Irska - Sem.docx

SADRŽAJ UVOD....................................................................................................................................1 1. IRSKA.............................................................................................................................2 2. SIMBOLI IRSKE............................................................................................................4 2.1. Djetelina..................................................................................................................4 2.2. Harfa........................................................................................................................5 2.3. Claddagh prsten.......................................................................................................5 3. DAN SV. PATRIKA.......................................................................................................6 4. TURISTIČKA ODREDIŠTA.........................................................................................7 4.1. Staza divova (Giant's Causeway)............................................................................7 4.2. Burren......................................................................................................................8 4.3. Utvrda Rock of Cashel............................................................................................9 4.4. Newgrange............................................................................................................10 4.5. Skelling.................................................................................................................12 4.6. Mayo- Galway.......................................................................................................13

ZAKLJUČAK.....................................................................................................................15 LITERATURA....................................................................................................................16 WEB IZVORI.....................................................................................................................17 POPIS SLIKA.....................................................................................................................18

1

UVOD

Tema ovog seminarskog rada je Irska kao turistička destinacija te ćemo u njemu obraditi neke od glavnih turističkih odredišta u toj zemlji kao što su Staza divova, utvrda Rock of Cashel, otok Skelling, vapnenačka visoravan Burren te njihov položaj, značaj za samu državu i posebnosti koje ih odlikuju. Također ćemo se osvrnuti i na neke od glavnih simbola te zemlje po kojima se diljem svijeta može lako prepoznati o kojoj je zemlji riječ.Dotaknuti ćemo se i Dana Sv. Patrika koji je svetac zaštitnik Irske te samog značaja toga dana za turizam u glavnom gradu Irske ali i cijele države te odlukama vlade republike Irske kojima žele povećati posjećenost ove države. Opisati ćemo i povezanost djeteline kao zaštitnoga znaka te zemlje sa Sv. Patrikom i njegovim obraćanjem Iraca na kršćanstvo.

1

1. IRSKA

Republika Irska ima površinu od 70 284 km2, čime zauzima 5/6 otoka, dok preostala 1/5 pripada Sjevernoj Irskoj. Administrativno je podijeljena na četiri provincije (Connacht, Leinster, Munster i dio Ulstera) i na 26 okruga. Na geliku (engl. Gaelic, stari keltski jezik) Irska se naziva Éire (izgovara se AIR uh), pjesnici su je nazivali Erin, a često ju se naziva i Smaragdni otok. Prema posljednjem popisu iz 2002. godine Irska je imala 3,9 milijuna stanovnika, od čega je skoro 60% živjelo u urbanim područjima. Glavni grad Dublin (koji se na geliku naziva Baile Átha Cliath) ima oko pola milijuna stanovnika, a njegova urbana aglomeracija nešto preko milijun stanovnika. Drugi grad po veličini je Cork sa 123 000 stanovnika, odnosno 128 000 stanovnika (aglomeracija). Stanovnici su većinom potomci Kelta, koji su se ovdje počeli naseljavati oko 400. g. pr. Kr. Irska ima jako dugu i burnu povijest, ali neki od najznačajnijih događaja su pripojenje Velikoj Britaniji 1800. godine te osamostaljenje 1922. godine, do kojeg je došlo nakon brojnih pobuna. Najveći politički problem Irske u suvremenom razdoblju i dalje je spor oko Sjeverne Irske. (Natek, 2003)

Slika 1.: Dublin

Izvor: http://www.geografija.hr/storage/geografija/upload/galerija/images/external/Dublin-1.jpg (15. siječanj 2013.)

2

Današnji broj stanovnika iznosi tek 2/3 ukupnog broja stanovnika koji je ova zemlja imala početkom 1840-ih. Presudan utjecaj na demografski razvoj Irske imala je Velika glad koja je harala od 1845. do 1851. godine, a do koje je došlo zbog slabog uroda krumpira, najznačajnije prehrambene namirnice. Računa se da je od gladi umrlo oko milijun stanovnika, a ovakve prilike još su dodatno ubrzale već započeti trend iseljavanja, pa se tako u sljedećih 20 godina iselilo oko milijun stanovnika, uglavnom u SAD. U razdoblju između 1820. i 1943. godine u SAD se iselilo oko 4,5 milijuna Iraca. Također je zanimljivo napomenuti da je od ukupnog broja stanovnika SAD-a 1850. godine, njih više od 50% bilo rođeno u Irskoj. Irska dijaspora u SAD-u je i danas jedna od najvećih. Prema podacima Statističkog ureda SAD-a 1990. godine oko

22

milijuna

stanovnika

te

države

bilo

je

irskog

podrijetla.

Međutim, u posljednjih petnaestak godina, situacija u Irskoj značajno se promijenila. Naime, iz jedne tipične emigracijske zemlje, Irska je danas postala imigracijska zemlja zahvaljujući svom ubrzanom gospodarskom razvoju u posljednjih petnaestak godina. (Natek, 2003)

Irska je tradicionalno bila poljoprivredna zemlja međutim, sredinom 1950-ih dolazi do snažnijeg razvoja industrije. Udio industrijskih proizvoda u ukupnom izvozu je veći od 80%. Posebno značajan razvoj posljednjih godina zabilježila je industrija visoke tehnologije (prvenstveno elektronička industrija), koja u izvozu sudjeluje s više od 25%. Najnoviji podaci govore da 83% porasta ukupne bruto proizvodnje čine tri sektora: proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda; izdavačka djelatnost, tiskanje i reprodukcija tiskanih medija te proizvodnja elektroničke i optičke opreme. (Natek, 2003) Iz godine u godinu pozitivna vanjskotrgovinska bilanca se povećava, tako da je s 2 milijuna eura 1990. godina porasla na 38 milijuna 2002. godine. Prema podacima irskog statističkog ureda, BDP 2002. godine iznosio je nešto manje od 130 milijuna eura, odnosno 33 000 eura po stanovniku. U usporedbi s 1999. godinom BNP porastao je za 45%, odnosno za 35% po stanovniku! U ukupnom bruto domaćem proizvodu najmanji udio ima poljoprivreda (oko 7%), zatim industrijski sektor (oko 35%), dok najveći udio ima uslužni sektor (preko 60%), koji ujedno i zapošljava većinu radne snage. Snažan razvoj unutar tercijarnog sektora bilježe turizam (nešto preko 6 milijuna turista i zarada od 4 milijuna eura 2002. godine) i financije. Stopa nezaposlenosti kreće se oko 5%. Prema navedenim podacima vidljivo je da je ova nekoć slabo razvijena zemlja danas postala jedna od razvijenijih europskih zemalja. (Natek, 2003) 3

2. SIMBOLI IRSKE Slika 2.: Djetelina, simbol Irske

Izvor: http://www.virtualvisitordublin.com/wp-content/uploads/2012/06/Shamrock-Ireland.jpg (15. Veljače 2013.)

2.1.Djetelina Nezvanični simbol i prva asocijacija na Irsku je djetelina sa tri lista. U engleskom jeziku postoji poseban naziv za irsku djetelinu, „shamrock“, dok su sve ostale djeteline „clover“. Riječ „shamrock“ potiče iz staroirskog, točnije od riječi „seamrog“ što znači „ljetna biljka“. U antička vremena djetelini su se pripisivala magijska svojstva. Također, smatralo se da broj 3 donosi sreću, i tako je nastalo vjerovanje da posjedovanje djeteline donosi sreću. Kada se djetelina uspravi, navodno najavljuje oluju, a ispod nje se, kažu stari, tada može naći sakrivena zmija. Ovo je vjerovanje vrlo, vrlo staro, jer u Irskoj već stoljećima nema zmija niti guštera. (Graovac, 2004.) Sveti Patrik se, tokom svoje misije pokrštavanja irskog otoka, našao pred zadatkom kako da starosjedeocima objasni koncept trojstva, te je radi ilustracije posegao za onime čega u Irskoj ima na svakom koraku – na primjeru trolisne djeteline objasnio je osnovu kršćanske vjere, jedinstvo Oca, Sina i Svetoga Duha. Novijeg je datuma vjerovanje da je, zapravo, četvorolisna djetelina ta koja donosi sreću i blagostanje; činilo se prirodnijim da sreću donosi nešto što se rjeđe pronalazi, pa su Irci došli do zaključka da tri lista djeteline predstavljaju ljubav, veru i nadu, a da je Bog četvrti list dodao za sreću. (Graovac, 2004.)

4

2.2.Harfa Irci su za svoj nacionalni simbol izabrali harfu ili Cláirseach. Ovaj znak se može vidjeti svuda, od grba do Guinnessa. Kako je glazba jedna od najčarobnijih stvari koje krase Irsku, ni ne čudi to što su svoj nacionalni identitet odlučili predstaviti muzičkim instrumentom. Danas se euro u Irskoj kuje sa znakom harfe, a zanimljiv je podatak da se prvi novac sa ovim simbolom kovao još u 16. stoljeću, za vreme kralja Henrija VIII. (Graovac, 2004.) Harfa koja je poslužila kao inspiracija za moderni grb Irske čuva se danas u biblioteci college-a Trinity u Dublinu, a legenda kaže da je to harfa ni manje ni više nego samog Brian Boru-a. Procjenjuje se da datira još iz ranog srednjeg vijeka i da je napravljena najvjerojatnije u Škotskoj. Pored ove, u Škotskoj se čuvaju još dvije harfe iz istog perioda i sličnog porijekla (Queen Mary i Lamont harfa). Replika Trinity harfe je izradjena za Arthura Guinnessa i danas stoji izložena u Guinness Storehouse muzeju u Dublinu. Guinness je za potrebe svog loga harfu okrenuo i tako je nastao simbol kome se obraduje svaki pravi pivopija. (Graovac, 2004.)

2.3.Claddagh prsten Claddagh spada u red tzv. „fede“ prstenova koji porijeklo vuku još iz doba starog Rima, kada je gest stezanja ruke predstavljao formalno zaključivanje nekog ugovora. Najtipičnije fede prstenje su burme i zaručničko prstenje. Claddagh prsten je prvi put iskovan u istoimenom ribarskom naselju nedaleko od grada Galway, negde tokom 18. stoljeća. U početku je Claddagh bio simbol tzv. ribarskih kraljeva Galwaya čiji je moto bio „U ljubavi i prijateljstvu vladajmo“. (Graovac, 2004.) Legenda kaže da je grupu mladića koji su lovili ribu presrela i zarobila gusarska galija, te su bili odvedeni i prodani u roblje. Najmlađi od njih, Richard, svakog je dana iz rudnika u kome je robovao krao po zrno zlata i nakon nekoliko godina od sakupljenih listića iskovao je prsten za koji se kaže da je izgledao kao današnji claddagh prstenovi. Prsten je, naravno, namijenio svojoj dragoj koja ga je vijerno čekala dok se iz ropstva nije vratio u Irsku. Tradicionalno, claddagh čine dvije ruke koje se spajaju i simboliziraju prijateljstvo. Izmđju njih je srce koje simbolizira ljubav, a iznad je najčešće kruna, simbol vijernosti. Postoji i takozvani Fenijanski Claddagh, koji nema krunu. (Graovac, 2004.)

5

3. DAN SV. PATRIKA

17 ožujka poznat je širom svijeta kao Dan Sv Patricka, sveca zaštitnika Irske, a slavi se, osim u Irskoj, i u drugim dijelovima svijeta. Sv Patrick rođen je krajem 4. st., ali ne zna se točno gdje; neke od pretpostavki su da je rođen u Walesu, Škotskoj ili možda čak Francuskoj. Prema nekim izvorima, pravo ime mu je bilo Succat, a prema drugima zvao se Maewyn. Kad je imao šesnaest godina otet je i odveden u Irsku, gdje je radio kao pastir. Nakon šest godina zatočeništva uspio je pobjeći i otići u Francusku, gdje je postao svećenik. Budući da su Irci tada bili poganski narod, Sv. Patrick se oko 432. g. ponovno vratio u Irsku kao misionar i počeo širiti kršćanstvo. Putujući po Irskoj otvarao je crkve i škole i propovjedao kršćanstvo. (Graovac, 2004.) Prema predaji, Sv. Patrick je koristio djetelinu s tri lista (shamrock) da bi poganskom stanovništvu objasnio Sveto trojstvo i u spomen na to djetelina je postala nacionalni simbol Irske. Uz njega se također veže i legenda da je protjerao zmije iz Irske međutim, izvjesno je da u Irskoj nikad nije ni bilo zmija, već da to protjerivanje ima simboličko značenje, jer zmije su bile poganski simbol te su Irci na taj način, prihvaćajući kršćanstvo, odbacili poganske običaje i tradiciju. Umro je 17. ožujka oko 460. godine, nakon čega su njegovi sljedbenici slavili taj dan u njegovu čast noseći djetelinu. Kako su se Irci iseljavali iz Irske, tako su sa sobom ponijeli tradiciju štovanja Sv. Patricka. Prva proslava Dana Sv. Patricka u SAD-u održana je u Bostonu 1737. Na taj dan organiziraju se velike parade i svečanosti, a osim u Dublinu, najveća parada održava se u New Yorku. (Graovac, 2004.) Slika 3.: Proslava dana Sv. Patrika na ulicama Dublina

Izvor: http://www.runawayjane.com/wp-content/uploads/2012/02/dublin-parade.jpg (15. siječanj 2013.)

6

4. TURISTIČKA ODREDIŠTA

4.1.Staza divova (Giant's Causeway) Giant's Causeway nalazi se u Antrimu na sjeverozapadnoj obali Sjeverne Irske, oko tri milje (4,8 km) sjeveroistočno od grada Bushmills. U slučaju Giant’s Causewaya priroda je na spektakularan način pokazala svoju matematičku genijalnost i stvorila desetke tisuća višestranih stupova koji su nabijeni zajedno poput mnoštva divovskih šesterokutnih olovaka. S udaljenosti ovaj predio izgleda kao tek jedan od dijelova čarobne obale grofovije Antrim, ali oko vam iznenada zastane na neobično kockastom rtu. (Pepeonik, 2005.) Rt se pruža od podnožja klifova i polako se spušta u more. Ovaj izvanredni hir prirode potječe od prije 60 milijuna godina. Sjevernoamerički i europski kontinet, koji su nekoć bili povezani, počeli su se odvajati. Između njih se otvorio Atlanski ocean i polako se proširio iz središnjeg vulkanskog jarka na dnu oceana. Područja od lave u Irskoj i Škotskoj stvorena su na tom jarku kad su kontinenti krenuli na svoje polagano putovanje. Bazalni stupovi Giant’s Causewaya imaju prosječan promjer 460 mm, a visina im se kreće od jednog do dva metra. Causeway je na najširem mjestu širok oko 180 m, proteže se 150 m u more, a sastoji se od oko 40000 stupova. Tijekom proteklih tisućljeća erozija uzokovana ledenjacima u vrijeme ledenog doba i neumorno udaranje atlantskih valova oblikovali su Giant’s Causeway do njegova današnjeg izgleda. (Pepeonik, 2005.) Slika 4.: Giant's Causeway

Izvor: http://www.great-britain.co.uk/world-heritage/giants-causeway/giants-causeway-7.jpg (16. siječanj 2013.)

7

4.2.Burren Riječ Burren dolazi od boireann što na gelskom znači ”krševita zemlja”. To je prikladno ime za ovu ogromnu vapnenačku visoravan u sjeverozapadnom dijelu grofovije Clare. Tijekom 1640-ih Cromwellov je geodet opisao Burren kao ”divlju zemlju, na kojoj nema niti dovoljno vode da bi se čovjek utopio, niti stabla na koje bi se objesio niti zemlje da bi ga se pokopalo.” Iako u ovom pustom području rastu samo rijetka stabla, kraj obiluje drugim biljkama. Burren je jedinstven botanički okoliš u kojem jedne pored drugih rastu, inače u Irskoj rijetke, mediteranske i alpske biljke. Od svibnja do kolovoza, nevjerojatan broj raznolikog cvijeća ispunjava bojom ovaj, inače bezbojan krajobraz. (UNESCO, 2010.) Te biljke najobilnije rastu oko plitkih jezera i pašnjaka, ali ih ima i u pukotinama između vapnenačkih ploča koje su najupečatljivija geološka značajka te krševite visoravni. U južnom dijelu Burrena vapnenac se povlači pred crnim škriljevcem i pješčenjakom koji oblikuju upečatljive Moherske hridi. (UNESCO, 2010.) Mullaghmore na jugoistoku je jedan od izrazito divljih kutaka visoravni s visinom od 191 m, a tu su i neke najljepše vapnenačke ploče tog područja. Dobro mjesto za početak obilaska pristupačnih dijelova Burrena su Moherske hridi. Kratkom vožnjom prema sjeveru stiže se do Doolina, u blizini luke za Aransko otočje. Ovo selo razasuto na više strana poznato je po tradicijskoj glazbi; pub Gus O’Connor’s središte je okupljanja lokalnih ljubitelja glazbe. Obalna cesta od Doolina prema sjeveru vodi do samotnog vapnenačkog izdanka kod rta Black, a put prema unutrašnjosti do Lisdoonvarne. Grad se razvio u viktorijansko vrijeme kao lječilište, ali danas je najpoznatiji po svojim šarenim pubovima i po festivalu ugovaranja brakova. (UNESCO, 2010.) Na sjevernoj strani duž ceste N67 leži Ballyvaughan, ribarsko selo prošarano kućicama prekrivenima crijepom od škriljevca. Selo je ljeti puno turista. Iz njega se lako stiže do brojnih lokalnih znamenitosti. Obližnji Bishop’s Quarter ima zaklonjenu plažu s prekrasnim pogledom preko lagune prema zaljevu Galway. Na jugu je špilja Aillwee, jedna od tisuću na Burrenu. Od svih njih jedino je ona otvorena za javnost. Sastoji se od tunela nakon kojeg se otvara cijeli niz špilja. U prvoj, poznatoj kao Bear Haven, još se vide tragovi medvjeda koji su ovdje spavali zimski san. Krajolik je prošaran ruševinama utvrda i dvoraca, a tu su i brojne pretpovijesne lokacije. (UNESCO, 2010.)

8

Zapadno od špilje Aillwee je kamena utvrda Cahermore čija veža ima nadvratnik. Na južnoj strani je Gleninsheen Wedge Tomb, grobnica na kojoj se vide tragovi prelaska iz kultura kamenog doba u kulture brončanoga. (UNESCO, 2010.) U blizini se nalazi poznatiji Poulnabrone dolmen, dojmljiva grobnica nastala između 2500 i 2000 g.pr.K. Dalje na jug put vodi do sablasnih ostataka dvorca Leamaneagh, palače iz 17.st. koja se sastoji od bivše kuće-tornja koju je izgradila obitelj O’Brien. Na južnom rubu Burrena je Kilfenora, katolička biskupija koja, hirom povijesti, za svoga biskupa ima papu. U skromnoj seoskoj katedrali, jednoj od brojnih crkvi iz 12.st. na Burrenu, iznad prostora oko oltara nema krova nego su tu kapiteli. Kilfenora je pak poznatija po svojim keltskim križevima: njih nekoliko nalazi se na groblju. Najbolje je očuvan Doorty. Odmah pored je obnovljeni centar Burren u kojem je izvrsna višedimenzionalna izložba s informacijama o geologiji i fauni tog područja kao i ljudskom utjecaju na krajolik. (UNESCO, 2010.)

4.3.Utvrda Rock of Cashel Utvrda Rock of Cashel nešto je što će svim stanovnicima Tipperarya, kao i onima u tuđini, zauvijek ostati u sjećanju. Veličanstvena arhitektura njenih građevina ocrtava živopisnu povijest ove utvrde koja godišnje privuče i do 250 000 posjetitelja. U prošlosti su je međutim uglavnom pohodili kraljevi, biskupi, vojnici i hodočasnici. Utvrda se sastoji od pet građevina. Okrugli toranj je najstarija od njih te datira iz ranog 12. stoljeća. Iz istog je perioda i istaknuta romanička kapela nazvana po kralju Cormacu, dok je gradnja najveće građevine, katedrale, započeta 1290-ih godina. (UNESCO, 2010.) Nadbiskup Richard O’Hedian je u 15. stoljeću sagradio župnikov kor u kojem je bio smješten zbor, podignuo je bedeme te izgradio palaču koja se naslanja na brod katedrale. Godinama je katedrala bila poprište krvoprolića i nasilja. Gearóid Mór Fitzgerald ju je 1491. spalio, a upravo su u njoj 1647. ljudi tražili utočište od “Murrough of the Burningsa”. Ipak, nisu se uspjeli spasiti, a sam je Inchiquin (Murrough O’Brien, prvi vojvoda od Inchiquina, odnosno, Murrough of the Burnings) tvrdio da je njegov napad preživjela samo jedna osoba koja je ubrzo umrla od zadobivenih ozljeda. (UNESCO, 2010.)

9

Mjesto zbora u katedrali posljednje je počivalište nadbiskupa Millera McGartha, poznatog u povijesti kao “podlac iz Cashela”. Nadimak je dobio jer se sa katoličanstva preobratio na protestantizam (kasnije vjerojatno i obrnuto), a njegov nadgrobni spomenik nosi mudro upozorenje “Nek’ onaj koji stoji pazi da ne padne”. (UNESCO, 2010.) Utvrda je uvijek bila središte svečanosti, kako u današnje tako i u povijesno doba. Proslava u povodu stote godišnjice emancipacije Katoličke crkve održana je 1929. godine povodom koje je održana misa, prva na Utvrdi nakon 300 godina. Čuveni glas grofa Johna McCormaka bio je među onima koji su pjesmom odzvanjali zidinama Utvrde. Relativno nedavno, 1996., katedrala je bila domaćin Suzanni Murphy, Finbaru Wrightu i Irskom komornom orkestru. (UNESCO, 2010.)

4.4.Newgrange Newgrange je smješten na obalama rijeke Boyne, nekoliko milja uskim seoskim putevima od grada Drogheda u Republici Irskoj. Premda je malo poznat izvan Irske, Newgrange ima posebno značenje. Megalitni grobovi Newgrangea u Irskoj stari su više od 5000 godina, što znači da su stariji i od Egipatskih piramida, pa čak i od dolaska Kelta u Irsku. Kao što to često biva u slučaju drevnih spomenika, od njih je do danas ostalo jako malo da bi nam dalo odgovor na pitanje o svrsi njihove gradnje. Istovremeno ta divna nekropola iz kamenog doba izvor je nagađanja i čuđenja diljem svijeta. Prema poganskoj predaji Newgrange je bio prebivalište Aengusa, moćnog boga ljubavi. Mjesto se također povezuje sa mističnom rasom božice Danue poznate i kao Tuatha De Dannan. (UNESCO, 2010.) Prema lokalnom praznovjerju, ti pogani, koji su voljeli prirodu, dio svog duha ostavili su u krajobrazu, a smatra se i da je Cuchulain, legendarni heroj keltskih ratnika, bio začet u Newgrangeu. Grobnica Newgrangea smatra se i posljednjim počivalištem kraljeva Tara. Newgrange je velika grobnica koju je moguće i iznutra posjetiti. Uzak i nizak hodnik dug 19 m vodi do prostorije s plafonom visokim 6 m. Moguće je da se Newgrange koristio u astronomske svrhe. Za vrijeme zimskog solsticija od 19. do 23. prosinca ovdje se održava prava igra svjetla – u zoru se zraka sunca probije kroz ulaz i hodnikom dođe de prostorije koju osvjetljava točno 17 minuta. (UNESCO, 2010.)

10

Svaki posjetitelj može sudjelovati u nagradnoj lutriji u kojoj može osvojiti besplatni ponovni posjet za vrijeme zimskog solsticija. Međutim, šansa da nagradu stvarno i dobiješ poprilično je mala: 2005. god. je u ovoj lutriji sudjelovalo preko 27000 ljudi od kojih je bilo samo 50 dobitnika. (UNESCO, 2010.) Kod gradnje ovih grobova koristio se kremen, koji je bio prilično nedostupan materijal što svjedoči o žaru i velikoj posvećenosti gradnji ovih grobova. Pretpostavlja se da je za gradnju spomenika trebalo 300 radnika kojima je za završetak radova trebalo više od 20 godina. Na Newgrangeu, za vrijeme zimskog solsticija, ranojutarnje sunce probijalo se kroz kratki uski prolaz na krovu izravno u središte pogrebne sobe, osvjetljavajući kamenoreze za koje se pretpostavlja da predstavljaju Sunce i Mjesec. Slični učinci se mogu naći i u Stonehengeu, piramidama naroda Maja i Azteka te u piramidi egipatskog kralja Keopsa, u kojoj čudna zraka svjetlosti ulazi u grobnicu u vrijeme solsticija. Postoji pretpostavka da je ta zraka trebala omogućiti kralju da se uzdigne na nebo. (UNESCO, 2010.) Slika 5.: Newgrange

Izvor: http://www.lynotttours.com/images/newgrange.jpg (16. siječanj 2013.)

Neobično je što se takve sličnosti pronađene u geografski odvojenim kulturama. Postavlja se pitanje radi li se o prirodnoj sklonosti ljudi da otkrivaju značenja u kretanju zvijezda i u ciklusima planeta? Svakako, znanje koje su te kulture posjedovale daleko je ispred njihova vremena. Ta otvorena pitanja nam ostavljaju ili vječno traganje za odgovorima ili jednostavno možemo neka pitanja ostaviti otvorena i diviti se vještini tih kultura. (UNESCO, 2010.) 11

4.5.Skellig Skellig Michael (irski Sceilig Mhichíl za “Mihovilova stijena”), poznat i kao veliki Skellig.

Nalazi

se

oko

12

km

od

obale

pokrajine

Kerry u

jugozapadnoj

Irskoj. Negostoljubiva stijena izranja iz Atlantika i prostire se na površini od 17 ha. Visoko na grebenu, na 218 metara nadmorske visine, smjestio se izoliran ranokršćanski samostan do kojega vode izvanredne stube stare 1000 godina. Redovnici su se u osamu Skelliga povukli u 6.st. izgradivši niz od šest ćelija u obliku košnice (clochán) s konzolama i dvije privatne kapelice u obliku čamca. Ove strukture izgrađene od gromače još uvijek stoje unatoč olujama koje su ih stoljećima nemilosrdno šibale. Redovnici su u potpunosti bili samodostatni, razmjenjujući jaja, perje i meso za žitarice, oruđe i životinjske kože brodovima u prolazu. Kože su im trebale za izradu pergamenata na koje su prepisivali svete rukopise. Na ovom su pustom otoku ostali do 12.st., kada su se povukli u augustinski samostan na kopnu. (UNESCO, 2010.) Danas na Skellig Michaelu žive jedino tisuće morskih ptica koje na njegovim visokim liticama savijaju gnijezda. Zajedno sa susjednim otokom, Malim Skelligom, Skellig Michael je važan rezrevat prirode gdje se gnijezde mnoge morske ptice kao što su: Bluna, Fulmarus, Galebovi Kittiwake, Mala

njorka,

Atlantski tupik, Strakoš i Mali

zovoj. Velike ptičje kolonije od grabežljivaca štite more i krševite obale. Nešto bliže obali nalazi se Mali Skellig. Sedam ha otoka okružuju strme litice. Na njemu žive različite vrste morskih ptica. (UNESCO, 2010.) Turistički brod s otoka Valentia plovi oko dva otoka, ali ne pristaje na njih. Osim pristaništa na Skellig Michaelu, na otocima nema pogodnog mjesta za iskrcavanje. Na taj se način od posjetitelja žele zaštiti kolonije ptica, krhki biljni pokrivač i arheološki ostaci. Ako im to dopuste atlanske oluje, lokalni ribari znaju ljeti krenuti na neslužbenu plovidbu oko otoka iz Portmageeja ili Ballinskelliga. (UNESCO, 2010.)

12

4.6.Mayo- Galway Nalazi se u Connaught-u, povijesnoj pokrajini koja se nalazi na zapadu Irske. Ona slovi kao tradicionalno, ruralno, i vrlo rijetko naseljeno područje vjetrom šibanih planina i seoskog krajolika sa niskim kamenitim zidovima i tresetištima. Istovremeno to područje okružuje Galway, sveučilišni grad koji se ubrzano razvija. Mlado stanovništvo puni životom njegove srednjovjekovne ulice. (UNESCO, 2010.) Krševita zapadna atlanska obala naseljena je više od 5 000 g. Obiluje pretpovijesnim lokacijama kao što su ograđeno zemljište Ceide Fieldsa i prstenaste utvrde na Aranskom otočju. Dokazi o postojanju samostanskog razdoblja mogu se vidjeti u misterioznim i prekrasnim ruševinama kod Kilmacduagha i Clonferta, a religiozna prošlost kraja još uvijek živi u hodočašćima u Knock i Croagh Patrick u grofoviji Mayo. (UNESCO, 2010.) U srednjem vijeku grad Galway bio je anglonormanska utvrda okružena zaraćenim gelskim klanovima. Nakon niza pobjeda Cromwellove vojske tijekom 1640-ih, brojni su Irci ostali bez plodne zemlje i otjerani u ”pakao ili Connacht”. Zemljoposjednici su obilježili 17. i 18.st., izgradivši impresivne dvorce okružene posjedima u Clonalisu, Strokestown Parku i Westportu. Za vrijeme velike gladi zapadni je dio Irske, a osobito grofovija Mayo, najviše propatio zbog iseljavanja, pojave koja traje i danas. Unatoč tome, snažna se gelska tradicija sačuvala u grofoviji Galway, najvećem Gaeltachtu, području u kojem se gotovo polovica stanovništa služi irskim kao svojim prvim jezikom.Smeđa paprat i nježne ljubičaste nijanse Connemare na zapadu Galwaya te plodne obradive površine, prostrana trestišta i mirna jezera grofovije Roscommon u upadljivom su kontrastu s veličastvenim liticama udaljenih otoka ispred obale. Ovo je područje često obavijeno izmaglicom ili pak šibano vjetrovima s Atlantika i snažnim pljuskovima. (UNESCO, 2010.) Galway je središte irskog govornog područja te živahan sveučilišni grad. Nalazi se na zapadnoj obali Irske koja je poznata po stalnim udarima vjetrova, a sjedi na rijeci Corrib između Lough Corriba i zaljeva Galway. Grad je svoje ime dobio od Gaillimh rijeke koja je činila zapadne granice najranijih naselja, a koja se zvala Dun Bhun. Sama riječ Gaillimh znači “kamenito” Pored toga grad nosi nadimak Grad plemena, a podrazumijeva četrnaest plemena koje su vodile grad u razdoblju Normana. Pojam plemena često se koristio kao pogrdan naziv u vrijeme Cromwella. Trgovci su se gledali kao irski plemići, ali plemići odani kralju. (UNESCO, 2010.) 13

Galway je poznat kao kulturno središte Irske te kao mjesto na kojem se odvijaju brojni festivali, proslave i događanja. Svakog srpnja Galway je domaćin poznatog Galway festivala umjetnosti koji je ostao poznat po čuvenoj Macnas paradi. Od 2004. godine djelovalo su tri plesne organizacije, deset festivala, dvije filmske organizacije, 23 glazbene organizacije, dvanaest kazališnih tvrtki, dvije likovne skupine te četiri književne grupe sa sjedištem u gradu. Pored toga u 2007. godini Galway je imenovan 42. najboljim turističkim odredištem na svijetu. (UNESCO, 2010.) Tome svemu ide u prilog činjenica kako pored raznih festivala, grad ima puno lokacija koje vrijedi vidjeti, a to je Lynch dvorac na ulici Shop. Radi se o najljepšoj srednjovjekovnoj građevini u Irskoj. Crkva Sv. Nikole najveća je srednjovjekovna crkva koja se još uvijek koristi, a koja je osnovana 1320. godine te proširena u sljedeća dva stoljeća. Također treba spomenuti zgradu Nacionalnog sveučilišta Irske koja je podignuta 1849. godine kao jedan od tri fakulteta Kraljice Irske. Quay street puna je restorana i pubova među kojima i poznati Quays. Quays je izvorno bio malena kućica sa slamnatim krovom koja je nakadno srušena i na njenom mjestu je izgrađen bar na dva kata. To je dobro mjesto za glazbu, a tradicionalne glazbene večeri održavaju se od petka do nedjelje između 18 i 20 h. Svakodnevno se poslužuju obilni ručkovi. (UNESCO, 2010.) Odmah zapadno od grada nalazi se Salthill, galwaysko morsko kupalište. Plaže na Palmer’s Rocku i Grattan Roadu preko ljeta su pune. Odlazak na okrepljujuću šetnju duž šetališta još uvijek je galwayska tradicija. (UNESCO, 2010.) Galway je također poznat i po jedrenjacima. Galwayski tradicionalni drveni jedrenjaci, koji krase gradski grb, bili su poznati kao pucanas i gleotogs- što znači jedrenjaci. Imali su širok trup, debele jarbole i jedra bijele boje ili boje hrđe. Nekoć česti u području Claddagha, koristili su se i duž Atlanske obale za prijevoz treseta, stoke i piva. Jedrenjake se na djelu može vidjeti za vrijeme festivala Cruinniu u Kinvarri. (UNESCO, 2010.)

14

ZAKLJUČAK

Irska je zemlja koja je od 1995. god. doživjela snažan razvoj turizma zahvaljujući promotivnim kampanjama vlade kojima su promovirali paradu za Dan Sv. Patrika. 2002. godine zabilježeno je preko 6 milijuna turista i zarada od 4 milijuna eura. Sam grad Dublin posjeti preko milijun turista za Dan Sv. Patrika. Prema navedenim podacima vidljivo je da je ova nekoć slabo razvijena zemlja danas postala jedna od razvijenijih europskih zemalja. Irska je raznolika zemlja i ima mnogo toga za ponuditi, od srednjovjekovnih utvrda, muzeja, prelijepe prirode pa sve do modernih pubova koji su jeftino rjesenje za izlaske i zabavu. Osim područja koja su navedena u ovome radu i koja su pod zaštitom UNESCO-a tu su i brojna manje poznata područja koja su jednako prekrasna. Stoljetna tradicija, starokeltski naglasak i odlično pivo tek su neke od značajki koje privlače turiste.

15

LITERATURA

-

http://www.geografija.hr/clanci/289/st-patrick-s-day

-

http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5522/ http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5528/ http://whc.unesco.org/en/list/757

-

Natek, K., 2003.: Države Svijeta, Mozaik knjiga, Zagreb.

-

Pepeonik, Z., 2005.: Turistička geografija svijeta, Školska knjiga, Zagreb .

16

WEB IZVORI

http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5522/ http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5528/ http://whc.unesco.org/en/list/757 http://www.geografija.hr/clanci/289/st-patrick-s-day http://www.geografija.hr/storage/geografija/upload/galerija/images/external/Dublin-1.jpg http://www.virtualvisitordublin.com/wp-content/uploads/2012/06/Shamrock-Ireland.jpg http://www.runawayjane.com/wp-content/uploads/2012/02/dublin-parade.jpg http://www.great-britain.co.uk/world-heritage/giants-causeway/giants-causeway-7.jpg http://www.lynotttours.com/images/newgrange.jpg

17

POPIS SLIKA Slika 1.: Dublin Slika 2.: Djetelina, simbol Irske Slika 3.: Proslava dana Sv. Patrika na ulicama Dublina Slika 4.: Giant's Causeway Slika 5.: Newgrange.

18