Islamski Ekon Sistem-gotovo

ISLAMSKI EKONOMSKI SISTEM Predmet: Savremeni ekonomski sistemi

Prof.Dr. Fikret Dervišević Asis. Adis Muharemović

Studenti: Sabina Mujagić Edin Moranjkić Igor Pečenković Adem Omerdić

Osnovne karakteristike islamskog ekonomskog sistema Osnovni ciljevi islamskog ekonomskog sistema su: 1. Uvažavanje čovjekove pripadnosti 2. Vođenje računa o moralu 3. Insistiranje na ispunjavanju ljudskih potreba Islamski ekonomski sistem je odredio razne metode i sredstva koje je poredao redoslijedom, tako da, ako se gornji ciljevi ne ispune putem jedne od tih metoda, prelazi se na drugu. Te metode, po redosljedu, su: a) Svaki čovjek je dužan da ispuni svoje potrebe i da ne traži od drugih. ) Država je dužna obezbijediti mogućnosti za rad sposobnim ljudima. ) Kada čovjek ne bude bio u stanju da sam sebe izdržava zbog svoje nemoći ili bolesti,članovi porodice su obavezni da se brinu o njemu.

Specifičnost islamske ekonomske teorije

•

Ekonomske djelatnosti kod islamski usmjerenog čovjeka, osim ostvarelja ličnih ciljeva, zasnovane su i na Božanskom zakonu - Šerijatu.

•

Islam, kao sistem, predstavlja dobro integriranu i sveobuhvatnu cjelinu koja može riješiti osnovne čovjekove probleme.

•

Ekonomski ciljevi kao što su optimalizacija i maksimalizacija mogu biti korišteni samo ako doprinose postizanju islamskih ciljeva.

•

Islamski usmjeren čovjek mora stavljati težište i na materijalni svijet i na onaj drugi.

•

Islamska ekonomija zasnovana je na internacionalizaciji i totalnom prihvatanju islamskog sistema vrijednosti od svih članova islamske zajednice.

•

Islamska država koju bi uspostavili vjernici ima za dužnost transfromaciju svih muslimanskih članova društva u

Da li u praksi postoji islamski ekon. sistem?

Mišljenja su podijeljena u dvije kategorije: •

Tradicionalni pravnici tvrde da se islamska ekonomija, kao i svaki drugi aspekt u životu, mora izvesti iz božanskih zakona uz minimalnu slobodu mišljenja. Oni tvrde da otkako je islamski zakon propisan za sva vremena i za sva mjesta, nije bilo potrebe za njegovim podešavanjem jer rješava sve postojeće i buduće ekonomske probleme.

•

Drugu grupu čine autori koji tvrde da primarni islamski izvori ne sadrže dovoljno informacija za izradu integralnog ekonomskog sistema koji moze riješiti sve ekonomske probleme, pa se znatan dio islamske ekonomije mora zasnivati na ljudskom razumu.

Moderni islamski ekonomisti su pokušali pomiriti Šerijat sa zahtjevima savremenog razvoja. Takav pristup prebacuje težište sa božanski zasnovanih principa na interpretacije zasnovane na ljudskom razumu.

•

Četiri su uzroka nepostojanja jasnog i jedinstvenog teoretskog tumačenja islamskog ekonomskog sistema:

3) Postoje razlike u stavovima islamskih pravnika i njihovoj analiziprimarnih izvora što dovodi do različitih interpretacija istih tekstova. 5) Činjenica da u primarnim izvorima postoje čak i kontradiktorni stavovi i naredbe o nekim pitanjima vezanih za ekonomiju, kao što je npr, dozvoljeni nivo akumulacije bogatstva. 7) Ovakvo stanje i praksa otežavaju stvaranje i tumačenje univerzalnog islamskog modela. 9) Činjenica je da postoje oko četrdeset hiljada zakona, naredbi i izjava koje se pripisuju Božjem Poslaniku i koji su poznati kao Sunnet, koji pruža osnovu u kojoj se može pronaći opravdanje i za dokazivanje ispravnosti često veoma različitih ekonomskih shvatanja.

Ograničavajući elementi islamske ekonomije Za islamsku ekonomiju i ekonomski sistem karakteristične su prinude i ograničenja nametnuta od Boga ali i od čovjeka. 4. Ograničenja koja potječu iz primarnih izvora. Ove fiksne i vječite ekonomske naredbe uključuju obaveze plaćanja poreza – zekjata, zabranu lihvarenja, zgrtanja imetka, pretjerane potrošnje itd. 6. Fleksibilne naredbe koje se primjenjuju u izuzetnim slučajevima, zavisno od promjena koje nastupe u nekom vremenu (slobodno formiranje cijena na slobodnom tržištu i uvođenje državne kontrole cijena za prevazilaženje kriznih situacija). 8. Postoje ograničenja koja nameće islamski vladar, u

Islamski ekonomski sistem u odnosu na druge ekonomske sisteme

• Sve ekonomske rasprave svode se na pitanja koji ekonomski sistem može riješiti novonastale ekonomske probleme, te koji je najbolji način raspodjele bogatstava? • Socijalistički i kapitalistički režim zasniva svoj sistem na teorijama koje su uspostavljene na čisto materijalističkim temeljima, bez osvrtanja na duhovne i moralne vrijednosti. • Islam koristi kapital radi udovoljavanja prirodnim potrebama čovječanstva, a jedna od posebnih ekonomskih odrednica Islama ispoljava se kroz podizanje intelektualnog nivoa čovjeka. • Islam se suprotstavlja kapitalističkoj doktrini apsolutnog privatnog vlasništva.

•

Privatno vlasništvo je jedini faktor koji podstiče čovjeka da bez prisile radi i doprinosi razvoju društva. Islam smatra da je bogatstvo, stečeno u zakonskim okvirima, privatno i legalno bogatstvo ali uvijek pod uslovom daje ono u potpunosti odvojeno od nasilja ili neprijateljstva.

•

Islam smatra da je oduzimanje sredstava za proizvodnju iz ruku poduzetnih ljudi povreda prava pojedinaca.

•

Vlada bi, također, trebala da upravlja fabrikama i kako bi uspostavila socijalnu pravdu i očuvala ekonomske interese.

•

Ali Islamtome, ne dozvoljava zaradu Prema ekonomski sistem Islama osigurava varanjem, kamatom štetu podjednaka pravailiina privatnom i društvenom drugog. Tako će se muslimanska vlasništvu. zajednica sačuvati od negativnih posljedica koje nalazimo u kapitalizmu.

Stvaranje islamskog ekon. sistema •

Organizacija islamske ekonomije na nacionalnom nivou svodi se na dvije vrste naredbi, to su:

3. Naredbe koje proizilaze iz Šerijata – islamskog prava 4. Naredbe koje nastaju u islamskoj državi, koja pokušava da prilagodi i primjeni propisanu islamsku ekonomiju za ostvarneje svojih ekonomskih ciljeva. •

U islamskom ekonomskom sistemu zadovoljavanje čovjekovih osnovnih potreba smatra se ciljem koji islamska država mora ispuniti.

•

Islamski sistem izgrađen na strogom slovu ekonomskih zakona bio bi sličan savršeno konkutentnom tržištu i mogao bi se nazvati “mehanizmom islamskog tržišta”.

Mehanizam islamskog tržišta •

Islam prihvata tržište kao osnovni mehanizam ekonomske koordinacije.

•

Tržište kao ekonomska institucija u uslovima potpune konkurencije omogućava potrošačima da dođu do traženih roba, a proizvođačima da prodaju svoje robe i to po zajednički prihvatljivim cijenama.

•

Iako se intervencija države na tržištu dopušta može se reći da konkurencija predsavlja primarni mehanizam u islamskom ekonomskom sistemu.

•

U normalnim uslovima država ne treba da interveniše.

•

Islam se zalaže za razmjenu sa velikim brojem učesnika na tržištu gdje niko ne može kontrolisati cijene.

•

Islamsko tržište se odlikuje slobodom informisanja.

•

Socio-ekonomski slojevito društvo, sa razlikama u dohodku nije u sukobu sa islamskim principima.

Islamsko Planiranje •

Primarni izvori Islama na više mjesta označavaju slobodno tržište kao arbitra između proizvođača i potrošača što dokazuje da se Islamska ekonomija može izvesti iz Šerijata.

•

Primarni izvori Islama sadrže brojne poruke da islamska zajednica (Ummet) mora obezbjediti osnovne potrebe svojih članova .

•

Islamski teoretičari su saglasni u tome da je bitna karakteristika Islama briga za socijalnu pravdu.

•

Definicija legitimnih osnovnih potreba nameće određene probleme.

•

Poznati islamski teoretičar Ibn Hazm navodi da osnovne potrebe pojedinca obuhvataju: 1.) dovoljno hrane da održava tijelo u dobrom zdravlju i snazi

•

Obavezne uplate za izdržavanje siromaha podijeljene su u dvije kategorije obaveznih davanja,kao što su hums i zekjat , dobrovoljno davanja koja čini svaki dobrotvorni iznos dat iznad neophodnog iznosa . Davanje za siromašne ili zekjat iznosi 2,5 % od ušteđevine,dohotka i sredstava svakog muslimana i plaća se islamskoj državnoj blagajni radi pomoći siromašnim. „Hums“ pored od jedne petine koji se plaća na dohodak iz privatnog vlasništva nad prirodnim bogastvima i rudnicima prikuplja se u šiitsku državnu blagajnu i troši na rodbinu,siromahe, siročad i putnike-namjernike.

•

Sve dok se osnovne potrebe ne zadovolje i dok je njihovo osiguranje prihvaćeno kao prioritetni cilj sistema,proizvodnja u islamskoj ekonomiji bi se morala zasnivati na efektivnoj ponudi a ne na efektivnoj potražnji

•

Mehanizam plana, radi zadovoljenja osnovnih potreba ,jači je u društvima sa niskom stopom rasta kapitala,niskom stopom dohotka po glavi stanovnika i deformisanim odnosima u raspodjeli dohotka.

•

U takvoj ekonomiji :

1) Stepen i sastav proizvodnje i potrošnje bit će pod kontrolom islamskog društva. 2) Svim građanima ,bez obzira na njihove sposobnosti da zarađuju bit će garantirana umjerena stopa dohotka. 3) Moguće stope rasta bit će određene na granici koja bi osigurala pravilnu raspoedjlu dohotka. 4) Dohodak će biti psolutno izjednačen. 5) Raspodjela sredstava će biti ujednačena. 6) Eksploatacija će biti svedena na minimum stavljanjem učešća radne snage u funkciju ukupne dobiti u cijeloj industriji. Može se tvrditi da je prema Šerijatu mehanizam islamskog

Islamski ekonomski sistem„plantržište“ •

Ova treća varijanta islamskog ekonomskog mehanizma može se izvesti iz Šerijata na osnovu stava o ekonomskom razvoju. U početnim fazama razvoja,uz niske stope akumulacije kapitala i neujednačenu raspodjelu dohotka ,mehanizam tržišta bi oskudne resurse usmjeravao u luxuzne robe koje traže bogati ,ostavljajući neispunjene osnove , potrebe siromašnih stanovnika.

•

Mehanizam islamskog planiranja a zatim tržišta ,u početku ima cilj da obezbjedi svakome snabdjevanje prema osnovnim potrebama, bez obzira da li je to zarađeno ili nije, što bi imalo kao rezultat određenu ujednačenost dohotka i potrošnje. Nakon ispunjenja potreba, Kad društvo bude moglo proizvesti dovoljno da može podmiriti osnovne potrebe za svakoga , mehanizam islamskog planiranja i tržišta bi vršio raspodjelu prema sposobnostima u proizvodnji i vlasništvu nad sredstvima sa narastanjem nejednakosti u dohotku i potrošnji .

Svojina • Nijedna karakteristika islamskog ekonomskog sistema ne izaziva veće jedinstvo stavova među islamskim pravnicima od definicije prava svojine. U Kurànu postoje brojni dijelovi koji pozivaju na činjenicu da je Bog dž.š. jedini vlasnik svih stvari na nebu i Zemlji. Islamsko shvatanje vlasništva zasnovano je na Božijem ,apsolutnom pravu posjedovanja svega što je na Zemlji. Bog je kao neograničeni vlasnik čovjeka postavio za svog namjesnika i povjerio mu posjede na Zemlji.

ISLAMSKA MAKROEKONOMIJA •

Makroekonomski model islamskog ekonomskog sistema ne postoji jedinstven, sveobuhvatan ili idealan sistem.

•

Postoje mnoge mogućnosti objedinjavanja niza kuranskih ajeta i Poslanikove prakse i izjava pojedinih teoretičara da se dođe do islamske ekonomije. Zato je potrebno predstaviti najvažnije islamske ekonomske institucije i njihovu ulogu u određivanju ekonomskog ponašanja učesnika u ekonomskom procesu kako bi se stekla bar osnovna predstava o specifičnim osobinama islamskog ekonomskog sistema.

Financijska sredstva •

U modernom kontekstu, islamska ekonomija može imati dva tipa financijskih sredstava:

a) Ona čiji se povrat zvanično ne može zahtijevati b) Ona čiji može. Prvi obuhvata novac, državne obveznice i lične kredite. Bankovni ulozi koji se mogu investirati u sheme podjele dobiti, privatne obaveznice i vrijedonosni papiri koji omogućavaju učešće u dobiti po osnovu nekog legitimnog posla ili trgovine i obične dionice prodate na tržištu akcija su financijska sredstva koja se vraćaju. Ulaganja u banku se razlikuju od običnih dionica po tome što se na njih uvijek dobiva fiksna proporcija dobiti ili gubitka, dok su dividende na dionice diskrecione.

Komercijalno bankarstvo • •

•

•

•

Zabrana kamata utiče na operacije konvencionalnih financijskih institucija u islamskoj ekonomiji. Ova zabrana ne eliminiše ulogu banaka kao financijskih posrednika. U bankarstvu bez kamata banke mogu obrađivati dva tipa uloga: 1. tekuće račune 2. neinvesticione štedne račune 3.investicione račune. Tekući računi ne donose prinos, ali se na neinvesticione štedne račune može ili dobiti određena naknada u gotovini od dobiti banke na kraju financijske godine ili na njih banka može odobriti neke privilegije. Postoje razlike u mišljenju između pet škola islamskog zakonodavstva o prirodi, uslovima i rokovima tih aranžmana. Postoji i saglasnost da to treba zasnivati na podjeli dobiti/gubitka pod zajednički dogovorenim uslovima. U

•

U bankarstvu bez kamata banka posluje kao posrednik između finansijera i korisnika finansijskih sredstava.

•

Dobit banke predstavlja razliku između iznosa koji banka prima od preduzetnika korisnika finansijskih sredstava i iznosa koji ona daje štedišama.

•

Obzirom na poteškoće njihove primjene u čistom obliku, povoljnije su druge metode koje „nemaju“ kamate: 6. manipulativni troškovi 7. indeksacija bankovnih uloga i avansa 8. davanje u zakup (lizing) 9. licitiranje investicija 10.kupovine na otplatu i finansiranje na osnovu normalne stope prinosa •

Šerijat ako se posmatra sa tradicionalnog stanovišta, ne pravi razliku između novčanih transakcija.

•

Mnogi islamski ekonomisti vjeruju da će takav sistem izvršiti unutrašnju sabotažu beskamatnog bankarstva, uprkos njegovoj usklađenosti sa Šerijatom.

Tršište dionicama •

Tržište dionica je neophodno ne samo za neinstitucijske investitore, dioničare, vlasnike dionica nego i za banke.

•

Jedno stanovište je da Islam zabranjuje prodaju stvari koje nisu nečija svojina i transakcije koje imaju elemenat špekulacije.

•

Bez obzira na to, islamska pravna nauka smatra naplatu nakon isporuke dozvoljenom. Naplata nakon isporuke je trgovački aranžman koji dozvoljava kupovinu robe po unaprijed dogovorenoj cijeni, i budući da je to špekulativno, ovaj aranžman treba koristiti obazrivo.

•

Glavni problem koji se odnosi na tržištu dionica je to što se savjetuje da na tržištu dionica ne bude špekulacija, a da berzanska cijena održava samo ekonomske uslove kojima je podložna buduća zarada preduzeća.

•

Na idealnom islamskom tržištu dionica, transakcije vlasništva nad dionicama bi se mogle vršiti javno tako da bi cijene mogle fluktuirati oko nivoa prvobitnih uloga.

Centralno bankarstvo •

Centralna banka, kao neprofitna institucija izvršava monetarnu politiku kontrolom novčanih i kreditnih tokova, posluje kao državna banka.

•

Njeni glavni instrumenti na bazi kojih posluje su: utvrđivanje potrebnog odnosa banke prema ulozima; plafoni ukupnog kredita u operacijama posuđivanja i ulaganja; selektivna kreditna politika; moralno uvjeravanje.

•

Funkcija centralne banke kao posuđivača se u krajnjoj instanci može zamjeniti jednim novim sistemom pomoći koji se zasniva na aranžmanima podjele dobiti ili drugim instrumentima dozvoljenim po Šerijatu.

•

U pogledu makroekonomskog rasta tvrdi se da ukidanje kamata i uvođenje zekjata može dati stimulkaciju za rast.

•

Islam ne bi dopustio kapitalistima da primaju fiksni prinos, bez rizika, koji se naziva kamatom, a preduzetnik ne bi snosio sve rizike i sve gubitke.