seksualnom odnosu sa stalnim partnerom navodi svega 21,3% ispitanika, 20,9% muškog i 21,8% ženskog spola. Kao glavne razloge za nezaštićen seksualni kontakt pri zadnjem seksualnom odnosu sa stalnim partnerom ispitanici navode da ne vole upotrebu kondoma (52,2%), te da nisu smatrali da ih je potrebno koristiti (32,3%). 23

Od 261 ispitanika, njih 184 (70,5%) navodi da nikad nisu koristili kondom pri seksualnom kontaktu u posljednjih 12 mjeseci sa stalnim partnerom, od čega 98 (72,6%) muškaraca i 86 (68,3%) žena. Njih 46 (17,6%) su koristili ponekad kondom, od čega 21 (15,6%) muškarac i 25 (19,8%) žena. Svaki put kondom koristilo 20 (7,7%) ispitanika, od čega 11 (8,1%) muškaraca i 9 (7,1%) žena.

Indikator. Procenat ispitanika koji nisu nikada koristili kondom pri seksualnom odnosu sa stalnim partnerom proteklih 12 mjeseci prema spolu, %

Kao najčešće mjesto nabavke kondoma njih 50% navodi apoteke, 37,8% prodavnice, 10,8% NVO i 1,4% od prijatelja.

6.5. Slučajni seksualni partner Seksualno iskustvo sa slučajnim partnerom tokom poslednjih 12 mjeseci ukazuje na statistički značajnu razliku u odnosu na spol (χ²=19,3, df=1, p=0,000), pri čemu ispitanici muškog pola navode istovremeno i prosječno veći broj seksualnih odnosa sa slučajnim partnerom tokom posljednjih 12 mjeseci. Njih 90,6% navode da nisu imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom u posljednjih 12 mjeseci, od čega 115 (82,7%) ispitanika muškog spola i 126 (98,4%) ispitanika ženskog spola. Manji broj ispitanika (njih 9,4%) ispitanika je imao seksualni odnos sa slučajnim partnerom u posljednjih 12 mjeseci, od čega 17,3 muškog spola i 0,8% ženskog spola.

24

Grafikon 9. Procenat ispitanika koji su u posljednjih 12 mjeseci imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom prema spolu, %

Da su imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom u posljednjih 12 mjeseci nešto veći procenat navode muškarci (14,5%) starosne dob do 25 godina i 7,6% žena starosne dobi od 26 godina i više.

Grafikon 10. Procenat ispitanika koji su u posljednjih 12 mjeseci imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom prema starosti, %

Od 25 ispitanika, njih 11 (44,0%) je koristilo kondom pri svakom seksualnom odnosu sa slučajnim partnerom u toku prethodnih 12 mjeseci. Upotrebu kondoma svaki put pri seksualnom odnosu sa slučajnim partnerom proteklih 12 mjeseci navodi 11 (45,8%) muškaraca. Kondom je ponekad koristilo 20,8% muškaraca i 8,3% 25

žena. Ukupno 7 (28,0%) ispitanika navodi da nisu nikad koristili kondom pri seksualnom odnosu sa slučajnim partnerom proteklih 12 mjeseci, od čega 6 muškaraca (25,0%) i jedna žena.

Indikator. Procenat ispitanika koji nisu nikada koristili kondom pri seksualnom odnosu sa slučajnim partnerom proteklih 12 mjeseci prema spolu, %

Od 25 ispitanika, njih 16 (64,0%) su koristili kondom pri zadnjem seksualnom odnosu sa slučajnim partnerom.

Indikator. Procenat ispitanika koji nisu koristili kondom pri posljednjem seksualnom odnosu sa slučajnim partnerom prema spolu, %

26

Ispitanici koji su koristili kondom pri posljednjem seksualnom odnosu sa slučajnim partnerom navode da najčešće nabavljaju kondome u prodavnicama (83,3%), apotekama (11,1%) i NVO (5,6%). Od 25 ispitanika, analni seksualni odnos je upražnjavalo 16,7% ispitanika muškog spola koji navode da su imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom. Prosječni broj analnih seksualnih odnosa u prethodnih 12 mjeseci iznosio je 3,3 i ostvaren je sa prosječno 3 različita partnera, ali zbog malog broja ispitanika sa navedenim iskustvom neophodan je krajnji oprez pri interpretaciji dobijenih rezultata. Zbog malog broja ispitanika ženskog spola koji navode seksualno iskustvo sa slučajnim partnerom, podaci nisu prikazani u navedenim tabelama. Grafikon 11. Procenat ispitanika koji su imali analni seks sa posljednjim slučajnim partnerom/kom, %

6.6. Plaćeni seksualni partner Ukupan broj plaćenih seksualnih usluga u ukupnom uzorku navodi svega 4 ispitanika muškog spola i zbog toga nije vršena statistička obrada podataka koji se odnose na ovu oblast istraživanja. Isto tako 3 ispitanika su koristili kondom pri seksualnom osnosu sa plaćenim partnerom proteklih 12 mjeseci, dok je 1 ispitanik koristio ponekad. Indikator. Broj ispitanika koji nisu nikada koristili kondom pri seksualnom odnosu sa plaćenim partnerom proteklih 12 mjeseci je 4 ispitanika. Indikator. Procenat ispitanika koji su imali analni seks sa slučajnim i plaćenim partnerom u posljednjih 12 mjeseci. 27

Od 25 učesnika koji su imali analni seks, sa slučajnim parterom analni seks su imala 4 ispitanika, dok su plaćeni analni seks imala 2 ispitanika, od kojih je jedan te ispti ispitanik imao i slučajni i plaćeni analni seks.

6.7. Bolesti koje se prenose seksualnim putem Indikator. Procenat ispitanika koji su imali neku spolno prenosivu infekciju. Od 299 ispitanika nijedan nije naveo da je imao neku spolno prenosivu infekciju. Učestalost ranijih infekcija koje se prenose seksualnim putem je u ispitivanoj populaciji veoma niska i bez uočljive razlike u distribuciji u odnosu na spol ispitanika. U slučaju obolijevanja od SPI ispitanici bi u najvećem broju potražili savjet/pomoć od zdravstvenog radnika (97,7%) što govori o visokom stepenu zdravstvene svijesti, ali istovremeno i dostupnosti i mogućnosti korišćenja zdravstvene zaštite. Jedan od razloga koji svakako pridonosi ovakvom stavu je visok procenat ispitanika koji imaju zdravstvenu knjižicu tj. 221 ispitanik (73,7%), odnosno 111 (72,1%) ispitanika muškog pola i 110 (78,3%) ispitanika ženskog spola, dok 79 (26,3%) ispitanika nema zdravstvenu knjižicu. Grafikon 12. Od koga bi u slučaju pojave simptoma SPI ispitanici potražili savjet/pomoć, %

Indikator. Procenat ispitanika koji su koristili zdravstvenu zaštitu u vezi sa SPI S obzirom da nijedan ispitanik nije imao SPI ispitanici nisu koristili zdravstvenu zaštitu vezanu za SPI.

28

6.8. Korištenje alkohola i droga U periodu od 4 sedmice koji je prethodio istraživanju, nešto manje od polovine ispitanika navodi da ne pije alkoholna pića (40,3%), od čega 17,5% muškaraca a 64,4% žena. Rijetko korištenje 31,0% navode, od čega muškarci 50,0%, a žene 11,0%. Nijednom nije konzumiralo alcohol 19,3% učesnika, od čega 14,9% muškarci i 24,0% žene. Grafikon 13. Učestalost konzumiranja alkohola tokom posljednje 4 sedmice u odnosu na spol, %

Iskustvo upotrebe droge navodi 11,7% ispitanika muškog spola i 2,8% ženskog spola. Indikator. Procenat ispitanika koji su koristili tuđu, korištenu iglu za ubrizgavanje droge Dva ispitanika koja su navela ubrizgavanje droge iglom ili špricom nisu koristila tuđu/korištenu iglu.

Od 299 ispitanika, njih 98 (32,8%) navodi da su imali seksualne odnose pod dejstvom alkohola i/ili droge, od čega 83 (54,2%) muškarca i 15 (10,3%) žena

29

Indikator. Procenat ispitanika koji su imali seksualni odnos pod dejstvom alkohola i/ili droge prema spolu, %

6.9. Znanje i stavovi u odnosu na HIV/AIDS Ukupno je 80,7% učesnika ikada čulo za HIV/AIDS, a 88,4% ispitanih je svjesno postojanja HIV/AIDS-a u BiH. Grafikon 14. Procenat ispitanika koji su ikada čuli za HIV/AIDS prema spolu, %

30

Grafikon 15. Ispitanici svjesni postojanja HIV-AIDSA u FBiH prema spolu, %

Pitanja kojima smo procjenjivali stigmatizirajuće stavove prema HIV oboljelima jesu pitanja vezana stid, ukoliko bi član porodice ispitanika bio/la zaražen HIV-om ili bolovao od SIDE; da li bi naši ispitanici dijelili pribor za jelo ili hranu sa osobom za koju znaš da ima HIV ili SIDU, da li učesnici smatraju da osobe zaražene HIV-om ( koje imaju SIDU) trebaju nastaviti obavljanje svoje djelatnosti (ići u školu, ići na posao i sl.), da li smatraju da zdravstveni radnik ukoliko je zaražen virusom HIV-a može raditi sa pacijentima, te da li su osobe zaražene HIV-om ili koje boluju od SIDE same krive za to i sl. Od 242 ispitanika, njih 94,7% muškog i 95,5% ženskog spola ima stigmatizirajući stav prema osobama koje žive sa HIV-om, dok mali procenat, 5,3% muškog i 4,5% ženskog spola nema stigmatizirajući stav prema osobama koje žive sa HIV-om. Indikator. Procenat ispitanika koji imaju stigmatizirajući stav prema osobama koje žive s HIV-om prema spolu, %

31

Što se tiče znanja o prenosu HIV/AIDS-a, 76,3% učesnika zna da se HIV može prenijeti sa majke na dijete u toku trudnoće i porođaja dok 7,1% učesnika to ne zna. Sličan je slučaj i sa dojenjem, gdje 71,5% učesnika tačno odgovara da je ovaj put prenosa HIV-a moguć. Kod pitanja o prenosu HIV-a ubodom komarca, skoro pola učesnika misli da se HIV može prenijeti ubodom komarca, dok 26,9% zna da je taj put prenosa nemoguć. Uočen je visok stepen znanja kada je u pitanju prenošenje putem korištenja zajedničkog pribora za ubrizgavanje droge (90,9%) i korištenjem zajedničkog pribora

za tetoviranje i piersing

(91,7%). Pored ovoga, veliki broj ispitanika (81,4%) misli da osoba koja izgleda zdravo može biti zaražena HIV-om ili bolovati od AIDS-a. Takođe, utvrđena je negativna slaba veza između stavova i znanja o prenosu HIV-a. Manje izražene stigmatizirajuće stavove pokazuju osobe sa većim znanjem o prenosu (r=-0,3; p=0,000) Između znanja o prevenciji i stigmatizirajućih stavova nije utvrđena statistički značajna povezanost (r=-0,06; p=0,355) Grafikon 16. Distribucija odgovora na pitanja o prijenosu HIV/AIDS-a

Svega 5% učesnika je točno odgovorilo na svih 9 pitanja o prenosu HIV/AIDS-a. Najveći broj učesnika, 29,7% je dalo tačne odgovore na 6 pitanja, dok ni na jedno pitanje nije tačno odgovorilo 2,7% učesnika.

32

Grafikon 17. Distribucija tačnih odgovora na pitanja o prijenosu HIV/AIDS-a

Na pitanja o prevenciji HIV/AIDS-a veliki procenat učesnika je dao tačno odgovore na pojedinačne stavke. Tako je 76,0% ispitanih odgovorilo da se može zaštititi od HIV-a ukoliko se suzdržavaju od spolnih odnosa. Ispitanici u visokom procentu znaju da se moguće zaraziti HIV-om ukoliko se prilikom seksualnog odnosa ne koristi kondom kao sredstvo zaštite. Tako je 87,6% ispitanika znalo da se može zaraziti HIV-om prilikom nezaštićenog vaginalnog odnosa, 81,0% je znalo da se može zaraziti HIV-om prilikom nezaštićenog analnog odnosa, te 71,4% prilikom nezaštićenog oralnog odnosa.

Grafikon 18. Distribucija odgovora na pitanja o prevenciji HIV/AIDS-a

Gotovo trećina ispitanika (27,3%) je dalo sve tačne odgovore na svih šest pitanja, zatim 24,0% ispitanih je dalo tačan odgovor na pet pitanja, dok ni na jedno pitanje nije tačno odgovorilo 3,7% učesnika. 33

Grafikon 19. Distribucija tačnih odgovora na pitanja o prevenciji HIV/AIDS-a

6.10. Stavovi Što se tiče procjene samorizika, od 241 ispitanika, njih 186 (77,2%) misli da se može zaraziti HIV-om. Od 186 (77,2%) ispitanika koji misle da se mogu zaraziti HIV-om, 83,3% je muškaraca, dok je 69,7% žena. Od 242 ispitanika, više od polovine 149 (61,6%) smatra da je SIDA bolest ljudi koji često mijenjaju seksualne partnere. Od toga je 62,9% muškaraca i 60,0% žena. Od 242 ispitanika, njih 50,4% smatra da bi im bile potrebne dodatne informacije a 7,0% ne zna.

Grafikon 20. Distribucija stavova o HIV/AIDS-u

34

6.11. Stigma i diskriminacija Stigma je najmanje izražena u slučaju da je oboljelo lice od HIV/AIDS-a član porodice ili bliski srodnik ispitanika, pri čemu bi u veoma visokom procentu prihvatili brigu ili njegovanje oboljelog člana. No i pored izraženog pozitivnog stava prema oboljelim članovim porodice, veći procenat ispitanika bi zbog njih osjećao stid u odnosu na socijalno/porodično okruženje kojem pripadaju, a većina ispitanika ima izražen stav da su za obolijevanje i razvoj oboljenja sami krivi. Od 242 ispitanika, njih 51,2% bi bilo stid ako bi član njihove porodice bio zaražen HIV-om ili bolovao od SIDE. Više od polovine ispitanika (74,0%) ne bi dijelilo pribor za jelo ili hranu sa osobom za koju znaju da ima HIV ili SIDU. Veliki procenat- (87,2%) bi se brinuo/njegovao (u svom domu) o članu njihove porodice ukoliko bi bio zaražen HIV-om ili ima SIDU. Oko (50,0%) ispitanika smatra da osobe zaražene HIV-om ne trebaju nastaviti obavljanje djelatnosti (ići u školu, ići..). Više od polovine (69,4%) smatra da zdravstveni radnik ne može raditi sa pacijentima ukoliko je zaražen virusom HIV-a. Također više od polovine ispitanika (67,4%) bi voljelo, da ukoliko bi se član njihove porodice zarazio HIV-om, to ostane tajna. Dvije trećine (66,9%) ispitanika smatra da su osobe zaražene HIV-om ili koje boluju od SIDE same krive za to. Da osoba koja je zaražena HIV-om ili boluje od SIDE ima sama pravo odlučiti ko o tome treba znati navodi 57,0% ispitanika

Grafikon 21. Distribucija odgovora na pitanja o stigmi i diskriminaciji

35

Na svih 8 pitanja vezanih za stigmatizaciju i diskriminaciju koje smo prethodno spomenuli, (stid ukoliko je član porodice oboljela osoba; dijeljenje hrane sa HIV oboljelim, briga o oboljelom članu porodice; stav da li osobe inficirane HIV-om trebaju nastaviti sa obavljanjem svojih dužnosti; da li zdravstveni radnik zaražen HIV-om može raditi sa pacientima; jesu li HiV inficirane osobe same krive za to i stav ko treba znati HIV status oboljele osobe) stigmatizirajući odgovor je dalo 0,3% učesnika, na 7 pitanja 2,7% ispitanih, na 6 i 5 stavki 16,0% ispitanih, dok nijedan stigmatizirajući stav nije imalo 4,0% učesnika. Grafikon 22. Distribucija stigmatizirajućih stavova o osobama koje žive sa HIV-om

6.12. Prisilni seksualni odnos Veliki procenat ispitanika (98,0%) navodi da nisu bili prisiljeni na seksualni odnos, dok njih 5 (1,7%) navodi da ih je seksualni partner prisilio na seksualni odnos, od čega 3 muškarca (1,9%) i 2 žene (1,4%).

6.13. Testiranje na HIV Značajan procenat ispitanika nije upoznat sa mogućnošću dobrovoljnog i povjerljivog testiranja na HIV (75,3%), od čega 76,2% muškarca i 78,2% žena.

36

Indikator. Procenat ispitanika koji znaju mjesto gdje se može testirati na HIV prema spolu, %

Ispitanici kojima je poznato gdje je moguće obaviti testiranje najčešće navode centar za dobrovoljno testiranje i savjetovanje u sklopu infektivne klinike (50,7%), Zavod za transfuziju (20,9%), privatni laboratorij (11,9%). Grafikon 23. Distribucija znanja o lokacijama za testiranje na HIV prema spolu, %

Procenat ispitanika koji znaju mjesto gdje se može testirati na HIV prema kantonima je najveći u Sarajevskom kantonu (29,6%), zatim Zeničko-dobojskom kanton (28,9%), Tuzlanskom kanton (23,4%) i Srednjo-bosanskom kantonu (6,3%).

37

Grafikon 24. Procenat ispitanika koji znaju mjesto gdje se može testirati na HIV prema kantonima, %

Od 296 ispitanika, njih 258 (87,2%) nisu se nikad do sada testirali na HIV. Od ispitanika koji se testirali na HIV, u prethodnih 12 mjeseci testiralo ih se 31,0%, od toga 9,8% je testirano jedan put, a 3,0% više puta. Od 13 ispitanika koji su testirani u prethodnih 12 mjeseci, njih 12 zna rezultate testa.

6.14. Rezultat testiranja Nakon ispunjavanja upitnika svi ispitanici su dali pristanak na testiranje. Rezultati testiranja su pokazali da nije bilo ispitanika sa pozitivnim nalazom na HIV. Takođe, rezultati testiranja su pokazali da među učesnicima nije bilo ispitanika sa pozitivnim nalazom na sifilis. Od ukupnog broja testiranih ispitanika, šest ispitanika je bilo pozitivno na HCV (2,0%), od čega dva muškarca (1,3%) i četri žene (2,8%).

Indikator. Procenat ispitanika sa pozitivnim nalazom na HCV (hepatitis C virus), %

38

Od ukupnog broja testiranih ispitanika, šest ispitanika (2,1%) je bilo pozitivno na HBV antigene, od čega tri muškarca (2,0%) i tri žene (2,2%).

Indikator. Procenat ispitanika sa pozitivnim nalazom na HBV (hepatitis B virus), %

Indikator. Procenat ispitanika sa HIV+ testom (n=286). Nije bilo ispitanika sa HIV pozitivnim testom.

Indikator. Procenat ispitanika sa pozitivnim nalazom na sifilis (n=289). Nije bilo ispitanika sa pozitivnim nalazom na sifilis.

39

7. Diskusija Istraživanje ponašanja u odnosu na HIV/SPI prevalencu među pripadnicima romske populacije u BiH je prvo istraživanje u Bosni i Hercegovini koje se bavilo prevalencom HIVa i spolno prenosivih infekcija u ovoj populaciji. Nizak nivo obrazovanja, siromaštvo, kulturološke i tradicionalne vrijednosti i mobilnost romske populacije mogu biti faktori rizika za Rome u FBiH, kada govorimo o HIV/AIDS-u. Istraživanje u FBiH je provedeno na uzorku od 300 ispitanika u četiri kantona: Sarajevskom kantonu, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom i Srednjo-bosanskom kantonu. Što se tiče spolne zastupljenosti ispitanika, u istraživanju je učestvovao gotovo podjednak broj muškaraca i žena. Rezultati istraživanja potvrđuju nizak obrazovni status ispitanika. Ukupno 80% ispitanih je u nekom periodu života išlo u školu, većinom muškarci, što se može objasniti kulturološkim uzrocima romske zajednice u kojoj se ženska populacija većinom ne obrazuje. Među ispitanicima koji su izjavili da su nekada išli u školu, čak 42,9% nije završilo ni osnovnu školu. Ovaj podatak je značajan posebno ako uzmemo u obzir da je osnovnoškolsko obrazovanje u BiH obavezno. Ovi podaci se podudaraju sa podacima istraživanja iz 2006.godine u BiH koje je IOM proveo na mobilnim populacijama, gdje su rezultati pokazali da je 44,5% učesnika išlo nekada u osnovnu školu, ali je nikada nije završilo. Slično je i u regiji, gdje su podaci dobijeni među Romima iz istraživanja provedenog 2006. godine u Albaniji pokazali da 36% učesnika nije bilo nikada upisano u školu (9). Rezultati našeg istraživanja su pokazali da najveći procenat ispitanika čine osobe koje su u braku ili vanbračnoj zajednici (75,3%). Ovi podaci su donekle slični podacima iz albanskog istraživanja gdje je 90% učesnika bilo u braku ili vanbračnoj zajednici (9) i istraživanju provedenom u Pakistanu 2011.godine gdje je 87% ispitanih bilo u braku (10). Migriranje Roma je jedan od bitnih obilježja te populacije i njihova mobilnost može značiti povećan rizik od dobijanja i prenosa HIV-a i SPI. Najveći broj ispitanika našeg istraživanja (76,7%) nije bilo van svoga doma u posljednjih 12 mjeseci ukupno više od jednog mjeseca, dok je njih 23,2% izbivalo van svoje kuće više od mjesec dana unutar zadnjih godinu dana. Zanimljivo, veći broj mobilnih Roma je utvrđen u FBiH nego u Albaniji u kojoj je u toku zadnjih 12 mjeseci migriralo svega 12% Roma iz istraživanja (9).

40

Seksualno ponašanje ispitanika je analizirano kroz set pitanja o prvom seksualnom iskustvu, broju seksualnih partnera, slučajnim i plaćenim seksualnim odnosima i upotrebi kondoma sa različitim seksualnim partnerima. Prosječna dob pri prvom seksualnom odnosu je 17,1 godine za ispitanike muškog spola i 17 godina za ispitanice ženskog spola i znatno ne razlikuje od prosječne dobi pri prvom sekusalnom odnosu u studentskoj populaciji u BiH (17,7 godine) (11). Što se tiče korištenja zaštite sa stalnim seksualnim partnerom pri posljednjem odnosu veliki broj učesnika studije nije koristilo kondom pri posljednjem seksualnom odnosu, tačnije njih 78,7%, a 70,5% njih nisu nijednom koristili kondom pri seksualnom odnosu u zadnjih 12 mjeseci. U istraživanju provedenom među Romima u Mađarskoj 2008. godine se pokazalo da 82% učesnika nije koristilo kondom sa stalnim partnerom (12) kao i 80% Roma u istraživanju iz Albanije (9). Seksualni odnos sa slučajnim parnterom je imalo 9,4% ispitanika. Od toga njih 44% je koristilo kondom svaki put. Vrlo sličan procenat od 10% ispitanih je imalo seksualni odnos sa slučajnim partnerom i u albanskoj studiji. Plaćeni seksualni odnos je imalo 4 ispitanika i njih 3 je koristilo kondom pri seksualnom odnosu u zadnjih 12 mjeseci. U sličnim istraživanjima u regiji i svijetu podaci su vrlo slični; mađarsko istraživanje na Romima je evidentiralo 3 učesnika studije koji su imali plaćeni seksualni odnos, dok u Albaniji taj procenat iznosi 2% (9). Spolno prenosivu infekciju nije imao nijedan učesnik naše studije niti je koristio zdravstvenu zaštitu vezano za SPI. Dodatni rizik za prenos HIV-a predstavlja i korištenje droga i alkohola. Drogu je koristilo 11,7% ispitanika muškog spola i 2,8% ženskog spola. Alkohol je koristilo 5% učesnika u zadnje 4 sedmice od čega su velika većina bili muškarci, a 4,3% ispitanih je konzumiralo alkohol učestalo. U Albaniji taj procenat je nešto veći te alkohol svakodnevno konzumira 10% ispitanika (9). Ono što može biti zabrinjavajuće jeste procenat od 32,8% učesnika naše studije koji su imali seksualne odnose pod dejstvom droge i/ili alkohola. Znanje o HIV-u posjeduje znatan broj učesnika, čak 80,7% je čulo za HIV/AIDS dok je od onih koji su čuli za HIV njih 88,4% svjesno postojanja HIV/AIDS-a u BiH. Ovaj podatak je značajno bolji u komparaciji sa istraživanjem iz Pakistana gdje je svega 27,6% Roma iz tog istraživanja uopšte čulo za riječ HIV ili AIDS, a 11,7% je znalo maksimalno dva načina prenosa HIV-a (10). Što se tiče procjene samorizika, 77,2% učesnika procjenjuje da se može zaraziti HIV-om što bi trebalo dodatno ispitati tj.provjeriti razloge zbog kojih učesnici smatraju da su pod rizikom 41

od HIV infekcije budući da smo studijom dobili podatke koji dobrim dijelom ne podržavaju ovu tvrdnju. Još jedna zanimljiva stvar je uočena prilikom pregleda dostupnih istraživanja i primjećena je značajna razlika vezano za procjenu samorizika u usporedbi sa istraživanjem provedenim u BiH na Romima iz 2006.godine (2). U tom istraživanju je 76,8% ispitanih smatralo da nisu pod rizikom da dobiju HIV, dok u našem istraživanju situacija je potpuno obratna i 77,2% učesnika smatra da jesu pod rizikom od HIV-a. Moguće da se u ovih 8 godina kroz Dekadu Roma mnogo radilo na podizanju svijesti o HIV-u i edukaciji o načinima prenosa i prevencije te su Romi danas mnogo upoznatiji sa činjenicama o HIV-u i samim tim svjesniji opasnosti i mogućnosti infekcije. Rezultati istraživanja ukazuju na postojanje izrazito visokog stepena HIV stigme među pripadnicima romske populacije, što je svakako u vezi sa obrazovnim statustom, znanjem i informisanosti pripadnika romske populacije. Dvije trećine ispitanika ne bi dijelilo hranu sa osobom oboljelom od HIV-a, što je slično istraživanju među Romima koje je sprovedeno u Srbiji 2012. godine u kojem je konstatovano da 65% osoba smatra da se HIV-om mogu inficirati ako dijele hranu sa osobom inficiranom HIV-om (13). U našoj studiji je konstatovano da 66,9% ispitanika smatra da su HIV oboljele osobe same krive za to i da zdravstveni radnici zaraženi HIV-om ne mogu raditi sa pacijentima (68,9%). U većem procentu (87,2%) ispitanika bi se brinuli u svom domu o članu svoje porodice koji je zaražen HIV-om. Ovaj podatak u Albaniji je značajno manji i iznosi samo 40% (9). Uporedbom rezultata o znanju pripadnika romske populacije o načinima prenosa HIV-a sa podacima iz istraživanja koja su provedena u BiH među drugim populacijma koje su više izložene riziku (MSM, zatvorenici, vozači u međunarodnom transportu, seksualne radnice) uočavamo niži stepen znanja romske populacije. Da se prenos HIV-a može spriječiti upotrebom kondoma prilikom vaginalnog seksualnog odnosa zna manje pripadnika romske populacije (87,6%) u odnosu na vozače u međunarodnom transportu (89,2%) (14), zatvorenike (90,4%) (15), muškarace koji imaju seks sa drugim muškarcima (98,8%) (16) i seksualne radnice 99,5% (16). Takođe, znatno manje pripadnika romske populacije zna da se HIV ne može prenijeti ubodom komarca (22,3%) u odnosu na druge populacije koje su više izložene riziku (MSM - 63,1%, zatvorenici - 49,5%, vozači u međunarodnom transportu 53,7%, SW -62,8%). Zanimljivo je da je u istraživanju u BiH iz 2006.g (2) veći broj Roma (31,8%) izjavilo da se ne može dobiti HIV ubodom komarca u usporedbi sa našim istraživanjem (22,3%) dok je taj podatak u Albaniji mnogo manji i iznosi 15% (9). Uočava se da se kroz period od 2006-2013. godine u nekim oblastima znanje Roma iz BiH smanjilo, a u nekim oblastima povećalo. 42

Značajna je razlika u procentu tačnih odgovora na pitanje da li osoba koja izgleda zdravo može biti zaražena HIV-om gdje je u BiH istraživanju iz 2006.g. (2) taj procenat bio 60,5%, a u našem istraživanju mnogo više učesnika je znalo tačan odgovor (81,4%). Veliki broj učesnika ne zna za opciju dobrovoljnog i povjerljivog testiranja na HIV (75,3%) što ukazuje na veliku potrebu informiranja Roma o ovoj mogućnosti. Takođe podatak koji potvrđuje potrebu o informiranju o DPST centrima je i 58,6% Roma koji u istraživanju u BiH iz 2006.g. nisu znali da se u BiH uopšte ikako može testirati na HIV (2). Svi učesnici su pristali na testiranje na HIV/SPI na što je vjerojatno utjecala više novčana stimulacija nego svjesnosti o važnosti testiranja i poznavanja svog HIV statusa. Rezultati laboratorijske analize su pokazali da nije bilo HIV seropozitivnih ispitanika, dok je prevalenca Hepatitisa C iznosila 2%, a Hepatitisa B iznosils 2,1%. Nije registrovan nijedan slučaj sifilisa. Takođe, rezultati istraživanja su u skladu sa HIV epidemiološkom situacijom u BiH, gdje je prevalenca HIV-a u općoj populaciji manja od 1% i u populaciji koja je više izložena riziku manja od 5%. Podaci u BiH su možemo reći vrlo zadovoljavajući u komparaciji sa već spominjanim istraživanjima iz regije i svijeta. Tako je npr. u Albaniji (9) kod 0,3% učesnika dijagnosticiran HIV, sifilis kod 2,5% učesnika, a hepatitis B kod 13,5% ispitanih. U Mađarskoj (12) nije registriran nijedan slučaj HIV-a, sifilis je imalo 2% učesnika, a hepatitis B čak 27% ispitanika.

43

8. Zaključci Nakon provedene obrade i analize rezultata dobijenih ovim istraživanjem izvedeni su sljedeći zaključci:

8.1. Socio-demografske karakteristike  Najveći procenat ispitanika nije završio osnovnu školu (42,9%); osnovnu školu je završilo 33,3% učesnika, dok je završenu srednju školu navela četvrtina ispitanika (22,9%)  76,7% učesnika nije izbivalo iz kuće u posljednjih 12 mjeseci ukupno više od jednog mjeseca  Prosječna dob stupanja u seksualni odnos je 17 godina, što se ne razlikuje u odnosu na mlade iz opće populacije u FBiH  Najveći broj učesnika ima stalnog seksualnog partnera sa kojim je u braku ili vanbračnoj zajednici

8.2. Znanje  Veliki procenat učesnika je čulo za HIV/AIDS (80,7%), ali samo 5 % ispitanika zna sve puteve prenošenja HIV-a i 27,3% ispitanika znaju sve načine prevencije od HIV-a  Žene su u ovom istraživanju su pokazale slabije znanje o HIV-u od muških učesnika  Značajan broj učesnika ne zna da postoji mogućnost anonimnog i povjerljivog savjetovanja i testiranja na HIV (75,3%)

8.3. Stavovi  Na upit o samoprocjeni rizika, 77,2% učesnika smatra da se mogu zaraziti HIV-om  Kroz pitanja o stigmatizaciji i diskriminaciji HIV oboljelih utvrđeno je da pripadnici romske populacije imaju izražene dosta stigmatizirajuće stvaove ,te ih 74,0% ne bi dijelilo pribor za jelo ili hranu sa HIV zaraženom osobom  Utvrđena je negativna slaba veza između stavova i znanja o prenosu HIV-a. Manje izražene stigmatizirajuće stavove pokazuju osobe sa većim znanjem o prenosu

44

 Između znanja o prevenciji i stigmatizirajućih stavova nije utvrđena statistički značajna povezanost

8.4. Praksa  Kondom kao sredstvo zaštite se rijetko koristi pri seksualnom odnosu sa stalnim parterom  Seksualni odnos sa slučajnim parterom u posljednjih 12 mjeseci je imalo samo 9,4% učesnika naše studije  Plaćenog seksualnog partnera imalo je samo četvoro ispitanika muškog spola  Nijedan učesnik nije imao spolno prenosivu infekciju  Rezultati testiranja su pokazali da u ovom istraživanju nismo imali nijedan slučaj sifilisa i HIV-a, a procenat pozitivnih nalaza na hepatitis C je 2,0%, te na hepatitis B 2,1%  Rezultati ovog istraživanja ukazuju da Romi u FBiH nisu rizična populacija te da se rezultati značajno ne razlikuju od rezultata opće populacije  U usporedbi sa sličnim istraživanjima iz drugih zemalja je prevalenca HIV/SPI znatno manja, dok je znanje i svjesnost o postojanju HIV-a u FBiH značajno više.

45

9. Preporuke  S obzirom da je veoma mali broj Roma uključen u formalni sistem obrazovanja, te da je više od jedne trećine Roma nepismeno, potrebno je, u saradnji sa predstavnicima Romske zajednice, pronaći najprihvatljiviji model za informisanje i neformalnu edukaciju Roma. Opće obrazovanje, dostupnost informacija,ali i mogućnost usvajanja informacija o HIV-u su osnova za smanjenje rizičnog ponašanja.  Posebnu pažnju treba usmjeriti na edukaciju žena romske nacionalnosti pri čemu je neophodno voditi računa da edukativni programi budu prilagođeni specifičnostima svake romske zajednice.  Potrebno je kontinuirano raditi na podizanju svijesti o značaju upotrebe kondoma za prevenciju HIV-a i drugih polno prenosivih bolesti. Istovremeno sa promovisanjem upotrebe kondoma u romskoj populaciji potrebno je obezbijediti veću dostupnost besplatnih kondoma.  Nizak procenat Roma testiranih na HIV ukazuje na potrebu informativno-edukativnih kampanja u romskim zajednicama o rizičnom ponašanju, značaju testiranja na HIV i značaju poznavanja svog HIV statusa. Prilikom kreiranja informativno-edukativnih kampanja voditi računa da su iste prilagođene pripadnicima romske zajednice, odnosno uzeti u obzir da veliki broj Roma ne zna da čita.  Kreiranje informativno-edukativnih kampanja potrebno je raditi u saradnji sa predstavnicima romske zajednice u BiH. Istovremeno sa informativno-edukativnim kampanjama organizovati periodična testiranja u romskim zajednicama (mobilni timovi).  Uspostaviti bolju komunikaciju sa romskim zajednicama, stvoriti odnos međusobnog povjerenja i poštovanja, kako bi inače zatvorena romska zajednica lakše prihvatila provođenje HIV preventivnih programa.  Raditi na pronalaženju većeg broja romskih predstavnika i raditi ne samo na edukaciji već i na osnaživanju romskih predstavnika.  Razviti Romi-orjentirane IEC usluge koje su napravljene s obzirom na romsku kulturu, kao što su edukativni materijali na njihovom maternjem jeziku 46

 Provesti kampanju i intervencije da bi se unaprijedili zdravi stilovi života kod romske populacije kada su u pitanju SPI i drugi zdravstveni problemi i pitanja  Razviti „out of school“ (vanškolske) preventivne intervencije da bi se doseglo do mladih Roma koji ne idu u škole  Budući da veliki procenat učesnika nije upoznat sa povjerljivim i dobrovoljnim testiranjem na HIV u FBiH, potrebno je raditi više na promociji DPST centara

47

10. Literatura 1.

Strategija borbe protiv HIV/AIDS-a u Crnoj Gori. Republika Crna Gora. Preuzeto 03.12.2013. Dostupno na: http://www.mzdravlja.gov.

2.

Mobile populations and HIV/AIDS in Bosnia and Herzegovina, KAP Assesment (2006). IOM International Organization for Migration.

3.

Teira, R., Sua rez-Lozano, I., Lozano, F., Viciana, P. i sur. (2010). Characteristics and outcome of HIV infection in gypsiesin the Spanish VACH Cohort. Enferm Infecc Microbiol Clin. 2010;28(5):266–272

4.

Parekh, N. Rose, T. (2011). Health inequalities of the roma in europe: A literature review. Cent Eur J Public Health 2011; 19 (3): 139–142

5.

6.

Health of the world's Roma population Preuzeto: 13.02.2014. Dostupno na: http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2806%29691885/fulltext Joint United Nations Programme on HIV/AIDS (2013). Global report: UNAIDS report on the global AIDS epidemic 2013. New York: United Nations. Preuzeto: 09.12.2013. Dostupno na: http://www.unaids.org/en/media/unaids/contentassets/documents/epidemiology/201 3/gr2013/UNAIDS_Global_Report_2013_en.pdf

7.

Zavod za javno zdravstvo FBiH, Resursni centar. Preuzeto: 15.02.2014. Dostupno na: http://www.zzjzfbih.ba/resursni-centar/hiv-aids/

8.

Strategija za odgovor na HIV/AIDS u Bosni i Hercegovini 2011-2016. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

9.

Albania - Behavioral and Biological Surveillance Study Report (2006). Family Health International.

10. Khurram Khan,L., Sethi, S.M., Kokab, F., Qureshi, A. (2011). HIV/AIDS Knowledge Amongst Gypsies in Lahore and their Preventive Practices. Journal of the College of Physicians and Surgeons Pakistan 2011, Vol. 21 (9): 553-555 11. Potencijalni korisnici centara za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje (DPST) na HIV/AIDS u studentskoj populaciji u BiH (2012). Dostupno na: http://www.zzjzfbih.ba 12. Gyarmathy, A., Ujhelyi, E., Neaigus, A. (2008). HIV and selected blood-borne and sexually transmitted infections in a predominantly Roma (Gypsy) neighbourhood in Budapest, Hungary. Cent Eur J Public Health. 2008 September ; 16(3): 124–127. 48

13. Istraživanja među populacijama pod povećanim rizikom od HIV-a (2012). Ministarstvo zdravlja Srbije. Dostupno na: www.zdravstvo.rs/all/ministartsvo-zdravlja-srbija 14. Istraživanje rizičnog ponašanja mobilne populacije (vozači u međunarodnom transportu) u odnosu na HIV i druge SPI U Bosni i Hercegovini (2012). Dostupno na: http://www.zzjzfbih.ba 15. Bihevioralna i biološka studija nadzora među injekcijskim korisnicima droga u Bosni i Hercegovini (2012). Dostupno na: http://www.zzjzfbih.ba. 16. Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI prevalencu među grupama pod povećanim rizikom (MSM i SW) u Bosni i Hercegovini (2012). Dostupno na: http://www.zzjzfbih.ba

49

11. Prilozi 11.1. Indikatori 1.

Procenat ispitanika sa pozitivnim rezultatom HIV testa

2.

Procenat ispitanika sa pozitivnim nalazom na HBV (hepatitis B virus)

2,1 %

3.

Procenat ispitanika sa pozitivnim nalazom na HCV (hepatitis C virus)

2,0 %

4.

Procenat ispitanika sa pozitivnim nalazom na sifilis

0%

5.

Procenat ispitanika koji nikada nisu koristili kondom pri seksualnom odnosu sa stalnim partnerom u proteklih 12 mjeseci

70,5 %

6.

Procenat ispitanika koji nisu nikada koristili kondom pri seksualnom odnosu sa slučajnim partnerom u proteklih 12 mjeseci

28,0 %

7.

Procenat ispitanika koji nisu nikada koristili kondom pri plaćenom seksualnom odnosu u proteklih 12 mjeseci

25,0 %

Procenat ispitanika koji nisu nikada koristili kondom pri analnom seksualnom odnosu u proteklih 12 mjeseci stalni slučajni plaćeni Procenat ispitanika koji je koristio kondom pri posljednjem seksualnom odnosu sa slučajnim partnerom

52,6% 25,0% 50,0%

8.

9.

50

0%

44,0 %

10.

Procenat ispitanika koji je koristio kondom pri posljednjem plaćenom seksualnom odnosu

75,0 %

11.

Procenat ispitanika koji imaju stigmatizirajući stav prema osobama koji žive sa HIV-om

0,3 %

12.

Procenat ispitanika koji su testirani na HIV u posljednjih 12 mjeseci i znaju rezultat testa

92,3 %

13.

Procenat ispitanika koji znaju sve tačne odgovore na pitanja o HIV/AIDS-u

0%

14.

Procenat ispitanika koji znaju sve načine prevencije HIV/AIDS-a

27,3 %

15.

Procenat ispitanika koji znaju sve puteve prenosa HIV/AIDS-a

5,0 %

16.

Procenat ispitanika koji su ikada imali seksualni odnos pod dejstvom alkohola/droge

32,8 %

17.

Procenat ispitanika koji su ikada koristili tuđi korišćeni pribor za ubrizgavanje droge

0,0 %

18.

Procenat ispitanika koji su ikada imali neku od polno prenosivih infekcija

0,0 %

19.

Procenat ispitanika koji znaju mjesto gdje se može testirati na HIV

22,3 %

20.

Procenat ispitanika koji su koristili zdravstvenu zaštitu u vezi sa SPI

0,0 %

51

11.2. Učesnici u implementaciji istraživanja:

Terenski tim (4)    

Anketar Medicinski/laboratorijski tehničar Predstavnik romske zajednice Supervizor terenskog rada iz kantonalnog zavoda za javno zdravstvo

Zavod za javno zdravstvo Zeničko - dobojskog kantona 1. Dr. Nermin Rondić, supervizor 2. Safet Kubat, anketar i vozač 3. Azra Begagić, laborant Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona 1. Azra dr Džaferagić Franca, spec. epidemiolog – supervizor 2. Damir Bešlagić, med.tehn. – anketar i vozač 3. Muamer Hodži , san.tehn. – laborant Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo 1. Dr. Seniha Čelik, supervizor 2. Edina Beća, laborant 3. Adrijana Tanović, anketar i vozač Zavod za javno zdravstvo Srednje bosanskog kantona 1. Dr.Kerić Emir, supervizor ( Koordinator terenskog rada) 2. Vrselj Slavica, laborantica 3. Rijad Šeperović, anketar/vozač

52

11.3. Upitnik Poštovani/a, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske i Romskim Informativnim Centrima, provodi istraživanje o izloženosti riziku od HIV/AIDS-a i drugih spolno prenosivih infekcija osoba koje su eventualno pod povećanim rizikom. Tvoje učešće je dobrovoljno i anonimno. Molimo te da što iskrenije odgovoriš na svako postavljeno pitanje. Neka pitanja su veoma lična (o spolnom životu, partnerima i dr.), stoga napominjemo da su Tvoji odgovori tajni i garantujemo Ti potpunu anonimnost.

Šifra ispitanika:

[__]/ [__|__]/[__|__|__]

DIO 1: Osnovne karakteristike ispitanika Broj

Pitanja i filteri Koliko dugo živiš u ovoj općini?

Da li si ikada imao/la seksualni odnos? 1

Mjesec i godina rođenja

Kategorije kodiranja 1. Manje od 3 mjeseca 2. 3 mjeseca – 1 godine 3. Više od 1 godine 1. Da 2. Ne 3. Ne želi odgovoriti 1 Mjesec [__|__] 1.1 Ne znam mjesec 2 Godina [__ __ ___ __]

Starost u godinama

Broj napunjenih godina [__|__]

2

Spol ispitanika

1. Muški 2. Ženski

3

Da li si ikada išao/la u školu?

1. Da 2. Ne 3. Ne želi odgovoriti

4

Šta imaš od škole ? (Ank. najviši nivo obrazovanja)

1. Nezavršena osnovna škola 2. Završena osnovna škola 3. Završena srednja škola 4. Viša škola i fakultet

5

Znaš li čitati i pisati (za one koji nisu pohađali školu i koji nisu završili osnovnu školu) (Moguće zaokružiti 1 i 2)

1. Znam čitati 2. Znam pisati 3. Ne znam čitati ni pisati

6

Da li si u posljednjih 12 mjeseci izbivao/la iz kuće ukupno više od jednog mjeseca?

1. Da 2. Ne 3. Ne želi odgovoriti

6.1

Ako je DA navedi gdje ste bili:

Preskočiti na

2,3→ P5 2,3,4→ P6

2,3→ Dio 2

1. Unutar BiH 2. Izvan BiH

53

DIO 2: Bračni status Broj

Pitanja i filteri

Kategorije kodiranja

Preskočiti na

2 do 7→ Dio 3

1

Kakav je tvoj bračni status?

1. Živim u braku/vanbračnoj zajednici 2. Imam stalnu vezu 3. Živim razdvojeno 4. Razveden/a 5. Udovac/Udovica 6. Živim sam/Nisam u vezi 7. Ne želi odgovoriti

2

Koliko si imao/la godina kada si stupio/la u brak/vanbračnu zajednicu (odnosi se na prvi brak/vanbračnu zajednicu)?

1. Dob u godinama [__|__] 2. Ne znam 3. Ne želi odgovoriti

3

Da li si trenutno u braku, odnosno živiš li sa partrnerom/partnerkom s kojim si u seksualnoj vezi?

1. Da 2. Ne

3.1

Ako je DA, da li imaš

3.2

Ako je Ne, da li imaš

2→ P3.2

1. Seksualne odnose samo sa supružnikom/ partnerom 2. Pored stalnog partnera imaš seksualne odnose i sa slučajnim partnerima/ drugim osobama 3. Ne želi odgovoriti 1. Seksualne odnose samo sa jednim stalnim partnerom 2. Pored stalnog partnera imaš seksualne odnose i sa drugim osobama 3. Nemam stalnog partnera, imam seksualne odnose sa više osoba 4. Ne želi odgovoriti DIO 3: Seksualni partneri

Broj 1 2 3

3.1

4

4.1

54

Pitanja i filteri

Kategorije kodiranja

1. Dob u godinama [__|__] 2. Ne znam 3. Ne želi odgovoriti Da li si u posljednjih 12 mjeseci imao/la seksualni odnos ? 1. Da 2. Ne Ako je Da, (Anketar: svakog ispitanika pitati 3 i 4) Da li je tvoj seksualni partner/partneri u posljednjih 12 mjeseci bio suprotnog spola? 1. Da 2. Ne (Anketar: Pitati oba spola) Ako je DA, da li je tvoj partner (suprotnog spola) bio: 1. Stalni partner, broj partnera: __ __ 2. Slučajni partner, broj partnera: __ __ 3. Plaćeni partner, broj partnera: __ __ 4. Ne želi odgovoriti (Anketar: moguće više odgovora, za svaku opciju navesti broj partnera koje je ispitani imao tokom posljednjih 12 mjeseci) Da li je tvoj seksualni partner/partnerka u posljednjih 12 mjeseci bio istog spola? 1. Da 2. Ne Ako je da, da li je tvoj partner (istog spola) bio: 1 Stalni partner, broj partnera: __ __ 2 Slučajni partner, broj partnera: __ __ 3 Plaćeni partner, broj partnera: __ __ 4 Ne želi odgovoriti (Anketar: moguće više odgovora, za svaku opciju navesti broj partnera koje je ispitani imao tokom posljednjih 12 mjeseci

Preskočiti na

Sa koliko godina si imao/la prvi seksualni odnos?

2→ Dio 7

2→ P4

2 Ne→ Dio 4

DIO 4: STALNI seksualni partneri Broj

Pitanja i filteri

1

Da li si u proteklih 12 mjeseci imao/la seksualni odnos sa stalnim partnerom?

1. Da 2. Ne 3. Ne želi odgovoriti

2

Ako je DA, Koliko si puta si imao/la seks sa tom osobom u posljednjih 30 dana?

1. Broj puta: __ __ 2. Ne znam 3. Ne želim odgovoriti

3

Da li ste ti i tvoj posljednji stalni seksualni partner /ka ikada imali analni seks?

1. Da 2. Ne 3. Ne želi odgovoriti

4

Koliko puta si imao/la analni seks sa posljednjim stalnim seksualnim partnerom/kom u posljednjih 12 mjeseci?

1. Broj puta: _ _ 2. Ne znam 3. Ne želi odgovoriti

5

Da li ste ti i tvoj stalni partner /ka upotrebljavali kondom prilikom posljednjeg seksualnog odnosa?

1. Da 2. Ne 3. Ne sjećam se 4. Ne želi odgovoriti

Ako je NE, zašto ti i tvoj partner/ka niste tada koristili kondom?

1. Bio je nedostupan 2. Bio je preskup 3. Partner/ka se protivio/la 4. Ne volimo kondome 5. Nismo mislili da je potrebno 6. Nismo razmišljali o tome 7. Ostalo, navesti: 8. Ne znam 9. Ne želi odgovoriti

Kako često ste ti i tvoj stalni partner/ka koristili kondom u posljednjih 12 mjeseci?

1. Svaki put 2. Često 3. Ponekad 4. Nikad 5. Ne želim odgovoriti

Gdje najčešće nabavljaš kondome?

1. Prodavnica 2. Apoteka/Ljekarna 3. Zdravstvena ustanova 4. NVO-terenski radnici 5. Prijatelj 6. Pijaca 7. Ostalo (navesti):

5.1

6

7

Kategorije kodiranja

Preskočiti na

2,3→ Dio 5

2,3→ P5

1,3,4→ P6

4,5→ Dio 5

55

DIO 5: SLUČAJNI seksualni partneri Broj

Pitanja i filteri

1

Da li si u proteklih 12 mjeseci imao/la seksualni odnos sa slučajnim partnerom?

1. Da 2. Ne 3. Ne želi odgovoriti

2

Ako je Da, Koliko si puta imao/la seks sa slučajnim partnerom /kom u posljednjih 30 dana?

1. Broj puta: __ __ 2. Ne znam 3. Ne želi odgovoriti

3

Da li ste ti i tvoj posljednji slučajni seksualni partner/ka ikada imali analni seks?

1. Da 2. Ne 3. Ne želi odgovoriti

4

Koliko puta ste imali analni seks sa slučajnim partnerom/kom u posljednjih 12 mjeseci?

1. Broj puta: _ _ 2. Ne znam 3. Ne želi odgovoriti

4.1

S koliko različitih slučajnih partnera/ki si imao/la analni odnos u proteklih 12 mjeseci?

1. Broj puta: _ _ 2. Ne znam 3. Ne želi odgovoriti

Da li ste ti i tvoj partner /ka upotrebljavali kondom prilikom posljednjeg seksa?

1. Da 2. Ne 3. Ne sjećam se 4. Ne želi odgovoriti

Ako je NE, zašto ti i tvoj partner/ka niste tada koristili kondom?

1. Bio je nedostupan 2. Bio je preskup 3. Partner/ka se protivio/la 4. Ne volimo kondome 5. Nismo mislili da je potrebno 6. Nismo razmišljali o tome 7. Ostalo, navesti: 8. Ne znam 9. Ne želi odgovoriti

Kako često ste ti i tvoj slučajni partner/ka koristili kondom u posljednjih 12 mjeseci?

1. Svaki put 2. Često 3. Ponekad 4. Nikad 5. Ne želim odgovoriti

Gdje najčešće nabavljaš kondome?

1. Prodavnica 2. Apoteka/Ljekarna 3. Zdravstvena ustanova 4. NVO-terenski radnici 5. Prijatelj 6. Pijaca 7. Ostalo (navesti):

5

5.1

6

7

56

Kategorije kodiranja

Preskočiti na

2,3→ Dio 6

2,3→ P5

1,3,4→ P6

4,5→ P6

DIO 6: PLAĆENI seksualni partneri Broj

Pitanja i filteri

1

Da li si u proteklih 12 mjeseci imao/la plaćeni seksualni odnos?

1. Da 2. Ne 3. Ne želi odgovoriti

2

Ako je Da, Koliko si puta imao/la plaćeni seks u posljednjih 30 dana?

1. Broj puta: __ __ 2. Ne sjećam se 3. Ne želim odgovoriti

2.1

S koliko različitih partnera si imao/la plaćeni seks u proteklih 12 mjeseci?

1. Broj puta: _ _ 2. Ne znam 3. Ne želi odgovoriti

3

Da li si ti i tvoj posljednji plaćeni seksualni partner/ka ikada imali analni seks?

1. Da 2. Ne 3. Ne želi odgovoriti

4

Koliko puta si imao/la analni seks sa plaćenim seksualnim partnerom/kom u posljednjih 12 mjeseci?

1. Broj puta: _ _ 2. Ne sjećam se 3. Ne želi odgovoriti

5

Da li ste ti i tvojplaćeni partner/ka upotrebljavali kondom prilikom posljednjeg plaćenog seksa?

1. Da 2. Ne 3. Ne sjećam se 4. Ne želi odgovoriti

Ako je NE, zašto ti i tvoj plaćeni partner/ka niste tada koristili kondom?

1. Bio je nedostupan 2. Bio je preskup 3. Partner/ka se protivio/la 4. Ne volimo kondome 5. Nismo mislili da je potrebno 6. Nismo razmišljali o tome 7. Ostalo, navesti: 8. Ne znam 9. Ne želi odgovoriti

Koliko često ste ti i tvoji plaćeni seksualni partneri (misli se na sve komercijalne partnere) koristili kondom u posljednjih 12 mjeseci?

1. Svaki put 2. Često 3. Ponekad 4. Nikad 5. Ne želim odgovoriti

Gdje najčešće nabavljaš kondome?

1. Prodavnica 2. Apoteka/Ljekarna 3. Zdravstvena ustanova 4. NVO-terenski radnici 5. Prijatelj 6. Pijaca 7. Ostalo (navesti):

5.1

6

7

Kategorije kodiranja

Preskočiti na

2,3→ Dio 7

2,3→ P5

1,3,4→ P6

4,5→ P7

57

DIO 7: Bolesti koje se prenose seksualnim putem Broj

Pitanja i filteri

1

Ako bi imao/la simptome spolno prenosive bolesti (iscjedak, čir, svrab, peckanje…) šta bi prvo uradio/la?

2

Da li si ikada imao/la neku bolest koja se prenosi spolnim putem (sifilis, gonoreja?

2.1

Ako je DA, posljednji put kada si imao/la neku spolno prenosivu infekciju, od koga si zatražio pomoć?

3

4

5

6

1. Da 2. Ne 3. Ne znam 4. Ne želi odgovoriti 1. Državna zdravstvena ustanova 2. Privatna zdravstvena ustanova 3. Samoinicijativno kupio lijekove 4. Liječio se kući-narodni lijekovi 5. NVO (terenski radnik) 6. Drugo (navesti):_____________ 7. Nisam tražio pomoć 8. Ne želi odgovoriti

Ako nisi tražio/la pomoć, zašto?

Da li si pri posljednjoj pojavi simptoma koristio/la neki lijek?

1. Da 2. Ne 3. Ne sjećam se

Ako si koristio/la lijek pri posljednjoj pojavi simptoma, odakle si ga dobio/la?

1. Lijek mi je propisan od doktora (dobio sam recept) 2. Dobio od narodnog ljekara 3. Dobio od člana porodice, prijatelja 4. Samoinicijativno sam kupio lijek 5. Ne sjećam se

Ako nisi koristio/la lijek propisan od doktora, zašto nisi?

1. Nisam imao para da platim lijek 2. Nisam imao gdje da uzmem/kupim lijek (nisam imao apoteku u blizini) 3. Nisam pronašao propisani lijek, nije ga bilo u apoteci 4. Nisam smatrao da mi je potreban lijek 5. Ne sjećam se

7

8

Imaš li zdravstvenu knjižicu?

Preskočiti na

1. Potražio/la savjet/pomoć/zdravstvenog radnika 2. Sam kupio/la lijek u apoteci 3. Obratio/la se u NVO-terenskom radniku 4. Potražio/la savjet/pomoć/ narodnog ljekara 5. Potražio/la pomoć prijatelja/člana porodice 6. Ostalo (navesti);_______________________

1. Nemam zdravstveno osiguranje 2. Nisam znao kome se obratiti 3. Nemam povjerenja u zdravstvene radnike 4. Nemam novaca 5. Bilo me je stid

Kada si posljednji put zatražio/la pomoć vezano za SPI od zdravstvenog radnika koliko si bio zadovoljan dobivenom uslugom?

58

Kategorije kodiranja

1. Veoma zadovoljan 2. Zadovoljan 3. Ni zadovoljan niti nezadovoljan 4. Nezadovoljan 5. Veoma nezadovoljan 6. Nisam tražio/la pomoć od zdravstvenog radnika 1. Da 2. Ne

2-4→ P8

1-6,8→ P4

2→ P6 3→ P7

DIO 8: Korištenje alkohola i droga Broj

1

Pitanja i filteri

Koliko često si tokom posljednjih 30 dana pio/la alkoholna pića? (Ank: Pročitajte naglas zaokružite jedno)

Kategorije kodiranja

Preskočiti na

1. Ne pijem alkohol 2. Nijednom 3. Rijetko 4. Često 5. Svaki dan 6. Ne želim odgovoriti

Da li si ikada probao/la drogu?

1. Da 2. Ne 3. Ne želim odgovoriti

2,3→ P4

Ako DA, da li si ikada ubrizgavao/la drogu iglom i špricom?

1. Da 2. Ne 3. Ne želim odgovoriti

2,3→ P4

3

Ako jesi, da li si ikada koristio/la tuđu, korištenu iglu?

1. DA 2. Ne 3. Ne sjećam se

4

Da li si ikada imao/la seksualne odnose pod dejstvom alkohola i/ili droge?

1. DA 2. Ne 3. Ne sjećam se

2

2.1

59

DIO 9: Znanje i stavovi vezano za HIV i AIDS Broj

Pitanja i filteri

Kategorije kodiranja

1

Da li si ikada čulo/la za HIV/AIDS (SIDU) ?

1. Da 2. Ne

2

Da li imaš blisku rodbinu ili prijatelja koji je zaražen HIV-om ili je umro od AIDS-a?

1. Da, bliskog rođaka 2. Da, bliskog prijatelja 3. Ne 4. Ne zna 5. Ne želi odgovoriti

Da li se ljudi mogu zaštiti od HIV-a pravilnom upotrebom kondoma prilikom svakog seksa? Da li se osoba može zaraziti HIV-om ako upražanjava vaginalni seks bez kondoma?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam 1. Da 2. Ne 3. Ne znam

5

Da li se osoba može zaraziti HIV-om ako upražanjava analni seks bez kondoma?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

6

Da li se osoba može zaraziti HIV-om ako upražanjava oralni seks bez kondoma?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

7

Da li se ljudi mogu zaštiti od HIV-a ako su vjerni samo jednom nezaraženom seksualnom partneru?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

8

Da li se ljudi mogu zaštiti od HIV-a ukoliko se suzdržavaju od spolnih odnosa?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

9

Da li se HIV može prenijeti sa majke na dijete u toku trudnoće i porođaja?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

10

Da li majka može prenijeti HIV na dijete u toku dojenja?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

11

Da li se osoba može zaraziti HIV-om ubodom komarca?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

12

Da li se osoba može zaraziti HIV-om korištenjem zajedničkog pribora za jelo?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

13

Da li se osoba može zaraziti HIV-om korištenjem zajedničkog toaleta?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

14

Da li se osoba može zaraziti HIV-om uzimanjem droge istim/zajedničkim priborom (korištenjem igala i šprica koje je neko već koristio)?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

15

Da li se osoba može zaraziti HIV-om korištenjem zajedničke britvice za brijanje?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

3

4

60

Preskočiti na

2→ Dio 10

16

Da li se osoba može zaraziti HIV-om korištenjem iste/zajedničke opreme za tetoviranje ili piersing?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

17

Da li misliš da osoba koja izgleda zdravo može biti zaražena HIV-om, ili bolovati od AIDS-a?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

Da li u Bosni i Hercegovini ima HIV/AIDS-a (SIDE)?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

18.

Stavovi 1

2

3.

Da li smatraš da o HIV-u znaš dovoljno te da ti ne trebaju dodatne informacije?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

Da li smatraš da je SIDA bolest samo ljudi koji često mijenjaju seksualne partnere?

1. Da 2. Ne 3. Ne znam

Da li misliš da se ti možeš zaraziti HIV-om (dobiti SIDU)?

1. Da 2. Ne 3. Ne želi odgovoriti Stigma i diskriminacija

1

Da li bi te bilo stid ako bi član tvoje porodice bio zaražen HIV-om ili bolovao od SIDE?

1. Da 2. Ne 3. Nisam siguran/na

2

Da li bi dijelio/la pribor za jelo ili hranu sa osobom za koju znaš da ima HIV ili SIDU?

1. Da 2. Ne 3. Nisam siguran/na

3

Da li bi se brinuo/njegovao-la (u svom domu) o članu svoje porodice ukoliko je zaražen HIV-om ili ima SIDU?

1. Da 2. Ne 3. Nisam siguran/na

4

Da li smatraš da osobe zaražene HIVom ( koje imaju SIDU) trebaju nastaviti obavljanje svoje djelatnosti (ići u školu, ići na posao i sl.)

1. Da 2. Ne 3. Nisam siguran/na

5

Da li smatraš da zdravstveni radnik ukoliko je zaražen virusom HIV-a može raditi sa pacijentima?

1. Da 2. Ne 3. Nisam siguran/na

6

Ako bi se član tvoje porodice zarazio HIV-om ili razbolio od AIDS, da li bi želio da to ostane tajna?

1. Da 2. Ne 3. Nisam siguran/na

7

Da li su osobe zaražene HIVom ili koje boluju od SIDE same krive za to?

1. Da 2. Ne 3. Nisam siguran/na

8

Da li smatraš da osoba koja je zaražena HIV-om ili boluje od SIDE ima sama pravo odlučiti ko o tome treba znati?

1. Da 2. Ne 3. Nisam siguran/na

61

DIO 10: Prisilni seksualni odnosi Broj

Pitanja i filteri

Kategorije kodiranja

1

Da li te je u posljednjih 12 mjeseci ijedan seksualni partner prisilio da s njim imaš seksualni odnos protiv tvoje volje?

1. Da 2. Ne 3. Ne želi odgovoriti

2

Ako je da, da li si se nekome nakon toga obratio/la?

1. Da 2. Ne 3. Ne želi odgovoriti

Preskočiti na

2,3→ Dio 11

DIO 11: Testiranje na HIV Pitanja i filteri

1

Da li znaš mjesto gdje se možeš tajno testirati na HIV? Pod tajnim se podrazumijeva da ne moraš reći kako se zoveš, i niko neće znati rezultat, ako ti to ne želiš

1. Da 2. Ne 3. Nisam siguran

2

Navedi mesto gdje se možeš besplatno i anonimno (tajno) testirati

1. Infektivna klinika (DPST) 2. NVO savjetovalište 3. Zavod /Institut za javno zdravstvo 4. Privatni laboratorij 5. Zavod/Odjel za transfuziologiju 5. Drugo (navesti):

3

Da li si se ikada testirao/la na HIV?

1. Da, jednom 2. Da, više puta 3. Ne

3→ P6

4

Jesi li se testirao na HIV u posljednjih 12 mjeseci?

1. Da 2. Ne

2→ P6

5

Ako je DA, znaš li rezultat testa Ne želim znati koji je bio rezultat tvog testa , ali da li si ti saznao rezultat svog testa?

1. Da 2. Ne

6

Želiš li se sada testirati na HIV, Hepatitis B, Hepatitis C i sifilis?

1. Da 2. Ne

Ako je Ne, zašto?

1. Strah me je igle 2. Strah me je rezultata 3. Stid me je 4 . Svi će saznati rezultat 5. Mislim da nema potrebe 6. Drugo (navesti):

7

Kategorije kodiranja

Preskočiti na

Broj

HVALA NA SARADNJI! Informirani pristanak : DA

NE

Potpis anketara:____________________________________________________________ Datum i mjesto popunjavanja upitnika:__________________________________________ Potpis terenskog koordinatora nakon kontrole upitnika:___________________________

62

2,3→ P3

1→ Testiranje

Kraj ankete

DIO 12: REZULTATI TESTIRANJA NA HIV, HCV, HBV i sifilis

Šifra ispitanika: [__]/ [__|__]/[__|__|__] Pozitivan

Negativan

Graničan

HIV

1

2

3

HCV

1

2

3

HBV

1

2

3

Sifilis

1

2

3

Samo rapid test na HIV

1

2

3

Rezultati testiranja na:

Datum popunjavanja rezultata testiranja: __________________________________________

63