Dobrodošli!
Programski paket Ipos knjigovodstvo je namijenjen voĊenju poslovnih knjiga poduzeća (trgovaĉkih društava) i obrtnika. Koje tvrtke, obrtnici, knjigovodstveni servisi koriste program Ipos knjigovodstvo pogledajte u referentnoj listi, a koje tvrtke distribuiraju program Ipos knjigovodstvo pogledajte u listi distributera. Informacije o cijeni programa, odrţavanja i dr. pogledajte u Cjeniku programa. Pogledajte detaljne informacije o instalaciji programa, nadogradnji s prethodnih verzija, reinstalaciji, doregistraciji, otkljuĉavanju programa i sl. Koje su razlike izmeĊu probne i registrirane verzije programa? Ako još niste upoznati sa naĉinom rada programa prijeĊite na postupak kod uvoĊenja programa u rad.
Savjet: Najsvjeţije informacije o programu uvijek moţete naći na http://www.ipos.hr internet stranici.
Zadnja promjena: ponedjeljak, rujan 01, 2008 9:01:01 Copyright © IPOS 1992-2008.
Instalacija programa Instalaciju programa jednokorisniĉke verzije moţe obaviti korisnik koji ima najosnovnija znjanja o radu pod Windowsima. Kod instalacije mreţne verzije potrebno je poznavanje odreĊenih informatiĉkih termina, uz telefonsku potporu djelatnika Iposa i to se moţe jednostavno napraviti, ali preporuĉujemo konzultaciju s osobljem koje je instaliralo mreţu ili s osobama koje se snalaze u toj problematici. Pogledajte Windows potrebne opcije. Instalacija jednokorisniĉke verzije Instalacija mreţne verzije Postupak registracije Postupak otkljuĉavanja
Instalacija jednokorisniĉke verzije
staviti instalacijski CD u raĉunalo
priĉekajte desetak sekundi da se pokrene opcija auto-run, ako se to ne dogodi pokrenuti sa CD-a program INSTALACIJA.EXE
pojavit će se prozor za instalaciju u kojem pokrenite Instalacija programa IPOS Knjigovodstvo
slijediti proceduru, dovoljno je samo klikati na tipku Dalje.
nakon završene instalacije program moţete pokrenuti preko ikone Ipos knjigovodstvo na radnoj površini (desktopu)
Rezultat instalacijeje da je kreiran direktorij C:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo (inicijalna postavka). Unutar tog direktorija se nalazi program i svi podaci. Istovremeno je u Start meniu kreiran folder Ipos knjigovodstvo sa kraticama do: - programa knjigovodstvo.exe - helpa knjiga.chm - database servera nxServer.exe Na desktopu je kreirana kratica (shortcut) Ipos knjigovodstvo kojom se pokreće program.
Napomena: ako instalirate program u verziji 7... na operativni sistem Microsoft Vistu, obavezno u Properties/Compatibility oznaĉite "Run this program in compatibility mode for ...Windows XP SP2"
Instalacija mreţne verzije
provedite postupak Instalacije jednokorisniĉke verzije
postavite write Share opciju na direktorij Ipos knjigovodstvo, zato ...što u programu postoje odreĊene rutine za kopiranje i brisanje datoteka kao što su otvaranje i brisanje poslovnih godina i sl. kojima se kreiraju i brišu direktoriji i datoteke.
automatsko podešavanje ipos.ini konfiguracijske datoteke koja se nalazi u istom direktoriju gdje i program knjigovodstvo.exe. Sluţi za postavljanje nekih sistemskih opcija u programu. :
na radnoj stanici izvucite shortCut (kraticu) na knjigovodstvo.exena server raĉunalu u direktoriju c:\Program files ....\Ipos knjigovodstvo i pokrenite program,
u programu u meniu Sistem>Mreža pokrenite opciju Upisivanje podataka u ipos.ini za mrežni rad, preko te opcije bi se automatski trebale upisati opcije za putPodaci i remoteServer
(Ruĉno postavljanje ipos.ini ako ne proĊe automatski naĉin je sljedeće: pronaĊite datoteku Ipos.ini (inicijalno u c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo na serveru) i u redu "RemoteServer=" dopišite rijeĉ "true", ako ţelite raditi i na serveru i na stanicama u Ipos.ini datoteci dopišite u redu
"PutPodaci=" UNC putanju do programa npr. \\Server\c\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo, u ipos.ini datoteci se nigdje ne stavljaju navodnici bez obzira na blankove)
u meniu Sistem>Mreža ukljuĉite opciju za MREŢNI RAD, nakon toga izaĊite iz programa
prije pokretanja programa s bilo koje stanice morate na serveru pokrenuti database server program NXServer.exe
Preporuka je da ShortCut na nxServer.exekoji se nalazi u direktoriju ...Ipos knjigovodstvo\Server stavite u Startup direktorij tako da se automatski pokreće kod podizanja servera, iskusniji korisnici mogu pogledati Instalaciju programa za naprednije
na stanicama postavite shortcut (kraticu) na program 'knjigovodstvo.exe' koji se nalazi na dijeljenom (share) disku na serveru, oba polja Target i Start in u shortcut-u moraju biti popunjena s UNC imenom programa i putanjom do programa.
NAPOMENA: mreţni rad treba biti preko TCP/IP protokola. Nakon instalacije program je tzv. probnom modu, registrirani korisnici koji su kupili program i dobili registracijsku datoteku i kljuĉ trebaju:
registrirati program pomoću registracijske datotekeu kojoj se nalaze informacije o njima kao registriranom korisniku i informacije o modulima koje su kupili
otkljuĉati program ključemkojeg dobiju telefonski od djelatnika Iposa, a koji se sastoji od niza alfanumeriĉkih brojeva
kako bi se maknula ograniĉenja probnog moda. Vidi Rješenje problema kod pokretanja programa u mreţi
Postupak registracije:
pokrenite program i u meniu odaberite Program>Registracija programa
pronaĊite registracijsku datoteku IposReg.prog na disku (CD-u, disketi i sl.) u kojoj se nalaze informacije o registriranom korisniku i informacije o modulima koje su kupili
odaberite tipku Pokreni registraciju i program će registrirati odreĊene module. Napomena: ukoliko ste registracijsku datoteku dobili e-mailom potrebno je datoteku IposReg.prog kopirati u neki direktorij gdje je moţete pronaći kada budete radili registraciju unutar programa. To nije datoteka koju moţete otvoriti u nekom editoru ili sliĉnom programu!!!
izaĊite iz programa i ponovo uĊite da bi se aţurirale izvršene promjene Ako ţelite provjeriti podatke o registraciji u programu to moţete uĉiniti u meniu Program>Registracijski podaci
Postupak otkljuĉavanja:
u meniu odaberite Program>Otključavanje programa
oĉitajte identifikacijski broj raĉunala, dojavite ga IPOS-u
IPOS će vam na osnovu identifikacijskog broja dati šifru (lozinku) za otkljuĉavanje koju ćete upisati u polje ispod
IzaĊite iz programa i ponovo uĊite da bi se promjene stavile u funkciju, detaljnije
Deinstalacija programa
pokrenuti u windowsima u 'Control Panelu' 'Add/Remove Programs'
odabrati 'Install/Uninstall'
od instaliranih programa odabrati koji ţelimo deinstalirati
Vjerovatno će nakon instalacije ostati datoteka koje nisu obrisane, jer su naknadno kreirane. Uputa: jednostavno obrišite kompletan direktorij IPOS knjigovodstvo (ili kako ste mu promijenili ime).
Dodatne informacije
Instalacija programa za naprednije
Windows potrebne opcije
Instalacija Nexus Servisa
Rješavanje tehniĉkih problema Copyright © IPOS 1992-2008.
Instalacija programa Instalaciju programa jednokorisniĉke verzije moţe obaviti korisnik koji ima najosnovnija znjanja o radu pod Windowsima. Kod instalacije mreţne verzije potrebno je poznavanje odreĊenih informatiĉkih termina, uz telefonsku potporu djelatnika Iposa i to se moţe jednostavno napraviti, ali preporuĉujemo konzultaciju s osobljem koje je instaliralo mreţu ili s osobama koje se snalaze u toj problematici. Pogledajte Windows potrebne opcije. Instalacija jednokorisniĉke verzije Instalacija mreţne verzije Postupak registracije Postupak otkljuĉavanja
Instalacija jednokorisniĉke verzije
staviti instalacijski CD u raĉunalo
priĉekajte desetak sekundi da se pokrene opcija auto-run, ako se to ne dogodi pokrenuti sa CD-a program INSTALACIJA.EXE
pojavit će se prozor za instalaciju u kojem pokrenite Instalacija programa IPOS Knjigovodstvo
slijediti proceduru, dovoljno je samo klikati na tipku Dalje.
nakon završene instalacije program moţete pokrenuti preko ikone Ipos knjigovodstvo na radnoj površini (desktopu)
Rezultat instalacijeje da je kreiran direktorij C:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo (inicijalna postavka). Unutar tog direktorija se nalazi program i svi podaci. Istovremeno je u Start meniu kreiran folder Ipos knjigovodstvo sa kraticama do: - programa knjigovodstvo.exe - helpa knjiga.chm - database servera nxServer.exe Na desktopu je kreirana kratica (shortcut) Ipos knjigovodstvo kojom se pokreće program.
Napomena: ako instalirate program u verziji 7... na operativni sistem Microsoft Vistu, obavezno u Properties/Compatibility oznaĉite "Run this program in compatibility mode for ...Windows XP SP2"
Instalacija mreţne verzije
provedite postupak Instalacije jednokorisniĉke verzije
postavite write Share opciju na direktorij Ipos knjigovodstvo, zato ...što u programu postoje odreĊene rutine za kopiranje i brisanje datoteka kao što su otvaranje i brisanje poslovnih godina i sl. kojima se kreiraju i brišu direktoriji i datoteke.
automatsko podešavanje ipos.ini konfiguracijske datoteke koja se nalazi u istom direktoriju gdje i program knjigovodstvo.exe. Sluţi za postavljanje nekih sistemskih opcija u programu. :
na radnoj stanici izvucite shortCut (kraticu) na knjigovodstvo.exena server raĉunalu u direktoriju c:\Program files ....\Ipos knjigovodstvo i pokrenite program,
u programu u meniu Sistem>Mreža pokrenite opciju Upisivanje podataka u ipos.ini za mrežni rad, preko te opcije bi se automatski trebale upisati opcije za putPodaci i remoteServer
(Ruĉno postavljanje ipos.ini ako ne proĊe automatski naĉin je sljedeće: pronaĊite datoteku Ipos.ini (inicijalno u c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo na serveru) i u redu "RemoteServer=" dopišite rijeĉ "true", ako ţelite raditi i na serveru i na stanicama u Ipos.ini datoteci dopišite u redu
"PutPodaci=" UNC putanju do programa npr. \\Server\c\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo, u ipos.ini datoteci se nigdje ne stavljaju navodnici bez obzira na blankove)
u meniu Sistem>Mreža ukljuĉite opciju za MREŢNI RAD, nakon toga izaĊite iz programa
prije pokretanja programa s bilo koje stanice morate na serveru pokrenuti database server program NXServer.exe
Preporuka je da ShortCut na nxServer.exekoji se nalazi u direktoriju ...Ipos knjigovodstvo\Server stavite u Startup direktorij tako da se automatski pokreće kod podizanja servera, iskusniji korisnici mogu pogledati Instalaciju programa za naprednije
na stanicama postavite shortcut (kraticu) na program 'knjigovodstvo.exe' koji se nalazi na dijeljenom (share) disku na serveru, oba polja Target i Start in u shortcut-u moraju biti popunjena s UNC imenom programa i putanjom do programa.
NAPOMENA: mreţni rad treba biti preko TCP/IP protokola. Nakon instalacije program je tzv. probnom modu, registrirani korisnici koji su kupili program i dobili registracijsku datoteku i kljuĉ trebaju:
registrirati program pomoću registracijske datotekeu kojoj se nalaze informacije o njima kao registriranom korisniku i informacije o modulima koje su kupili
otkljuĉati program ključemkojeg dobiju telefonski od djelatnika Iposa, a koji se sastoji od niza alfanumeriĉkih brojeva
kako bi se maknula ograniĉenja probnog moda. Vidi Rješenje problema kod pokretanja programa u mreţi
Postupak registracije:
pokrenite program i u meniu odaberite Program>Registracija programa
pronaĊite registracijsku datoteku IposReg.prog na disku (CD-u, disketi i sl.) u kojoj se nalaze informacije o registriranom korisniku i informacije o modulima koje su kupili
odaberite tipku Pokreni registraciju i program će registrirati odreĊene module. Napomena: ukoliko ste registracijsku datoteku dobili e-mailom potrebno je datoteku IposReg.prog kopirati u neki direktorij gdje je moţete pronaći kada budete radili registraciju unutar programa. To nije datoteka koju moţete otvoriti u nekom editoru ili sliĉnom programu!!!
izaĊite iz programa i ponovo uĊite da bi se aţurirale izvršene promjene Ako ţelite provjeriti podatke o registraciji u programu to moţete uĉiniti u meniu Program>Registracijski podaci
Postupak otkljuĉavanja:
u meniu odaberite Program>Otključavanje programa
oĉitajte identifikacijski broj raĉunala, dojavite ga IPOS-u
IPOS će vam na osnovu identifikacijskog broja dati šifru (lozinku) za otkljuĉavanje koju ćete upisati u polje ispod
IzaĊite iz programa i ponovo uĊite da bi se promjene stavile u funkciju, detaljnije
Deinstalacija programa
pokrenuti u windowsima u 'Control Panelu' 'Add/Remove Programs'
odabrati 'Install/Uninstall'
od instaliranih programa odabrati koji ţelimo deinstalirati
Vjerovatno će nakon instalacije ostati datoteka koje nisu obrisane, jer su naknadno kreirane. Uputa: jednostavno obrišite kompletan direktorij IPOS knjigovodstvo (ili kako ste mu promijenili ime).
Dodatne informacije
Instalacija programa za naprednije
Windows potrebne opcije
Instalacija Nexus Servisa
Rješavanje tehniĉkih problema Copyright © IPOS 1992-2008.
Upute za nadogradnju - aţuriranje nove verzije programa Za nadogradnju-aţuriranje postojećih podataka je posebno napisan program koji će vaš postojeći program i strukturu podataka aţurirati sa najnovijim.
Pogledajte kratki film o postupku nadogradnje
Napomena: nadogradnju mogu izvršiti samo registrirani korisnici programa.
Prije same nadogradnje:
Napravite sigurnosnu kopiju vaših podataka, to moţete napraviti na dva naĉina...
iz samog programa u meniu Sistem>Nadzornik>Arhiviranje - backup podataka, opcija Cijeli program s podacima.
ili moţete iz Windows explorera napraviti kopiju cijelog direktorija Ipos knjigovodstvo. (c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo) - preporuĉeni naĉin
uĊite u program i u meniu Sistem>Nadzornik>Indeksiranje - popravak indeksnih datoteka pokrenite tipku sa opcijom Pakiranje, to će na neki naĉin biti provjera da li je neka od datoteka eventualno oštećena, da li moţda nedostaje neka datoteka i sl.
Zatvorite sve programe u windowsima i restartajte windowse
Upute za instalaciju nadogradnje …
korisnici mreţne verzije trebaju izvršiti predradnje ...
(mreţna verzija) svi korisnici na mreţi trebaju prekinuti s radom i zatvoriti program
(mreţna verzija) obavezno "srušite" nxServer.exe tj.database server program prije nadogradnje, nxServer servicekorisnici koji imaju pokrenut nxServer kao Windows service moraju stopirati service. Dodatne informacije Instalacija Nexus Servisa
izaĊite iz programa, stavite CD u raĉunalo i priĉekajte desetak sekundi da se pokrene Instalacijski meni.Ako se ne pokrene, pokrenite ga sami preko programa Instalacija.exe na CD-u.
u Instalacijskom meniu odaberite opciju Ažuriraj postojeći program s novom verzijom, nikako ne Instalacija novog programa jer biste time obrisali podatke postojećeg programa, nakon toga pokrenut će se instalacijski program za nadogradnju
ako instalacijski program za nadogradnju nije automatski pronašao postojeću staru verziju programa, a što će biti sluĉaj ako program niste instalirali u inicijalni diretkorij c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo , pritiskom na tipku s tri toĉkice (pod stari program koji se aţurira) pronaĊite na disku izvršnu datoteku Knjigovodstvo.exe, verzija te datoteke mora biti niţa od nove verzije jer se inaĉe neće moći pokrenuti tipka Početak ažuriranja.
za pokretanje aţuriranja nove verzije potrebno je upisati šifru/kljuĉ za otkljuĉavanje instalacije nadogradnje nove verzije, detaljnije ...kljuĉ dobivate od IPOS-a na osnovu identifikacijskog broja raĉunala koji je prikazan u prozoru (dole lijevo) i verzije programa s kojim aţurirate (verzija piše na CD-u i u prozoru za instalaciju nadogradnju). Kljuĉ je niz alfanumeriĉkih znakova i djelatnici Ipos će vam ga izdiktirati telefonom.
nakon upisa šifre/kljuĉa za otkljuĉavanje pokrećete opciju Početak ažuriranja, od ovog trenutka kreće nadogradnjau donjem prozoru će se prikazivati radnje koje radi program za nadogradnju, npr. brisanje i kopiranje novih datoteka, promjena strukture odreĊenih datoteka i sl.
Sve te promjene se spremaju datoteku NadogradnjaDatumIvrijeme.rtf kako bi se kasnije eventualno mogao rekonstruirati tok nadogradnje, datoteka se nalazi u istom direktoriju gdje i izvršna datoteka knjigovodstvo.exe. Napomena: u sluĉaju grešaka kod nadogradnje program će javiti poruku i broj grešaka, greške će u popisu radnji biti oznaĉene crvenom bojom. Greška npr. moţe biti jer niste zaustavili program nxServer.exe i sl., ako je nadogradnja neuspjela vratite direktorij Ipos knijgovodstvo iz arhive
nakon završenog aţuriranja uĊite u program IPOS knjigovodstvo i obavezno pokrenite Indeksiranje - popravak indeksnih datoteka u meniu Sistem>Nadzornik>Indeksiranje popravak indeksnih datoteka u prozoru odaberite tipku Indeksiranje, još ...u nekim sluĉajevima grešaka je potrebno nekoliko puta za redom pokrenuti Indeksiranje dok god indeksiranje ne proĊe bez grešaka.
Pregledajte što ima novo u novoj verziji programa, novosti u novoj verziji moţete pregledati i prije same instalacije nadogradnje u datoteci Promjene.doc koja se nalazi u osnovnom direktoriju na CD-u. Kako vam vaš prethodni (stari) CD više nije potreban, molimo vas da ga poklonite nekoj drugoj firmi ili osobi ako takvu znate.
Dodatne informacije
Povijest verzija i nadogradnji
Instalacija programa
Upute za reinstalaciju programa
Uputa za doregistraciju
Copyright © IPOS 1992-2005.
Upute za reinstalaciju programa Ako iz bilo kojeg razloga morate ponovno instalirati program, a već ste upisivali knjigovodstvene podatke, postupkom reinstalacije moţete sigurno reinstalirati program bez izgubljenih podataka. Razlozi reinstalacije (ponovne instalacije) mogu biti npr.
promjena raĉunala
promjena tvrdog diska
reinstalacija windows operativnog sistema
uništenje podataka na disku uslijed oštećenja ili virusa i dr.
Napomena: u sluĉaju reinstalacije zbog npr. otuĊenja raĉunala ili sliĉnog gubitka podataka pretpostavlja se u toĉci 1) da već posjedujete svježu arhivu podataka, preporuka je raditi arhive dnevno kod velikog unosa podataka, tjedno kod umjerenog unosa podataka, mjeseĉno kod vrlo rijetkog unosa podataka
Postupak 1) Napravite kopiju cijelog direktorija Ipos knjigovodstvo sa starog raĉunala na neki vanjski medij (zip, drugi disk i sl.), to moţete napraviti ...
iz samog programa u meniu Sistem>Nadzornik>Arhiviranje - backup podataka, opcija Cijeli program s podacima.
ili moţete iz Windows explorera napraviti kopiju cijelog direktorija Ipos knjigovodstvo. (c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo) 2) Izvršite ţeljene promjene na raĉunalu: kupnja novog raĉunala, novog diska, reinstalacija windowsa i sl. 3) Instalirajte program Ipos knjigovodstvo sa originalnog CD-a kao da je to prvi puta, verzija na CD-u mora odgovarati verziji vašeg programamoţete je proĉitati u zadnjem statusnom redu programa 4) Nakon instalacije s originalnog CD-a obrišite cijeli direktorij Ipos knjigovodstvo 5) Vratite staru kopiju direktorija IPOS knjigovodstvo koju ste napravili u toĉki 1) na staro mjesto 6) Pokrenite program. Ako nakon toga program javi da je raĉunalo zaključano, a to je ako u zadnjem redu program piše npr. Probna verzija 7.3.0 NIJE ZA KOMERCIJALNU UPOTREBU, a u meniu Pomoć>Registracijski podaci piše da je program registriran, dojavite IPOS-u novi identifikacijski broj računala(nalazi se u meniu: Pomoć>Registracijski podaci>Otključaj) , dat ćemo vam novi kljuĉ kojeg ćete upisati ispod identifikacijskog broja. Pojednostavljeno postupak reinstalacije moţete svesti na jednostavno kopiranje direktorija "Ipos knjigovodstva" sa jednog raĉunala na drugo raĉunalo, otkljuĉate program i sve radi. Tj. moţete i preskoĉiti toĉke 3 i 4 ako vam nije bitno da program kreira Shortcut-e (kratice) u Start meniu i na desktopu. Napomena: nakon toĉke 6 nije potrebno ponovo registrirati pojedine module (s registracijskom disketom), potrebno je jedino otkljuĉavanje jer je program vezan uz hardware raĉunala.
Postupak kada posjedujete samo arhivu direktorija Data
1) Pretpostavlja se da od ranije posjedujete kopiju direktorija Ipos knjigovodstvo\Data na nekom vanjskom mediju (zip, drugi disk i sl.), to ste napravili ...
iz samog programa u meniu Sistem>Nadzornik>Arhiviranje - backup podataka, opcija Samo podaci.
ili ste iz Windows explorera napravili kopiju direktorija Ipos knjigovodstvo\Data.
2) Izvršite ţeljene promjene na raĉunalu: kupnja novog raĉunala, novog diska, reinstalacija windowsa i sl.
3) Instalirajte program Ipos knjigovodstvo sa originalnog CD-a kao da je to prvi puta, verzija na CD-u mora odgovarati verziji vašeg programamoţete je proĉitati u zadnjem statusnom redu programa
4) Nakon instalacije s originalnog CD-a obrišite samo direktorij Data koji se nalazi u c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo
5) Vratite samo kopiju direktorija Data koju ste napravili u toĉki 1) na staro mjesto
6) Pokrenite program. Ako nakon toga program javi da je raĉunalo zaključano, a to je ako u zadnjem redu program piše npr. Probna verzija 7.3.0 NIJE ZA KOMERCIJALNU UPOTREBU, a u meniu Pomoć>Registracijski podaci piše da je program registriran, dojavite IPOS-u novi identifikacijski broj raĉunala (nalazi se u meniu: Pomoć>Registracijski podaci>Otključaj), dat ćemo vam novi kljuĉ kojeg ćete upisati ispod identifikacijskog broja.
Dodatne informacije
Instalacija programa
Uputa za doregistraciju
Upute za nadogradnju - aţuriranje nove verzije programa Copyright © IPOS 1992-2008.
Uputa za doregistraciju Ove upute se odnose na doregistraciju programa IPOS knjigovodstvo, tj. na registrirane korisnike koji već posjeduju neke od modula, ali su još neke dokupili.
Postupak …
Umetnite registracijsku disketu u raĉunalo
Pokrenite program i u meniu odaberite Pomoć>Registracijski podaci
Odaberite tipku Registracija. Program će pronaći na registracijskoj disketi datoteku IposReg.prog, odaberite tipku Pokreni registraciju i program će doregistrirati odreĊene module.
izaĊite iz programa i ponovo uĊite da bi se promjene stavile u funkciju
Napomena: ukoliko ste registracijsku datoteku dobili e-mailom registracijsku disketu ćete napraviti tako da datoteku IposReg.prog iskopirate na praznu disketu, disketu ostavite nezaštićenu
Dodatne informacije
Instalacija programa
Upute za nadogradnju - aţuriranje nove verzije programa
Upute za reinstalaciju programa
Uputa za otkljuĉavanje programa Copyright © IPOS 1992-2008.
Uputa za otkljuĉavanje programa Postupak otkljuĉavanja
u programu u meniu Pomoć>Registracijski podaci odaberite tipku Otključaj, otvorit će se prozor u kojem u jednom polju piše Identifikacijski broj vašeg raĉunala, a u drugo prazno polje treba upisati kljuĉ za otkljuĉavanje
nazovite djelatnike Ipos-a i izdiktirajte im Identifikacijski broj raĉunala, na osnovu tog broja dobit ćete kljuĉ za otkljuĉavanje kojeg ćete upisati u donje prazno polje
pritisnite tipku Pokreni provjeru
dobit ćete poruku "Vaše raĉunalo je uspješno otkljuĉano", izaĊite iz programa da bi se promjene stavile u funkciju
Program kod svakog pokretanja na osnovu informacija o komponentama raĉunala (hardware) kreira odreĊeni alfanumeriĉki niz tzv. identifikacijski broj raĉunala, on je za svako raĉunalo drugaĉiji. Ako se u raĉunalu promjeni neka komponenta taj identifikacijski broj se mijenja. Za svaki takav indentifikacijski broj postoji nekakva šifra, kljuĉ koji mu odgovara. Ako program ne pronaĊe taj kljuĉ na raĉunalu ili ako taj kljuĉ ne odgovara tom indentifikacijskom broju program se neće otkljuĉati tj. sa programom će se i dalje moći raditi, ali u tzv. probnom modu (probni rad) koji ima ograniĉenje unosa podataka. Iz tog razloga registrirani korisnici programa moraju nakon registracije programa provesti i otkljuĉavanje programa.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Upute za ZLATNU NADOGRADNJU - aţuriranje nove verzije programa Za nadogradnju-aţuriranje postojećih podataka je posebno napisan program koji će vaš postojeći program i strukturu podataka automatski aţurirati sa najnovijim. Vidi Povijest verzija i nadogradnji
Pogledajte kratki film o postupku nadogradnje
Napomena: nadogradnju mogu izvršiti samo registrirani korisnici programa.
Zlatna nadogradnja je nadogradnja s bilo koje File/server BDE Paradox verzije na Client/server FlashFiler verziju koja radi sljedeće:
instalira client/server program
aţurira promjene u strukturi korisniĉkih datoteka
radi konverziju/prijepis izmeĊu paradox i flash filer baze podataka
Prije same nadogradnje:
Napravite sigurnosnu kopiju vaših podataka, opcija Cijeli program s podacimaAko posjedujete modul za arhiviranje podataka (ver. od 17.12.1998.) tada to moţete napraviti u programu, inaĉe je potrebno napraviti kopiju direktorija Ipos knjigovodstvo. (c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo) .
Pokrenite Popravak indeksnih datoteka - reindex da bi bili sigurni u ispravnost postojećih datoteka prije nadogradnje. Reindex pokrenite izvan programa iz Start menia u windowsima: Start->Programs->Ipos knijgovodstvo->Indeksiranje
Pokrenite program za Brisanje LCK i NET datoteka da ne bi smetale kod nadogradnje, Start->Programs->Ipos knijgovodstvo->Brisanje LCK i NET datoteka
Zatvorite sve programe u windowsima i restartajte windowse
Postupak Zlatne nadogradnje
ako ... je verzija programa koju posjedujete starija od 3.11.1999. ver. 2.11.3 tada prije svega izvršite radnje u Dodatku A.
ako ... imate mreţnu verziju programa pogledajte ovdje
svi korisnici na mreţi trebaju prekinuti s radom i zatvoriti program
nadogradnju moţete napraviti preko servera ili preko neke od radnih stanica
stavite CD u raĉunalo i priĉekajte desetak sekundi da se pokrene Instalacijski meni. Ako se ne pokrene, pokrenite ga sami preko programa Instalacija.exe na CD-u.
u Instalacijskom meniu odaberite opciju Ažuriraj postojeći program s novom verzijom i ukljuĉite opciju Zlatni update, nikako ne instalacija novog programa jer biste time obrisali podatke postojećeg programa, nakon toga pokrenut će se instalacijski program za Zlatnu nadogradnju.
ako instalacijski program za nadogradnju nije automatski pronašao postojeću staru verziju programa, pritiskom na tipku s tri toĉkice (pod stari program koji se aţurira) pronaĊite na lokalnom ili mreţnom disku izvršnu datoteku Knjigovodstvo.exe, verzija te datoteke mora biti niţa od nove verzije jer se inaĉe neće moći pokrenuti tipka Početak ažuriranja.
za pokretanje aţuriranja nove verzije potrebno je upisati šifru/kljuĉ za otkljuĉavanje instalacije nove verzije, kljuĉ dobivate od IPOS-a na osnovu identifikacijskog broja raĉunala koji je prikazan u prozoru (dole lijevo) i verzije programa s kojim aţurirate (verzija piše na CD-u i u prozoru za instalaciju upgrade)
nakon upisa šifre/kljuĉa za otkljuĉavanje pokrećete opciju Početak ažuriranja.
nakon završenog aţuriranja uĊite u program IPOS knjigovodstvo i OBAVEZNO pokrenite Indeksiranje - popravak indeksnih datoteka u sistemskom meniu programa
Pregledajte što ima novo u novoj verziji programa, novosti u novoj verziji moţete pregledati i prije same instalacije nadogradnje u datoteci Promjene.doc koja se nalazi u osnovnom direktoriju na CD-u.
Napomena za korisnike sa NT mreţom: zbog toga što NT server mijenja datume datotekama kad program za upgrade prilikom kopiranja promjeni Attribute Read-only u Archive (neophodno zbog CD medija), nije poţeljno nadogradnju raditi direktno na NT serveru. Kopirajte cijeli direktorij Ipos knjigovodstvo na neko windows98 raĉunalo (ili na ZIP disketu i sl.) i napravite upgrade, a onda ga vratite natrag
Dodatak A - Instalacija novije verzije Borland Database Engina Ako je verzija programa koju posjedujete starija od 3.11.1999. ver. 2.11.3 tada prije svega trebate prije pokretanja programa za upgrade instalirati novu verziju 5.10 Borland Database Engina koji se nalazi na CD-u. Na CD-u se nalazi direktorij BDE UPGRADE i u njemu program bde510en.exe. Pokrenite taj program (dvostrukim klikom u Windows exploreru) i odgovorite na sva pitanja sa Yes ili Next. Nakon završene instalacije BDE-a prijeĊite na standardnu instalaciju nadogradnje (upgrade)) programa. Postupak morate ponoviti za server i svaku radnu stanicu s koje se pristupa programu na serveru (iz razloga što se BDE nalazi na svakoj stanici)
Kako vam vaš prethodni (stari) CD više nije potreban, molimo vas da ga poklonite nekoj drugoj firmi ili osobi ako takvu znate.
Dodatne informacije
Upute za nadogradnju - aţuriranje nove verzije programa
Upute za reinstalaciju programa
Uputa za doregistraciju
Copyright © IPOS 1992-2008.
Upute za NEXUS NADOGRADNJU - aţuriranje nove verzije programa Za nadogradnju-aţuriranje postojećih podataka je posebno napisan program koji će vaš postojeći program i strukturu podataka automatski aţurirati sa najnovijim. Vidi Povijest verzija i nadogradnji
Pogledajte kratki film o postupku nadogradnje
Napomena: nadogradnju mogu izvršiti samo registrirani korisnici programa.
Nexus nadogradnja je nadogradnja s bilo koje Client/server FlashFiler verzije na Client/Server NexusDb verziju koja radi sljedeće:
instalira client/server program nxNexus.exe
aţurira promjene u strukturi korisniĉkih datoteka
radi konverziju/prijepis izmeĊu FlashFiler i NexusDb baze podataka
Prije same nadogradnje:
Napravite sigurnosnu kopiju vaših podataka, opcija Cijeli program s podacima, ili kopiju direktorija Ipos knjigovodstvo (c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo) iz WindowsExplorera.
Pokrenite Popravak indeksnih datoteka - reindex s pakiranjem da bi bili sigurni u ispravnost postojećih datoteka prije nadogradnje. Reindex pokrenite izvan programa iz Start menia windowsa: Start->Programs->Ipos knijgovodstvo->Indeksiranje
Zatvorite sve programe u windowsima i restartajte windowse
Postupak Nexus nadogradnje
ako ... imate mreţnu verziju programa pogledajte ovdje
svi korisnici na mreţi trebaju prekinuti s radom i zatvoriti program
nadogradnju moţete napraviti preko servera ili preko neke od radnih stanica
stavite CD u raĉunalo i priĉekajte desetak sekundi da se pokrene Instalacijski meni. Ako se ne pokrene, pokrenite ga sami preko programa Instalacija.exe na CD-u.
u Instalacijskom meniu odaberite opciju Ažuriraj postojeći program s novom verzijom i ukljuĉite opciju Nexus update, nikako ne instalacija novog programa jer biste time obrisali podatke postojećeg programa, nakon toga pokrenut će se instalacijski program za Nexus nadogradnju.
ako instalacijski program za nadogradnju nije automatski pronašao postojeću staru verziju programa, pritiskom na tipku s tri toĉkice (pod stari program koji se aţurira) pronaĊite na lokalnom ili mreţnom disku izvršnu datoteku Knjigovodstvo.exe, verzija te datoteke mora biti niţa od nove verzije jer se inaĉe neće moći pokrenuti tipka Početak ažuriranja.
za pokretanje aţuriranja nove verzije potrebno je upisati šifru/kljuĉ za otkljuĉavanje instalacije nove verzije, kljuĉ dobivate od IPOS-a na osnovu identifikacijskog broja raĉunala koji je prikazan u prozoru (dole lijevo) i verzije programa s kojim aţurirate (verzija piše na CD-u i u prozoru za instalaciju upgrade)
nakon upisa šifre/kljuĉa za otkljuĉavanje pokrećete opciju Početak ažuriranja.
nakon završenog aţuriranja uĊite u program IPOS knjigovodstvo i OBAVEZNO pokrenite Indeksiranje - popravak indeksnih datoteka u sistemskom meniu programa
Pregledajte što ima novo u novoj verziji programa, novosti u novoj verziji moţete pregledati i prije same instalacije nadogradnje u datoteci Promjene.doc koja se nalazi u osnovnom direktoriju na CD-u.
Napomena za korisnike sa NT mreţom: zbog toga što NT server mijenja datume datotekama kad program za upgrade prilikom kopiranja promjeni Attribute Read-only u Archive (neophodno zbog CD medija), nije poţeljno nadogradnju raditi direktno na NT serveru. Kopirajte cijeli direktorij Ipos knjigovodstvo na neko windows98 raĉunalo (ili na ZIP disketu i sl.) i napravite upgrade, a onda ga vratite natrag
·
Kako vam vaš prethodni (stari) CD više nije potreban, molimo vas da ga poklonite nekoj drugoj firmi ili osobi ako takvu znate.
Dodatne informacije
Upute za nadogradnju - aţuriranje nove verzije programa
Upute za reinstalaciju programa
Uputa za doregistraciju Copyright © IPOS 1992-2008.
Povijest verzija i nadogradnji Povijest verzija
DOS verzije - programski alat Clipper, baza DBase
rel. 01.01.1992.
...
rel. 11.11.1999. - zadnja DOS verzija
Windows verzije - programski alat Borland Delphi
ver. 1.0 rel. 01.01.1998. - baza file/server Borland Paradox
...
ver. 6.0 rel. 04.09.2002. - baza client/server FlashFiler
...
ver. 7.11 rel. 15.12.2006. - baza client/server NexusDb v1
ver. 7.12 rel. - baza client/server NexusDb v2
Ovdje su prikazani samo datumi glavnih promjena programa (OS, baza, alati), detaljne informacije o promjenama u svakoj verziji moţete pronaći u samom programu u meniu Sistem>Pomoć>Pregled promjena u programu ili na web stranici
Obzirom na velike promjene u bazi podataka izmeĊu Paradoxa, FlashFilera i NexusDb za nadograĊivanje izmeĊu tih verzija su napravljeni posebni programi za nadogradnju. Zlatna nadogradnja
Za prijelaz sa Borland Paradoxa (ver 1-5) na FlashFiler (ver 6)
Nexus nadogradnja
Za prijelaz sa FlashFilera (ver 6) na NexusDb (ver 7)
Klasiĉna nadogradnja
Za nadograĊivanje izmeĊu verzija sa istom bazom podataka, tj. ako ako verzija sa koje nadograĊujete ima istu bazu kao verzija na koju nadograĊujete tada koristite obiĉnu nadogradnju
Primjer: ako imate verziju 1.0 tada morate
izvršiti Zlatnu nadogradnju sa verzije 1 na verziju 6.0
izvršiti Nexus nadogradnju sa verzije 6.0 na verziju 7.0
izvršiti Klasiĉnu nadogradnju sa verzije 7.0 na verziju 7.X
Primjer: ako imate verziju 6.5.0 tada morate
izvršiti Nexus nadogradnju sa verzije 6.5 na verziju 7.0
izvršiti Klasiĉnu nadogradnju sa verzije 7.0 na verziju 7.X
Primjer: ako imate verziju 7.2.3 tada morate
izvršiti Klasiĉnu nadogradnju sa verzije 7.2.3 na verziju npr. 7.5.0
Oznaĉavanje verzija Oznaka verzije programa se sastaoji od tri broja X.Y.Z npr. 3.4.2. o o o
broj 3 znaĉi glavnu verziju, prvi broj se obiĉno mijenja kod suštinskih promjena u programu broj 4 oznaĉava podverziju programa, drugi broj se mijenja kod standardnih promjena u programu broj 2 oznaĉava manje promjene u programu i obiĉno se radi o nekim hitnim doradama
Samo nadograĊivanje programa pomoću programa za nadogradnju se radi samo kod promjene prvog i drugog broja, npr. sa ver 3.4 na 3.5, sa 4.0 na 4.3, sa ver 4.1na ver 5.2 i sl., te nadogradnje se naplaćuju. Kada se radi o promjeni trećeg broja npr. sa verzije 3.4.2 na ver 3.4.5 tada se ne radi klasiĉna nadogradnja i u pravilu je dovoljno samo ruĉno zamijeniti glavnu datoteku programa knjigovodstvo.exe, koja se moţe skinuti (downloadati) sa interneta.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Instalacija programa za naprednije Prije ovog dijela je potreno proĉitati dio Instalacija programa. Nakon što se pokrene server program nxServer.exe, server će prepoznati poruke bilo kojeg clienta na mreţi i ostvariti komunikaciju s njim. Broj clienata nije ograniĉen. Niti jedan client nema direktni pristup do podataka (unos/izmjena/brisanje), svi zahtjevi se prosljeĊuju serveru koji sve datoteke ima otvorene s Exclusive opcijom i jedino on mijenja bazu podataka. Isto tako svi podaci koji putuju izmeĊu servera i clienta su kriptirani (zaštićeni kodom). To osigurava da će podaci biti sigurni od pada pojedinih clienata, naravno server treba osigurati da neţeljene osobe ne mogu do baze, da server ima neprekinuto napajanje i sl.
Osnovna preporuka je da mreţa radi preko protokola TCP/IP. Protokol NetBeui nije podrţan.
U osnovnom direktoriju gdje je i program, nalazi se datoteka Ipos.ini, njena svrha je odreĊivanje nekih sistemskih postavki prilikom pokretanja programa.
Sadrţaj Ipos.ini datoteke: [General]
putPodaci=(put do podataka) kod jednokorisniĉe verzije ne treba ništa upisivati. Ne treba niti kod mreţne osim ako se ţeli istovremeno raditi i na serveru i na stanicama tada treba upisati UNC name putanju do programa u protivnom moći će se raditi ili samo na serveru ili samo na stanicama. Ova putanja se moţe automatski upisati preko opcije u meniu Sistem>Mreža>Upisivanje podataka u ipos.ini za mrežni rad, preko te opcije bi se automatski trebale upisati opcije za putPodaci i remoteServer
remoteServer=(true, da, false, ne) za jednokorisniĉku verziju ne treba ništa upisivati što je adekvatno false, ako je mreţni rad tada treba upisati true
remoteServerName= (upisati npr.
[email protected]) kada se ţeli automatsko spajanje na toĉno odreĊeni nxServer s odreĊenom statiĉkom IP adresom, bitno kada su na mreţi podignuta dva servera ili sluĉaj kada u raĉunalu imate dvije mreţne kartice tada u nxServer programu postavite toĉno odreĊeni adapter i ovdje se pozovite na njega
Tekući port koji koristi nxServer je 16000, a moţe se podesiti i neki drugi tako da se u redu sa nazivom servera upiše :port (tj. dvotoĉka i iza nje broj porta). Npr.
[email protected]:port
tempStorePath=(put do temp datoteke) koristi se kod single.exe verzije, nexus baza koristi temp datoteku koju inicijalno stavlja u direktorij ... Documents and Settings\User\Local Settings\Temp. Promjenom ovog parametra moţe se odrediti druga lokacija za tu datoteku. Kod mreţne verzije (remoteServer) ta se opcija postavlja u opcijama samog databaseServera tj. nxServer.exe, a temp datoteka se kreira na serveru.
tempStoreSize=(veliĉina temp datoteke u 1000 megabajta)
koristi se kod single.exe verzije, nexus baza koristi temp datoteku ĉija veliĉina moţe biti i nekoliko gigabajta u zavisnosti koliko nexus vidi da ima slobodnog prostora na disku. Lokacija datoteke je opisana kod tempStorePath. Promjenom ovog parametra moţemo odrediti maksimalnu veliĉinu ove datoteke. Ako se ne koristi ovaj parametar program će automatski postaviti opciju na 1000 tj. 1 GB. Kod mreţne verzije (remoteServer) ta se opcija postavlja u samom nxServer.exe programu, a temp datoteka se kreira na serveru.
clientTimeOut= vrijeme odziva clienta i servera, inicijalno 5000 milisekundi, ostaviti u sluĉaju da vam se ĉesto kod pokretanja programa javlja poruka: "Ne moţe se pronaći ili konektirati na nxServer" tada u Ipos.ini dopišite red: clientTimeOut=10000. To će na sporijim mreţama dati više vremena client programu da na server raĉunalu pronaĊe server program. [Nadogradnja] ovi podaci se automatski aţuriraju kod svake nadogradnje
PrethodnaVerzija=5.5.28 rel 06.08.2002 23:43:18 VrijemeNadogradnje=06.08.2002 23:48:53
Dodatne informacije
Instalacija Nexus Servisa
Parametri kod pokretanja programa
Copyright © IPOS 1992-2008.
Instalacija Nexus Servisa Jedno ograniĉenje Nexus Servera je da na server raĉunalo uvijek neko mora biti logiran. Korisnici Windowsa NT, 2000 ili XP-a, Nexus Server mogu instalirati kao WinNT Servis.
Prilikom instalacije je potrebno da budete logirani kao Administrator.
Za instalaciju Nexus Servisa pokrenite izvršnu datoteku nxServer.exe sa opcijom Install nxServer/Install Za deinstalaciju Nexus Servisa sa opcijom Uninstall nxServer/Uninstall Kod instalacije servera bit će potrebno upisati user account i password. Oĉekuje se u formatu DomainName\AccountName. DomainName moţe biti '.' za local domain. Selektirani account mora imati prava kao 'logon as service'. Ovo moţete pridruţiti user accountu sa Microsoft policy editorom.
U WinXP OS-u kroz Start meni>Control Panel/Administrative Tools/Local Security Policy. Pokrenut će se Policy editor.
Selektirajte Local Policies/User Rights Assignment.
Na desnoj strani pronaĊite 'Logon As Service' i pritisnite dvostruki klik na to.
Pritisnite 'Add User or Group' i dodajte ţeljeni AccountName na listu dozvoljenih accounta.
Primjer: o o o
nxServer /install Username: '.\test' Password: 'test'
NAPOMENA: Kod instalacije Nexus Servica na OS Windows 2003 Server tj. u pravom Client/Server okruţenju User name i password stavite od Administratorskog accounta, Administrator.
Servis će biti instaliran kao Automatic, to znaĉi da će se pokrenuti kod svakog podizanja raĉunala.
Program verzija nxServera, za razliku od servisa, se pokreće bez ikakvih parametara
Ako ţelite prije poĉetka rada Nexus Servisa promjeniti konfiguraciju servera (inicijalno je to uraĊeno samom instalacijom Ipos knjigovodstva) moţete to uĉiniti na sljedeći naĉin:
Zaustavite Nexus Servis.
Provjerite da je Windows Event Viewer zatvoren.
Pokrenite nxServer kao server i napravite potrebne konfiguracijske promjene .
Spremite promjene i zaustavite Nexus Server
Pokrenite Nexus Servis.
Nexus servis registrira se kao event message source i ako se dogodi neka greška, zapisuje se u Windows event log.
U nxServeru u "Database Settings>Transports>TCP/IP Transport>Threads>Concurrent IOCP Threds" mora biti veći broj od 0 inaĉe se nećete moći spojiti sa više od jedne radne stanice u program. Sumnja na krivu postavku u ovom polju ukazuje greška kod pokretanja druge instance programa: "NexusDB:
: Cannot access file. File may be
in use by another process. [$2405/9221] Neuspjela prijava na mreţu."
Ne moţete zamijeniti Nexus servis novom verzijom sve dok Event Viewer nije zatvoren tj. dok i sam Nexus servis nije zaustavljen. OVO NAROĈITO VRIJEDI KOD POKRETANJA NADOGRADNJE IPOS KNJIGOVODSTVA. Copyright © IPOS 1992-2008.
Parametri kod pokretanja programa Prilikom pokretanja progama moguće je program pokrenuti s odreĊenim parametrima. Zadavanje parametara se vrši preko Shortcut opcije (kratica). Na samom desktopu (radnoj površini) se već nalazi jedan shortcut na program (to moţete vidjeti po tome što ikona ima malu strelicu u donjem lijevom uglu). Shortcut je pokazivaĉ na program kao što je npr. bila BAT datoteka u DOS-u. Ako kliknemo desnim klikom miša na ikonu i odaberemo Properties opciju, a zatim shorcut u polju Target moţe pisati nešto kao "C:\Program Files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe" /ide:1 /loz:1 /par:2 /god:2000 Dakle prvi dio je putanja do programa, drugi dio su parametri programa koje moţemo prepoznati po tome što poĉinju sa znakom / (forwardslash), npr:
identifikacija korisnika, ako ţelimo automatski postaviti ovu identifikaciju prilikom ulaska
lozinka korisnika, ako ţelimo da se automatski upiše lozinka za navedenu identifikaciju
šifra firme, u koju ćemo inicijalno ući kod pokretana programa
poslovna godina, u koju ćemo inicijalno ući kod pokretanja programa
Inicijalno je shortcut postavljen bez tih parametara.
Postavljanje parametara identifikacije i lozinke prije samog ulaska u program ima smisla samo onda kada nema drugih osoba koje rade na vašem raĉunalu pa ţelite skratiti vrijeme ulaska u program.
Iza dvotoĉke dodatni podaci trebaju biti upisani bez razmaka
Pregled mogućih parametara:
/ide:identifikacijski broj korisnika iza dvotoĉke upisujemo identifikacijski broj korisnika
/loz:lozinka korisnika upisujemo lozinku za tog korisnika
/par:šifra partnera partner u kojeg ćemo inicijalno ući
/god:godina godina u koju ćemo inicijalno ući
/ind:indeksiranje
/pop:popravak
U sluĉaju kada se ţeli pokrenuti indeksiranje izvan programa ako to nije moguću regularno jer su se npr. oštetili indeksi nekih datoteka koje se otvaraju kod samogu ulaska u program, moţe se kao parametar dati sljedeća oznaka "C:\Program Files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe" /ind:indeksiranje
U sluĉaju kada se ţeli pokrenuti popravak datoteka izvan programa ako to nije
moguću regularno jer su se npr. oštetile neke datoteke koje se otvaraju kod samogu ulaska u program, moţe se kao parametar dati sljedeća oznaka "C:\Program Files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe" /pop:popravak Copyright © IPOS 1992-2008.
O autoru programa Autor i vlasnik licence programa je firma IPOS. Adresa: Kuzmineĉka 49, 10 000 Zagreb. Tel/fax: (385 1) 369 70 75, 3645 718, 3645 710, 3645 711 e-mail [email protected] http://www.ipos.hr
dir. dipl.ing. Kemil Kujundţić Copyright © IPOS 1992-2008.
O autoru programa Autor i vlasnik licence programa je firma IPOS. Adresa: Kuzmineĉka 49, 10 000 Zagreb. Tel/fax: (385 1) 369 70 75, 3645 718, 3645 710, 3645 711 e-mail [email protected] http://www.ipos.hr
dir. dipl.ing. Kemil Kujundţić Copyright © IPOS 1992-2008.
Lokacija firme IPOS d.o.o. Adresa: Error! Hyperlink reference not valid., 10 000 Zagreb. Tel/fax: (385 1) 369 70 75, 3645 718, 3645 710, 3645 711 e-mail [email protected] http://www.ipos.hr
Copyright © IPOS 1992-2008.
Tehniĉke informacije o programu Program je pisan za operativni sistem Microsoft Windows Server 2003/2000/XP/Vista. Minimalni potrebni rusursi za rad programa: raĉunalo novije generacije (staro do dvije godine) Program će raditi i na svakom slabijem raĉunalu na kojem normalno radi i Windows operativni sistem. Programi korišteni u razvoju:
Client/server baza podataka je NexusDb (Nexus Database Systems Pty Ltd).
Borland Delphi professional (razvojni alat)
QuickReport professional (izrada reporta)
TeeChart professional (izrada grafikona)
RoboHelp (izrada win helpa)
Macromedia Captivate (izrada video uputa)
Word XP (izrada pisanih uputa)
InstallShield Express (izrada instalacijske procedure)
Informacija: pogledajte koje svjetske tvrtke koriste programe napravljene u Delphiu
Copyright © IPOS 1992-2008.
Probna i registrirana verzija programa Probni rad S prvom instalacijom na raĉunalo program će biti u tzv. probnom modu. Probni mod vam omogućava da isprobate program prije nego se odluĉite na kupnju. U probnom modu rade SVE FUNKCIJE programa:
svi moduli (financijsko, kupci, dobavljaĉi, blagajniĉko, fakturiranje, robno-materijalno, ...)
moţete otvoriti stotinjak firmi
moţete otvoriti neograniĉen broj godina
i dr.
moţete ukljuĉiti mreţni rad i povezati 10 radnih stanica
U probnom radu je jedino ograniĉen broj dokumenata koji moţete otvoriti u jednoj poslovnoj godini, ali moţete otvoriti više partnera i više godina. Vidi Ograniĉenja unosa.
Registrirana verzija Da biste postali registrirani korisnik trebate od IPOS-a dobiti registracijsku datoteku na disketi (putem e-mail -a i sliĉno) i šifru kljuĉ za otkljuĉavanje raĉunala. Pomoću registracijske diskete ćete otvoriti (registrirati) pojedine module u programu, meni Pomoć>Registracijski podaci. Nakon što ste registrirali program još uvijek ste probnom radu, potrebno je otkljuĉati raĉunalo sa šifrom koju ste takoĊer dobili. Ukratko:
Nakon što ste se odluĉili za odreĊene module programa naruĉite ih da biste dobili ponudu-predraĉun (odmah nakon uplate dobivate raĉun)
Dojavite IPOS-u identifikacijski broj raĉunala (meni Pomoć>Registracijski podaci>Otključaj)
S registracijskom disketom registrirate pojedine module programa
Otkljuĉavate raĉunalo sa šifrom (kljuĉem) koju ste dobili
Copyright © IPOS 1992-2005.
Cjenik programskih proizvoda R Naziv modula . b .
CJENIK A (mali korisnici 50% popust) Ograniĉenje unosa
Cijena u kn
CJENIK B Cijena u kn
1 .
Glavna knjiga
1.500 stavaka
750,00
1.500,00
2 .
Saldakonti kupaca
500 dokumenata
500,00
1.000,00
3 .
Saldakonti dobavljaĉa
500 dokumenata
500,00
1.000,00
4 .
Blagajna, putni nalozi, loko voţna
150 dokumenata
500,00
1.000,00
5 .
PDV obrazac, knjige U-RA i I-RA
150 dokumenata
500,00
1.000,00
6 .
Robno i materijalno poslovanje
1.500 stavaka
1.000,00
2.000,00
7 .
Fakturiranje u veleprodaji
1.000 stavaka
750,00
1.500,00
8 .
Proizvodnja, servis
200 radnih naloga
1.000,00
2.000,00
9 .
PC blagajna
2.000 stavaka
500,00
1.000,00
1 0 .
Maloprodajne zalihe
3.000 stavaka
1.000,00
2.000,00
1 1 .
Osnovna sredstva
50 sredstava
500,00
1.000,00
1 2 .
Obraĉun plaća i drugih dohodaka
5 djelatnika
750,00
1.500,00
1 3 .
Kadrovska evidencija
5 djelatnika
250,00
500,00
R Naziv modula . b .1 Poslovanje obrtnika (KPI, 4 KPR) .
CJENIK A (mali korisnici 50% popust) 500 redova
250,00
CJENIK B 500,00
Kupnjom bilo kojeg modula besplatno se dobivaju programi za HUB obrasce (virmani), Obraĉun kamata, Arhiviranje, Partneri i dr.
Kad se kupi samo kadrovska onda ona moţe biti po A ili B cjeniku, ali kad se kupi kadrovska i plaće onda oboje moraju biti po A ili B cjeniku. Plaće se ne mogu kupiti bez kadrovske.
UVJETI
cijene su bez poreza, vrijede za instalaciju na jednom raĉunalu i voĊenje jedne firme
cijena mrežne verzije programa(više raĉunala meĊusobno povezanih u mreţu) se uvećava za 20% onoliko puta koliki je maksimalni ţeljeni broj stanica u programu u jednom trenutku, Primjer:u uredu posjedujete 10 raĉunala koja su meĊusobno povezana u mreţu. Ako ţelite mogućnost da u jednom trenutku korisnici na 3 raĉunala budu istovremeno u programu tada vam treba mreţna licenca za 3 raĉunala. Nebitno je koja su to 3 raĉunala i ne moraju uvijek biti ista. U tom sluĉaju cijena se formira na naĉin da se prvo izraĉuna cijena jednokorisniĉke verzije npr. - fakturiranje u veleprodaji 1.500,00 kn - robno knjigovodstvo 2.000,00 kn Ukupno 3.500,00 kn, na taj iznos izraĉunavamo 20% tj. 3.500 x 0,20 =700,00 kn i to mnoţimo sa brojem stanica tj. 700,00 x 3 = 2.100,00 kn
doplata za voĊenje svake dodatne firme na istom raĉunalu iznosi 10% od osnovne cijene, za knjigovodstvene servise 1% od osnovne cijene minimalno 10 firmi, Primjerako na istom raĉunalu ţelite voditi ukupno 4 firme, a posjedujete module Fakturiranje u veleprodaji i Robno knjigovodstvo po cjeniku B tj. ukupno 3.500,00 kn, doplata za svaku dodatnu firmu je 10% tj. 3.500 x 0,10 = 350,00 kn za svaku firmu tj. ukupna doplata je 350,00 kn x 3 = 1.050,00 kn.
drugom instalacijom programa(druga instalacija moţe biti na istom ili nekom
dugom raĉunalu, bitno je da se radi o zasebnoj kopiji direktorija Ipos knjigovodstvo tj. da su podaci u te dvije instalacije odvojeni, za razliku od npr. dodatne firme u istoj instalaciji) ostvaruje se popust od 50%. Na dodatnim instalacijama doplate za mreţne licence i dodatne firme se obraĉunavaju na punu cijenu modula.
cijena za voĊenje izdvojenih lokacija je 4.000,00 kn po lokaciji, (centar se isto raĉuna kao lokacija)
cjenik A sa 50% popusta vrijedi samo za jednokorisniĉku verziju i voĊenje jedne firme u jednoj instalaciji.
kupovinom dobivate:
program na originalnom cd-u,
knjiţicu s kratkim uputama,
200 stranica uputa u .pdf formatu na cd-u,
300 stranica windows help case sensitive uputa u programu,
6,5 sati video uputa na cd-u,
30 dana besplatne podrške (telefonom, faxom ili mailom),
2 sata pomoći u vezi primjene programa u vlastitom poslovanju
Obuka za program se nalazi na video CD-u koji dobivate se programom, potrebno je odgledati obuku i koristiti 30 dana podrške za dodatna pitanja.
ostalonakon 30 dana uvoĊenja u rad moţete odabrati paušalno odrţavanje programa ili po intervenciji, paušalno odrţavanje se ureĊuje ugovorom, odrţavanje po intervenciji se naplaćuje prema zahvatu
svaki modul moţe se kupiti pojedinaĉno i koristiti nezavisno od ostalih modula, moguće su kombinacije modula iz razliĉitih cjenika, tokom vremena se moţe doplatiti razlika cjenika A do B
nije moguće definirati max broj stanica na nivou pojedinog modula nego samo za ĉitav program
zadrţavamo pravo promjene cijena
Devizni cjenik za inozemstvo
Napomena: za pretvorbu kunskih cijena u eure kunske cijene se dijele faktorom 6,666666. R Naziv modula . b .
CJENIK A (mali korisnici 50% popust) Ograniĉenje unosa
1 .
Glavna knjiga
1.500 stavaka
2 .
Saldakonti kupaca
3 .
Cijena u eur
CJENIK B Cijena u eur
112,50
225,00
500 dokumenata
75,00
150,00
Saldakonti dobavljaĉa
500 dokumenata
75,00
150,00
4 .
Blagajna, putni nalozi, loko voţna
150 dokumenata
75,00
150,00
5 .
PDV obrazac, knjige U-RA i I-RA
150 dokumenata
75,00
150,00
6 .
Robno i materijalno poslovanje
1.500 stavaka
150,00
300,00
7 .
Fakturiranje u veleprodaji
1.000 stavaka
112,50
225,00
8 .
Proizvodnja, servis
200 radnih naloga
150,00
300,00
9
PC blagajna
2.000 stavaka
75,00
150,00
R Naziv modula . b ..
CJENIK A (mali korisnici 50% popust)
CJENIK B
1 0 .
Maloprodajne zalihe
3.000 stavaka
150,00
300,00
1 1 .
Osnovna sredstva
50 sredstava
75,00
150,00
1 2 .
Obraĉun plaća i drugih dohodaka
5 djelatnika
112,50
225,00
1 3 .
Kadrovska evidencija
5 djelatnika
37,50
75,00
1 4 .
Poslovanje obrtnika (KPI, KPR)
500 redova
37,50
75,00
Dodatne informacije
Cjenik i uvjeti odrţavanja
Ograniĉenja unosa
Lista distributera programa
Copyright © IPOS 1992-2005.
Cjenik programskih proizvoda R Naziv modula . b .
CJENIK A (mali korisnici 50% popust) Ograniĉenje unosa
Cijena u kn
CJENIK B Cijena u kn
1 .
Glavna knjiga
1.500 stavaka
750,00
1.500,00
2 .
Saldakonti kupaca
500 dokumenata
500,00
1.000,00
3 .
Saldakonti dobavljaĉa
500 dokumenata
500,00
1.000,00
4 .
Blagajna, putni nalozi, loko voţna
150 dokumenata
500,00
1.000,00
5 .
PDV obrazac, knjige U-RA i I-RA
150 dokumenata
500,00
1.000,00
6 .
Robno i materijalno poslovanje
1.500 stavaka
1.000,00
2.000,00
7 .
Fakturiranje u veleprodaji
1.000 stavaka
750,00
1.500,00
8 .
Proizvodnja, servis
200 radnih naloga
1.000,00
2.000,00
9 .
PC blagajna
2.000 stavaka
500,00
1.000,00
1 0 .
Maloprodajne zalihe
3.000 stavaka
1.000,00
2.000,00
1 1 .
Osnovna sredstva
50 sredstava
500,00
1.000,00
1 2 .
Obraĉun plaća i drugih dohodaka
5 djelatnika
750,00
1.500,00
1 3 .
Kadrovska evidencija
5 djelatnika
250,00
500,00
R Naziv modula . b .1 Poslovanje obrtnika (KPI, 4 KPR) .
CJENIK A (mali korisnici 50% popust) 500 redova
250,00
CJENIK B 500,00
Kupnjom bilo kojeg modula besplatno se dobivaju programi za HUB obrasce (virmani), Obraĉun kamata, Arhiviranje, Partneri i dr.
Kad se kupi samo kadrovska onda ona moţe biti po A ili B cjeniku, ali kad se kupi kadrovska i plaće onda oboje moraju biti po A ili B cjeniku. Plaće se ne mogu kupiti bez kadrovske.
UVJETI
cijene su bez poreza, vrijede za instalaciju na jednom raĉunalu i voĊenje jedne firme
cijena mrežne verzije programa(više raĉunala meĊusobno povezanih u mreţu) se uvećava za 20% onoliko puta koliki je maksimalni ţeljeni broj stanica u programu u jednom trenutku, Primjer:u uredu posjedujete 10 raĉunala koja su meĊusobno povezana u mreţu. Ako ţelite mogućnost da u jednom trenutku korisnici na 3 raĉunala budu istovremeno u programu tada vam treba mreţna licenca za 3 raĉunala. Nebitno je koja su to 3 raĉunala i ne moraju uvijek biti ista. U tom sluĉaju cijena se formira na naĉin da se prvo izraĉuna cijena jednokorisniĉke verzije npr. - fakturiranje u veleprodaji 1.500,00 kn - robno knjigovodstvo 2.000,00 kn Ukupno 3.500,00 kn, na taj iznos izraĉunavamo 20% tj. 3.500 x 0,20 =700,00 kn i to mnoţimo sa brojem stanica tj. 700,00 x 3 = 2.100,00 kn
doplata za voĊenje svake dodatne firme na istom raĉunalu iznosi 10% od osnovne cijene, za knjigovodstvene servise 1% od osnovne cijene minimalno 10 firmi, Primjerako na istom raĉunalu ţelite voditi ukupno 4 firme, a posjedujete module Fakturiranje u veleprodaji i Robno knjigovodstvo po cjeniku B tj. ukupno 3.500,00 kn, doplata za svaku dodatnu firmu je 10% tj. 3.500 x 0,10 = 350,00 kn za svaku firmu tj. ukupna doplata je 350,00 kn x 3 = 1.050,00 kn.
drugom instalacijom programa(druga instalacija moţe biti na istom ili nekom
dugom raĉunalu, bitno je da se radi o zasebnoj kopiji direktorija Ipos knjigovodstvo tj. da su podaci u te dvije instalacije odvojeni, za razliku od npr. dodatne firme u istoj instalaciji) ostvaruje se popust od 50%. Na dodatnim instalacijama doplate za mreţne licence i dodatne firme se obraĉunavaju na punu cijenu modula.
cijena za voĊenje izdvojenih lokacija je 4.000,00 kn po lokaciji, (centar se isto raĉuna kao lokacija)
cjenik A sa 50% popusta vrijedi samo za jednokorisniĉku verziju i voĊenje jedne firme u jednoj instalaciji.
kupovinom dobivate:
program na originalnom cd-u,
knjiţicu s kratkim uputama,
200 stranica uputa u .pdf formatu na cd-u,
300 stranica windows help case sensitive uputa u programu,
6,5 sati video uputa na cd-u,
30 dana besplatne podrške (telefonom, faxom ili mailom),
2 sata pomoći u vezi primjene programa u vlastitom poslovanju
Obuka za program se nalazi na video CD-u koji dobivate se programom, potrebno je odgledati obuku i koristiti 30 dana podrške za dodatna pitanja.
ostalonakon 30 dana uvoĊenja u rad moţete odabrati paušalno odrţavanje programa ili po intervenciji, paušalno odrţavanje se ureĊuje ugovorom, odrţavanje po intervenciji se naplaćuje prema zahvatu
svaki modul moţe se kupiti pojedinaĉno i koristiti nezavisno od ostalih modula, moguće su kombinacije modula iz razliĉitih cjenika, tokom vremena se moţe doplatiti razlika cjenika A do B
nije moguće definirati max broj stanica na nivou pojedinog modula nego samo za ĉitav program
zadrţavamo pravo promjene cijena
Devizni cjenik za inozemstvo
Napomena: za pretvorbu kunskih cijena u eure kunske cijene se dijele faktorom 6,666666. R Naziv modula . b .
CJENIK A (mali korisnici 50% popust) Ograniĉenje unosa
1 .
Glavna knjiga
1.500 stavaka
2 .
Saldakonti kupaca
3 .
Cijena u eur
CJENIK B Cijena u eur
112,50
225,00
500 dokumenata
75,00
150,00
Saldakonti dobavljaĉa
500 dokumenata
75,00
150,00
4 .
Blagajna, putni nalozi, loko voţna
150 dokumenata
75,00
150,00
5 .
PDV obrazac, knjige U-RA i I-RA
150 dokumenata
75,00
150,00
6 .
Robno i materijalno poslovanje
1.500 stavaka
150,00
300,00
7 .
Fakturiranje u veleprodaji
1.000 stavaka
112,50
225,00
8 .
Proizvodnja, servis
200 radnih naloga
150,00
300,00
9
PC blagajna
2.000 stavaka
75,00
150,00
R Naziv modula . b ..
CJENIK A (mali korisnici 50% popust)
CJENIK B
1 0 .
Maloprodajne zalihe
3.000 stavaka
150,00
300,00
1 1 .
Osnovna sredstva
50 sredstava
75,00
150,00
1 2 .
Obraĉun plaća i drugih dohodaka
5 djelatnika
112,50
225,00
1 3 .
Kadrovska evidencija
5 djelatnika
37,50
75,00
1 4 .
Poslovanje obrtnika (KPI, KPR)
500 redova
37,50
75,00
Dodatne informacije
Cjenik i uvjeti odrţavanja
Ograniĉenja unosa
Lista distributera programa
Copyright © IPOS 1992-2005.
Cjenik i uvjeti odrţavanja Svi registrirani korisnici programa Ipos knjigovodstvo imaju osigurano odrţavanje. Prema svojim potrebama moţete odabrati Paušalno održavanje ili Održavanje po intervenciji. Moţete i kombinirati u poĉetku paušalno, a kasnije prijeći na odrţavanje po intervenciji.
Paušalno odrţavanje U razdoblju odrţavanja dobivate sve nadogradnje koje izaĊu u razdoblju odrţavanja. Nadogradnja obiĉno ukljuĉuje zakonske promjene, razne ispravke grešaka, dorade programa prema zahtjevima drugih korisnika ili samoinicijativno od strane Iposa. Naĉin podrške je putem e-maila, faxa, telefona ili direktnim uvidom nad vašim podacima. U sluĉaju da imate problem koji zahtjeva uvid ili intervenciju na vašim podacima a imate ADSL vezu s internetom moţemo problem riješiti udaljenim pristupom tzv. Remote Desktop rad gdje se preko interneta spajamo na vaše raĉunalo i riješavamo problem kao da smo i fiziĉki kod vas. Ako nemate ADSL vezu s internetom potrebno je podatke dostaviti na našu lokaciju emailom (u sluĉaju manje koliĉine podataka), poštom na CD-u (u sluĉaju veće koliĉine podataka). Paušalno odrţavanje ne ukljuĉuje: fiziĉke dolaske na lokaciju korisnika, dorade programa prema zahtjevima korisnika. Odrţavanje ne ukljuĉuje odgovore na pitanja u vezi operativnog sistema (Windowsa), raĉunala ili knjigovodstva nego iskljuĉivo u vezi rada programa “Ipos knjigovodstvo”. U takvim sluĉajevima primjenjuje se cjenik “Odrţavanja po intervenciji”. Odrţavanje se zakljuĉuje za tromjeseĉno razdoblje(1-3 mj., 4-6 mj., 7-9 mj., 10-12 mj.) . Na poĉetku svakog tromjeseĉja dobivate ponudu za odrţavanje koja dospijeva do poĉetka razdoblja odrţavanja. Uplatom potvrĊujete odrţavanje za to razdoblje i dobivate raĉun na ukupan iznos. Ukoliko niste dobili ponudu moţete zatraţiti da vam je pošaljemo. Odrţavanje moţete ugovoriti samo ako imate instaliranu zadnju verziju programa.
CIJENA PAUŠALNOG ODRŢAVANJA Cijena mjeseĉnog paušalnog odrţavanja se formira kao 3% od ukupne vrijednosti programa po trenutnom cjeniku, ali ne manje od 200,00 kn mjeseĉno.
Korisnik moţe dogovoriti drugaĉije uvjete odrţavanja npr. dolasci na lokaciju korisnika sa pregledom podataka, instaliranje nadogradnji, pomoć kod rješavanja specifiĉnih situacija i dr., cijena se formira prema dogovoru.
Odrţavanje po intervenciji CIJENA INTERVENCIJA Obraĉunska cijena intervencija je 400 kn/sat, svi oblici intervencija se obraĉunavaju po toj cijeni
pismena intervencija (mail, fax, pošta) obraĉun za svakih 15 minuta utrošenog vremena telefonska intervencija obraĉun za svakih zapoĉetih 15 minuta trajanja razgovora intervencija udaljenim pristupom preko interneta, obraĉun minimalno 30 minuta, nakon toga obraĉun za svakih zapoĉetih 15 minuta fiziĉka intervencija na lokaciji IPOS-a ili korisnika, obraĉun minimalno 60 minuta, nakon toga obraĉun za svakih zapoĉetih 30 minuta, dolazak-odlazak na lokaciju korisnika na podruĉju Zagreba obraĉunava se dodatnih 60 minuta programiranje prema posebnim zahtjevima obraĉun po satu programiranja (analiza, izrada, testiranje, izrada dokumentacije)
Napomena: naplaćuje se utrošeno vrijeme na intervencije, a ne njen rezultat. Intervencija će se naplatiti i ako korisnik nije zadovoljan odgovorom ili ako je odgovor izvršene analize negativan, ako se npr. ne mogu popraviti podaci koji su bili na analizi i sl.
CIJENA NADOGRADNJE Cijena nadogradnje se formira kao 10% od ukupne vrijednosti programa, koje korisnik posjeduje, po trenutnom cjeniku, ali ne manje od 500,00 kn. Korisnik po toj cijeni moţe kupiti nadogradnju ĉiji datum nije stariji od godinu dana od datuma njegove osnovne verzije (prva dva broja). Za svaku dodatnu godinu korisnik plaća dodatnih 10%. Npr. kada korisnik kupuje nadogradnju koja je starija do 2 godine od datuma njegove verzije plaća 20%, do 3 godine 30%, do 4 godine 40% itd., od vrijednosti programa koje posjeduje. Nadogradnja se ne moţe kupiti za pojedinaĉne instalacije nego za sve instalacije i mreţne licence odjednom! Sve cijene su bez poreza na dodanu vrijednost. Zadrţavamo pravo promjene cijena. (Korisnici koji koriste program kao pomagalo u nastavi, kao verificirana ustanova za obrazovanje, imaju cijenu paušalnog odrţavanja 0,3% i cijenu nadogradnje 1% od vrijednosti programa)
Dodatne informacije
Cjenik programa
Ograniĉenja unosa Copyright © IPOS 1992-2008.
Ograniĉenja unosa Ograniĉenja unosa postoje kada je neki modul u probnom radu ili kada je kupljen po cjeniku A. Moduli koji su kupljeni po cjeniku B nemaju ograniĉenja unosa. Da li neki modul ima ili nema ograniĉenje unosa moţete provjeriti u meniu Pomoć>Registracijski podaci. Isto tako za svaki modul postoje kljuĉni prozori kod kojih u donjem statusnom redu piše trenutni broj upisanih stavaka i oznaka ograniĉenja tako da moţete pratiti odnos upisano i ograniĉeno. Za svaki modul postoji posebno ograniĉenje: R. Naziv modula b.
Opis ograniĉenja
1.
Glavna knjiga
Ograniĉen je zbroj stavaka u svim knjiţenjima dnevnika. U samom prozoru dnevnika moţete u donjem statusnom redu vidjeti koliki je trenutni broj upisanih stavaka.
2.
Saldakonti kupaca
Ograniĉen je ukupan broj dokumenata zajedno (raĉuna, OK-ova, storna, uplata). To je zapravo broj knjiţenja u dnevniku.
3.
Saldakonti dobavljaĉa
Ograniĉen je ukupan broj dokumenata zajedno (raĉuna, OK-ova, storna, isplata). To je zapravo broj knjiţenja u dnevniku.
4.
Blagajniĉko poslovanje i putni nalozi
Ograniĉen je ukupan broj dokumenata (uplatnica i isplatnica) u svim blagajnama. To je zapravo ukupan broj rednih brojeva svih blagajni.
5.
PDV obrazac, knjige U-RA i I-RA
Ograniĉen je ukupan broj rednih brojeva svih knjiga IR-a ILI svih UR-a. Tj. ograniĉenje će se aktivirati kada IR-e ili UR-e premaše broj ograniĉenja, a ne kada IR-e i UR-e zajedno premaše broj ograniĉenja.
6.
Robno i materijalno poslovanje
Ograniĉen je zbroj stavaka svih dokumenata u svim skladištima. Tj. zbroje se stavke svih primki, otpremnica, izdatnica i dr. sa svih skladišta.
7.
Fakturiranje u veleprodaji
Ograniĉen je zbroj stavaka u svim raĉunima ILI u svim predraĉunima. Tj. ograniĉenje će se premašiti ili u raĉunima ili u predraĉunima.
8.
Proizvodnja, servis
Ograniĉen je broj radnih naloga u jednoj poslovnoj godini.
9.
PC blagajna
Ograniĉen je zbroj stavaka svih raĉuna na svim kasama.
10 Maloprodajne zalihe .
Ograniĉen je zbroj stavaka svih dokumenata u svim prodavaonicama. Tj. zbroje se stavke svih primki, otpremnica, izdatnica i dr. iz svih
R. Naziv modula b.
Opis ograniĉenja
prodavaonica. 11 Osnovna sredstva .
Ograniĉen je broj sredstava u šifrarniku osnovnih sredstava (dugotrajne imovine).
12 Obraĉun plaća .
Ograniĉen je broj djelatnika. (U probnoj verziji je ograniĉenje 5 obr. razdoblja)
13 Kadrovska evidencija .
Ograniĉen je broj djelatnika.
14 Poslovanje obrtnika (KPI, KPR) .
Ograniĉen je broj redova u knjigama KPI tj. KPR.
Kad se kupi samo kadrovska onda ona moţe biti po A ili B cjeniku, ali kad se kupi kadrovska i plaće onda oboje moraju biti po A ili B cjeniku. Plaće se ne mogu kupiti bez kadrovske.
Dodatne informacije
Cjenik programa
Cjenik i uvjeti odrţavanja Copyright © IPOS 1992-2008.
Lista distributera programa Uĉitaj aktualno stanje sa weba na linku: htp://www.ipos.hr/distributeri.htm
Upotreba sistema pomoći-helpa Postoje više naĉina na koji se moţe pristupiti sistemu pomoći
pritiskom na tipku F1 dok se nalazimo u programu, tzv. kontekstualni sistem kojim ćemo automatski dobiti pomoć upravo za onaj dio programa u kojem se trenutno nalazimo
pregledom sadrţaja knjige, nakon što smo pozvali pomoć (tipkom F1 ili iz menia odabrali Pomoć) moţemo pregledom Sadrţaja knjige (tab Contents) pregledavati naslove pojedinih dijelova tzv. knjige pomoći
pregledom indeksnih rijeĉi (tab Index), preko kojih moţemo doći do traţenog dijela
pregledom svih rijeĉi (tab Find) koje se nalaze u uputama
pregledom Rjeĉnika (tab Glossary ili Rjeĉnik), moţemo pronaći objašnjenja pojedinih termina
audio-video upute, upute snimljene u obliku kratkih filmova koje prikazuju pojedine postupke kod rada s programom, npr. kako unijeti novi raĉun i sl.
Vidi Audio-video upute Copyright © IPOS 1992-2008.
Video upute Na originalnom CD-u se nalaze audio video upute. Moţete ih pokrenuti tako da stavite CD u raĉunalo, automatski će se pokrenuti instalacijski program iz kojeg ćete izabrati Pregled audio/video uputa. Ako se CD na pokrene automatski moţete s CD-a iz Windows explorera pokrenuti instalacija.exe. Ako nemate originalni CD video upute moţete pokrenuti i sa interneta na sljedećem linku: Video upute
SADRŢAJ audio-video uputa
(brojevi u zagradi su minute i sekunde trajanja sekvence)
OPĆENITO 01:44:54
Kratak pregled programa (54:01) ;00_pregled_programa
Kako koristiti upute? (02:51) ;00_koristenje_uputa
Rad s matiĉnim firmama i godinama (05:16) ;00_maticne_firme
Primjer jednostrukog unosa (08:05) ;00_jednostruki_unos
Primjer dvostrukog unosa (06:51) ;00_dvostruki_unos
Primjer trostrukog unosa (03:26) ;00_trostruki_unos
Rad s postavkama u programu (05:43) ;00_prekidaci
Pregled svih grafikona (09:25) ;00_pregled_grafikona
Postupak kod uvoĊenja programa u rad, kako poĉeti? (08:46) ;00_postupak_uvodjenja
Glavna knjiga - financijsko knjigovodstvo 00:29:50
Pregled rada s glavnom knjigom (16:2) ;20_pregled_rada_gk
Kako proknjiţiti izvod? (09:06) ;20_upis_izvoda
Objašnjenje rada s temeljnicama (04:42) ;20_temeljnice
Saldakonti kupaca i dobavljaĉa 00:13:41
Pregled rada u saldakontiju (13:41) ;21_pregled_saldakonti
Blagajniĉko poslovanje 00:05:27
PDV obrazac 00:07:25
Pregled rada blagajniĉkog poslovanja (05:27) ;23_pregled_blag Rad u poreznim evidencijama (07:25) ;32_pregled_pdv
Fakturiranje u veleprodaji 00:37:45
Pregled rada u fakturiranju (13:58) ;25_pregled_fakt
Kako unijeti novi raĉun? (16:57) ;25_unos_racuna
Moguće veze: fakturiranje / robno / knjige IRa / PDV obrazac / kupci / glavna knjiga (06:49) ;25_veze_fakt
Robno-materijalno knjigovodstvo 00:19:01
Pregled rada u robnom knjigovodstvu (05:37) ;24_pregled_robv
Kako zaprimiti robu na zalihu? (06:40) ;24_zaprimanje_robe
Izdavanje robe sa zalihe (06:44) ;24_izdavanje_robe
PC blagajna 00:11:24
Pregleda rada s PC blagajnom (11:24) ;27_pregled_kasa
Osnovna sredstva 00:09:06
Pregled rada s osnovnim sredstvima (09:06) ;28_pregled_os
Obraĉun plaća 00:14:28
Kadrovska evidencija 00:03:30
Poslovanje obrtnika 00:03:40
Kako obraĉunati plaću? (14:28) ;31_primjer_obracuna Kako evidentirati novog djelatnika? (3:30) ;30_unos_djelatnika Pregled rada obrtnika (3:40) ;33_pregled_obrt
Pomoćni programi 00:14:25
Rad s virmanima (6:48) ;50_pregled_virmani
Konformni obraĉun kamata (7:37) ;51_pregled_kamate
Ukupno Vrijeme 04:39:36 Koliĉina podataka 481 MB Copyright © IPOS 1992-2008.
Postupak kod uvoĊenja programa u rad Svaki korisnik programa je specifiĉan po svojem naĉinu poslovanja zbog toga je potrebno prije samog rada program podesiti vlastitim zahtjevima. Podešavanje programa znaĉi napuniti odreĊene šifrarnike, podesiti postavke i sl. Redoslijed rada:
Otvaranje matiĉne firme i poslovne godine
Namještanje postavki-parametara za rad programa
Organizacijske jedinice
Kontni plan
Poslovni partneri
Tarifne skupine poreza na promet
Popis artikala-usluga
Poĉetna stanja
1. Otvaranje matiĉne firme i poslovne godine Prva stvar koju morate napraviti prije samog poĉetka rada je otvaranje matične firme(predstavlja firmu ili firme za koju vodimo poslovne knjige, dakle to nije kupac, dobavljaĉ ili sl. nego naša firma u kojoj vodimo knjige, ako ste knjigovodstveni servis tada je matiĉnih firmi više) i poslovne godine(kalendarski 1.1. - 31-12., zapravo raĉunovodstveno razdoblje) za koju ţelite voditi knjige. Nakon prve instalacije programa inicijalno će kao matiĉna firma biti Testiranje d.o.o.fiktivna firma koja sluţi za testiranje programa, u poslovnim partnerima je otvorena sa šifrom 1 .
Kada uĊete u program pri vrhu ekrana će uvijek pisati naziv tekuće matiĉne firme i poslovna godina u kojoj se trenutno nalazite.Ako kliknete mišem na tu firmu (tipku) otvorit će se prozor u kojem moţete izvršiti sve radnje po pitanju promjene matiĉne firme, statistike otvorenih firmi i godina, otvaranja, brisanja novih firmi i godina, i dr.
Da biste mogli otvoriti novu matiĉnu firmu ona mora postojati u popisu poslovnih partnera, predstavlja firmu, tvrtku (kupca, dobavljaĉa i sl.). Popis svih tvrtki u programu za sve module se nalazi na jednom mjestu, u šifrarniku poslovnih partnera. Moţete mu pristupiti preko menia Šifrarnici>Osnovni šifrarnici>Poslovni partneri- poduzeća, ili preko ikone pri vrhu ekrana ili pritiskom na tipku F5., postupak za otvaranje je sljedeći:
u šifrarniku poslovnih partnera otvorite svoju firmu kao novog partneraili moţete npr. izmjeniti podatke nekoj već upisanoj firmi npr. partneru sa šifrom 2, tako što ćete se pozicionirati na njega i kliknuti na tipku Izmjena
u prozoru matiĉnih firmi otvorite novu matičnu firmuklikom na naziv matiĉne firme Testiranje doo ili u meniu Šifrarnici>Osnovni šifrarnici>Matične firme i posl. godine ili preko tipke F6
Vidi Prozor matiĉnih firmi i poslovnih godina
Matiĉnu firmu Testiranje d.o.o. ne morate obrisati, dapaĉe ostavite je i koristite za razna testiranja, pogotovo dok ste u fazi uĉenja programa, licenca programa
vam dozvoljava da uz kupljeni broj licenci imate otvoreno i dodatnu firmu Testiranje doo
Brisanje firme u matiĉnim firmama je brisanje poslovnih knjiga (direktorija na disku) koje su otvorene za tu firmu, a brisanje u poslovnim partnerima je brisanje te firme iz šifrarnika, popisa.
natrag
2. Namještanje postavki-parametara za rad programa Svaki korisnik ima drugaĉiji sistem rada, prije samog poĉetka je potrebno podesiti program za odreĊenog korisnika. Postavke se nalaze u izborniku Sistem>Postavke programa. Većina tih postavki je već namještena za prosjeĉnog korisnika. Postavke su grupirane po skupinama. Niţe navedeni su postavke za koje je bitno da se namjeste prije samog unosa podataka, sve ostale postavke se mogu u toku rada korigirati.
Postavke za temeljnice za tekućeg partnera, ako u kupcima, dobavljaĉima, robnom i dr. ne ţelite raditi s temeljnicama tj. kontima tada te postavke ne morate namještati, u protivnom potrebno je ukljuĉiti rad sa temeljnicama za odreĊeni modul.
Kada god posjedujete modul Glavna knjiga i neku od analitika koja podrţava rad s kontima tj. automatskim temeljnicama za glavnu knjigu (kupci, dobavljaĉi, osnovna sredstva i dr.) tada preporuĉujujemo ukljuĉivanja rada s temeljnicama. Iznimka su Robno-materijalno i Maloprodaja u tim modulima bez obzira što omogućavaju rad s temljenicama NE preporuĉujemo rad s temeljnicama zbog jednostavnijeg rada i veće slobode kod knjiţenja.
Postavke fakturiranja u veleprodaji - za tekućeg partnera, ako ne ţelite automatsku vezu izmeĊu robnog skladišta i fakturiranja tada te postavke ne morate namještati, u protivnom ukljuĉite tu opciju. Detaljnije..., ako posjedujete module Robnomaterijalno i Fakturiranje u VP tada je moguće npr. nakon izrade raĉuna u fakturiranju automatski kreirati otpremnicu u robnom skladištu, moguće je ispisivati dokument s naslovom Raĉun-otpremnica i sl.
Postavke fakturiranja - nivo programa, podešavanje rada u fakturiranju za detaljnije vidi Postavke fakturiranja u veleprodaji - nivo programa
Postavke poreznih evidencija - za tekućeg partnera, ako ţelite automatski unos iz saldakontija u knjige UR-a, IR-a tada te postavke ne morate namještati, u protivnom iskljuĉite te opcije. Ako pak ţelite da se direktno iz fakturiranja aţurira knjiga IR-a tada morate ukljuĉiti tu opciju.
Sve postavke su inicijalno namješteni da moţete poĉeti s radom, ali je dobro pregledati postavke da dobijete uvid koje su sve mogućnosti podešavanja rada programa.
Vidi postavke. natrag
3. Organizacijske jedinice To su organizacijski dijelovi matiĉne firme npr. skladišta, radne jedinice i dr., moţe ih biti proizvoljan broj.
Kod modula robno-materijalno je potrebno u okviru poslovnih jedinica otvoriti potrebna skladišta, a kod materijalnog i barem jednu radnu jedinicu. Organizacijske jedinice se otvaraju posebno za svaku firmu za koju vodimo knjige u meniu Šifrarnici>Osnovni šifrarnici>Poslovne jedinice u firmi. Detaljnije...kada otvorite prazne poslovne knjige za novu firmu u njoj nema otvorenog niti jednog skladišta, ako posjedujete modul Robno-materijalno logiĉno je da prije samog upisa poĉetnog stanja morate otvoriti jedno ili više skladišta.
Vidi Poslovne jedinice natrag
4. Kontni plan Postojeći kontni plan je baziran na RRIF-ovom kontnom planu. Kontni plan je potrebno revidirati tj. provjeriti da li odgovara potrebama korisnika i uĉiniti potrebne izmjene i dopune, meni Šifrarnici>Osnovni šifrarnici>Kontni plan
Najjednostavnije je ispisati na papir kontni plan i na njemu napraviti reviziju tj. koja konta treba dodati koja promjeniti i sl., i onda te promjene, prije bilo kakvog rada s kontima, unijeti u kontni plan.
Vidi Kontni plan
natrag
5. Poslovni partneri Kao što smo na samom poĉetku rekli to je popis svih firmi s kojima radimo u bilo kojem modulu programa, u tom popisu se nalazi i matiĉna-e firma za koju vodimo knjige. Dobro je na poĉetku rada unijeti odreĊeni broj poslovnih partnera s kojima stalno radimo (kupaca, dobavljaĉa i dr.), a kasnije ih dodavati prema potrebi.
Vidi Poslovni partneri - firme natrag
6. Tarifne skupine poreza na promet Pregledati tarifne skupine, ako je potrebno uĉiniti izmjene i dopune. U toku rada dopuniti ako bude bilo izmjena. Izbornik Šifrarnici>Osnovni šifrarnici>Tarifne skupine poreza na promet. Specifiĉna konta, samo za korisnike koji rade s kontima tj. temeljnicama... Kod ukljuĉenog rada s temeljnicama, a pri automatskom prijenosu podataka u odreĊenim dijelovima programa, program bi automatski morao izvršiti i razna kontiranja. Da bi to funkcioniralo potrebno je programu reći koja će konta automatski upotrijebiti kod tog prijenosa.
za automatsko knjiţenje primke iz ulazne kalkulacije u robnom knjigovodstvu, u meniu Šifrarnici>Osnovni šifrarnici>Konta za automatsko kontiranje, namjestiti konta: o fakturne cijene robe od dobavljaĉa o konto troška nabave robe o konto troška kupnje robe 1, 2, 3, 4
automatska izrada otpremnice prilikom izrade raĉuna: konto kupaca, konto troška nabave i dr.
automatski prijenos fakture iz fakturiranja u saldakonti kupaca: potrebno je znati konta prihoda, konta poreza i konto kupaca, Šifrarnici>Osnovni šifrarnici>Tipovi izlaznog računa za kontiranje prihoda
natrag
7. Popis artikala, materijala Popis artikala moţemo kao i popis poslovnih partnera unositi tokom samog rada kako se pojavljuju, ali je praktiĉnije unijeti odmah jedan odreĊeni broj za koji znamo da se ĉesto pojavljuju tj. da će nam svakako trebati.
Vidi Popis artikala i usluga natrag
8. Poĉetna stanja S programom se moţe poĉeti raditi unutar godine ili na poĉetku godine, da bismo mogli poĉeti moramo u odreĊene module unijeti neka poĉetna stanja, zavisno od toga o kojim se dijelovima programa radi. Poĉetno stanje na poĉetku godine unosimo posebno za glavnu knjigu, a posebno za analitike. Poĉetna stanja analitika unosimo za svaku analitiku posebno (kupci, dobavljaĉi, blagajna, robno i dr.), ta poĉetna stanja se ne prenose u glavnu knjigu jer se ona nalaze u samom poĉetnom stanju glavne knjige koje isto tako unosimo posebno. Poĉetna stanja analitika program automatski knjiţi na temeljnicu nula koja se nikako ne moţe prenijeti. Tek kada knjiţimo prvu regularnu temeljnicu (jedan) moţemo prenositi podatke u glavnu knjigu.
Kod poĉetnog stanja analitika npr. kupci obratite paţnju da je prije unosa potrebno oznaĉiti da se radi o Unosu poĉetnog stanja, u zaglavlju dokumenta se nalazi Check box tipka kojom se to oznaĉava. Glavna knjiga Kao sintetiĉki glavni dio knjigovodstva je svakako najvaţniji. U svakom sluĉaju moramo unijeti poĉetno stanje tekuće godine tj. poĉetnu bilancu, iskljuĉivo kroz dokument početno stanje, svi glavni dokumenti-temeljnice u glavnoj knjizi su već uneseni . Ako poĉinjemo na poĉetku godine onda je to dovoljno, ako poĉinjemo unutar godine tada osim poĉetnog stanja 1.1. trebamo unijeti i promet po odreĊenim kontima do današnjeg dana. Koji od naĉina ćete upotrijebiti ovisi o odluci knjigovoĊe. Istu odluku bismo morali donijeti kada bi se radilo i o ruĉnom voĊenju knjiga. To moţemo napraviti na razne naĉine npr.
unijeti samo ukupni dugovni i potraţni promet pojedinih konta
unijeti ukupni dugovni i potraţni promet pojedinih konta npr. po mjesecima
unijeti sva knjiţenja koja ĉine dugovni i potraţni promet
Saldakonti kupaca i dobavljaĉa Prvo ukljuĉiti unos kao poĉetno stanje (nalazi se na samom prozoru unosa), a zatim unijeti poĉetno stanje prošle godine na dva moguća naĉina
tako da unesemo sve raĉune i plaćanja iz prošle godine koji su bili potpuno ili djelomiĉno otvoreni, a koji zajedno ĉine poĉetni saldo odreĊenog partnera
unijeti za svakog partnera samo iznos salda kao fiktivan raĉun ili plaćanje zavisi da li je saldo dugovni ili potraţni.
Promet tekuće godine takoĊer unosima na dva naĉina kao što je prethodno opisano. Ako radite sa ukljuĉenim temeljnicama u saldakontiju program će izvršiti prijenos zadnje neprenesene temeljnice u glavnu knjigu kada to zatraţimo, ako ne ţelimo da se odreĊena temeljnica
prenosi u glavnu knjigu tada direktno u glavnu knjigu moţemo upisati taj dokument pod odreĊenim brojem. Robno knjigovodstvo Potrebno je unijeti poĉetnu inventuru svakog pojedinog artikla sa datumom 1.1., ako moramo unijeti i promet do odreĊenog datuma tekuće godine tada to moţemo napraviti na dva naĉina
da unesemo samo ukupni izlaz i ulaz odreĊenog artikla, naravno koliĉinski i financijski (unosimo cijenu prosjeĉne zalihe)
unosimo svaki pojedinaĉni ulaz i izlaz artikla
Osnovna sredstva Sliĉno kao i robno. Fakturiranje u veleprodaji
moţemo poĉeti od bilo kojeg broja raĉuna gdje smo stali s ruĉnim fakturama ili s nekim drugim programom (najbrţi naĉin)
moţemo unijeti sve fakture do današnjeg datuma (imamo pune podatke za izvještaje)
natrag Copyright © IPOS 1992-2008.
Hijerarhija datoteka Generalno svi podaci su podijeljeni u tri nivoa po svojoj logici gdje nastaju i gdje se mogu mijenjati. U programu, u jednom trenutku moţete biti u samo jednoj firmi i jednoj njenoj poslovnoj godini što znaĉi da su vam u jednom trenutku dostupni samo podaci:
na nivou programa
na nivou tekuće matiĉne firme
na nivou tekuće godine.
Na nivou neke druge matiĉne firme postoje ti isti podaci npr. popis artikala, ali se zbog ove hijerarhije ti podaci ne miješaju.
1.nivo - nivo programa Podaci na nivou cijelog programa. Vide se u svim matiĉnim firmama i godinama. To su podaci općenitog karaktera mogu biti specifiĉni za odreĊenu firmu i godinu, ali su isto tako upotrebljivi za ostale firme i godine. npr. popis firmi, fiziĉke osobe, kontni plan, jedinice mjere, teĉajne liste, popis zemalja, djelatnosti, naĉini plaćanja ...
Izmjene koje su naĉinjene nad podacima prvog nivoa se vide u svim dijelovima programa tj. svim firmama i svim poslovnim godinama. Npr. ako smo u firmi Markoni doo i 2004. godini, i unesemo novu jedinicu mjere ona će se vidjeti u svim ostalim poslovnim godinama i firmama.
2. nivo - nivo firme Podaci na nivou jedne firme su zajedniĉki za sve poslovne godine te firme. Podaci tog nivoa nisu dostupni (za preged, izmjenu, unos, brisanje) u nekoj drugoj firmi. No podatak unesen u jednoj poslovnoj godini vidi se i u drugoj godini te iste matiĉne firme. npr. poslovne jedinice, klasifikacije robe, popis artikala, osnovnih sredstava i sl.
Logiĉno je da podatke nivoa firme ne unosimo posebno za svaku poslovnu godinu nego zajedno za sve poslovne godine.
Šifrarnik artikala je moguće fiksirati za pojedinu poslovnu godinu tj. spustiti ga sa nivoa partnera na nivo godine. Ovo je praktiĉno ako npr. u 2005. godini imamo potpuno novi asortiman artikala i ţelimo se riješiti prikaza starih artikala iz 2004. godine, u tom sluĉaju moţemo trenutni šifrarnik na nivou partnera spustiti na nivo 2004. godine, a onda šifrarnik na nivou partnera promjeniti prema novom asortimanu. Vidi Popis artikala i usluga.
3. nivo - nivo godine Podaci koji su dostupni (za preged, izmjenu, unos, brisanje) samo unutar jedne poslovne godine jedne firme, ne vide se u drugim poslovnim godinama te firme (naravno ni u drugim firmama). npr. kartice glavne knjige, kartice kupaca, kartice osnovnih sredstava i sl.
Prikaz moguće hijerarhije podataka:
Podaci
Skupne datoteke za program (1. nivo)
Podaci za firmu Instalotehna
Skupni podaci za firmu (2. nivo)
Podaci poslovne godine 1996 (3. nivo)
Podaci poslovne godine 1997 (3. nivo)
Podaci poslovne godine 1998 (3. nivo)
Podaci za firmu Tekstilpromet
Skupni podaci za firmu (2. nivo)
Podaci poslovne godine 1997 (3. nivo)
Podaci poslovne godine 1998 (3. nivo)
Podaci za firmu Velcrom
Skupni podaci za firmu (2. nivo)
Podaci poslovne godine 1995 (3. nivo)
Podaci poslovne godine 1996 (3. nivo)
Podaci poslovne godine 1997 (3. nivo)
Podaci poslovne godine 1998 (3. nivo)
. Ako pogledate organizaciju podataka na disku raĉunala u direktoriju gdje je instaliran program vidjet ćete da su podaci organizirani upravo ovako. Svaka skupina podataka (datoteka) kao što je pojedina poslovna godina, skupni podaci za pojedinu firmu itd. se nalazi u posebnom direktoriju. Samo kreiranje nove poslovne godine u programu je zapravo kreiranje novog direktorija u poddirektoriju za tu matiĉnu firmu.
Ako imate otvoreno više poslovnih godina ili više matiĉnih firmi, podatke prvog nivoa mijenjajte s krajnjim oprezom jer se te promjene reflektiraju u svim matiĉnim firmama i njihovim poslovnim godinama npr. partneri, kontni plan, jedinice mjera i sl.
Ako ipak ţelite izvršiti znaĉajne promjene podataka na nivou programa (1. nivo) tada savjetujemo napraviti kopiju direktorija u kojoj će biti saĉuvani podaci prije tih promjena i kojima ćete moći pristupiti i nakon izvršenih promjena kao i ranije. Copyright © IPOS 1992-2008.
Prozor za identifikaciju i lozinku U program moţete ući ako se identificirate i upišete lozinku. Ako vam je ovo prvi ulazak u program tada odaberite Nepoznatog korisnika, njegova lozinka je kao što on sam kaţe "1". Prilikom upisivanja lozinke neće se vidjeti stvarni znakovi nego ????? upitnici iz razloga da osobe oko vas ne vide vašu lozinku na ekranu.
Lozinka Svaka osoba koja radi s programom ima svoju lozinku. Lozinka moţe biti bilo koji niz brojeva ili slova.
Upozorenje: pazite na velika i mala slova. Marko i marko nije isto. Imate tri pokušaja nakon toga prekida se rad sa programom.
Dodatne informacije
Popis korisnika Copyright © IPOS 1992-2008.
Glavni prozor programa Glavni prozor je matiĉni prozor ulaskom u program uvijek ulazite u njega, a završetkom rada s programom izlazite iz glavnog prozora. Odabirom opcija na glavnom izborniku (lijevo) birate koji će roletni (padajući) meni biti aktivan pri vrhu ekrana. Svaka opcija na glavnom izborniku predstavlja jedan knjigovodstveni modul, i svaki taj modul ima svoj roletni (padajući) meni. Unutar glavnog prozora se otvaraju svi ostali prozori. Zatvaranjem glavnog prozora programa zatvaraju se i svi ostali prozori tj. prekida se rad programa. To je tzv. MDI tip prozoragdje pojedini prozori koji se otvaraju ne mogu prijeći granice glavnog prozora. U sluĉaju kada imate otvorenih više programa preglednije je vidjeti koji prozori pripadaju kojem programu nego kad se prozori jednog programa nalaze svuda po desktopu, ili su minimizirani i sl. Minimiziranjem glavnog prozora minimiziraju se i svi njegovi prozori.
U donjem desnom dijelu glavnog izbornika nalazi se popis otvorenih prozora. Uvijek je oznaĉen aktivni prozor, a odabirom moţemo i preko tog popisa odabrati koji će prozor biti aktivan.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Prozor matiĉnih firmi i poslovnih godina Logika samog knjigovodstva nameće logiku programa, a to je da se poslovne knjige vode nezavisno za svaku firmu i unutar nje za svaku poslovnu godinu. Sa programom Ipos knjigovodstvo je moguće nezavisno voditi više firmi i naravno za svaku firmu više poslovnih godina.
U jednom trenutku moţemo biti u samo jednoj firmi i jednoj njenoj poslovnoj godini. Ako bismo htjeli na ekranu usporeĊivati podatke iz više firmi ili više poslovnih godina moţemo pokrenuti još jednom program i u njemu neku drugu firmu ili godinu.
Firme za koje vodimo poslovne knjige zovemo matiĉne firme, to su isto tako firme iz popisa poslovnih partnera-firmi. Aktivna matiĉna firma i godina se uvijek vide na tipki pri vrhu glavnog prozora. Pritiskom na tu tipku zapravo moţemo pozvati prozor za rad sa matiĉnim firmama i poslovnim godinama.
Selektirana firma i godinaTabelarni prikaz matiĉnih firmi i godina. Pozicioniranje na odreĊenu firmu i godinu (selektiranje) ne proizvodi nikakvu akciju, akcija nastaje tek odabirom odreĊene tipke koje će izvršiti akciju na selektiranoj firmi i godini. Aktivna firma i godinaAktivna matiĉna firma i godina su one u kojima se trenutno nalazimo i sa ĉijim podacima radimo. Ne moţete promijeniti aktivnu firmu (godinu) ako je otvoren neki drugi prozor. Na to ukazuje i upozorenje pri vrhu prozora. Poĉetno aktivna firma i godina To su firma i godina koje će biti aktivne kod svakog ulaska u program. Dakle kad jednom uĊemo u program moţemo mijenjati aktivnu matiĉnu firmu i godinu i iz programa izaći iz bilo koje firme, no kad ponovo uĊemo sljedeći puta u program ući ćemo u firmu i godinu koje su postavljene kao Poĉetno aktivne. Statistika matiĉnih firmi i godina Razni statistiĉki podaci i obavijesti. Promjena matiĉne firme Promjena matiĉne firme i godine moţe biti trenutna i stalna. Trenutna promjena je samo do izlaska iz programa. Stalna promjena je ona koja postavlja firmu i godinu kao poĉetno aktivnu kod svakog ulaska u program, a istovremeno i kao trenutno aktivnu. Akcija se odnosi na firmu i godinu koje su selektirane u tabelarnom prikazu. Otvaranje nove matiĉne firme i godine
Otvaranje nove matiĉne firme se vrši izborom iz popisa poslovnih partnera, a otvaranje nove poslovne godine upisom godine. Program kontrolira da li matiĉna firma ili godina već postoje. Broj matiĉnih firmi koje moţemo otvoriti zavisi od toga za koliko matiĉinh firmi je program registriran, teoretski broj matiĉnih firmi je neograniĉen. Broj poslovnih godina je neograniĉen. Program dozvoljava uvijek max broj firmi + jednu, ta dodatna firma je za testiranje. Uvijek moţete isprobati neke akcije u testnoj firmi ako niste sigurni kako rade. Otvaranjem nove matiĉne firme (i godine) otvaraju se prazne poslovne knjige za tu firmu. Naravno samo podaci firme i godine, podaci programa su isti za sve firme. Brisanje matiĉne firme i godine Brisanjem matiĉne firme brišete NEPOVRATNO sve podatke na nivou matiĉne firme i sve poslovne godine te firme. Brisanjem poslovne godine ostaju podaci firme, a brišu se podaci samo za tu poslovnu godinu. Ako npr. ţelimo u poslovnoj godini 1997. obrisati sve podatke koje smo knjiţili tada moţemo obrisati tu godinu i ponovo je otvoriti, rezultat toga će biti da su sve knjige te godine prazne kao i kod prvog otvaranja. Akcija se odnosi na firmu i godinu koje su selektirane u tabelarnom prikazu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Prozor standardnog šifrarnika
Navigator Sliĉna navigacija kao i kod kazetofona: prvi red prethodni red sljedeći red zadnji red osvjeţi podatke sa diska Tragaĉ podataka Obiĉno se nalazi pri vrhu prozora, ima polje za odabir kriterija pretraţivanja i polje za upis podataka koje traţimo. Tragaĉ je neovisan o trenutnom redoslijedu podataka tj. iako su podaci sortirani po šifri, tragaĉ moţe pretraţivati po abecedi. Odaberite kriterij (uvijek jedan ili više) po kojem ţelite pretraţivati, a zatim u polje desno upisujte znakove. Pretraţivanje se vrši nakon svakog upisanog znaka. Ako se moţe upisati više rijeĉi npr. "naziv dokumenta ; broj dokumenta", tada moţete npr. upisati "izv ; 45", tragaĉa će pronaći prvi dokument koji poĉinje sa izv tj. izvod banke i broj 45. Standardne tipke u prozorima su: o o o o
o o o
unos - novi podatak u datoteci izmjena - izmjena podatka koji je trenutno aktivan tj. tekući u prikazu spremi - ako se nalazimo u unosu/izmjeni tekući podaci će biti spremljeni i prebacit ćemo se u mod pregled sljedeći - ako smo u unosu tekući podaci će biti spremljeni i automatski ćemo biti prebaĉeni u unos sljedećeg podatka, ako smo u izmjeni tada će se podaci spremiti i automatski će se prijeći na izmjenu sljedećeg reda u datoteci (tabeli). odustani - ako smo u unosu podatak neće biti spremljen, ako smo u izmjeni bit će vraćeni stari podaci koji su bili kod ulaska u izmjenu ispis (izvještaji) - poziv novog prozora sa opcijama za ispis izlaz - prekid rada i zatvaranje tekućeg prozora
o brisanje - brisanje tekućeg zapisa Tabelarni prikaz je prirodan naĉini prikaza podataka onako kako su oni spremljeni u datoteci na disku tj. jedan red predstavlja strukturu podataka. U redu moţe biti proizvoljan broj kolona, a broj redova zapravo odreĊuje broj podataka npr. broj partnera - firmi i sl. Kretanje po tabeli se moţe ostvariti mišem ili tipkama preko tastature.
Tastatura je standardna za windows programe. gore, dole, lijevo, desno - kursorske tipke stranica gore, dole - pgDn, pgUp prvi red, zadnji red - home, end, ctrl+PgUp, ctrl+PdDn Pojedinaĉni prikaz je prikaz jednog reda tabele. Obiĉno se koristi kod unosa i izmjene podataka ali i kod pregleda kad je broj kolona veći pa je preglednije vidjeti jedan red na cijelom ekranu. Kretanje po ekranskom prikazu je tipkom TAB (red ispod reda sa brojevima, prva tipka), u DOS orijentiranim programima tipkom TAB se isto moglo kretati po poljima, ali se za to koristila tipka ENTER, ovdje tipka enter ima funkciju pokretanja odreĊenih akcija. Povrat na prethodno polje je tipkom SHIFT+TAB. Statusni red sluţi za prikaz informacija. Tako u statusnom redu vidimo u kojem se modu rada nalazimo: unos - unos novog podatka izmjena - izmjena postojećeg podatka pregled - pregled podataka, odavde moţemo u unos i izmjenu neaktivno - nije naĊena datoteka na disku ili je iz nekog drugog razloga neuspjelo otvaranje statusni red glavnog prozora prikazuje objašnjenje za ono na što trenutno pokazuje miš Zavisno od toga da li smo u unosu, izmjeni, pregedu i dr. taj dio statusnog reda će imati drugaĉiju boju podloge. Copyright © IPOS 1992-2008.
Prozor pregleda izvještaja Kratka uputa: - PgDn i PgUp listajte stranice - strelicama gore i dole pomiĉete papir gore/dole - strelicama lijevo i desno pomiĉete papir lijevo/desno - tipka Home - prva stranica, End - zadnja stranica naravno strelicama pomiĉete papir samo ako vam ne stane cijela stranica izvještaja na ekran. Kada strelicom dolje doĊete na kraj dokumenta program će vas automatski prebaciti na poĉetak sljedeće stranice, kada strelicom gore doĊete na poĉetak dokumenta program će vas automatski prebaciti na kraj prethodne stranice. Na taj naĉin moţete pregledavati odreĊeni dokument s više stranica i bez tipki PgUp i PgDn. Kada koristite tipke za listanje stranica PgUp i PgDn dokument će uvijek ostati na istom mjestu npr. ako ste u izvještaju izlistali 30 raĉuna, zgodno je prvi raĉun pomaknuti tako da doĊemo do adrese kupca (tj. maknemo zaglavlje s našom adresom) i tada listamo raĉune s PgUp i PgDn tipkama. Svaki uvjetno reĉeno ispis-izvještaj se moţe poslati na pisaĉ, modem, datoteku i sl. jer to podrţavaju sami Windowsi, no svaki takav ispis se isto tako moţe pregledati na ekranu u obliku istovjetnom kakav će biti kada se ispiše npr. na papir. Naravno ako na ekranu imate boje, a vaš pisaĉ ne podrţava boje ... Prozor za pregled izvještaja je kao i svaki drugi prozor dakle moţete ga smanjiti, otvoriti još jedan takav isti prozor i sl. Izvještaji samo prikazuju podatake oni ih ne mijenjaju! Pregled tipki kod prozora pregleda izvještaja Opcija
Objašnjenje Ovom tipkom zatvaramo prozor pregleda izvještaja Prilikom pojavljivanja izvještaja, ako je izvještaj na više stranica, prva stranica će se prikazati odmah, a ostale onako kako se kreiraju. Moţemo upisati broj bilo koje stranice izvještaja. Ispis izvještaja na tekući pisaĉ u lokalnim windowsima. Kad se promjeni tekući pisaĉ u nekom izvještaju on postaje tekući za ostale izvještaje unutar te instance programa. Poziv dijaloga za odabir pisaĉa koji će biti tekući. Direktan ispis na MREŢNI pisaĉ. Mreţni pisaĉ moţemo predefinirati u Programskim postavkama. Na taj naĉin moţemo bez pozivanja dijaloga za promjenu pisaĉa ispisivati na tekući lokalni pisaĉ i na mreţni pisaĉ. Ispis izvještaja direktno na FAX. Pisaĉ-fax moţemo predefinirati u Programskim
Objašnjenje
Opcija postavkama.
Kriteriji za ispis stranica
sve stranice (ako nije ništa upisano) samo tekuća stranica (upisati broj tekuće stranice) prema kriteriju od do stranice, moguće je upisati više kriterija istovremeno npr. 1-4, 7, 9, 10-15 moţete ispisati stranice prema nazad npr. 20-1
Moguće je ispisati samo parne (2) ili samo neparne (1) stranice. Export podataka u formate RTF, XLS, HTM i dr. Odabirom ove tipke otvorit će se dijalog u kojem moţemo odabrati tip dokumenta za export, njegov naziv i lokaciju. Brzi export. Ovom tipkom ćemo napraviti direktni brzi export u direktorij i u format kao što je bio zadnji preko tipke Export. Dakle neće biti ponude tipa exporta i naziva datoteke niti direktorija gdje će se datoteka exportirati. Opcija je pogodna kada jednom odaberemo tip exporta koji nam odgovara npr. RTF word, kada odredimo direktorij gdje ćemo exportirati datoteke, tada je dovoljno samo odabrati tu tipku za export. Odabir akcije koje će se dogoditi nakon što exportiramo (spremimo) datoteku exporta. Moguće je nakon exporta:
otvoriti windows explorer u direktoriju gdje je exportirana datoteka
otvoriti dokument u pripadajućem programu npr. word, excel, adobe pdf viewer i sl.
kopirati dokument u Clipboard da bismo ga kasnije mogli paste-ati npr. u e-mail i sl.
otvoriti setup dijalog u kojem moţemo postaviti dodatne opcije za export
Ispis ponovo generiranog izvještaja ili slike iz pregleda na pisaĉ. Kada dobijemo izvještaj na ekranu tj. u prozoru pregleda izvještaja (print previw) tada zapravo gledamo grafiĉki prikaz windows metafile tj. sliku budućeg izvještaja. Rezolucija te WMF slike je svakako drugaĉija od rezolucije
Opcija
Objašnjenje pisaĉa na kojem će se izvještaj u finalu ispisati. Kad pritisnemo tipku za ispis program će (inicijalno) ponovo generirati izvještaj direktno na pisaĉ koristeći njegovu rezoluciju za ispis. Taj ispis će se uvijek barem malo razlikovati od slike u prozoru pregleda izvještaja. To trebamo imati na umu kada npr. ţelimo ispisati samo 100. stranicu od ukupno 200. U tu svrhu postoji ova tipka koja regulira da li da se kod ispisa na pisaĉ ponovno generira izvještaj direktno na pisaĉ ili da se zapravo ispisuje slika izvještaja koju imamo u prozoru pregleda izvještaja. Podesi širinu izvještaja u širinu prozora tako da je tekst maksimalno ĉitljiv. Makisimalno uvećanje je 300% što je dovoljno da se vidi bilo koji detalj izvještaja. Uobiĉajeno uvećanje je 100% što prikazuje izvještaj u normalnoj veliĉini. Kod malih ekrana, 14 inĉa, slova moţda neće biti dovoljno ĉitljiva zbog niske rezolucije ekrana pa će biti potrebno povećati izvještaj, samim tim vjerovatno neće cijela stranici po širini stati u ekran pa ćete morati pomicati papir lijevo desno i gore dole. No ako pokrenete windowse u višoj rezoluciji npr. 1024*768 i na prikladno velikom monitoru (17 inĉa) moći ćete solidno vidjeti ĉitavu stranicu po širini. Postavi širinu i visinu izvještaja tako da se vidi cijela stranica u prozoru. Import QRP izvještaja koji su prije bili spremljeni preko tipke Export.
Napomena: prikaz izvještaja na ekranu je renderirani metafile ispis koji u kombinaciji sa RTF ispisom memo polja izgleda neki puta malo drugaĉije kod ispisa na pisaĉ tj. papir što je opet uvjetovano raznim driverima printera. Tvrtka IPOS nema nikakvog utjecaja na loš RTF Microsofta u nekim sluĉajevima kod ispisa.S obzirom na to, sve ispise koji nisu "sve stranice" koristite opreznije jer se moţe dogoditi razlika onoga na ekranu i papiru.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Prozor jednostrukog unosa Jednostruki unos je rad sa podacima koji su u principu u jednoj tabeli podataka. Karakteristiĉan primjer je prozor standardnog šifrarnika. Svaki prozor ima Tabelarni i Pojedinaĉni prikaz. Tabelarni prikaz je za pregled podataka i npr. odabir koji red datoteke će se mijenjati u izmjeni podataka. Pojedinaĉni pregled prikazuje samo jedan red datoteke. Iz bilo kojeg prikaza moţemo odabrati akciju unosa, izmjene, brisanja, ispisa i sl., ali samo ako je ta tipka slobodna. Ako se nalazimo u unosu (izmjeni) podataka što se vidi u statusnom redu gdje piše Unos tada ne moţemo pokretati akcije tipa izmjene (unosa), brisanja i sl. Dok smo u ekranskom prikazu unosa ili izmjene moţemo se prebaciti u tabelarni prikaz, u tom prikazu moţemo pretraţivati podatke i kasnije se vratiti na unos (izmenu) u ekranskom prikazu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Prozor dvostrukog unosa Prozor dvostrukog unosa je karakteristiĉan za dokumente tipa raĉuna, otpremnica i sl. gdje se prvo unose podaci o glavi dokumenta, a zatim proizvoljan broj stavaka za taj dokument. Prozor dvostrukog unosa ima u zaglavlju tipke unos, izmjena, brisanje i izlaz, dok se tipke odustani i spremi pojavljuju tek dok se nalazimo u polju sa podacima glave raĉuna. Odabirom odustani
ako smo u modu unos glave, prekidamo rad na unosu dokumenta i dokument nije kreiran
ako smo u modu izmjena glave, prekidamo izmjenu i poništavamo sve uĉinjene izmjene u glavi dokumenta
Odabirom spremi spremamo podatke o glavi dokumenta, ako smo bili u unosu kreira se novi dokument. Prelazimo u dio za unos stavaka. U dijelu za unos stavaka unosimo stavku po stavku, raspoloţive tipke su:
unos, unos nove stavke
izmjena, izmjena postojeće tekuće stavke, tekuća stavka je na ekranu i selektirana je u tabelarnom prikazu unešenih stavaka
brisanje, brisanje tekuće selektirane stavke
sljedeći, spremanje tekuće stavke i otvaranje novog unosa i izmjene sljedeće stavke u redosliedu
spremi, spremanje tekućeg unosa ili izmjene stavke
odustani, odustanak od unosa nove stavke ili izmjene
izlaz, izlaz iz dijela za unos stavaka i kraj unosa/izmjene dokumenta
renumeriraj, ponovni upis rednih brojeva ako redni brojevi nisu u nizu ili su duplicirani
i dr. specifiĉne za pojedini dokument Vidi karakteristiĉan prozor raĉuna u veleprodaji Copyright © IPOS 1992-2008.
Prozor trostrukog unosa Za razliku od prozora dvostrukog unosa ima i treći dio za unos trećeg niza proizvoljnog broja stavaka. Unos zapoĉinje unosom glave dokumenta, sa tipkom Spremi prelazimo na unos stavaka dokumenta, obiĉno unos stavaka dokumenta završava sa tipkom koja se zove prema tipu trećeg unosa npr. Protustavke, a treći niz unosa ima iste tipke kao i drugi samo što on ima i tipku Izlaz koja završava unos cijelog dokumenta. Klasiĉan primjer trostrukog unosa je npr. skladišna primka sa knjiţenjem protustavaka. Prvi dio je unos glave, drugi dio je unos stavaka primke, a treći dio unos protustavaka za glavnu knjigu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Prozor za popravak indeksnih datoteka Svi podaci koji se upisuju u raĉunalo su u obliku tabela sa redovima i kolonama, kao klasiĉan naĉin zapisivanja na papirima. Redoslijed tih redova je u originalu onako kako su upisivani, npr. poslovni partneri nisu sloţeni niti po šifri niti po abecedi nego po redoslijedu unosa kao što bi to i ruĉno bilo.
No program ima mogućnost indeksiranja (sortiranja) podataka i on kreira za tu datoteku dva niza podataka u kojima ĉuva obavijesti o tome kojim redoslijedom redovi moraju teći pa da budu sloţeni po šifri partnera i da budu sloţeni po abecedi. Ako se u nekom trenutku neregularno izaĊe iz programa ili prekine program tada je ta situacija vrlo sliĉna sljedećoj u praksi, ruĉno gledano: Imamo registrator sa sloţenim partnerima po abecedi, doĊe vjetar i rasprši sve papire po podu, mi ih samo pokupimo i nasumce stavimo u registrator. Oĉito više nisu sloţeni po abecedi. Kada netko zatim traţi partnera pod "B" tamo ga neće biti i izgledat će kao da ga i nema, a on je negdje pod "G". U raĉunalu je situacija sliĉna, kada opet uĊemo u program on će podatke pokušati sloţiti po abecedi no to neće biti ispravno jer indeksi nisu u redu. Naĉini neregularnog izlaska iz programa su sljedeći:
nestanak struje
gašenje raĉunala prije regularnog izlaska iz programa
greška u programu zbog koje program prekine rad U navedenim sluĉajevima je potrebno kod ponovnog ulaska pokrenuti popravak indeksa, koji će zapravo redoslijed podataka ponovo dovesti u red tj. "posloţiti registrator sa partnerima ponovo po abecedi". Popravak indeksa se moţe vršiti za sve skupine datoteka i za pojedinaĉne skupine.
sistemske datoteke, vezane uz sistemski dio programa
zajedniĉke datoteke, (konta, partneri, šifrarnici ...)
datoteke poslovnih godina (dnevnik 93., kupci 93. i dr.) Preporuĉuje se popravak svih indeksa. Popravak indeksnih datoteka ne moţe ĉiniti nikakvu štetu, moţete ga povremeno pokrenuti iako nije bilo neregularnih izlazaka, a obavezno ako primjetite sumnjiv redoslijed podataka u datoteci. U prozoru za indeksiranje postoje dvije opcije: Indeksiraj i Pakiraj
Indeksiranje Ovom operacijom se brišu svi indeksi neke datoteke i kreiraju se novi indeksi prema pravilima koji su zapisani u kodu izvršnog programa
Opciju indeksiranja je potrebno izvršiti OBAVEZNO svaki puta nakon nadogradnje programa na novu verziju, u sluĉaju da u kodu postoji novi indeks, program ga mora kreirati. U svim ostalim sluĉajevima moţete vršiti opciju pakiranja koja je brţa operacija.
Pakiranje Ovom operacijom se ne brišu indeksi datoteke nego se datoteka prepisuje u novu datoteku, a samim tim se aţuriraju i indeksi, ova operacija je brţa od indeksiranja te je moţete koristiti u većinu sluĉajeva.
Vidi Prozor za popravak datoteka s podacima Copyright © IPOS 1992-2008.
Prozor za popravak datoteka s podacima Podaci koje upisujemo u program su zapisani u datotekama na disku. Gotovo da je normalna pojava da se datoteka na disku moţe oštetiti, npr. tekstualna datoteka s nekim dopisom, datoteka s nekim crteţom pa tako i datoteka baze podataka.
Razlozi oštećenja datoteka na disku mogu biti razliĉiti:
neispravan disk
nestanak struje u toku zapisivanja
iskljuĉenje raĉunala
virusi
neispravna mreţa itd.
Zbog svega toga obavezno je povremeno raditi kopije podataka na neki vanjski medij. Vidi Arhiviranje podataka - backup Neki puta je samo oštećen indeksni raspored podataka. Vidi Prozor za popravak indeksnih datoteka Popravak datoteka s podacima se moţe vršiti za sve skupine datoteka , za pojedinaĉne skupine i za samo pojedinu datoteku.
sistemske datoteke, vezane uz sistemski dio programa
zajedniĉke datoteke, (konta, partneri, šifrarnici ...)
datoteke poslovnih godina (dnevnik 93., kupci 93. i dr.)
Preporuĉuje se popravak konkretne datoteke. Kako radi popravak? Program lista jednu po jednu datoteku iz selektirane grupe i pokušava napraviti kopiju podataka iz datoteke ORIGINAL u ORIGINAL_RECOVERED, datoteku ORIGINAL zatim obriše, a ORIGINAL_RECOVERED preimenuje u ORIGINAL. Ako kod pokušaja popravka neke zapise program ne uspije oporaviti ti zapisi će biti obrisani i ostat će samo ispravni zapisi.
Prije samog pokretanja popravka OBAVEZNO napraviti arhivu-kopiju programa. Copyright © IPOS 1992-2008.
Prozor poruka i upita Preko prozora poruka i upita komuniciramo sa programom. U središnjem dijelu prozora je tekst obavijesti ili upita, ako je taj tekst veći od prozora tada ćemo ga moći pomicati klizaĉem tako da moţemo proĉitati ĉitav tekst. Sa desne strane prozora je niz mogućih odgovora (jedan ili više), ako je samo jedan npr. OK znaĉi da kada proĉitamo poruku moţemo dalje. Ako je ponuĊeno više opcija npr. Prekid, Dalje tada odluĉujemo u kojem smjeru će program dalje ići. PonuĊenu opciju moţemo jednostavno odabrati mišem ili prvim slovom tj. podvuĉenim slovom ili tipkom ENTER ako je oznaĉena tipka koju ţelimo odabrati.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Prozor postavki programa Postavke su opcije kojima korisnik moţe regulirati naĉin rada programa. Postoje razne grupe postavki prema funkcijama koje reguliraju npr. sistemske postavke, postavke glavne knjige i sl. Jedna postavka moţe imati proizvoljan broj opcija, ali najmanje dvije. Najĉešće opcije (vrijednosti) postavke su uključen i isključen npr. 'Knjiţenje sa protustavkama= (ukljuĉen/iskljuĉen)'. No mogu biti npr. "Broj prolaza programa kod obraĉuna-> jedan, pet, deset, dvadeset, trideset, pedeset" Podjele postavki prema nivou djelovanja
nivo programa
nivo korisnika
nivo partnera
nivo poslovne godine
Nivo programa znaĉi da sve opcije koje se promjene vrijede za sve korisnike, partnere i sve poslovne godine u programu. Nivo partnera znaĉi da sve opcije koje se promjene vrijede na nivou tekućeg partnera i za sve njegove poslovne godine. U lijevom prozoru je popis grupa postavki, a u desnom postavke koje moţemo mijenjati. Promjenom bilo koje postavke unutar odreĊene grupe postaju dostupne tipke Odustani i Spremi, dakle promjenjene postavke moţemo ili spremiti ili odustati od izvršenih promjena. Dok ne odaberemo Odustani ili Spremi ne moţemo izaći iz prozora niti odabrati neku drugu grupu postavki.
Dodatne informacije
Sistemske postavke
Programske postavke
Postavke glavne knjige
Postavke za temeljnice
Postavke poreznih evidencija
Postavke fakturiranja u veleprodaji
Postavke robnog knjigovodstva
Postavke maloprodaje
Postavke pc blagajne u maloprodaji
Postavke obraĉuna dohodaka
Postavke kadrovske evidencije
Postavke osnovnih sredstava
Postavke proizvodnje i servisa
Postavke HUB-a
Copyright © IPOS 1992-2008.
Rad s meniima - izbornicima Na lijevoj strani ekrana se nalazi glavni izbornik sa glavnim modulima programa, svaki takav modul ima svoj roletni izbornik pri vrhu ekrana. Na samom poĉetku niti jedan modul nije aktivan pa je pri vrhu samo roletni izbornik za Prozore i Pomoć.
Rad s mišem Bez previše razmišljanja o tipkama mišem moţemo vizualno odabrati i aktivirati bilo koju opciju u meniu.
Rad s tastaturom Tipkom Alt ukljuĉujemo (aktiviramo) i iskljuĉujemo tekući roletni izbornik. Tekući izbornik je onaj koji se nalazi pri vrhu ekrana. Nakon što je aktiviran izbornik po njemu se krećemo tipkama sa strelicama, aktiviranje odreĊene opcije je sa tipkom Enter (Return). OdreĊenu opciju moţemo pozvati i tako da pritisnemo kombinaciju tipaka Alt+slovo, slovo je ili prvo slovo odreĊene opcije u meniu ili slovo koje je podvuĉeno. Copyright © IPOS 1992-2008.
Rad s prozorima, otvaranje, spremanje ... Program prilikom pokretanja provjerom rezolucije ekrana na kojem radite odreĊuje kako će prikazivati prozore. Ako radite u rezoluciji 800 * 600 piksela ili manjoj tada će se svi prozori otvarati preko cijelog ekrana. Razlog tome je što se u toj rezoluciji ne bi vidjeli svi elementi na prozoru ako bi se on prikazao manjim. Ako radite u rezoluciji koja je veća od 800 * 600 pa sve do 1800 * 1440 piksela program će svaki prozor otvoriti u njegovoj prirodnoj veliĉini i uvijek malo niţe i malo desno od tekuće otvorenog prozora tako da svi prozori koji su otvoreni budu vidljivi na ekranu. Kad se prozori otvaraju u svojoj prirodnoj veliĉini moguće je u registry tekućeg raĉunala spremiti njegov poloţaj i/ili veliĉinu. Opcije su dostupne u padajućem meniu pri vrhu ekrana Prozori. U tom meniu su dostupne sve opcije za manipulaciju prozorima.
Posloţi pregledno
Posloţi vertikalno
Posloţi horizontalno
Posloţi sve smanjene prozore (ikone)
Smanji sve prozore kao ikone
Povećaj sve prozore ikone
Spremanje svojstava prozora
Spremi poloţaj tekućeg prozora
Spremi dimenzije tekućeg prozora
Spremi poloţaj i dimenzije tekućeg prozora
Spremi poloţaj i dimenzije SVIH otvorenih prozora
Obriši svojstva tekućeg prozora
Obriši svojstva svih prozora
Spremanje poloţaja i dimenzije prozora Svojstva se spremaju u registry tekućeg raĉunala HKEY_CURRENT_USER\SOFTWARE\IPOS\IPOS KNJIGOVODSTVO\PROZORI. Za svaki prozor moţete dakle definirati njegov poloţaj i/ili dimenzije tako da se on kod svakog pozivanja prikazuje u istoj veliĉini i poloţaju. Kako se podaci spremaju u registry tekućeg raĉunala svaki korisnik na mreţi moţe spremiti svoje postavke odreĊenih prozora.Promjena postavki odreĊenog prozora se moţe ostvariti novim spremanjem ili brisanjem postavki. Moguće je isto tako obrisati postavke svih prozora u programu. Bitno je naglasiti da se spremanje postavki vrši i za svaki novi isti otvoreni prozor tj. ako otvorite tri prozora poslovnih partnera postavke se spremaju posebno za prvi, drugi i treći. Dakle moţete otvoriti jedan prozor partnera desno i jedan lijevo, a sve to automatski pozicionirano. Za glavnu formu u programu unutar koje se otvaraju svi prozori vrijedi:
inicijalno će se uvijek otvarati preko cijelog ekrana ako joj nisu spremljene postavke
isto tako joj se moţe spremiti poloţaj i dimenzije
operacije spremanja nad njom su aktualne kada nije otvoren niti jedan drugi prozor unutar nje
Dodatne informacije
OdreĊivanje prozora za automatsko pozivanje
Rad s tabelama (redoslijed i veliĉina kolona) Copyright © IPOS 1992-2008.
Rad s tabelama (redoslijed i veliĉina kolona) Tabelarni prikazi u programu se nalaze unutar formi, prozora i kako sam naziv kaţe prikazuju podatke u vidu tabele tj. redova i kolona. Inicijalni raspored i širina kolona je predodreĊen u samom programu do trenutka kada korisnik sam promjeni i redoslijed i širinu kolona. Nakon što korisnik napravi odreĊene promjene na kolonama tabele program će prilikom izlaska iz tog prozora spremiti tu konfiguraciju na lokalni disk.Prilikom sljedećeg ulaska u taj prozor program će s diska proĉitati koji je bio zadnji redosljijed i širina kolona i postaviti takvo stanje.
Spremanje i povrat postavki kolona u tabelama se vrši automatski bez posebnih akcija korisnika za razliku od spremanja poloţaja i veliĉine samih prozora.
Postavke se spremaju u datoteke na lokalnom disku tj. u mreţnom radu svaki korisnik ima svoje postavke. Direktorij u koji se spremaju postavke je C:\IposKONFIG, za svaku tabelu se kreira posebna datoteka koju ćete prepoznati jer joj naziv poĉinje kao i naziv prozora u programu, a ekstenzija joj je .kol. Ako ţelite npr. obrisati postavke neke tabele tj. da je raspored i širina kolona onakav kakav je bio inicijalno iz programa, prije nego ste promjenili raspored, dovoljno je obrisati datoteku s imenom tog prozora. Ako ţelite obrisati korisniĉke postavke svih tabela u programu obrišite u tom direktoriju sve datoteke koje imaju ekstenziju ".kol". Ako ţelite u mreţnom radu postaviti postavke za sve tabele, a koje će imati svi korisnici na mreţi, potrebno je postavke odrediti na jednom raĉunalu i onda kompletan direktorij iskopirati svim ostalim korisnicima na njihova raĉunala.
Kod prozora koji se pozivaju kao šifrarnici kao što su npr. Poslovni partneri, artikli, cjenici i sl., postavke za tabele je potrebno odrediti prilikom pozivanja prozora iz menia tj. dok prozor u nazivu nema rijeĉ Izbornik. Takve će se postavke kasnije primjeniti kod tog prozora i kad se pozove kao izbornik.
Izlaskom iz prozora spremit će se postavke svih tabela u tom prozoru bez obzira koliko ih je i da li su trenutno vidljive ili ne. Kolone se jednostavno premještaju tako da mišem primite zaglavlje neke kolone i vuĉete je lijevo ili desno, otpustite je tamo gdje ţelite da bude.Širinu kolone mijenjate tako da mišem doĊete na lijevi rub zaglavlja neke kolone i promjenite joj širinu. Ako ţelite da se kolona ne pojavljuje smanjite joj širinu na minimum.
Vidi Rad s prozorima, otvaranje, spremanje ... Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis tabelarnih prikaza Preko tipke u glavnoj formi (ili brze tipke F7) se iz bilo kojeg trenutno otvorenog prozora moţe dobiti u printPreview tj. na ispis ili export bilo koji aktivni tabelarni prikaz. Aktivni tabelarni prikaz je onaj na kojem smo trenutno pozicionirani. Program će kao naslov izvještaja staviti naslov prozora u kojem se nalazimo. Dakle ovdje se ne radi o klasiĉnom izvještaju koji su specifiĉno raĊeni za odreĊenu svrhu nego samo o mogućnosti da se bilo koji tabelarni prikaz podataka u programu moţe dobiti na ispis tj. export. Ispisivat će se samo oni redovi koji su prikazani u programu, ako smo naprimjer preko filtera napravili restrikciju prikaza redova. Isto tako će se i kolone prikazati u redoslijedu i širini kako se nalaze u tabelarnom prikazu u prozoru, ako neki tabelarni prikaz ima više kolona npr. 20, na izvještaju će se prikazati samo kolone koje stanu na format A4 (portrait ili landscape), a ostale kolone neće biti vidljive. Ali zato moţemo posloţiti u tabeli kolone prije samog ispisa. Ako se nakon odabira tipke za ispis tabele ne dogodi ništa znaĉi da nismo bili pozicionirani u nekoj tabeli.
Arhiviranje podataka - backup Vaši podaci s kojima radite se nalaze na tvrdom disku u raĉunalu. Podaci su zapisani magnetnim zapisom nula i jedinica, nećemo o tome koliko je to siguran zapis. Dakle s vašim diskom ili raĉunalom se moţe bilo kada dogoditi nepredviĊeni problem, da taj problem ne bi bio i veći od jednog diska ili raĉunala kao što je npr. gubitak jednogodišnjeg unosa podataka i sve ostale konzekvence u vašem poslovanju koje iz toga proizlaze, potrebno je podatke s vašeg diska povremeno arhivirati (kopirati, backupirati) na neke druge medije.
Arhiviranje je osobna odgovornost korisnika programa.
Za arhiviranje se preporuĉuje nabaviti ureĊaj koji arhivu moţe zapisati na nekakav eksterni medij kao što je npr. CD ili DVD snimaĉ. Cijene takvih ureĊaja su danas reda veliĉine par stotina kuna.
Dakle koristite neke od sljedećih varijanti za arhiviranje:
CD ili DVD medije ĉiji je kapacitet 640 MB tj. 4,7 GB. Ova varijanta je preporuĉena jer na taj naĉin imate povijesne arhive i moţete se vratiti natrag na bilo koju arhivu. Ova varijanta gdje je arhiva i fiziĉki odvojena od raĉunala je nasigurnija jer svoju arhivu moţete odnijeti i na drugu lokaciju tj. saĉuvat ćete podatke ĉak i ako vam ukradu raĉunalo
U ovoj varijanti arhivu prvo trebate napraviti na disku pa tek onda arhivu zaprţiti posebnim programom na CD medij, osim ako nemate instaliranu opciju da moţete direktno zapisivati na medije kao na tvrdi disk.
Mreţni disk Ako imate više raĉunala koja su meĊusobno povezana, disk za arhiviranje moţete postaviti da bude mreţni disk tj. osim na lokalnom disku imat ćete i kopiju podataka na susjednom raĉunalu. Ova varijanta je manje pouzdana od vanjskih medija jer se i mreţni disk moţe zaraziti virusima.
Lokalni disk Ako nemate CD-DVD snimaĉ, umreţena raĉunala i sl., za nuţdu moţete raditi kopije na lokalni radni disk. U toj varijanti će se osim podataka na kojima radite krerirati i dodatna kopija tih istih podataka u posebnom direktoriju. U sluĉaju oštećenja podataka s kojima radite ipak imate sigurnosnu kopiju-arhivu u posebnom direktoriju. Datoteke s podacima se mogu oštetiti npr. naprasnim gašenjem raĉunala za vrijeme rada, ošteĉenjem dijela dijela diska (klastera) i sl.Podvarijanta je da disk za arhiviranje bude drugi lokalni disk u istom raĉunalu.
Ovo varijantu NE PREPORUĈUJEMO osim kao privremeno rješenje za "gašenje poţara".
Varijanta Lokalnog diska je manje sigurna nego CD medij i Mreţni disk jer vas ne spašava od opasnosti da vam se pokvari cijeli disk tj. da ne moţete ni do podataka ni do arhive. Pogotovo ako vam ukradu cijelo raĉunalo. Ako varijantu Lokalnog diska iskombinirate tako da vam netko povremeno ipak iskopira vaše arhive ne neki vanjski medij znatno ćete poboljšati sigurnost vaših podataka. Program na disku za arhiviranje kreira direktorij IposARHIVA i u njemu poddirektorije za svaku arhivu po jedan npr. Arhiva 1998.12.25 15h00m40s ponedjeljak to znaĉi da je arhiva napravljena u 15h 0min 40sek u ponedjeljak 25.12. Prema tim datumima moţete vidjeti koje arhive su stare i moge se obrisati. Kod arhiviranja podataka će se generirati jedna prazna datoteka ĉiji će naziv biti npr. "Verzija 2.5.17 rel. 19.5.1999", to znaĉi da je arhiva napravljena dok je bila instalirana verzija programa 2.5.17 Prije poĉetka arhiviranja program kontrolira da li je slobodan prostor na disku za arhiviranje dovoljan da se na njega spreme tekući podaci, ako nije nećete moći pokrenuti arhiviranje tada:
ili promijenite disk za arhiviranje
ili obrišite neke od starijih arhiva.
Bez obzira što u programu postoji rutina za arhiviranje podataka moţe se reći da je najjednostavnija varijanta arhiviranja kopiranje cijelog direktorija Ipos knjigovodstvo sa svim podacima iz Windows explorera.
Filozofija arihiviranja Ako radite s CD-ovima nemojte koristiti izbrisive medije nego uvijek arhivirajte podatke na nove prazne medije. Ako podatke arhivirate na disk tada samo redovno radite arhive, a brisanje moţete vršiti izmeĊu arhiva tj. ne redom najstarije arhive nego npr. svaku drugu ili treću najstariju. Naravno bez obzira na tip medija ne morate ĉuvati 30 arhiva. Postavite stvar ovako ako što poĊe po zlu morat ćete ponovo unijeti podatke samo od zadnje arhive. No da li su podaci na zadnjoj arhivi ispravni, trebali bi biti, ako nisu posegnut ćete za prvom sljedećom starijom arhivom i tako dalje. Zbog toga je dobro imati više arhiva.
Koliko ĉesto vršiti arhiviranje Preporuĉujemo minimalno jednom tjedno. To u svakom sluĉaju zavisi od koliĉine podataka koju unosite, ako na raĉunalu radite jednom mjeseĉno onda nema potrebe spremati podatke jednom tjedno. Ako radite svaki dan, a upisujete i velike koliĉine podataka bilo bi dobro arhivirati i ĉešće npr. svaki drugi dan ili sl. U programu postoji postavka Automatski podsjetnik za arhiviranje podataka kojim moţete postaviti broj dana od zadnje arhive nakon kojeg će vas program podsjećati da je potrebno napraviti novu arhivu. Postavka se nalazi u sistemskom meniu, Sistemske postavke. Sam prozor za arhiviranje je podijeljen u nekoliko dijelova:
Pri vrhu ekrana desno će biti poruka o datumu zadnjeg ispravno izvršenog arhiviranja. Arhiviranje ne moţete vršiti ako imate otvorenih drugih prozora ili ako je na mreţi drugi korisnik u programu.
Disk za arhiviranje, u ovom dijelu odreĊujemo na koji disk će se arhivirati podaci. Program će sam pronaći sve diskove/diskete koje su raspoloţive raĉunalu. Tu spadaju: tvrdi lokalni diskovi, diskete ZIP, LS, Sony, mreţni diskovi, CD ureĊaji i sliĉno. Od ponuĊenog moţete odabrati jedan disk, program će istog trenutka pokušati provjeriti da li se na taj disk moţe pisati, ako ne o tome će vas obavijestiti. Isto tako će za specificirani disk pokazati koliki mu je kapacitet i koliko još ima slobodnog prostora na disku.
Program će isto tako pokazati sve arhive koje pronaĊe na disku za arhiviranje. Pomicanjem po arhivama ćemo moći vidjeti i kapacitet pojedine arhive i broj datoteka u njoj. Tipka Obriši arhivu će obrisati specificiranu arhivu s diska za arhiviranje.
Radni disk s podacima, prije samog arhiviranja potrebno je odrediti tip arhive tj. da li ćemo kopirati samo datoteke s podacima (bez indeksnih datoteka) ili kompletan program s podacima. Ispod tipa arhive vidimo ukupnu veliĉinu svih datoteka u arhivi i njihov broj.
Ako kopiramo samo datoteke s podacima arhiva će biti manja, a samim tim i kraće vrijeme arhiviranja. Sve ostale datoteke koje se neće arhivirati su programske datoteke i moguće ih je generirati s originalnog CD-a.
Ako kopiramo cijeli program tada imamo kompletnu verziju programa u arhivi koju je moguće kao takovu i pokrenuti na nekom drugom raĉunalu. (potrebno je instalirati i BDE s CD-a).
Pregled izvršenja, prilikom pokretanja arhiviranja ili brisanja arhive vidjet će se koja je tekuća datoteka, koja je njena veliĉina, koliko je još od ukupno datoteka ostalo za arhiviranje i dr.
Tipke
Izlaz - izlaz iz prozora za arhiviranje
Arhiviranje - pokretanje procedure arhiviranja za odabranu arhivu na odabrani disk za arhiviranje
Prekid - prekidanje operacije arhiviranja/brisanja, ako prekinete arhiviranje tekuća arihiva će biti ozanĉena kao nepotpuna i poţeljno ju je obristai
Uputa - prikaz ovih uputa
Problem kod arhiviranja! U sluĉaju da dobijete poruku 'Detektiran je problem u windowsima, broj datoteka za arhiviranje je manji od stvarnog broja!, Ne moţe se ispravno napraviti arhiviranje!', radi se o sljedećem: Program prije samog arhiviranja radi neke provjere. U ovom sluĉaju je to broj datoteka za arhiviranje za kojeg je program ustanovio da ih je manje od 100, a što svakako nije toĉno. Broj datoteka za arhiviranje piše i u samom prozoru prije samog arhiviranja „Ukupan broj datoteka XY“. Uputa Ako je taj broj isti i nakon više ulaska i izlaska iz programa napravite arhiviranje iz Windows Explorera, napravite to tako da kopirate cijeli direktorij Ipos knjigovodstvo, isto to radi i program za arhiviranje.
POVRAT PODATAKA (RESTORE) Ovu operaciju radite jedino onda ako su vam se oštetili podaci i sl. Ako ste kopirali samo podatke tada je arhiviranje kopiralo samo direktorij "Ipos knjigovodstvo\DATA\...", potrebno je taj direktorij iskopirati nazad. Ako vam se oštetio ĉitav disk, tada s originalnog CD-a napravite ponovo instalaciju programa i direktorij DATA zamijenite s onim iz ispravne arhive. Ako ste kopirali cijeli program tada zamijenite cijeli direktorij IPOS knjigovostvo. Povrat podataka tj. kopiranje radite iz Windows explorera (to se u prosjeku nekom moţe dogoditi vrlo rijetko ili nikad), ako niste viĉni u radu s Explorerom pozovite nekog struĉnijeg.
Napomena: 1)Trenutno program za arhiviranje podrţava kopiranje direktorija samo do 5 nivoa. Za sve podatke u programu je to sasvim dovoljno. Vodite raĉuna o tome ako unutar direktorija IPOS knjigovodstvo kreirate nove direktorije i arhivirate ih s ostalim podacima. 2) Direktoriji nikako ne smiju imati file Atributes faArchive jer neće biti ispravno iskopirani Vidi Upute za reinstalaciju programa
Copyright © IPOS 1992-2008.
Objašnjenje relacija analitika - sintetika, temeljnice Općenito Razlikujemo sintetiĉko knjigovodstvo (glavnu knjiga) i analitiĉko knjigovodstvo. Sintetiĉko knjigovodstvo ili glavna knjiga je evidencija gdje putem sintetiĉkih konta dobivamo podatke koji daju opći uvid u stanje i kretanje vrijednosti sredstava i izvora sredstava. Ti opći ili zbirni podaci nisu dovoljni za efikasno rukovoĊenje i upravljanje firmom. Npr. za nabavnu sluţbu nisu dovoljni samo podaci o tome kolike su ukupne zalihe materijala (to iskazuje sintetiĉki konto Zalihe materijala), već su potrebni i podaci o tome koje vrste materijala, u kojoj koliĉini i vrijednosti ima na zalihama da bi se znalo koliko kojeg materijala treba nabaviti za nesmetani tok proizvodnje. Isto tako nisu dovoljni podaci koje iskazuje sintetiĉki konto Dobavljaĉi o tome kolike su ukupne obveze prema dobavljaĉima, već su potrebni toĉni podaci koliko kojemu dobavljaĉu i po kojoj osnovi dugujemo. Da bismo mogli naplatiti potraţivanje od kupaca, nije dovoljan podatak o ukupnom dugovanju svih kupaca koje iskazuje sintetiĉki konto Kupci, već nam trebaju podaci o tome koji kupac koliko duguje. Za dobivanje tih detaljnih podataka vode se analitiĉke evidencije, gdje se putem analitiĉkih konta zbirni podaci sintetiĉkih konta rašĉlanjuju na njihove sastavne dijelove. Zato kaţemo da je analitiĉka evidencija detaljan pregled stanja i rezultata iskazanih u sintetiĉkoj evidenciji. Analitiĉke evidencije spadaju u pomoćne knjige, a sintetiĉki konti vode se u glavnoj knjizi.
Grafiĉki prikaz veza sintetike i nekih analitika:
Sintetika
Glavna knjiga
Analitike:
analitiĉka evidencija kupaca i dobavljaĉa, saldakonti
analitiĉka evidenicija materijala, aritkala, robno-materijalno knjigovodstvo
blagajniĉko knjigovodstvo
knjigovodstvo dugotrajne imovine, osnovna sredstva i dr.
Naĉini rada programa Na trţištu moţete susresti dvije vrste programa prema naĉinu voĊenja analitike i sintetike.
1 grupa: vodi glavnu knjigu i u njoj analitiĉku evidenciju kupaca i dobavljaĉa, blagajnu i dr. na taj naĉin da je u samom kontnom planu razraĊen šifrarnik kupaca i dobavljaĉa npr. 1200 0001, 1200 0002 itd. Ovakav naĉin moţe biti neprikladan kod većeg obima podataka, po svom osnovnom ustroju ne slijedi školski sistem naĉina voĊenja sintetike i pojedinaĉnih analitika. Naravno rješenje programa moţe biti takvo da je rad pregledan i jednostavan.
2 grupa: u koju spada ovaj program vodi posebno sintetiĉko knigovodstvo (glavnu knjigu), a sve ostale analitike posebno.
U daljnjem tekstu ćemo pojasniti ovaj sistem posebnog voĊenja analitike i sintetike Pretpostavlja se sljedeća logika na tri nivoa, zavisno od toga kakvi nam podaci trebaju prema tome ćemo odrediti nivo informacija, uzet ćemo za primjer izlazne raĉune:
1. nivo - glavna knjiga na ovom nivou traţimo informacije kada recimo trebamo podatke za polugodišnji statistiĉki obraĉun, završni obraĉun i sve one financijske podatke općeg nivoa, podatke o kupcima i plaćanjima ovdje moţemo vidjeti jedino u ukupnom iznosu na kontu 1200 i sl.
2. nivo - saldakonti kupaca na ovom nivou imamo informacije za svakog kupca pojedinaĉno jer na njegovoj kartici vidimo sve njegove raĉune i plaćanja sa zatvaranjima tj. koliko je još duţan i sl.
3. nivo - izlazne fakture u fakturiranju na ovom nivou nalazimo informacije o pojedinom raĉunu za odreĊenog kupca tj. moţemo vidjeti toĉno od kojih se stavaka tj. cijena i koliĉina sastoje pojedine stavke raĉuna.
Dakle, podaci u knjigovodstvu su po odreĊenoj logici podijeljeni na razliĉite nivoe zato da bi bili pregledniji i jednostavniji za obradu. IzmeĊu odreĊenih nivoa postoje veze (automatske ili ruĉne) preko kojih povezujemo (prebacujemo) podatke iz niţeg u viši nivo. Ako promotrimo ruĉni sistem kako se uĉi u ekonomskoj školi tada ćemo za voĊenje knjigovodstva imati sljedeće poslovne knjige: Sintetiĉko knjigovodstvo glavna knjiga:
dnevnik glavne knjige
kartice glavne knjige U dnevnik se kronološki unose sve promjene vezane uz sintetiĉku evidenciju. Svaka promjena je jedno knjiţenje i ima svoj broj knjiţenja, datum knjiţenja, naziv i broj dokumenta koji se knjiţi (npr. izvod 45). Svako knjiţenje ima odreĊeni broj stavaka gdje se knjiţe iznosi na dugovnu ili potraţnu stranu za odreĊeni konto. Ukupni zbroj dugovne strane svih stavaka jednog knjiţenja mora biti jednak potraţnoj strani. Kartice i dnevnik se kniţe kopirno tj. istovremeno. Gledano kroz program upisujemo samo knjiţenja u dnevnik, a program automatski knjiţenja i stavke slaţe na odreĊene kartice. U kontnom planu imamo analitiĉka i sintetiĉka konta, moguće je knjiţiti samo na analitiĉka konta. Analitiĉke evidencije npr. kupci:
dnevnik kupaca
kartice kupaca
temeljnice raĉuna Kao i kod glavne knjige postoje dnevnik i kartice, ali postoji i temeljnica izlaznih raĉuna koja je zapravo veza na glavnu knjigu. Uobiĉajeno je da se jednom mjeseĉno temeljnicom prenose podaci u glavnu knjigu. Na temeljnici se nalazi rekapitulacija po kontima za odreĊeno razdoblje. Npr.
1200 konto kupaca
7600 konto prihoda
2400 konto poreza dakle temeljnicom se ne prenose iznosi pojedinih izlaznih raĉuna u glavnu knjigu nego samo ukupni sumarni zbrojevi pojedinih konta koje smo koristili prilikom knjiţenja u kupcima. Naravno korisnici koji su iskljuĉili rad s temeljnicama u kupcima nemaju konta, oni glavnu knjigu knjiţe ruĉno na osnovi izvještaja iz saldakonti kupaca. Copyright © IPOS 1992-2008.
Rad s izdvojenim lokacijama
Vidi
Skraćeno objašnjenje postupka instalacije lokacija
Skraćeno objašnjenje rada s izdvojenim lokacijama
Uvod Rad s izdvojenim lokacijama podrazumijeva sluĉaj kada jedna firma ima svoje poslovanje fiziĉki dislocirano na više lokacija koje su dovoljno daleko da povezivanje putem lokalne mreţe nije moguće ostvariti. Kako se radi o jednoj firmi, sve izdvojene lokacije bi trebale imati neke zajedniĉke podatke iste kao što su npr. šifrarnik artikala, poslovni partneri ..., brojevi raĉuna, predraĉuna ... im se ne bi smjeli preklapati i sl. Problem ne moţemo rješavati generalno nego konkretno za svaku vrstu podatka. Postoje podaci koji ne predstavljaju problem kao što su podaci glavne knjige, obraĉun plaća, kadrovska i sliĉno koje ionako ne unosi osoblje na izdvojenim lokacijama nego osoblje u centru. Problematiĉni podaci su većinom iz modula fakturiranje (predraĉuni, raĉuni, cjenici ...), robna skladišta (robni dokumenti, primke, otpremnice i sl), zajedniĉki podaci (partneri, artikli, sitni šifrarnici tipa jedinice mjera, tarifne skupine, popisi tekstova ...). Dodatno se problem komplicira kada se samo knjigovodstvo ne radi u centru nego na posebno izdvojenoj lokaciji.
Dakle imamo tri tipa lokacija: 1) Centralna lokacija Gdje se rade moduli fakturiranje u veleprodaji, robno-materijalna skladišta, pc blagajna i maloprodaja voĊenje zaliha. Centralna lokacija je samo jedna i u nju se periodiĉno ubacuju podaci iz svih ostalih prodajnih lokacija.
U nju se ubacuju isto tako podaci iz knjigovodstvene lokacije ako se ona vodi izdvojeno, ako je knjigovodstvena lokacija u centralnoj tada izostavljamo knjigovodstvenu lokaciju. Iz centralne lokacije se podaci šalju u prodajne lokacije (podaci o cijenama, artiklima i dr.) i u knjigovodstvenu lokaciju (svi raĉuni, skladišta, maloprodaja i veleprodaja iz svih prodajnih lokacija i iz centralne lokacije). 2) Prodajna lokacija To je jedno ili više prodajnih mjesta gdje se vode isti moduli kao i u centralnoj lokaciji tj. to prodajno mjesto samostalno funkcionira u smislu voĊenja zaliha izdavanja raĉuna i sl. Periodiĉno se iz prodajnih lokacija šalju podaci u centralnu lokaciju, a iz centralne lokacije se dobivaju podaci o općenitim šifrarnicima (artikli, cjenici i sl.) 3) Knjigovodstvena lokacija Mjesto gdje se vodi knjigovodstvo tj. glavna knjiga, saldakonti kupaca i dobavljaĉa, blagajniĉko poslovanje, pdv modul, osnovna sredstva, obraĉun plaća, kadrovska. Periodiĉno se podaci iz knjigovodstvene lokacije šalju u centralnu lokaciju, a podaci iz centralne lokaciju u knjigovodstvenu lokaciju. Knjigovodstvena i prodajne lokacije ne komuniciraju direktno nego preko centralne lokacije.
Pristup problemu Potrebno je formirati šifrarnik lokacija. Inicijalno je taj šifrarnik već formiran, korisnik moţe samo dodatno promjeniti nazive pojedinih lokacija. Šifre lokacija idu od 0, 1, 2, ... na dalje. Šifra 0 je rezervirana za centar firme, a lokacije imaju šifre 1 na dalje, npr.
0 centar
1 prva lokacija
2 druga lokacija
...
9 deveta
10 deseta itd. Ako je knjigovodstvena lokacija izdvojena poţeljno je da ima šifru 1. Za svaku lokaciju se formira brojaĉ koji je jedinstven za sve podatke tj. za raĉune, predraĉune, skl. dokumente, partnere i dr. U svakoj lokaciji raspon brojaĉa je 1 milion šifri, npr.
0 000 001 do 0 999 999
1 000 000 do 1 999 999
2 000 000 do 2 999 999
...
4 000 000 do 4 999 999
5 000 000 do 5 999 999 Dakle svaki unos novog partnera na lokaciji 3 moţe biti sa šifrom 3 000 001 do 3 999 9999. Na taj naĉin ćemo osigurati da niti jedna lokacija niti centar neće upotrijebiti istu šifru što je vaţno jer kad se svi podaci naĊu u centru neće biti preklapanja šifri. Isto vrijedi i kod raĉuna u veleprodaji raĉuni na lokaciji 5 poĉinju od 5 000 001 i mogu ići do 5 999 999, raĉuni u centru idu od broja 1 do 999 999. Brojaĉ u svakoj lokaciji dakle zauzima raspon brojeva od 1 milion, a izuzetak su datoteke tipa dnevnika dogaĊaja i dnevnika aktivnosti koje mogu imati broj slogova koji će premašiti 1 milion pogotovo zato što se vrte u nizu za više poslovnih godina pa su kod tih datoteka grupe brojaĉa po 10 miliona. Na ovaj naĉin kada u centru gledamo raĉune iz više lokacija već po predznaku broja 2, 5, 8 znamo u kojoj lokaciji je napravljen dokument.
Trenutno program neće kontrolirati da li je brojaĉ npr. lokacije 1 prošao broj 999 999 i ušao u drugu lokaciju, što bi se recimo moglo dogoditi ako korisnik upiše neki iznimno veći broj kao poĉetni broj.
Za grupe podataka koje se unose iskljuĉivo samo na jednom mjestu kao npr. u centru šifrarnik artikala, cjenici ..., u knjigovodstvenoj lokaciji glavna knjiga, kontni plan, dnevnik kupaca, dobavljaĉa ... se ne formira brojaĉ jer se ti podaci neće pomiješati. Postoji dakle grupa podataka koja se prenosi iz centra na lokacije i podaci koji se prenose iz lokacija u centar. Postoji i grupa podataka koji se prenose i iz centra u lokaciju i obratno. Za te prijenose su napravljene posebne rutine koje rade export i import podataka. Isto tako su u cijelom programu gdje se pojavljuju ti podaci napravljene rutine koje kontroliraju na kojoj lokaciji se radi unos/izmjena i dozvoljavaju se šifre podataka samo iz te grupe te se na taj naĉin osigurava jednoznaĉnost šifri.
Koraci prijenosa Za varijantu centralna lokacija i prodajne lokacije.
1) Export centralnih podataka iz centra na vanjski medij
2) Import centralnih podataka s vanjskog mediju u lokaciju
3) Export lokalnih podataka iz lokacije na vanjski medij
4) Import lokalnih podataka s vanjskog medija u centar
Za varijantu centralna, knjigovodstvena i prodajne lokacije imamo dodatne posebne rutine za komunikaciju izmeĊu centralne i knjigovodstvene lokacije.
5) Export centralnih podataka iz centra na vanjski medij
6) Import centralnih podataka s vanjskog medija u knjigovodstvo
7) Export knjigovodstvenih podataka iz knjigovodstva na vanjski medij
8) Import knjigovodstvenih podataka s vanjskog medija u centar
Opis koraka o
o o
o o o o o
1. korak prenosi centralne šifrarnike upisane u centru na neki vanjski medij za prijenos tj. popis artikala, cijene, jedinice mjera, korisnici i sve ostale šifrarnike koji su potrebni da bi se na osnovu njih mogli izdavati raĉuni, predraĉuni i sl. bez dodatnog unosa 2. korak s tog vanjskog medija prenosi podatke na raĉunalo(a) lokacije, dakle jednom napravimo export i onda onoliko importa koliko imamo lokacija, a sve s istim podacima 3. u odreĊenom razdoblju iz lokacija se na vanjski medij exportiraju njihovi lokalni podaci, koje će to biti vremensko razdoblje odreĊuje sam korisnik (dan, tjedan ili proizvoljno), isto tako to razdoblje ne mora biti isto za sve lokacije 4. prijenos lokalnih podataka, za svaku lokaciju posebno, s vanjskog medija u centralno raĉunalo 5.svi podaci koji su skupljeni iz prodajnih lokacija tj. svi raĉuni i skladišta zajedno s podacima koji su uneseni u centru se prenose na vanjski medij 6. ti podaci se prenose u knjigovodstvenu lokaciju tako da i knjigovodstvo ima uvid kao i centar u kompletne podatke u odreĊenom trenutku 7. prijenos knjigovodstvenih podataka na vanjski medij tj. glavna knjiga, saldakonti itd. 8. s vanjskog medija prenosimo knjigovodstvene podatke u centar tako da centar u odreĊenom trenutku ima kompletne knjigovodstvene podatke, dio knjigovodstvenih podataka će se opet iz centra proslijediti prodajnim lokacijama kao što su podaci iz saldakonti kupaca tj. podaci o plaćanjima i otvorenim raĉunima
Vanjski medij
vanjski medij moţe biti bilo što npr. CD, ZIP disketa, LS diskete ili bilo koja druga disketa veće kapaciteta, ako radite sa CD-om prije importa se podaci moraju prenijeti na disk i svakako oznaĉiti da nisu read only jer u protivnom stvar neće funkcionirati.
moţete se jednostavno povezati u lokalnu mreţu i kao vanjski medij prijaviti disk centralnog raĉunala te na njega izvršiti prijenos, a onda izvršiti import podataka u centralnom raĉunalu
ako je centralno raĉunalo udaljeno moţete se spojiti u mreţu preko modema i opet disk centralnog raĉunala prijaviti kao vanjski medij za prijenos
moţete podatke prenijeti na lokalni disk kao vanjski medij, a onda preko e-maila ili bilo kojom drugom modemskom komunikacijom prebaciti direktorij IposPrijenos na centralno raĉunalo (i obratno) te onda na centralnom raĉunalu napraviti import podataka
U dijelu ekrana "Vanjski medij za prijenos" program će vam ponuditi sve što je dostupno tog trenutka u raĉunalu tj. sve moguće disketne jedinice, CD ureĊaje, lokalne i mreţne diskove i dr.. Nakon odabira program će provjeriti da li se na taj medij moţe pisati i da li na tom mediju ima dovoljno prostora.
Vrste podataka Postoje dakle 4 vrste podataka
centralni podaci (centar ih šalje u prodajne lokacije)
lokalni podaci (prodajna lokacija ih šalje u centar)
knjigovodstveni podaci (knjigovodstvo ih šalje u centar)
korisniĉki podaci (centar ih šalje u knjigovodstvo)
IzmeĊu svih lokacija VANJSKI MEDIJ sluţi kao veza. Na mediju koji je oznaĉen kao vanjski medij za prijenos program će u rootu tj. osnovnom direktoriju kreirati direktorij "IposPRIJENOS", a unutar njega sve ostale direktorije s podacima. Jedan primjer direktorija d:\IposPRIJENOS\ CentralniPodaci Par1 God1999 Lok00 1999.01.26 11h41m40s utorak LokalniPodaci Par1 God1999 Lok03 1999.01.26 12h34m36s utorak KnjigovoPodaci Par1 God1999 Lok01 1999.01.26 12h34m36s utorak KorisnikPodaci Par1 God1999 Lok00 1999.01.26 12h34m36s utorak Direktorij s centralnim podacima naravno zapoĉinje nazivom "Centralni podaci...", a direktorij s lokalnim podacima s nazivom "Lokalni podaci..." itd. Ostali dio naziva direktorija predstavlja sljedeće: - Par1 znaĉi da su podaci iz matiĉne firme sa šifrom 1 - God1999 znaĉi da su podaci iz 1999 poslovne godine - Lok03, oznaĉava da se podaci exportirani iz lokacije 3 - sljedeći podatak je godina, mjesec, dan, vrijeme i naziv dana kada je napravljen export podataka Kod exporta/importa podataka je bitno da se uvijek nalazite u istoj matiĉnoj firmi i poslovnoj godini jer inaĉe nećete moći napraviti import podataka ako ste export radili iz neke druge firme ili poslovne godine. Centar i sve lokacije moraju imati istu verziju programa. Izmjena podataka lokacije koji su već preneseni će biti automatski aţurirana u centru kod slijedećeg prijenosa.
Niti centar niti lokacije ne smiju koristiti meĊuskladišnice izmeĊu udaljenih skladišta tj. ako na odreĊenoj lokaciji postoji više skladišta to moţe. Jer se brojevi meĊuskladišnica vrte na nivou svih skladišta.
Dozvoljene radnje:
export centralnih podataka i import lokalnih podataka: na lokaciji 0
export lokalnih podataka i import centralnih podataka: na lokaciji 1 do registriranog broja lokacija
ništa od toga nije dozvoljeno kod iskljuĉenog rada s lokacijama
Nikako ne smije biti duplikata rednih brojeva u zapisima kao što je npr. kod stavaka raĉuna gdje je moguće da se redni brojevi dupliciraju jer kod prijenosa iz lokacije u centar takvi zapisi će biti preneseni samo jednom, drugi redni broj će se tretirati kao duplikat. Što se tiĉe podataka lokacije koji se prenose samo iz lokacije u centar, lokacije takve podatke smiju brisati samo ako isti nisu još preneseni u centar. Npr. ako lokacija unese jedan raĉun sa svojim stavkama, dok taj raĉun nije prenesen u centar lokacija moţe brisati i raĉun i stavke. Kad je kreirani raĉun jednom prenesen u centar lokacija smije obrisati njegove stavke ili cijeli raĉun samo u dogovoru s centrom tako da centar obriše kod sebe iste te podatke.
Specifikacija datoteka koje se prenose Podaci koji se prenose iz centralne lokacije u prodajne lokacije Ti podaci se unose i mijenjaju samo u centru, a prenose se na lokacije jer su potrebni kod unosa dokumenata na lokaciji. Prenose se kao cijele datoteke tj. brišu već postojeće datoteke na lokaciji. U pravilu su to podaci iz nivoa skupnih podataka za cijeli program, skupni podaci za matiĉnu firmu i dio podataka tekuće poslovne godine. U sluĉaju da netko na lokaciji mijenja te datoteke one će kod novog importa iz centra biti ponovo prebrisane s novim podacima. Iz ovog seta se smiju unositi samo novi podaci u datoteke poslovnih partnera i suradnika (oznaka **). U ostale datoteke samo u dogovoru sa centrom. U sluĉaju da se u centru unese npr. partner sa šifrom 150 Markoni, a u lokaciji 3 sa šifrom 3000050 Markoni program će kod prijenosa prenijeti partnera sa šifrom 3000050, ali će mu naziv dati Markoni duplikat datum vrijeme. Isto vrijedi i za poslovne suradnike. Skupni podaci za cijeli program
lokacije popis izdvojenih lokacija
**partneri šifrarnik poslovnih partnera, unosi se i na lokaciji te se prenose samo nedostajući zapisi
filterPartneri šifrarnik filtera poslovnih partnera
**suradnici šifrarnik poslovnih suradnika, unosi se i na lokaciji te se prenose samo nedostajući zapisi
korisnici popis korisnika koji smiju raditi s programom
radnje popis radnji u programu za korisnike
zabrane popis zabrana za pojedinog korisnika
konta kontni plan
porPromet tarifne skupine
vri_sif konta za automatsko kontiranje
jedinice mjera
zamjena naših slova na ispisu POS printera
naziv predraĉuna kod ispisa na papir
naziv raĉuna kod ispisa na papir
šifre poreznih obveznika prema pdv-u
rabatne grupe u veleprodaji
popis raznih tekstova, izjava i sl.
tekstovi na cjenicima
tekstovi za narudţbe
tekstovi na veleprodajnim izlaznim raĉunima i predraĉunima
popis valuta
popis tipova teĉajnih listi
Skupni podaci za matiĉnu firmu
roba šifrarnik artikala i usluga
filterRoba šifrarnik filtera za artikle i usluge
normativ normativi artikala i usluga
klas šifrarnik klasifikacija za robu
cjenici cjenici artikala i usluga
cjeniciPop popis cjenika artikala i usluga
jedinice popis skladišta, radnih jedinica, prodavaonica, organizacijskih jedinica
rabati stope za rabatne grupe
Podaci poslovne godine
dnekup podaci o izlaznim raĉunima u uplatama kupaca u saldakonti kupaca
zatkup podaci o otvorenim i zatvorenim stavkama u saldakonti kupaca
Osoblje na lokaciji će dobiti u svoju bazu sve izlazne raĉune u saldakonti kupaca, ali će se kod izveštaja Kartice zatvaranja posluţiti poljem u kojem će automatski biti specificirano da se na izvještaju prikazuju samo raĉuni iz raspona brojeva te lokacije. Na taj naĉin će im prikaz biti pojednostavljen samo na raĉune koji su napravljeni na toj lokaciji.
Centar ima iskljuĉivo pravo upisa novih artikala u bazu podataka. Podaci iz saldakonti kupaca se prenose zato da bi osoblje na lokacijama imalo potpuni uvid u svoje kupce, o njihovim dugovanjima i sl. Podrazumijeva se da svi izvodi dolaze u centar i da se tamo unose uplate kupaca.
Podaci koji se prenose iz prodajne lokacije u centralnu lokaciju Na lokaciji se unose samo u odreĊenom rasponu podataka te se u tom rasponu i prenose u centar. Iste datoteke se unose i u centru, ali u drugom rasponu šifrarnika. Kod importa je bitno da se bude u toĉno odreĊenom partneru i poslovnoj godini. Kod exporta iz lokacije idu sve datoteke, a kod importa u centar se unose samo zapisi koji još ne postoje. (crveno oznaĉeno su datoteke u kojima su ugraĊeni brojaĉi, tj. one koje ovise o brojaĉu) Skupne za cijeli program
dnedog dnevnik dogaĊaja (brojaĉ se mnoţi sa 10), omogućava centru da vidi dogaĊaje koji su se odvijali na lokacijama
dneakt dnevnik aktivnosti (brojaĉ se mnoţi sa 10), omogućava centru da vidi apsolutno sve akcije koje je netko na lokaciji poduzimao, po datumu, vremenu, korisniku, akciji ...
partneri šifrarnik poslovnih partnera, centar dobiva informacije o svim novim unesenim partnerima na lokacijama
suradnici šifrarnik poslovnih suradnika
Podaci tekuće poslovne godine
irnv, irnvSt glave i stavke izlaznih raĉuna
pred, predst glave i stavke predraĉuna
rezervacije automatske rezervacije kod predraĉuna, generirati kod importa
naru, narust glave i stavke narudţbi
kalk, kalkst glave i stavke ulaznih kalkulacija veleprodaje
dnerob, stavrob glave i stavke robnih dokumenata
zalrob automatska evidencija zaliha, generirati kod importa
tovarni, tovarnist, glave i stavke tovarnih listova
irnm, irnmSt glave i stavke izlaznih raĉuna u maloprodaji, nisu kodirani u rasponu brojaĉa jer im se brojevi ionako vrte na nivou skladišta, tj. prodavaonice, jedino treba paziti koja jedinica se bira kod izrade raĉuna
kalkm, kalkmst glave i stavke ulaznih kalkulacija u maloprodai
dnerobm, stavrobmglave i stavke robnih dokumenata u maloprodaji
zalrobm automatska evidencija zaliha u maloprodaji, generirati kod importa
kp knjiga popisa, nije kodirano u rasponu brojaĉa jer se redni brojevi vrte na nivou skladišta i kod prijenosa iz lokacije u centar će se prenijeti svi podaci
radnal radni nalozi proizvodnje
radnalSt radni nalozi proizvodnje, stavke
radnalObr radni nalozi proizvodnje, obraĉuni
Skupni podaci za partnera
uredjaji proizvodnja i servis, šifrarnik ureĊaja
Podaci koji se prenose iz centralne lokacije u prodajne lokacije i obratno Unose se i u centru i u lokaciji s drugim rasponom šifrarnika. Specifiĉnost ovih podataka je da se isto tako i prenose u oba smjera. Zbog toga se ti podaci ne mogu prenositi kao cijele datoteke nego zapis po zapis. Skupne
partneri šifrarnik poslovnih partnera
suradnici šifrarnik poslovnih suradnika
Skupne za partnera
robaser šifrarnik serijskih brojeva Centralno u lokalno, kopirati će se svi serijski brojevi-zapisi koji ne postoje u lokalnoj datoteci, u sluĉaju da se pojedini zapisi razlikuju centralno-lokalno, centralni zapisi koji imaju upisan datum izlaza će se prepisati preko istih lokalnih zapisa, u sluĉaju kad centralni zapis nema upisan datum izlaza lokalni podaci ostaju saĉuvani. Lokalno u centralno, kopirati će se novi serijski brojevi, mijenjat će se postojeći zapisi u centru kod kojih se podaci lokalno-centralno razlikuju, ali samo oni koji u centralnom zapisu nemaju upisan datum izlaza, ako postoji datum izlaza centralni zapis se neće mijenjati. U tom sluĉaju centralni i lokalni zapis će ostati neusklaĊeni i treba ruĉno intervenirati.
uredjaji šifrarnik ureĊaja u servisu
Nakon provedenog importa lokalnih podataka u centar obavezno je napraviti automatska usklaĊivanja rezervacija u vezi predraĉuna, automatske evidencije zaliha u vezi robnog, automatske evidencije zaliha u vezi maloprodaje, na što će vas program upozoriti nakon importa. Ako radite više importa jedan za drugim, a izmeĊu njih se ne radi u programu moţete usklaĊivanja napraviti nakon svih importa.
Podaci koji se prenose iz knjigovodstvene lokacije u centralnu lokaciju Tzv. knjigovodstveni podaci, korisnik tih podataka je centralna lokacija. Skupni podaci za program
partner šifrarnik poslovnih partnera
suradnici poslovni suradnici
konta kontni plan
porPromet tarifne skupine pdv-a
opcine popis općina
obrasci polja u obrascima
kamst kamatne stope
zavrac korisniĉki izvještaji u glavnoj knjizi
obr_ui definicije za obrasce ura i ira
pordohodak porez na dohodak stope
prirez stope prireza
doprinosi doprinosi plaće
vrsteRada vrste rada
zavisnosti zavisnosti vrsta rada u plaćama
korev koef. revalirizacije
amort amortizacijske stope
Skupni podaci za partnera
kamate konformne kamate
kamateSt stavke kamata
radnici kadrovska djelatnici
poslovi poslovi djelatnika
djeca djeca djelatnika
razdoblja obraĉunska razdoblja
opVrsteRada obraĉunate vrste rada
opDoprinosi obraĉunati doprinosi
premije premije osiguranja
opSuma obraĉunati sumarni podaci
rs obrazac R-S, glave
rsst obrazac R-S, stavke
os osnovna sredstva
Podaci poslovne godine
dnegk dnevnik glavne knjige
stavgk stavke dnevnika glavne knjige
dnekup dnevnik saldakonti kupaca
temkup temeljnice kupaca
zatkup zatvaranja kupaca
dnedob dnevnik saldakonti dobavljaĉa
temdob temeljnice dobavljaĉa
zatdob zatvaranja dobavljaĉa
dneblag dnevnik blagajniĉkog poslovanja
blag blagajniĉki izvještaji
ira knjige ira
ura knjige ura
pdv pdv obrasci
dneos dnevnik osnovnih sredstava
stavos stavke dnevnika os-a
temos temeljnice os-a
kpi knjiga primitaka i izdataka
Podaci koji se prenose iz centralne lokacije u knjigovodstvenu lokaciju To su tzv. korisniĉki podaci jer se u ovoj varijanti centar ponaša kao korisnik servisa, a knjigovodstvena lokacija kao knjigovodstveni servis. Knjigovodstvena lokacija neće morati ruĉno unositi sve podatke o raĉunima itd. nego će ih automatski dobiti u svojim podacima. Knjigovodstvo ne smije raditi apsolutno nikakve izmjene nad podacima koje dobije iz centralne lokacije, ako nešto treba mijenjati to treba promjeniti centralna lokacija i onda te podatke prenijeti knjigovodstvu.
Topla je preporuka da se podaci partnera i suradnika unose iskljuĉivo na centralnoj lokaciji iako će program podrţati istovremeni unos na bilo kojoj lokaciji partnera i suradnika, a šifre se neće duplicirati. Eventualno će se duplicirati nazivi što je kod izdvojenih prodajnih lokacija manja vjerojatnost ako se nalaze npr. u razliĉitim gradovima.
Skupni podaci za program
partneri poslovni partneri
suradnici poslovni suradnici
lokacije izdvojene lokacije
filterPartneri filter partnera
korisnici popis korisnika u programu
radnje popis radnji korisnika
zabrane popis zabrana za korisnike
vri_sif grupa šifrarnika
Konta za automatsko kontiranje
Popis djelatnosti poduzeća
Dokumenti blagajniĉkog poslovanja
Dokumenti saldakonti dobavljaĉa
Dokumenti glavne knjige
Dokumenti saldakonti kupaca
Dokumenti osnovnih sredstava (dugotrajne imovine)
Dokumenti robnog knjigovodstva
Dokumenti maloprodaje
Domaća valuta (1 osnovna, 2 stoti dio)
Drţavljanstvo
Grupe prozora za automatsko pozivanje
Jedinice mjera
kvalifikacije
Stopa za obraĉun minulog rada
Osnovni modeli pozivnih oznaka
nacini_isplate_place
Naĉini plaćanja (virman, gotovina ...)
Nacionalnosti
nasa_slova
Naziv predraĉuna kod ispisa na papir
Naziv raĉuna prilikom ispisa na papir
obiteljsko_stanje
Polja kod PDV obrasca, porezne prijave
Osnove plaĉanja (raĉun, predraĉun, ugovor ...)
popis_auto_poziva
Ispostave poreznih uprava
Šifre poreznih obveznika prema PDV-u
pos_printer_kodovi
Predbroj koji se bira ispred telefonskog broja
Naĉini prestanka radnog odnosa
Rabatne grupe
Tip radnog odnosa djelatnika u firmi
Popis sindikata
Skupine rada za doprinose kod obraĉuna plaća
spol
Status predraĉuna
Popis raznih tekstova, izjava i sl.
tekst_adresa_posiljaoca
Tekstovi na cjenicima
Tekstovi na cjenicima u maloprodaji
tekst_izvod_saldakonti
tekst_kamate
Tekstovi na dokumentu obraĉuna kamata
Tekstovi za narudţbe
tekst_racunimp
Tekstovi na veleprodajnim izlaznim raĉunima i pred
Detaljan opis radnog naloga
tekst_skladdok
Tip izlaznog raĉuna za konto prihoda
Tipovi kamatnih stopa (zakonske, ugovorne ...)
Tipovi završnog raĉuna
Tip doprinosa kod obraĉuna plaća
Tipovi knjiga izlaznih raĉuna (porezne evidencije)
Tip dogaĊaja kod dnevnika dogaĊaja
Tip korisnika programa
Tipovi obraĉuna plaća
Tipovi vrsta rada kod obraĉuna plaća
Tipovi knjiga ulaznih raĉuna (porezne evidencije)
Naĉin automatskog unosa u knjigu U-RA
Popis valuta
Vezne oznake virmana
Popis tipova teĉajnih listi
Popis zemalja
Popis ţupanija
Skupni podaci za partnera
roba artikli i usluge
robaser serijski brojevi artikala
filterRoba filter artikala
normativ normativ artikala
radnal radni nalozi
klas klasifikacije artikala
cjenici cjenici artikala i usluga
cjeniciPop popis cjenika
jedinice poslovne jedinice u firmi
rabati rabati
uredjaji, proizvodnja i servis
Podaci poslovne godine
dnerob dnevnik robnog knjigovodstva veleprodaja
stavrob stavke dnevnika robnog
temrob temeljnice robnog
zalrob automatska evidencija zaliha robnog
kalk kalkulacije glava
kalkst kalkulacije stavke
naru narudţbe glava
narust narudţbe stavke
irnv izlazni raĉuni u veleprodaji
irnvSt stavke izlaznih raĉuna u vp
pred predraĉuni
pedst predraĉuni stavke
rezervacije rezervacije
dnerobm dnevnik u maloprodaji
stavrobm stavke dnevnika u maloprodaji
temrobm temeljnice u maloprodaji
zalrobm automatska zaliha u maloprodaji
kalkm kalkulacije u maloprodaji glava
kalkmst kalkulacije u maloprodaji stavke
irnm izlazni raĉuni u maloprodaji glava
irnmst izlazni raĉuni u maloprodaji stavke
kp knjiga popisa
kpr knjiga prometa
tovarni, tovarnist, tovarni listovi
radnal, proizvodnja
radnalSt, proizvodnja
radnalObr. proizvodnja
Radi olakšanja rada u šifrarniku poslovnih jedinica moţete za svako raĉunalo odrediti koje će biti skladište koje će vam se automatski ponuditi kod ulaska u prozor.
Detaljnije vidi Poslovne jedinice
Skraćeno objašnjenje postupka instalacije lokacija
instalirajte osnovni program u centralnoj lokaciji
otvorite matiĉnu firmu u poslovnim partnerima za koju ćete voditi knjige i za nju otvorite prazne poslovne knjige
isto to napravite i na raĉunalu u svim lokacijama
u centralnom raĉunalu ukljuĉite rad s lokacijom 0, a na lokacijama rad s pripadajućom lokacijom 1, 2, 3 ... (1 neka bude knjigovodstvo ako imate takvu lokaciju)
u centralnom raĉunalu podesite sve skupne podatke tj. upišite korisnike, definirajte im prava, lozinke, upišite poslovne jedinice, upišite šifrarnik artikala itd.
napravite export centralnih podataka na vanjski medij i s njega import centralnih podataka u sve prodajne lokacije
napravite export korisniĉkih podataka za knjigovodstvo na vanjski medij i s njega import u knjigovostvenu lokaciju
.... sve je spremno za rad ....
po potrebi prenosite podatke iz centra u lokacije i obratno, te iz centra u knjigovodstvo i obratno
Skraćeno objašnjenje rada s izdvojenim lokacijama Firma ima poslovanje preko raĉunala koja su fiziĉki udaljena tako da nisu u stalnoj vezi. Postoji
1) centar
2) prodajne lokacije i eventualno
3) knjigovodstvo
Ako se u centru nalazi i knjigovodstvena sluţba tada se tu rade sva knjiţenja, ako ne tada se u centru rade poslovi veleprodaje i maloprodaje,a u lokaciji knjigovodstva se rade klasiĉna knjiţenja. U prodajnim lokacijama se radi veleprodaja i/ili maloprodaja. Periodiĉno se iz centra u prodajne lokacije automatikom unose podaci koje inaĉe odreĊuje centar (artikli, cjenici i sl.), a iz prodajnih lokacija se u centar automatikom prenose svi podaci koje je prodajna lokacija napravila (raĉuni, skladišta ...). Podaci se mogu miješati jer se u svakoj lokaciji ukljuĉuje raspon brojeva koji se unose npr. lokacija 3 od 3 miliona na dalje, lokacija 5 od 5 miliona na dalje, lokacija 0 od 1 do 999 9999. Periodiĉno se iz centra svi ti podaci automatikom prenose u lokaciju knjigovodstva, a iz lokacije knjigovodstva se u centar prenose knjigovodstveni podaci.
Dakle u odreĊenom trenutku je situacija u centralnoj lokaciji kao da su svi podaci (i iz lokacija i iz knjigovodstva) uneseni na jednom mjestu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Rješavanje tehniĉkih problema Grupa rješenja problema s mreţnim radom Kod pokretanja programa dobivate razne poruke grešaka i ne moţete ući u program. Poruke koje se javljaju mogu biti tipa:
Ne moţe se pronaći ili konektirati na nxServer!, Provjerite da li je pokrenut nxServer! Sistemska poruka: (Tfm1010002DataServer:NexusDB: nxWinsockTransport: Cannot locate or connect to network server. [$2C0E/11278])
Neuspjela prijava na mreţu Sistemska poruka: (NexusDB: : The alias references a directory that doas not exist. [$2722/10018])
Broj licenci za mreţni rad je prekoraĉen
Brzo rješenje ulaska u program u SingleExe modu Generalno i brzo rješenje je da onemogućite pokretanje opcija koje se nalaze u datoteci ipos.ini koja se nalazi u istom direktoriju gdje i glavni program knjigovodstvo.exe. To moţete napraviti na naĉin da preimenujete ipos.ini u npr. iposxxx.ini ili da tu datoteku maknete iz tog direktorija.
U programu nije ukljuĉena opcija za mreţni rad U ipos.ini datoteci upisan red "remoteServer=true", a u programu nije ukljuĉen mreţni rad (ukljuĉuje se u meniu Sistem>Mreţa>Ukljuĉivanje/dIskljuĉivanje mreţnog rada), ili nije pokrenut nxServer.exe uz ukljuĉen mreţni rad u programu. Ĉak i ako je sve u redu (ukljuĉen je mreţni rad, ispravno je podešen ipos.ini, ispravno je pokrenut nxServer.exe) razlog pojavljivanja greške moţe biti da je neki Firewall blokirao pristup nxServeru. Rješenje je da:1. ukljuĉite mreţni rad 2. onemogućite ipos.ini ako nemate licencu za mreţni rad na naĉin da ga jednostavno preimenujete u drugi naziv
Nije postavljena WriteShare opcija Provjerite da li ste postavili Write Share opciju na direktoriju Ipos knjigovodstvo na serveru, naĉin provjere npr. da sa radne stanice pokušate u tom direktoriju kreirati datoteku test.txt, otvoriti ju i nešto u nju upisati, ako to ne uspijete imate problem sa Write Share opcijom
Zaostali Read-only attributi Ako ste direktorij Ipos knjigovodstvo bili kopirali sa nekog optiĉkom medija provjerite da li ste na svim datotekama maknuli ReadOnly attribute (desni klik na direktorij, pa Properties, pa Attributi)
Firewall i nxServer Ako na serveru imate podignut Firewall ili nekakav antivirus on moţe sprjeĉavati komunikaciju nxServera sa clientima-stanicama, kako to provjeriti ?, pokušajte kopirati direktorij "Ipos knjigovodstvo\Server" na neku radnu stanicu i tamo pokrenuti program nxServer.exe, nakon toga pokušajte pokrenuti program knjigovodstvo.exe na toj i drugim stanicama, ako sada uspijete to je bio problem
Neispravna ipos.ini konfiguracijska datoteka Neki puta u ipos.ini nije upisana ispravna putanja do programa knjigovodstvo.exe, svakako preko UNC name, najsigurniji naĉin da to napravite je ... 1. da prvo obrišete ipos.ini (nalazi se u direktoriju gdje i knjigovodstvo.exe), 2. zatim odete na radnu stanicu, obrišite postojeći shortcut na knjigovodstvo.exe i povucite svjeţi,
3. pokrenite knjigovodstvo.exe preko shortcuta, pokrenut će se u singleExe modu, 4. u meniu "Sistem>Mreţa" pokrenite opciju Upisivanje podataka u Ipos.ini za mreţni, 5. izaĊite iz programa i pokušajte ponovo pokrenuti program, ovaj puta se treba pokrenuti u modu RemoteServer, a što se moţe vidjeti u zadnjem statusnom redu kada se pozicionirate mišem iznad matiĉne firme u naslovu
Poruka "Time out waiting for reply" Poruka se povremeno dobije kod pokretanja programa sa neke radne stanice, ili imate sporu mreţu ili nešto usporava rad u toj mreţi, expresno si moţete pomoći tako da u Ipos.ini dodate red: "clienttimeout=20000" što će povećati inicijalnu vrijednost odziva sa 10 na 20000 milisekundi tj. 20 sekundi. Dugoroĉno biste trebali provjeriti što je s mreţom
Poruka da nemate dovoljno prostora na disku Ako vam se raĉunalo "ruši" iz raznih razloga kao što su nestanak struje, neispravnost memorije i sl., od nxServera mogu zaostati temp datoteke koje su inicijalno velike reda veliĉine Gigabajt. Objašnjenje ... nxServer za svoj rad (keširanje i sl.) kreira temp datoteke koje se inicijalno nalaze u Temp direktoriju lokalnog raĉunala (servera). Taj temp direktorij je odreĊen sistemskom varijablom i zavisi kako ste logirani na server. Kako se radi o sistemskim datotekama potrebno je u windows exploreru ukljuĉiti opciju "Show hidden files and folder" . Temp direktorij (ili Tmp) se u WinXP nalazi u "\Documents and Settings\Username\Local Settings\Temp", a u Visti je to "\Users\Username\AppData\Local\Temp". Dakle ovdje slobodno obrišite sve datoteke velike cca oko gigabajta.
Problem sa beţiĉnom (wireless) mreţom Javljaju se kod nekih korisnika na os-u win2003 server, posljedica je gubitka veze sa nexus serverom na mreţi. Ako netko od korisnika ima beţiĉnu vezu, takva veza povremeno ide u off line mode radi štednje energije i tada program na stanici izgubi vezu sa nexus serverom, to se kod win2003 moţe podesiti
Problem sa nxServer.exe server programom Kada pokrenete nxServer.exe potrebno je provjeriti da li je TCP/IP komunikacija aktivna tj. da li je sam server aktivan ili neaktivan. Pazite, nakon što ste server postavili neaktivnim i zatvorili ga on je automatski spremio postavke, pa kad ga sljedeći puta pokrenete on će inicijalno biti neaktivan. Isto tako provjerite da niste pokrenuli više programa nxServer.exe na istom ili na nekom drugom raĉunalu u mreţi.
Program je pokrenut u SingleExe modu Greška je odmah jasna kad se u prvoj instanci programa ustanovi da je program pokrenut kao SingleExe (vidi se u statusnom redu programa kad je miš na matiĉnoj firmi).
Neispravan ShortCut (kratica) na desktopu radne stanice Shortcut preko kojeg se pokreće program na stanicama nije u Start in polju imao upisanu putanju kao što bi trebalo biti. Target: "\\Server\c\Program Files\Ipos\IPOS knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe" Start in: "\\Server\c\Program Files\Ipos\IPOS knjigovodstvo" Iz tog razloga program nije niti pronašao ipos.ini pa se ponašao kao da te datoteke nema i uzeo inicijalne postavke tj. putanja=remoteServer=false
Program javlja grešku kod ulaza ili u toku rada, a nxServer.exe program generira datoteku nxServerException.log sa EAssertionFailed porukom *** Server started *** Time: [13261359] 2.7.2008 11:44:44 Exception: EAssertionFailed Message: Assertion failure (D:\Delphi\3p\NexusDB2\nxseRecordEngineStatic.pas, line 233) ... Callstack: [005168C6] nxseRecordEngineStatic.TnxStaticRecordEngine.AddRecord (Line 233, "nxseRecordEngineStatic.pas")
[0057BC7E] nxsrServerEngine.TnxServerTableCursor.sbcRecordInsert (Line 12297, "nxsrServerEngine.pas") ... [00405790] System.ThreadWrapper (Line 12110, "sys\system.pas") ========================================================== ==== ******************************** ******** *** Fatal Exception Flag has been set *** ***************************************** U najvećem broju sluĉajeve je rješenje pokrenuti Popravak svih datoteka u meniu Sistem>Nadzornik>Popravak datoteka s podacima.
Grupa ostalih problema Problem kod arhiviranja U sluĉaju da dobijete poruku 'Detektiran je problem u windowsima, broj datoteka za arhiviranje je manji od stvarnog broja!, Ne moţe se ispravno napraviti arhiviranje!', radi se o sljedećem: Program prije samog arhiviranja radi neke provjere. U ovom sluĉaju je to broj datoteka za arhiviranje za kojeg je program ustanovio da ih je manje od 100, a što svakako nije toĉno. Broj datoteka za arhiviranje piše i u samom prozoru prije samog arhiviranja „Ukupan broj datoteka XY“. Uputa Ako je taj broj isti i nakon više ulaska i izlaska iz programa napravite arhiviranje iz Windows Explorera, napravite to tako da kopirate cijeli direktorij Ipos knjigovodstvo, isto to radi i program za arhiviranje.
Problem kada je program registriran i otkljuĉan, a u statusnom redu i dalje piše da "Program nije za komercijalnu upotrebu" i raĉunalo je zakljuĉano OPIS GREŠKE nakon otkljuĉavanja programa u prozoru Registracijskih podataka piše da je raĉunalo otkljuĉano, ali u statusnom redu piše da Program nije za komercijalnu upotrebu i raĉunalo je zakljuĉano tj. radi u probnom modu. RJEŠENJE u verzijama 7.5 i niţim nakon što se raĉunalo otkljuĉa šesti puta dolazi do greške iz opisa, u verzijama 7.6 i kasnijim je to riješeno. Rješenje za 7.5 je: - treba ponovo iskopirati datoteku sistem.prog u direktorij ...Data>Sistem (sistem.prog se moţe iskopirati i sa cd iz direktorija Ipos knjigovodstvo>Data>Sistem) - ponovo treba registrirati program sa registracijskom datotekom/disketom - treba ponovo otkljuĉati program
Nemogućnost prikazivanja Helpa (knjiga.chm) u mreţnom okruţenju,"The page cannot be displayed" (07.02.2007) Problems viewing MS HTML Help (.chm) files over a network Author: productdocumentation, Created on: Aug 3, 2006 12:47 PM In response to increasing security problems involving Microsoft HTML Help files (.chm extension), Microsoft introduced Security Update 896358 (see http://support.microsoft.com/kb/896054). The security update prevents CHM files from opening unless those files reside locally on the user's hard drive. After the update is installed, users who access OpenEdge from a server or network location will not be able to open the Help and will receive the messages "Action canceled" or "The page cannot be displayed." This security update affects all CHM files. Fixes: To alleviate this issue, please refer to Microsoft Knowledge Base ID 896054 http://support.microsoft.com/kb/896054. We recommend that you use Method 1: Modify the ItssRestrictions registry entry to enable a specific Web application, which is located under the Consumers and non-enterprise customers section of the article. 1. Click Start, click Run, type regedit, and then click OK. 2. Locate and then click the following subkey: HKEY_LOCAL_MACHINE\SOFTWARE\Microsoft\HTMLHelp\1.x\ItssRestrictions Note: If this registry subkey does not exist, create it. To do this, follow these steps:
a. On the Edit menu, point to New, and then click Key.
b. Type ItssRestrictions, and then press Enter.
3. Right-click the ItssRestrictions subkey, point to New, and then click String Value. 4. Type UrlAllowList, and then press Enter. 5. Right-click the UrlAllowList value, and then click Modify. 6. In the Value data box, type the path to the application that you want to enable, and then click OK. Add two entries corresponding to the UNC path, using the following syntax: (Server je ime vašeg servera, Ipos je direktorij gdje je Ipos knjigovodstvo) \\Server\Ipos\;file://\\Server\Ipos Automatizacije za ostala raĉuna je na naĉin da se exportira sam taj branch iz regedit editora u datototeku i onda se importira na svakom raĉunalu. Ja sam kreirao EnableChm.reg
Problemi kompatibilnosti AMD procesora i MBO s VIA chipsetom s programom IPOS knjigovodstvo Osnovni problem kompatibilnosti koji se javlja kod svih MBO koji su bazirani na VIA chipsetu, bez obzira da li se koriste u kombinaciji s INTEL ili AMD procesorom je taj da Win98 / ME / NT / 2000 nemaju decidirane drivere za taj chipset, pa u toku instalacije postave generiĉke drivere, koji ne podrţavaju sve opcije specifiĉnog hardwera. Problemi koji se najĉešće ne u oĉavaju odmah iz samog OS-a, javljaju se kod rada s perifernim I/O sklopovimana, što znaĉi nepravilan rad s tvrdim diskovima, cd - romovima i serijskim, paralelnim i USB portovima, te AGP suĉeljem. Problem se u IPOS knjigovodstvu manifestira tako da se javljaju poruke tipa "Acess violation" ili " Fatal error" pri pokušaju zapisivanja podataka na disk, slanja podataka na ispis na lokalnom pisaĉu ili aţuriranja postojeće verzije IPOS knjigovodstva s novom verzijom. Problem se moţe riješiti tako da se odmah po instalaciji OS-a instalira VIA 4in1 service pack, koji dolazi na cd-u s MBO. Ako nemate taj cd, service pack je moguće skinuti s Interneta, s adrese proizvoĊaĉa MBO ili sa sluţbenih VIA stranica. U sluĉaju korištenja AMD procesora u kombinaciji s MBO baziranom na VIA chipsetu, instaliranjem service packa, riješit ćete probleme u veĉini sluĉajeva ako koristite MBO nekog od renomiranih proizvoĊaĉa / ASUS, DFI, EPOX /, iako i dalje moţe ostati 2-3% sluĉajeva u kojima se taj problem ne moţe riješiti. Kod korištenja jeftinijih MBO, problem će biti ispravljen u 70% sluĉajeva, a u ostalima najĉešće problem nije riješiv zbog pre velikih razlika u implementaciji chipseta od strane proizvoĊaĉa i specifikacija drivera u service packu. U takvom sluĉaju moţemo preporuĉiti samo promjenu MBO. TakoĊer ako se poslije instalacije service packa problem i dalje javlja provjerite na AMD -ovim stranicama da li postoji decidirani patch za procesor koji koristite. U sluĉaju korištenja kombinacije INTEL procesora i VIA chipseta ako koristite MBO renomiranog proizvoĊaĉa problem će biti riješen u 99% sluĉajeva, a ako koristite jeftiniji MBO u 95% sluĉajeva. U sluĉaju korištenja INTEL procesora i INTEL 815, 820, 840, 845 i 850 chipseta takoĊer je potrebno instalirati drivere koje dobivate uz MBO jer ih windowsi ne prepoznaju pravilno, ali problemi koji se tu javljaju su manje izraţeni jer generiĉki driveri koje windowsi instaliraju su prilagoĊeniji INTEL-ovim chipsetima. Ako na raĉunalo na kojemu imate instaliran program IPOS knjigovodstvo ĉesto instalirate razne programe i igre ili mijenjate komponente raĉunala, bilo bi poţeljno da prije svake instalacije napravite backup systemskih i registry datoteka windowsa jer na njima moţe doći do grešaka koje se neće moći ispraviti deinstalacijom programa ili ureĊaja koji ih je uzrokovao. Svakako preporuĉamo da se redovno radi i backup IPOS knjigovodstva.
Dodatne informacije
Instalacija programa
Upute za reinstalaciju programa
Upute za nadogradnju - aţuriranje nove verzije programa
Najĉešća pitanja i odgovori
Windows potrebne opcije Copyright © IPOS 1992-2008.
Formular za dojavu greške Formular za dojavu greške moţete popuniti i ispisati iz programa a moţete ga ispisati i odavde ako sluĉajno ne moţete ući u program (knjiga.chm na disku).
IPOS d.o.o. Kuzmineĉka 49 10110 Zagreb Fax (385 1) 369 70 75, 3645 718 e-mail [email protected] (Prijavu pošaljite: faxom, poštom, e-mailom.)
Predmet: prijava greške programa IPOS knjigovodstvo Podaci o distributeru ako program nije kupljen direktno od IPOS-a
Podaci o korisniku programa
Naziv firme:
Ime i prezime:
Adresa:
Tel/fax:
e-mail:
Tehniĉke informacije:
Na kakvom je raĉunalu instaliran program(procesor, memorija, disk ...):
Operativni sistem (win98/winNT/win2000/winXP):
Rad u mreţi (da/ne):
Datum verzije programa (datum na CD-u, ili u zadnjem redu programa):
Opis greške:
Datum kada je nastala greška:
Naziv modula programa:
Prozor u kojem je nastala greška:
Radnja kod koje je nastala greška:
Opis greške:
Poruka koju je program javio kod greške:
Da li ste nakon greške ostali i dalje u programu (da/ne):
Da li se nakon greške moţe ponovo ući u program (da/ne):
Da li se greška moţe ponoviti (svaki puta, poneki puta, više nijednom):
Sugestije korisnika za poboljšanje programa: Copyright © IPOS 1992-2008.
Filtriranje podataka Svrha filtera je da se upisivanjem odreĊenih kraćih kljuĉnih rijeĉi mogu entiteti svrstati u odreĊene grupe. Entiteti su npr. šifrarnici partnera, artikala i dr. Kasnije kod ispisa izvještaja moţemo zatraţiti da se u izvještaj ukljuĉe samo oni entiteti koji sadrţe ili koji ne sadrţe odreĊene kljuĉne rijeĉi. Kljuĉne rijeĉi su sastavljene od niza slova ili brojeva maksimalne duţine 60 znakova. Kljuĉne rijeĉi se meĊusobno odvajaju toĉka zarezom ";". Broj kljuĉnih rijeĉi nije ograniĉen, ograniĉen je ukupan broj znakova u polju (60).
Tipovi filtriranja:
ukljuĉi entitet ako je zadovljen bilo koji uvjet Entitet će biti ukljuĉen ako se barem jedan od navedenih uvjeta, kljuĉnih rijeĉi, poklapa s kljuĉnom rijeĉi upisanom za taj entitet, bez obzira što se ostale kljuĉne rijeĉi ne poklapaju
ukljuĉi entitet samo ako su zadovoljeni svi uvjeti iz filtera Entitet će biti ukljuĉen samo ako se svi uvjeti poklapaju s kljuĉnim rijeĉima npr. uvjet "kupac; -kupac" neće dati niti jednog partnera jer se uvjeti meĊusobno iskljuĉuju
1. Primjer kod poslovnih partnera: U polje filter kod onih partnera koji su nam kupci upisujemo npr. kljuĉnu rijeĉ "kupac", kod dobrih kupaca upisujemo dodatnu kljuĉnu rijeĉ "dobar" ili "super", kod loših "loš" i sl. Kasnije kod ispisa moţemo zatraţiti da se ispišu npr.:
svi kupci tako da upišemo kljuĉnu rijeĉ "kupac" u polje uvjet filtera
samo dobri kupci tako da upišemo kljuĉne rijeĉi "kupac; dobar"
svi kupci osim loših kupaca tako da upišemo "kupac; -loš", upisom kljuĉne rijeĉi s predznakom minus traţimo da se pojavljuju partneri koji ne sadrţe tu kljuĉnu rijeĉ
2. Primjer kod poslovnih partnera: Dodatno uz već postojeće kljuĉne rijeĉi moţemo dodati svakom partneru (u polje filter) i kljuĉnu rijeĉ "boţić" ako mu ţelimo za novogodišnje praznike poslati ĉestitku dakle
u ispisu izvještaja u polje filter upisujemo "boţić"
istovremeno moţemo ukljuĉiti opciju exporta podataka u tekstualnu datoteku spremnu za unos u Word
3. Primjerkod artikala Prodajemo namještaj, u popisu artikala imamo kljuĉne rijeĉi: sobni, kupaonski, spavaći, radni, domaći, talijanski, njemaĉki, francuski. Upisujemo npr:
kupaonski (dobit ćemo sav kupaonski namještaj)
kupaonski; talijanski (dobit ćemo samo talijanski kuponski namještaj)
kupaonski; -njemaĉki (dobit ćemo sav kupaonski namještaj, ali koji nije njemaĉki)
-radni (dobit ćemo sav namještaj osim radnog)
Dodatne informacije
Popis filtera Copyright © IPOS 1992-2008.
Export podataka u formate RTF, XLS, HTM i dr. Podatke je moguće exportirati u sljedeće formate:
HTML format (HTM) Portable document format (PDF) Rich text Word format (RTF-DOC) Excel format (XLS) Ascii tekstualni format (TXT) Gif grafiĉki format (GIF) Jpeg grafiĉki format (JPG) Bitmap grafiĉki format (BMP) Windows enchanced metafile grafiĉki format (EMF) Windows metafile grafiĉki format (WMF) Quatro pro for Windows (WB1) Lotus 123 (WK2) Vektor graphics (SVG) Simbolic link (SLK) Portable network graphics (PNG) Tagged image file format (TIF) Quick report file format (QRP) Data interchange format (DIF)
Naĉin exporta Izvještaj prikaţemo u print preview prozoru (Prozor pregleda izvještaja) i odaberemo tipku za export. U prozoru za export ćemo moći odabrati kako ćemo spremiti izvještaj:
pod kojim imenom datototeke u koji direktorij u kojem formatu RTF, XLS ...
Izvještaj kojeg vidimo u print preview prozoru je u windows metafile grafiĉkom formatu WMF, tj. to je grafiĉka slika koja se kao takva ispisuje na pisaĉu. Neki od formata za export imaju svoja ograniĉenja npr. Excel format će pokušati pretvoriti izvještaj u kuĉice kolona i redova za raĉunanje u excelu, neki puta i komplicirane izvještaje koji inaĉe i nisu baš smisleni za takav format. U ASCII tekstualnom formatu ĉemo dobiti samo ĉisti neformatirani tekst. Nakon exporta odreĊenog izvještaja novi dokument moţemo doraditi u nekom od alata zavisno od vrste exporta npr.
RTF Word
XLS Excel
ASCII Word
TXT Word
HTM MS FrontPage, Word
WMF CorelDraw Copyright © IPOS 1992-2008.
Najĉešća pitanja i odgovori
Stranica je u izradi ...
Pitanje: Zašto se u prozorima ne vide sve rijeĉi i slova, npr. u prozoru obavijesti, zašto se na tipkama (buttonima) ne vidi cijeli tekst. Odgovor: Vjerovatno u konfiguraciji windowsa niste postavili small fonts nego imate large fonts. Druga mogućnost je da ste u Windowsima instalirali dodatne fontove koji su poremetili normalan izgled programa. Pokušajte deinstalirati/obrisati font ARIAL CE i Times New Roman CE.
P: Koja je najniţa rezolucija ekrana s kojom se moţe raditi. Odgovor:800*600, preporuĉeno 1024*768 piksela, moţete raditi i s 640*480 ali nećete vidjeti cijeli prozor
P: U tabelarnim prikazima, kod unosa numeriĉkih i datumskih podataka, ne prikazuju se ispravno podaci npr. unesem 1406,00, a u tabeli je prikazano 1,41 i sl. Odgovor:U vašim Windowsima nisu ispravno setirani Regional settings podaci. Nalaze se u >Start meniu>Control panel>ikona Regional settings. Morate namjestiti: Regional settings: (Croatia) Number: decimal symbol ( ,) Digit grouping symbol ( . ) Date: short date style (dd.MM.yyyy), long date style (dd.MMMM.yyyy)
Dodatne informacije
Rješavanje tehniĉkih problema
Instalacija programa Copyright © IPOS 1992-2008.
OdreĊivanje putanje do vanjskih programa (editor, kalkulator...) U Windowsima postoje editori NotePad i WordPad koji dolaze s operativnim sistemom, moţete koristiti njih ili neki svoj omiljeni editor. Isto tako s Windowsima dolazi i standardni kalkulator. Ako ste instalirali Windowse u standardni direktorij tada navedene putanje vrijede. Potrebno je odrediti punu putanju do programa i naziv izvršnog programa. Izbornik Šifrarnici>Ostalo>Definiranje vanjskih programa Copyright © IPOS 1992-2008.
Do sada poznati neriješeni problemi
Stranica je u izradi ...
Lista do sada poznatih problema koji postoje, ali nisu riješeni:
Programski
u prikazu izvještaja na ekranu u izvještajima kod nekih rezolucija se ne vide linije izmeĊu redova, to je greška Microsofta i ispisa u metafile format koji se prikazuje na ekranu, na pisaĉu se vide linije
prilikom ispisa tekstova proizvoljne duţine tzv. RTF format program koristi Microsoftov ispis rtf formata, a on prilikom ispisa trenutno neki puta ne ispiše zadnji red tog teksta, uputa: na kraj teksta dodajte još jedan prazan red i barem space (razmaknicu) da bi se prikazali svi redovi kada Microsoft to riješi ispis će biti u redu
Knjigovodstveni Copyright © IPOS 1992-2008.
Problemi s indeksnim datotekama U pravilu kod client/server tehnologije ne biste smjeli imati nikakvih problema s indeksnim datotekama osim ako nemate problema na serveru sa samim raĉunalom i mreţom jer nijedna stanica ne upisuje direktno podatke u bazu nego sve radi server program.
Osigurajte da server raĉunalo nikada ne ostane bez struje, da se uredno gasi.
U sluĉaju problema sa indeksnim datotekama moţete uvijek pokrenuti indeksiranje. Ako uopće ne moţete ući u program zbog oštećenih indeksnih datoteka (nestanak struje, iskljuĉenje raĉunala i sl.) tada pokrenite program s parametrom INDEKSIRANJE. Npr. napravite novi Shorcut za "knjigovodstvo.exe indeksiranje", indeksiranje je prvi parametar.
Dodatne informacije
Prozor za popravak indeksnih datoteka Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafiĉki logo na memorandumu Na dokumentima koji se šalju poslovnim partnerima kao što su raĉuni, ponude, cjenici, izvodi otvorenih stavaka, skladišni dokumenti i dr. postoji nekoliko mogućnosti ispisa vlastite adrese.
program sam generira oblik adrese iz podataka o partneru u datoteci poslovnih partnera
korisnikov tekst 1, tj. korisnik sam u RTF formatu (odabir fonta, veliĉine, boje) kreira tekst adrese
korisnikov tekst 2, obiĉno se ostavlja prazno za umetanje memoranduma
grafiĉki logo, korisnik kreira grafiĉku WMF windows metafile ili BMP datoteku koja se ispisuje umjesto adrese
Naĉin upotrebe grafiĉkog loga
Prvo je potrebno u nekom grafiĉkom programu kreirati grafiĉku datoteku LOGO.WMF koja kao sliku sadrţi vaše podatke tj. logo i sve ostale tekstualne podatke, moguće je kreirati ili BMP ili WMF datoteku no windows metafile datoteka (WMF) je pogodnija zbog toga što tekst u njoj moţemo spremiti kao tekst tj. promjena veliĉine slike neće imati utjecaja na kvalitetu dok kod bitmap (BMP) datoteke svaka promjena veliĉine utjeĉe na kvalitetu slike. npr. u CorelDrawu o o o
importirate neki grafiĉki logo kreirate tekstualni dio oznaĉite sve elemente i spremite datoteku (samo selektirani dio) u wmf formatu (opcija sa headerom i tekst)
Datoteku je potrebno iskopirati u direktorij "... Ipos knjigovodstvo\Data\PartnerXXX". Tri toĉkice predstavljaju poĉetni direktorij u koji je instaliran program to je obiĉno "Program Files\Ipos". XXX je šifra, broj matiĉne firme u datoteci poslovnih partnera. Dakle ako su otvorene dvije matiĉne firme svaka ima svoj logo LOGO.WMF. Ako su šifre matiĉnih firmi 1 i 2, tada LOGO.WMF treba iskopirati u "... Ipos knjigovodstvo\Data\Partner1" tj. u "... Ipos knjigovodstvo\Data\Partner2".
U programskim postavkama, meni "Sistem>Postavke>Programske postavke" je potrebno ukljuĉiti opciju "Način generiranja adrese pošiljaoca na dokumentima > grafički logo" ... to je sve.
Kod prikaza grafiĉkog zaglavlja program će uvijek pokušati razvući sliku na širinu papira bez obzira da li se radi o formatu ispisa A4, ili A5 npr. kod maloprodajnog raĉuna. Savjet ako ţelite imati malo zaglavlje koje nije po cijeloj širini tada napravite dodatni okvir bijele boje koji se kao takav neće printati, ali će sprijeĉiti da se mala slika razvuĉe na širinu papira. Copyright © IPOS 1992-2008.
Formatiranje teksta kod slobodnog unosa Prilikom unosa slobodnog teksta u dijelovima kao što su npr. tekst prije i iza stavaka na raĉunima, predraĉunima i dr. moţe se preko tipke formatiranje (dva slova AA) pozvati prozor u kojem odaberemo naĉin formatiranja teksta.
prvo oznaĉimo tekst koji ţelimo formatirati
pozovemo panel za formatiranje i oznaĉimo ţeljene parametre
spremimo izmjene i vratimo se u tekst koji je sada formatiran Copyright © IPOS 1992-2008.
Parametri kod pokretanja programa Prilikom pokretanja progama moguće je program pokrenuti s odreĊenim parametrima. Zadavanje parametara se vrši preko Shortcut opcije (kratica). Na samom desktopu (radnoj površini) se već nalazi jedan shortcut na program (to moţete vidjeti po tome što ikona ima malu strelicu u donjem lijevom uglu). Shortcut je pokazivaĉ na program kao što je npr. bila BAT datoteka u DOS-u. Ako kliknemo desnim klikom miša na ikonu i odaberemo Properties opciju, a zatim shorcut u polju Target moţe pisati nešto kao "C:\Program Files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe" /ide:1 /loz:1 /par:2 /god:2000 Dakle prvi dio je putanja do programa, drugi dio su parametri programa koje moţemo prepoznati po tome što poĉinju sa znakom / (forwardslash), npr:
identifikacija korisnika, ako ţelimo automatski postaviti ovu identifikaciju prilikom ulaska
lozinka korisnika, ako ţelimo da se automatski upiše lozinka za navedenu identifikaciju
šifra firme, u koju ćemo inicijalno ući kod pokretana programa
poslovna godina, u koju ćemo inicijalno ući kod pokretanja programa
Inicijalno je shortcut postavljen bez tih parametara.
Postavljanje parametara identifikacije i lozinke prije samog ulaska u program ima smisla samo onda kada nema drugih osoba koje rade na vašem raĉunalu pa ţelite skratiti vrijeme ulaska u program.
Iza dvotoĉke dodatni podaci trebaju biti upisani bez razmaka
Pregled mogućih parametara:
/ide:identifikacijski broj korisnika iza dvotoĉke upisujemo identifikacijski broj korisnika
/loz:lozinka korisnika upisujemo lozinku za tog korisnika
/par:šifra partnera partner u kojeg ćemo inicijalno ući
/god:godina godina u koju ćemo inicijalno ući
/ind:indeksiranje
/pop:popravak
U sluĉaju kada se ţeli pokrenuti indeksiranje izvan programa ako to nije moguću regularno jer su se npr. oštetili indeksi nekih datoteka koje se otvaraju kod samogu ulaska u program, moţe se kao parametar dati sljedeća oznaka "C:\Program Files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe" /ind:indeksiranje
U sluĉaju kada se ţeli pokrenuti popravak datoteka izvan programa ako to nije
moguću regularno jer su se npr. oštetile neke datoteke koje se otvaraju kod samogu ulaska u program, moţe se kao parametar dati sljedeća oznaka "C:\Program Files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\Knjigovodstvo.exe" /pop:popravak Copyright © IPOS 1992-2008.
Kako prikazati fotografije u programu U odreĊenim prozorima u programu je moguće prikazati fotografije. Konkretno to moţemo u kadrovskoj evidenciji tj. prikazati fotografije djelatnika (prozor Popisa djelatnika). Moţemo isto tako prikazati fotografije artikala u prozorima: cjenik artikala i šifrarnik artikala.
Naĉin kreiranja slika Slike (fotografije) je najjednostavnije kreirati digitalnim fotoaparatom koji se danas već moţe kupiti za cijenu ispod 1000,00 kn (cca 250 dem). Dakle, fotoaparatom snimimo sve predmete koje ţelimo ubaciti u program i onda ih (preko kabla) prebacimo u raĉunalo. Druga opcija je da postojeće slike na papiru skeniramo tj. ubacimo u raĉunalo. Treća opcija je da iskoristimo već neke postojeće slike u nekom grafiĉkom formatu pa ih prebacimo u jpeg i dodatno obradimo. Slike moraju biti u JPEG formatu (danas najpopularniji format). Fotografije koje se koriste za prikaz na internetu su upravo tih veliĉina, rezolucija i dr. kakve su pogodne za prikaz u programu. Sami moţete odrediti koja će biti veliĉina slike, rezolucija i broj boja, ali ćemo dati smjernice koje su se pokazale kao najoptimalnije. Ako slike napravite u previsokoj rezoluciji (1024*768) dobit ćete naravno savršene slike koje će i na ekranu izgledati kao na papiru, ali takve slike zauzimaju i dosta prostora na disku.
Rezolucija slike Za prikaz na zaslonu monitora je dovoljna rezolucija od 72 tpi (toĉaka po inĉu).
Veliĉina slike Nema potrebe za slikama većim od 150-200 piksela (širine i duţine).
Broj boja Moţe i 16 miliona.
Tip slike JPEG Slika koja zadovoljava ove kriterije je velika od 4 do 10 kb, a što je sasvim prihvatljivo i za prikaz tisuća slika artikala.
Kako ubaciti kreirane slike-datoteke u program ? Kada smo formirali ţeljene datoteke s jpg nastavkom potrebno je na disku, u direktoriju gdje se nalaze podaci za matiĉnu firmu u programu, kreirati direktorij "Slike", a unutar njega poddirektorije "Artikli" i "Djelatnici". Artilkli su za trgovaĉki dio programa, a djelatnici za kadrovsku evidenciju. Direktorij "Slike" se odnosi na odreĊenu matiĉnu firmu (za koje vodimo poslovne knjige) tj. ako je matiĉna firma partner sa šifrom 2 tada ćemo direktorij slike smjestiti na disku u "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\partner2", ako s programom vodimo knjige za još jednog partnera npr. sa šifrom 3 tada ćemo kreirati direktorij "Slike" (i poddirektorije Artikli i Djelatnici) u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\partner3". Već pogaĊate da će se sve slike artikala za firmu 2 nalaziti u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\partner2\Slike\Artikli", a slike djelatnika u "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\partner2\Slike\Djelatnici". Prilikom samog kreiranja slika vjerovatno ste im dali smislene nazive tako da znate što/koga koja slika predstavlja npr. o o o
marko.jpg marija.jpg ivan.jpg.
Da bi program jednoznaĉno znao pod kojom slikom se nalazi ivan slike ćemo preimenovati na sljedeći naĉin o o o
djel1_marko.jpg djel2_marija.jpg djel3_ivan.jpg
ili o markoDjel1_.jpg o marijaDjel2_.jpg o ivanDjel3_.jpg Broj iza rijeĉi djel je šifra djelatnika u programu, iza broja obavezno dolazi crtica za podvlaĉenje koja znaĉi završetak broja. Generalno pravilo, da bi program pronašao odreĊenu sliku potrebno je da u njenom nazivu pronaĊe tekst djelx_ (gdje je x šifra). Taj tekst se moţe nalaziti bilo gdje, na poĉetku, u sredini ili na kraju ukupnog naziva datoteke. Isto vrijedi i za artikle s tom razlikom što je kljuĉna rijeĉ artx_ tj. negdje u nazivu datoteke upišemo rijeĉ "art" iza nje šifru artikla i kraj šifre oznaĉimo s "_". Npr. art456_raĉunalo pentium.jpg.
Samim otvaranjem praznih knjiga za novog poslovnog partnera se neće kreirati direktoriji slike, artikli i djelatnici, potrebno ih je ruĉno kreirati. Naravno direktorije i slike koje jednom kreiramo ostaju za sve poslovne godine tog partnera.
Kako odrediti poloţaj slika ? Slike će se inicijalno prikazati na desnoj strani prozora tj. pored tabelarnog prikaza koji ih opisuje. U programskim postavkama moţete poloţaj slike prebaciti desno, dole, gore i lijevo. Moţemo isto tako odrediti da li da se slika automatski prikazuje i kadrovskoj evidenciji preko Postavki kadrovske evidencije i u cjenicima i šifrarnicima artikala preko Postavki fakturiranja u veleprodaji - nivo programa.
Na originalnom CD-u u direktoriju "Primjeri slika" imate primjere slika-fotografija koje moţete ubaciti i isprobati kako izgledaju. Copyright © IPOS 1992-2008.
Neregularan ulazak u program U program se regularno moţe ući jedino kao korisnik programa tj. morate biti upisani od strane nadzornika kao korisnik programa i dodjeljuje vam se lozinka za ulazak. Ako ste zaboravili svoju lozinku i ne moţete ući u program, traţite od nadzornika da vam je proĉita u dijelu Korisnici programa. MeĊutim ako je i sam nadzornik zaboravio svoju šifru tada se u program više ne moţe ući regularno, ovdje se iz tih razloga daje ...
Postupak neregularnog ulaza u program:
na originalnom CD-u (koji mora imati istu verziju kao i vaš program na disku) u direktoriju "IPOS update\Data\Skupne" pronaĊite sve datoteke KORISNICI.*
te datoteke iskopirajte u adekvatni direktorij na vašem disku npr. "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\Data\Skupne" preko istoimenih postojećih datoteka
iskopirane datoteke iz "Read only" attributa pretvorite u "Archive"(kliknete desnim klikom miša na datoteke, odaberete "Properties", deoznaĉite Read only i oznaĉite Archive
Nakon ovog postupka korisnici će biti isti oni koji su bili i kod prve instalacije programa tj. nadzorniku je lozinka 1 i on tada moţe ući u program i ponovo upisati sve korisnike. Copyright © IPOS 1992-2008.
Zamjena postojećih konta novima i provjera upisanih konta U toku rada kroz više poslovnih godina normalno je da dolazi do promjena u temeljnom šifrarniku kao što je kontni plan koji ĉini osnovu cijelog knjigovodstva. U varijanti kada je potrebno samo dodati neki novi konto, pa ĉak i kao zamjenu nekom postojećem, ne nastaju neki veliki problemi.
Stari konto koji se više ne upotrebljava u novim poslovnim godinama moţete ostaviti jer većina izvještaja radi po principu da izlistava samo konta koja su imala neki promet.
MeĊutim kada doĊe do većih promjena u kontnom planu, kada se raspored konta znaĉajnije reorganizira tada to više nije moguće riješiti samo uvoĊenjem novih konta.
Metode pristupa promjeni kontnog plana Nalazimo se na kraju poslovne godine i u novoj poslovnoj godini ţelimo raditi po drugaĉijem rasporedu kontnog plana. Ako u tom trenutku znamo raspored kontnog plana pitanje je da li staru poslovnu godinu ţelimo napraviti prema starom ili prema novom kontnom planu. Sliĉna situacija je i kada u toku poslovne godine ţelimo promjeniti kontni plan, dakle kada već imamo upisana knjiţenja u novoj poslovnoj godini, a imamo i staru poslovnu godinu za koju smo već predali završni obraĉun. Osnovna dilema koja se ovdje javlja je što napraviti sa starom poslovnom godinom? Dakle, staru poslovnu godinu moţemo
kompletno prebaciti na novi kontni plan u tekućoj instalaciji
ili je zadrţati sa knjiţenjima prema starom kontnom planu
Stara poslovna godina prema starom kontnom planu Ako ćemo staru poslovnu godinu ostaviti prema starom kontnom planu, bez obzira da li je za nju već napravljen završni ili ne, a novu poslovnu godinu raditi prema novom kontnom planu tada je potrebno staru poslovnu godinu (ili više njih) odvojiti u posebnu instalaciju jer nakon promjene kontnog plana nam više neće odgovarati financijski izvještaji. Dakle imat ćemo dvije posebne instalacije programa, jednu sa novim i jednu sa starim kontnim planom.
Ovo znaĉi da ako još nismo napravili završni obraĉun za staru godinu, nećemo moći napraviti automatsko poĉetno stanje. Zbog posebnih instalacija tj. razliĉitog kontnog plana.
Stara poslovna godina prema novom kontnom planu Ako staru poslovnu godinu ţelimo napraviti prema novom kontnom planu tada moţemo odmah mijenjati kontni plan, zatim prema izvršenim promjenama konta automatski promjeniti konta u svim poslovnim događajimaknjiţenja glavne knjige, temeljnice kupaca, dobavljaĉa, blagajne i ostalih analitika, . Nakon toga moţemo redovno poĉeti knjiţiti u novoj poslovnoj godini i raditi završna knjiţenja u staroj poslovnoj godini, a sve prema novom kontnom planu.
Ova varijanta podrazumijeva da ćemo moći napraviti i automatska poĉetna stanja jer su konta u obje poslovne godine ista.
U varijanti kada mijenjamo konta u knjiţenjima starih poslovnih godina uvijek moţemo (i obavezno trebamo) napraviti kopiju programa prije trenutka promjene konta, u sluĉaju potrebe tu kopiju moţemo instalirati kao dodatnu instalaciju na raĉunalu, a koja ne sluţi za knjiţenje nego samo za pregledavanje podataka. U svakom sluĉaju, poslovne godine za koje je napravljen završni obraĉun (tj. kopija programa u tom trenutku) uvijek imamo u arhivi, a koju se jednostavno moţe pregledavati na bilo kojem raĉunalu, a za što program ne mora biti otkljuĉan, nije dozvoljen samo unos novih podataka.
Uputa za promjenu postojećih konta novima Postupak ...
napravite arhivu cijelog programa
Ispišite postojeći kontni plan na papir kako biste nakon što obrišete stara konta ista mogli specificirati u polju Stari konto za zamjenu
u kontnom planu kroz operacije unos, izmjena, brisanje prepravite kontni plan ţelji, slobodno moţete obrisati stara konta koja se više neće upotrebljavati
u novom kontnom planu u polje Stari konto upišite konto koji će biti zamijenjen u proceduri automatske zamjene
pokreniti proceduru u meniu Financijsko>Financijsko knjigovodstvo>Zamjena postojećih upisanih konta
u Odabiru akcije odaberite ...
Zamjena starih konta u nova konta - program traţi Stara konta i mijenja ih sa novim kontima nova konta
Vrati stara konta umjesto novih konta - ako ţelite poništiti prethodnu akciju tj. traţite nova konta i mijenjate ih u Stara konta
Simulacija zamjene bez upisa - neće biti nikakvih promjena nad podacima
Provjera koja konta nedostaju u kontnom planu - da biste npr. provjerili da li sva konta koja su upisivana u knjiţenja postoje u kontnom planunpr. ako je netko zabunom brisao nešto u kontnom planu ili radio izmjene
U pravilu se pokreće procedura za Sve datoteke u svim matiĉnim firmama, a za neke specifiĉne potrebe se procedura zamjene moţe ograniĉiti na poslovne godine ili matiĉne firme. U prozorĉiću s lijeve strane će vam se ispisati svi parovi konta (Stari konto u ---> Novi konto) koji su upisani u kontnom planu za zamjenu.
Podatke u polju Stari konto u kontnom planu ne morate brisati, neka ostanu kao podsjetnik koji je bio prethodni stari konto.
Moţete koristiti i opciju kojom samo simulirate zamjenu konta, procedura je ista kao za redovnu zamjenu samo s ukljuĉenom opcijom, program neće ništa upisivati, samo će javiti broj potencijalnih zamjena konta. Kod zamjena konta moţete ići sistemom da mijenjate konto po konto, ali je praktiĉnije kompletan kontni plan promjeniti i onda odjednom izvrišiti zamjenu svih konta.
Ako ste promjenom kontnog plana napravili neke pogreške i ţeljeli biste vratiti sve na staro moţete jednostavno vratiti prethodno napravljenu arhivu, ili što je jednostavnije samo datoteku ...Data\Skupne\Konta.*, ako ste samo nju mijenjali
Zamjene postojećih konta koja ste koristili kod knjiţenja se mogu vršiti i iz razloga ako ste do sada knjiţili neku poslovnu promjenu na odreĊeni konto, a sada ţelite promjeniti sistem i knjiţiti je na drugi konto.
Primjer Ako u starom kontnom planu imate konto 4175 i koristili ste ga u knjiţenjima, a sada umjesto tog konta u tim istim knjiţenjima ţelite koristiti konto 4134 Troškovi registracije zrakoplova ...
u kontnom planu pod Konto upišite novi konto 4134 Troškovi registracije zrakoplova
u polje Stari konto (u zapisu gdje ste upisali konto 4134) upišite konto 4175
pokrenite rutinu zamjene konta
Rezultat će biti da će program u svim knjiţenjima gdje ste koristili konto 4175 upisati konto 4134. Konto 4175 ne mora postojati kao red u kontnom planu, niti prije niti poslije procedure zamjene.
Obratite paţnju na rekurziju, ne radite sljedeće: konto 1000 stari konto 1001 konto 1001 stari konto 1000 u najbezbolnijem sluĉaju neće se dogoditi ništa jer će program pronaći stari konto 1001 i zamijeniti ga sa 1000, zatim će naći 1000 i zamijeniti ga sa 1001. Kako se radi o raznim kombinacijama i više nivoa kontnog plana provjerite da je situacija ĉista od takvih primjera.
Obratite paţnju na Izvještaje koje korisnik kreira u glavnoj knjizi, u njima ova rutina nije radila zamjenu jer je tamo omogućen upis i sintetika i dijelova analitika te na taj naĉin nije moguće toĉno detektirati koji konto se treba mijenjati. Preporuka je da u tim izvještajim koristite samo sintetiĉka konta koja onda obuhvaćaju i sve podanalitike.
Mjesta u programu gdje se vrše provjere Nivo program a
Datoteka
Polje
Opis
N1
konta
konto A10
ovu datoteku korisnik sam mijenja jer se prema njoj i vrši zamjena konta
N1
vri_sif
konto A50
šifrarnik na nivou programa u koji su upisana neka automatska konta (samo tipIrnv, dokum_gk, auto_konta)
N1
porPromet
konto A10
konta za tarifne skupine poreza na promet
N1
amort
ktoSre dstva ktoAmo rt ktoTros ka ktoRev a
automatska konta u šifrarniku amortizacijskih skupina
N2
jedinice
konto A10
konta za poslovne jedinice
N3
stavgk
konto A10
knjiţenja glavne knjige
N3
temkup
konto A10
knjiţenja temeljnica kupaca
N3
temdob
konto A10
knjiţenja temeljnica dobavljaĉa
N3
dneblag
konto A10
knjiţenja temeljnica blagajniĉkog poslovanja
N3
temrob
konto A10
knjiţenja temeljnica robnog
N3
temrobm
konto A10
knjiţenja temeljnica maloprodaje
N3
temos
konto A10
knjiţenja temeljnica osnovnih sredstava
Dodatne informacije
Hijerarhija datoteka - objašnjenje Copyright © IPOS 1992-2008.
Slika potpisa i/ili peĉata na raĉunima, predraĉunima, narudţbama Da bismo ubrzali izradu raĉuna i predraĉuna moguće je na tim dokumentima s ispisom ostalih podataka automatski ispisati potpis i/ili peĉat. Za raĉune upotrebljavamo datotetku "potpisRacun", za predraĉune "potpisPredracun", za narudţbe "potpisNarudzba" sve dalje vrijedi za raĉun i predraĉun.
Naĉin upotrebe skenirane slike potpisa
prvo je potrebno u nekom grafiĉkom programu kreirati grafiĉku datoteku potpisRacun.WMF koja kao sliku sadrţi vaše vaš potpis i/ili peĉat
Moguće je kreirati ili BMP ili WMF datoteku no windows metafile datoteka (WMF) je pogodnija zbog toga što tekst u njoj moţemo spremiti kao tekst tj. promjena veliĉine slike neće imati utjecaja na kvalitetu dok kod bitmap (BMP) datoteke svaka promjena veliĉine utjeĉe na kvalitetu slike. npr. u CorelDrawu o o
importirate neki grafiĉki logo oznaĉite sve elemente i spremite datoteku (samo selektirani dio) u wmf formatu (opcija sa headerom i tekst)
datoteku je potrebno iskopirati u direktorij "... Ipos knjigovodstvo\Data\PartnerXXX". Tri toĉkice predstavljaju poĉetni direktorij u koji je instaliran program to je obiĉno "Program Files\Ipos". XXX je šifra, broj matiĉne firme u datoteci poslovnih partnera. Dakle ako su otvorene dvije matiĉne firme svaka ima svoj potpis "potpisRacun.WMF". Ako su šifre matiĉnih firmi 1 i 2, tada "potpisRacun.WMF" treba iskopirati u "... Ipos knjigovodstvo\Data\Partner1" tj. u "... Ipos knjigovodstvo\Data\Partner2".
u programskim postavkama, meni "Sistem>Postavkei>Fakturiranje-program" je potrebno ukljuĉiti opciju "Prikaz skenirane slike potpisa na računima i predračunima > UKLJUČEN" ... to je sve. Copyright © IPOS 1992-2008.
Promjena tekućeg datuma knjiţenja U glavnom prozoru programa ispod glavnog menia s lijeve strane se vidi datum i dan npr. 22.03.2006 Srijeda, to je tekući datum knjiţenja tj. datum koji će se koristiti u programu bez obzira koji je tekući datum u raĉunalu tj. operativnom sistemu.Prilikom ulaska u program taj datum se postavlja kao trenutni tekući datum iz raĉunala, korisnik ga za razne potrebe moţe promjeniti u neki drugi datum. Npr. ako je sada 1.4.2006., a mi ţelimo knjiţiti neke dokumente koji ulaze u 3. mjesec, da ne bismo stalno mijenjali tekuće ponuĊeni datum 1.4.2006 u 31.3.2006 moţemo ga promjeniti ovdje i na taj naĉin reći programu da je to sada novi tekući datum. Promjena se moţe izvršiti tako što ćemo napraviti dvostruki klik mišem na taj datum i ponudit će nam se izbor novog datuma. Kada je datum knjiţenja isti kao i datum u raĉunalu (pretpostavlja se toĉan datum) tada je datum ispisan obiĉnim crnim slovima, meĊutim kada je datum postavljen naprijed ili natrag u odnosu na tekući datum u raĉunalu podloga na kojoj piše datum je crvene boje, a slova su bijela da bi to bilo uoĉljivije.
Promjena datuma vrijedi samo za tu instancu programa tj. samo za tog korisnika koji je pokrenuo program, ostali korisnici imaju datum koji im je ponuĊen prilikom ulaska u program. Nakon izlaska iz programa i ponovnim ulaskom datum je opet tekući datum iz raĉunala.
Ovu opciju nadzornik moţe zabraniti odreĊenim korisnicima u dijelu .Popis ovlaštenja/zabrana za rad s programom
Import poslovnih partnera Preko ove opcije u programu moţemo importirati poslovne partnere iz neke vanjske datoteke.
Karakteristike datoteke Naziv datoteke treba biti "Import_partneri.txt". Datoteka je tekstualna dakle moţemo je otvoriti u bilo kojem tekstualnom editoru. Podaci u datoteci trebaju biti organizirani u vidu redova (zapisa), svaki red predstavlja jednog partnera. Unutar jednog reda pojedini podaci za partnera (polja) su odvojeni znakom toĉka zarez (;). Prvi red moţemo iskoristiti za upis nekih informacija o poljima jer se kod samog importa programu moţe oznaĉiti da ne importira prvi red. Osnovna logika kod importa je da program provjerava da li matiĉni broj pojedinog partnera iz datoteke za import postoji već u šifrarniku partnera, ako ne postoji upisuje partnera, ako postoji preskaĉe partnera. Minimalni podaci za import partnera su naziv i matiĉni broj. U jednom zapisu ima ukupno 16 polja meĊusobno odvojenih toĉka zarezom, ako neke podatke ne ţelimo importirati potrebno je staviti znak toĉka zarez bez podatka. Kada program uzme jednog partnera (jedan red ili zapis) da bi pronašao npr. podatak o matiĉnom broju traţi podatak koji je ispred jedanaeste oznake toĉka zarez. Popis polja u datoteci za import: 1.
naziv partnera obavezan podatak, program prilikom importa kontrolira postojanje duplih naziva, ako takav postoji (sa drugim matiĉnim brojem) uz naziv će dodati i šifru partnera da bi se naziv razlikovao, program uzima prvih 40 znakova
2.
dugi naziv partnera nije obavezan podatak, program uzima prvih 200 znakova
3.
poštanski broj nije obavezan podatak, program kontrolira da je numerik sa do 5 znamenaka
4.
mjesto nije obavezan podatak, program uzima prvih 40 znakova
5.
ulica nije obavezan podatak, program uzima prvih 60 znakova
6.
zemlja nije obavezan podatak, ako je upisana šifra zemlje mora odgovarati već postojećem šifrarniku u programu, ako ne odgovara program neće importirati
7.
telefon nije obavezan podatak, program uzima prvih 50 znakova
8.
fax nije obavezan podatak, program uzima prvih 50 znakova
9.
e-mail nije obavezan podatak, program uzima prvih 60 znakova
10. www nije obavezan podatak, program uzima prvih 60 znakova 11. matiĉni broj
obavezan podatak, program kontrolira da li matiĉni broj postoji i da li je duţi od 6 znakova 12. transakcijski raĉun 1 nije obavezan podatak, program uzima prvih 50 znakova 13. transakcijski raĉun 2 nije obavezan podatak, program uzima prvih 50 znakova 14. IBAN nije obavezan podatak, program uzima prvih 34 znaka 15. SWIFT nije obavezan podatak, program uzima prvih 20 znakova 16. tip poreznog obveznika obavezan podatak, dozvoljene vrijednosti su 1 (R1), 2 (R2) ili 3 (nije porezni obveznik), ako podatak nije upisan program će upisati šifru 1
Naĉin importa Nakon odabira tipke Importiraj u prozoru za import program će nam kroz poseban prozor omogućiti da pronaĊemo na disku datoteku import_partneri.txt za importo podataka. Inicijalno će je pokušati pronaći u putanji "c:\IposPrijenos\Import podataka", ako ţelimo bez traţenja odabrati datoteku moţemo je smjestiti u taj direktorij prije importa. Nakon odabira import datoteke program će prvo napraviti provjeru ispravnosti zapisa u datoteci, ako pronaĊe neke neispravne zapisa dat će poruku o tome koji su to redovi, a za prvih 20 grešaka će u istom prozorĉiću ispisati koje su toĉno greške u kojem redu (npr. broj polja je manji od 16, nedostaje matiĉni broj itd.).
Šifru partnera nije potrebno upisivati, program će sam upisati prvu sljedeću veću šifru.
Primjer datoteke (prvi red nije obavezan) naziv;dugi naziv;pošta;mjesto;ulica;šifra zemlje;telefon;fax;email;www;matiĉni broj;raĉun1;raĉun2;iban;swift;porezni obveznik Nova firma d.o.o.;;10000;Zagreb;Nepoznata ulica 30;;2331-345;2456342;[email protected];;1234567;2360000-12345678;;;1 Velika firma d.o.o.;;51000;Rijeka;Poznata ulica 1;;;;;www.velika.hr;7654321;;;;;1 Stara firma d.o.o.;;;;;;;;;;4542346;;;;;;
Spajanje na bazu preko ODBC drivera Spajanje na NexusDB bazu izvan programa se moţe ostvariti preko ODBC drivera od proizvoĊaĉa baze www.nexusdb.com Driver nije besplatan nego se kupuje cca AU$ 400. Na stranicama proizvoĊaĉa baze se moţe skinuti trial (demo) verzija da moţete isprobati funkcionalnost drivera, datoteka koju skinete je instalacijska exe datoteka koja automatski instalira ODBC driver. Puanja u meniu kad doĊete na stranicu Downloads>Trial versions>ODBC Driver Trial. Procedura spajanja:
Pokrenite Nexus database server ... U neki direktorij npr. D:\Temp kopirajte npr. datoteku partneri.nx1 U NexusDb serveru pod Database Settings>Aliases je potrebno otvoriti alias gdje se nalazi vaša baza tj. asocijacija na direktorij (alias ime i putanja idirektorija) npr. "TempAlias" i putanja "d:\Temp" U NexusDb severu pod Database Settings>Server Engine>Server Name piše ime servera, a to je ili Ipos ili nešto kao NexusDB, ovaj podatak će vam trebati kod konekcije Instalirajte driver koji ste download-ali jednostavnim pokretanjem instalacijske datoteke U windowsima otvorite u meniu Start>Administrative tools>Data Sources (ODBC). U tabu User DSN kliknite na "Add" i odaberite NexusDB V2 Driver, u novom prozoru pod DSN Name upišite npr. NexusDSN, transport: TCP, Server Name: [email protected] (sjećate se naziva servera iz NexusDB servera), ostala polja ostavite kako jesu Kliknite na "Test connection" (poruka: Connection to server was successful!) Kliknite Next, Database Name upišite "TempAlias", kliknite na "List tables", pojavit će se popis datoteka u direktoriju, kliknite na Next, U query-u upišite select * from partneri, kliknite Execute SQL ... dobit ćete izlistaj tablice partneri.nx1 Kliknite na Finish i to je to, ostaje vam da ODBC konekciju primjenite u raznim programima koje to podrţavaju, najjednostavniji test u Excelu
Prozor postavki programa Postavke su opcije kojima korisnik moţe regulirati naĉin rada programa. Postoje razne grupe postavki prema funkcijama koje reguliraju npr. sistemske postavke, postavke glavne knjige i sl. Jedna postavka moţe imati proizvoljan broj opcija, ali najmanje dvije. Najĉešće opcije (vrijednosti) postavke su uključen i isključen npr. 'Knjiţenje sa protustavkama= (ukljuĉen/iskljuĉen)'. No mogu biti npr. "Broj prolaza programa kod obraĉuna-> jedan, pet, deset, dvadeset, trideset, pedeset" Podjele postavki prema nivou djelovanja
nivo programa
nivo korisnika
nivo partnera
nivo poslovne godine
Nivo programa znaĉi da sve opcije koje se promjene vrijede za sve korisnike, partnere i sve poslovne godine u programu. Nivo partnera znaĉi da sve opcije koje se promjene vrijede na nivou tekućeg partnera i za sve njegove poslovne godine. U lijevom prozoru je popis grupa postavki, a u desnom postavke koje moţemo mijenjati. Promjenom bilo koje postavke unutar odreĊene grupe postaju dostupne tipke Odustani i Spremi, dakle promjenjene postavke moţemo ili spremiti ili odustati od izvršenih promjena. Dok ne odaberemo Odustani ili Spremi ne moţemo izaći iz prozora niti odabrati neku drugu grupu postavki.
Dodatne informacije
Sistemske postavke
Programske postavke
Postavke glavne knjige
Postavke za temeljnice
Postavke poreznih evidencija
Postavke fakturiranja u veleprodaji
Postavke robnog knjigovodstva
Postavke maloprodaje
Postavke pc blagajne u maloprodaji
Postavke obraĉuna dohodaka
Postavke kadrovske evidencije
Postavke osnovnih sredstava
Postavke proizvodnje i servisa
Postavke HUB-a
Copyright © IPOS 1992-2008.
Sistemske postavke Šifrarnici, izbornici
Da li da se automatski prijeĊe na sljedeće polje kod prijenosa podatka preko šifrarnika
ukljuĉen
iskljuĉen
Kod prijenosa podatka iz šifrarnika kursor moţe ostati na tekućem polju ili automatski prijeći na sljedeće polje unosa.
Naĉin izlaza iz prozora šifrarnika nakon odabira podatka Prilikom ĉestog rada sa šifrarnicima se gubi dosta vremena ako se jedan odreĊeni šifrarnik ĉesto poziva i ako se njegov prozor stalno zatvara i otvara. Zbog toga moţemo podesiti opcije kako će se ti šifrarnici ponašati. Npr. ako ćemo trenutno unositi veće koliĉine podataka gdje na treba popis artikala. Tada moţemo taj prozor-šifrarnik otvoriti i ostaviti na ekranu, a postavku namjestiti na minimiziraj prozor ili ostavi otvoren prozor.
Ostavi otvoren prozor
Ne zatvaraj prozor nakon izbora podatka u šifrarniku i prijenosa tipkom Prijenos nego ga ostavi otvorenog, a samo se prebaci u prozor gdje se vrši unos.
Minimiziraj prozor
Ne zatvaraj prozor nakon izbora podatka u šifrarniku i prijenosa tipkom Prijenos nego ga smanji na ikonu i prebaci se u prozor gdje se vrši unos.
Zatvori prozor
Potpuno zatvori prozor šifrarnika i vrati se u prozor odakle se pozvao šifrarnik
Prikaz glavnog izbornika, inicijalna postavka
ukljuĉen
iskljuĉen
Prikaz glavnog izbornika moţemo ukljuĉiti i iskljuĉiti u toku rada. Ovom postavkom reguliramo koje će stanje biti prilikom ulaska u program.
Ako ţelimo npr. imati na nekom raĉunalu pc kasu i ţelimo da ulaskom u program nije vidljiv glavni izbornik, a istovremeno automatski prikaţemo prozor za unos MP raĉuna, izgledat će kao da je pokrenut samo modlu pc blagajne.
Poloţaj slike (djelatnika, artikla, ...) u prozoru za prikaz
desno
dolje
lijevo
gore
U prozorima gdje postoji mogućnost pregleda fotografija npr. djelatnika, artikala moţemo odrediti gdje će se ta slika nalaziti u odnosu na ostale podatke u prozoru Detaljnije o slikama u programu vidi u Kako prikazati fotografije u programu
Podsjetnik za arhiviranje podataka - backup, nakon odreĊenog broja dana
1 dan
2 dana
3 dana
...
Ova postavka regulira nakon koliko dana će program automatski podsjetiti da je vrijeme za backup, arhiviranje podataka.
Zvukovi u programu kod raznih aktivnosti (otvaranje programa, poruka, greška...)
iskljuĉen zvuk
nema nikakvog zvuka u programu (za Windowse ne vrijedi)
ukljuĉen zvuk
zvuk preko zvuĉne kartice i zvuĉnika tj. muzika (ako imate zvuĉnike i zvuĉnu karticu)
ukljuĉen beeper
zvuk sa standardnog beepera ugraĊenog u raĉunalo (skromnih mogućnosti)
Evidencija aktivnosti korisnika u programu
ukljuĉen
iskljuĉen
vidi Evidencija aktivnosti korisnika u programu
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Programske postavke Izdvojene lokacije
U prijenos podataka iz lokacije u centar je ukljuĉen i dnevnik aktivnosti
ne
da
Kako dnevnik aktivnosti biljeţi svaki potez u programu njegova veliĉina moţe biti znaĉajna. Ova postavka centar moţe drţati iskljuĉenim i povremeno ga ukljuĉiti npr. jednom u 3 mjeseca da dobije i taj podatak
Centar i lokacije mogu exportirati-importirati i lokalne i centralne podatke
ukljuĉen
iskljuĉen
Kad je ova opcija iskljuĉena (preporuĉeno) program će kontrolirati da ne bi npr. neka lokacija importirala podatke neke druge lokacije ili svoje vlastite ili da ne bi centar exportirao lokalne podatke i sl. Kod ukljuĉene opcije svaka lokacija moţe exportirati i importirati bilo koje podatke.
Vidi detaljnije Rad s izdvojenim lokacijama Adresa na dokumentima koji se šalju
Naĉin generiranja adrese pošiljoca na dokumentima
program generira program ispisuje adresu pošiljatelja sa potrebnim podacima i rasporedom
korisnikov tekst1
korisnikov tekst2
korisnik u šifrarnik 'tekst adrese pošiljatelja na dokumentima' upisuje tekst 1 i tekst 2 onako kako on ţeli da ti tekstovi izgledaju, korisnik moţe napisati tekst i u word padu (koji dolazi sa Windowsima) pa ga preko copy i paste prekopirati (moţe biti biti bilo koji font, veliĉina, boja i sl.) Jedan od tekstova ostavite prazan za sluĉaj kada ţelite ispisivati na memorandum
grafiĉki logo, korisnikova slika (grafiĉka datoteka)
mogućnost da korisnik napravi grafiĉku datoteku slike memoranduma koja bi se ispisivala potrebno je u direktoriju "... Ipos knjigovodstvo\Data\PartnerXXX" (gdje je XXX šifra matiĉne firme u datoteci partnera) kreirati grafiĉku datoteku LOGO.BMP koja sadrţi vaš logo.
Da li da se prikazuje ime osobe na koju se naslovljava u adresi primaoca
ukljuĉen
iskljuĉen
Kod dokumenata koji se šalju tj. koji sadrţe adresu primaoca moguće je u adresi posebno nasloviti odreĊenu osobu, koja će to osoba biti za odreĊenog partnera moţemo definirati u Popis poslovnih partnera
Da li da se prikazuju telefoni primaoca na adresi
ukljuĉen
iskljuĉen
Kod dokumenata koji se šalju tj. koji sadrţe adresu primaoca moguće je u adresi prikazati i telefone primaoca telefoni se upisuju standardno u Popis poslovnih partnera.
Poloţaj adrese primaoca na koverti
lijevo
desno
Gdje ţelimo adresu primatelja na dokumentima koji se šalju, lijevo ili desno.
Boja podloge i slova adrese koju program generira
siva podloga i crna slova
siva podloga i bijela slova
kod ispisa na fax izgleda bolje od sive podloge i crnih slova
bijela podloga i crna slova
dobro izgleda na matriĉnim pisaĉima za razliku od sive podloge
Izvještaji, pregled i ispis
Veliĉina prozora kod pokretanja izvještaja
normalna veliĉina
maksimalna veliĉina)
Da li ţelimo da se prozori izvještaja otvaraju preko cijelog ekrana (praktiĉnije kod manjih ekrana) ili da se otvore kao normalan prozor tako da ne zauzimaju cijeli ekran i da se vide i ostali otvoreni prozori. Duţina A4 stranice kod ispisa izvještaja (u mm)
297
305 (12")
Svi izvještaji u programu su napravljeni za standardni format A4 tj. 210x297 mm. Prilikom ispisa na takav format papira svi izvještaji će se normalno ispisivati. Ako se koriste uobiĉajeni printeri za windows grafiĉku okolinu kao što su laserski, ink jet i sl. u opcijama ne treba ništa mijenjati. MeĊutim ako posjedujete matriĉni pisaĉ s perforiranim papirom (traka papir) koji je nestandardne veliĉine 305 mm (12 inĉa) tada trebate podesiti ovu duţinu stranice u ovoj postavci. Ako bi duţina bila podešena na 297, a ispisujete na 305 mm tada ćete na svakoj stranici imati pomak od 8 mm. Napomena: podešavanje stranice nema utjecaja kod poloţenih (landscape) formata ispisa. Takve izvještaje bi na matriĉnom printeru morali printati na slobodnim listovima A4 formata. U meniu Šifrarnici>Ostalo>Privremeno podešavanje dužine papira moţete privremeno promijeniti vrijednost ove postavke samo do izlaska iz programa i samo za vaše raĉunalo, ostalim korisnicima na mreţi se nije promijenila ova opcija.
Izvještaj se iz prozora pregleda izvještaja ponovo generira za ispis na pisaĉ
ispis slike iz pregleda
generiranje novog izvještaja
Postavka kojom reguliramo inicijalni status naĉina ispisa izvještaja iz prozora pregleda izvještaja. Tj. da li ćemo ispisati grafiĉku sliku izvještaja WMF na pisaĉ (koja je u drugaĉijoj rezoluciji od pisaĉa) ili će se kod ispisa na pisaĉ ponovo generirati izvještaj u njegovoj rezoluciji. vidi detaljnije Prozor pregleda izvještaja
Inicijalna postavka akcije u PrintPreview prozoru nakon exporta izvještaja
Otvori Explorer - otvara se Windows Explorer u direktoriju gdje smo exportirali dokument
Otvori Dokument - otvara se pridajući program npr. Adobe Reader za PDF ili MS Word za RTF i u njemu exportirani dokument
Kopi u Clipboard - kopiranje exportiranog dokumenta u clipboard tako da ga moţemo Paste-ati npr. u e-Mail i sl.
Otvori Setup - otvara se dodatni prozor za setup dodatnih opcija kod exporta
Nikakva akcija
Nakon što odaberemo tipku Export za exportiranje izvještaja iz PrintPreview prozora i nakon što spremimo dokument u jednom od ponuĊenih formata pokrenut će se jedna od odabranih opcija.
Postavljanje tekućeg MREŢNOG pisaĉa Ovom opcijom moţemo unaprijed predefinirati npr. mreţni pisaĉ u uredu tako da jednim klikom moţemo poslati izvještaj na taj pisaĉ bez da moramo raditi promjenu tekućeg pisaĉa na lokalnom raĉunalu. U pravilu to ne mora biti mreţni pisaĉ, opciju moţemo iskoristiti za bilo koji drugi pisaĉ kojeg povremeno koristimo
Postavljanje pisaĉa za ispis na FAX driver Ovom opcijom moţemo unaprijed predefinirati pisaĉ-fax, to moţe biti fax-modem ili fax spojen na raĉunalo. U pravilu to ne mora biti fax nego moţe biti bilo koji drugi pisaĉ.
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke glavne knjige Tip automatskog prometa kod knjiţenja izvoda
promet svake stavke
samo duguje i potraţuje
Kod knjiţenja izvoda nakon upisa zadnje stavke moţemo tipkom promet automatski upisati promet za taj izvod. Moguće su dvije varijante
da se upiše promet svake stavke tako da na kartici 1000 vidimo svako pojedino plaćanje, iznos i naziv kupca-dobavljaĉa
da se upiše samo klasiĉan dugovni i potraţni promet
U automatskim izvodima traţi šifru kupca u pozivu na broj odobrenja
ne traţi šifru
traţi šifru kupca kao prvi broj
Kod automatskog unosa bankovnih izvoda iz FINA datoteke da li da jedan od kriterija za pronalaţenje partnera bude i šifra kupca koja se nalazi u pozivu na broj odobrenja. Detaljnije vidi Rad s izvodima ţiro-raĉuna.
Tip importa kod automatskih izvoda
XML format
TXT Fina format
Moguće je odabrati dva formata izvadka, obje datoteke su tekstualne. TXT format je zapravo CSV tj. podaci su odvojeni ; znakom unutar jednog reda, a niţu se u redovima. XML je specijalan format gdje su podaci u tekstualnom obliku zapisani na poseban naĉin tako da se mogu lako programski uĉitati.
Upisivanje poslovnih jedinica kod knjiţenja
ukljuĉen
iskljuĉen
Da li da se kod unosa dnevnika glavne knjige prikazuje polje za poslovnu jedinicu tj. evidencija knjiţenja prema poslovnim jedinicama. Kasnije se mogu ispisivati izvještaji prema poslovnim jedinicama. Firme koje ne trebaju evidenciju prema poslovnim jedinicama trebaju tu postavku iskljuĉiti.
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke poreznih evidencija Automatski upis ulaznih raĉuna iz saldakonti dobavljaĉa u knjige U-RA
ukljuĉen,
iskljuĉen
Ako je postavka ukljuĉena, a što će se vidjeti po tome da li se kod unosa raĉuna prikazuju tip U-RA i tip unosa, tada će se prilikom spremanja tog raĉuna automatski aţurirati knjiga U-RA. Samo prilikom unosa, ne i prilikom izmjena raĉuna.
Automatski upis izlaznih raĉuna iz saldakonti kupaca u knjige I-RA
ukljuĉen
iskljuĉen
Ako je postavka ukljuĉena, a što će se vidjeti po tome da li se kod unosa raĉuna prikazuju tip I-RA i tip unosa, tada će se prilikom spremanja tog raĉuna automatski aţurirati knjiga I-RA. Samo prilikom unosa, ne i prilikom izmjena raĉuna. Automatski prijenos raĉuna u saldakonti kupaca je takoĊer unos kod kojeg će se aţurirati knjige I-RA.
NAPOMENA: kod istovremeno ukljuĉene opcije za knjige I-RA u fakturiranju kod automatskog prijenosa u kupce se neće aţurirati knjige I-RA.
Automatski upis izlaznih raĉuna iz fakturiranja u knjige I-RA
ukljuĉen
iskljuĉen
Ako je postavka ukljuĉena, a što će se vidjeti po tome da li se kod unosa raĉuna prikazuju tip I-RA i tip unosa, tada će se prilikom spremanja tog raĉuna automatski aţurirati knjiga I-RA. Samo prilikom unosa, ne i prilikom izmjena raĉuna. Isto će biti prilikom automatskog prijenosa predraĉuna u raĉun.
Inicijalna postavka kontrole iznosa raĉuna i poreza u ruĉnom unosa I-RA i U-RA
ukljuĉen
iskljuĉen
Ako je postavka ukljuĉena, inicijalno će biti ukljuĉena opcija za kontrolu iznosa raĉuna sa porezom, iznosa bez poreza i poreza.
Porezna prijava, PDV obrazac prilagoĊen za pojedinu drţavu
Hrvatska
Bosna i Hercegovina
Postavka kojia regulira da za koju drţavu će se prikazivati pdv obrazac.
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke za temeljnice Brisanje i izmjena dokumenata, u analitikama, koji su preneseni u glavnu knjigu
zabranjeno
dozvoljeno
Postavka koja regulira da li se smiju mijenjati i brisati dokumenti u analitiĉkom knigovodstvu, a koji su već preneseni u glavnu knijgu preko temeljnica. Ako to dozvolite tada morate izmjene u analitici evidentirati i u sintetici.
Kod kupaca i dobavljaĉa izmjena - obratite paţnju na dokumente koji su već zatvarani, promjene broja i godine dokumenta, promjene poslovnog partnera dokumenta, promjene iznosa, mogu priliĉno poremetiti sistem zatvorenih stavaka. U takvim sluĉajevima je preporuĉljivo u pregledu zatvaranja otvoriti taj dokument, izmjeniti ga, i ponovo zatvoriti.
Rad sa temeljnicama u saldakontiju dobavljaĉa
ukljuĉen
iskljuĉen
Da li da se u saldakonti dobavljaĉa prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Rad sa temeljnicama u saldakontiju kupaca
ukljuĉen
iskljuĉen
Da li da se u saldakonti kupaca prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Rad sa temeljnicama u robno-materijalnom knjigovodstvu
ukljuĉen
iskljuĉen
Da li da se u skladišnim dokumentima prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Rad sa temeljnicama u osnovnim sredstvima
ukljuĉen
iskljuĉen
Da li da se u dokumentima prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Vidi Standardni prozor prekid
Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke fakturiranja u veleprodaji Općenite postavke
Kontrola artikala i usluga: zabrana unosa dva ista kataloška broja
ukljuĉen
iskljuĉen
Prebacivanje kontrole unosa artikala na kataloški broj.
Kontrola artikala i usluga: obavezan unos kataloškog broja
ukljuĉen
iskljuĉen
Prebacivanje kontrole unosa artikala na kataloški broj.
Prikaz kataloškog broja uz naziv artikla u ispisima fakturiranja i robnog
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Da li da kod pregleda dokumenata na ekranu uz naziv artikla ispisuje i kataloški broj.
Kontrola artikala i usluga: zabrana unosa dva ista naziva
ukljuĉen
iskljuĉen
Firme koje rada s kataloškim brojevima ĉesto ţele unijeti artikle s istim nazivom.
Inicijalno redoslijed artikala u tabelarnom prikazu (artikli, cijenici ...)
po šifri
po nazivu
po klasifikaciji, nazivu
po kataloškom broju
Po ĉemu je inicijalno pretraţivanje kod datoteke aritkala i usluga
po nazivu
po kataloškom broju
Odaberite što je praktiĉnije u vašem poslovanju
Da li da se inicijalno prikazuje slika artikla u cjenicima, šifrarniku artikala ...
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Postavka regulira da li da već samim ulaskom u prozor cjenika i šifrarnika artikala imamo prikazivanje slika ili ne.
vidi Kako prikazati fotografije u programu
Na što se odnose datumi u serijskim brojevima
datum garancije
datum upotrebe
Poduzetnici koji u svojoj evidenciji imaju tehniĉke ureĊaja će ove datume koristiti za poĉetak i kraj garancije, a oni koji imaju npr. prehrambene proizvode, lijekove i sl. ove datume će koristiti za datum proizvodnje i datum upotrebe (rok trajanja). Postavke kod unosa računa i predračuna
Kod unosa novog raĉuna da se podaci povlaĉe s tekućeg, a ne najzadnjeg
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Postavka kojom se regulira da li da se kod unosa novog raĉuna podaci o sljedećem većem broju, skladištu i dr. unose sa zadnje unešenog raĉuna ili sa tekućeg raĉuna iz tabelarnog prikaza. Svrha toga je da ako smo iz nekog razloga upisali jedan veliki broj raĉuna npr. 100.000, a ostali raĉuni su nam došli do broja 3150, pozicioniramo se na broj 3150 kliknemo na unos inicijalno će se upisati broj 3151, nakon spremanja tog raĉuna ponovnim klikom na unos će nam se ponuditi 3152 itd.
Da li da program upozori da broj raĉuna već postoji i traţi potvrdu novog broja
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Kod iskljuĉene postavke program će detektirati da broj raĉuna koji ste upisali već postoji, stavit će sljedeći najveći broj i spremiti glavu raĉuna s tim novim brojem te vas prebaciti u dio sa stavkama. Ako je postavka ukljuĉena tada će vas program upozoriti da broj raĉuna koji ste upisali već postoji, pozicionirat će vas na polje za upis broja i omogućiti da promjenite broj u neki drugi.
Inicijalni tip prihoda-kontiranja kod unosa nove ponude tj. raĉuna
proizvodi
trgovaĉka roba
proizvodi izvoz
roba izvoz
Opcija odreĊuje što će se inicijalno upisati kod unosa novih ponuda ili raĉuna. Ako je kod predraĉuna korišten predloţak tada priroritem ima ono što piše u predlošku.
Broj modela u predbroju poziva na broj za izraĉun kontrolnog broja
bez kontrolnog broja
model 01
Svojim kupcima izdajemo raĉune i predraĉune prema kojima nam oni plaćaju, na izvodu vidimo uplate kupaca meĊutim već kod malo sloţenijih situacija je teško sa sigurnošću spojiti dokument i uplatu, zbog toga na dokumentu dajemo nalog kupcu da se prilikom plaćanja vrimanom pozove na odreĊeni broj. Taj broj je nekakva kombinacija podataka koji su nama potrebni za detekciju (npr. šifra kupca, broj dokumenta, godina dokumenta i sl.). Problem je u tome što kod tih brojeva moţe doći do greške koju je teško uoĉiti jer niti kupac niti operater u banci nezna što znaĉe ti brojevi pa krivi unos proĊe bez upozorenja. Tome se moţe doskoĉiti na naĉin da se zajedno s pozivom na broj upiše i nakakav broj-kljuĉ koji je generiran na osnovu sadrţaja poziva na broj, kod samog unosa u sistem Fine ili banke njihovo raĉunalo će ponovo na osnovu sadrţaja poziva na broj generirati taj broj-kljuĉ i on mora odgovarati našem broju, ako to nije sluĉaj tada neki od brojeva u poziva na broj nije u redu i virman se vraća kupcu na ispravak. Poziv na broj moţe imati jedan, dva, tri ili ĉetiri podatka odvojenih crticama. Postoje razne kombinacije koji od tih brojeva će biti pod kontrolom kontrolnog broja, a što se regulira predbrojem tj. brojem modela poziva na broj. Ako je predbroj prazan tada sadrţaj poziva na broj nije pod kontrolom, ako je broj modela 01 tada su svi podaci pod kontrolom jednog kontrolnog broja koji se upisuje na kraj polja uz zadnji broj (prvi,drugi ili treći), za broj modela 02 drugi i treći podatak su svaki pojedinaĉno pod kontrolnim brojem itd. za brojeve modela 03, 04, ..., 66, 83, 84, 99. Model 99 upotrebljava se kada je sadrţaj poziva na broj prazan.
Podaci koji se automatski upisuju u Model plaćanja kao nalog kupcu za upis na virmanu
prazno
šifra kupca-broj dokumenta-godina
kupac-dokument
dokument, dokument-godina
Kod unos predraĉuna/raĉuna program moţe sam upisati podatke u polje za model plaćanja. Oznaka modela je 00, a podaci koji će se upisati mogu biti sastavljeni od šifre kupca iz adresara partnera, broj predraĉuna/raĉuna, godina dokumenta. Uz godinu se upisuje i dodatna oznaka 1 za predraĉun i 2 za raĉun.
U raĉunima i predraĉunima omogućen unos više istih artikala
zabranjeno
DOZVOLJENO
Kod upisivanja stavaka u predraĉunima i raĉunima da li je omogućeno ponavljanje istih artikala za jedan raĉun. Uobiĉajeno je da se artikli ne ponavljaju i da program kontrolira da li je taj artikl već naveden na raĉunu, ali nekim korisnicima je moţda pogodna opcija da se isti artikli ponavljaju jer npr. moţda imaju drugaĉiju cijenu u zavisnosti od koliĉine.
Omogućen unos stavaka na raĉunu i predraĉunu s cijenom manjiom ili jednakom nula
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Inicijalno svaka stavka mora imat cijenu veću od nula, ali ako postoji potreba da se naka stavka upiše sa cijenom nula to moţete regulirati preko ove postavke, oprezno kod prebacivanja raĉuna u saldakonti i knjigu ira koji imaju ukupan iznos nula.
Brisanje duplikata artikala u raĉunima i predraĉunima kod izlaza iz unosa stavaka
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Ako smo tijekom unosa neke artikle unijeli više puta, a s potpuno istim elementima cijena (cijena, rabat, porez i sl.) tada će program kod ukljuĉene ove postavke automatski sve iste artikle svesti pod jednu stavku sa zbrojenim koliĉinama, i naravno automatski izvršiti renumeraciju stavaka. Bez obzira na ovu postavku brisanje duplih stavaka moţemo ostvariti i dvostrukim klikom miša na rijeĉi Ukupan iznos raĉuna tj. predraĉuna.
Kod prijenosa raĉuna u kupce prenose se i raĉuni za predujam
prenose se
ne prenose se
Da li prijenos iz fakturiranja i onih raĉuna koji su oznaĉeni kao raĉuni za predujam.
Ako je u kupcima raĉun 'X' storniran kod auto prijenosa se moţe ponovo prenijeti
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Mogućnost ili zabrana da se ponovo automatskom metodom prenese broj raĉuna iz fakturiranja koji već postoji u saldakonti kupaca, ali je storniran. U saldakontima kupaca je inaĉe moguće upisati npr. raĉun broj 10, stornirati ga, a zatim pod tim brojem upisati novi raĉun.
Inicijalni tip predraĉuna kod unosa
Kod standardnog unosa inicijalni tip predraĉuna (Ponuda, Predraĉun, Nalog za uplatu ...) Kad se radi unos preko predloška, predloţak ima prednost.
Inicijalni predloţak kod unosa novog predraĉuna Potrebno je upisati godinu-broj predraĉuna koji će biti postavljen kao inicijalni predloţak kod otvaranja prozora predraĉuna. Prije toga je potreno u predraĉunima oznaĉiti koi predraĉuni su prelošci za unos. Koristite notaciju godina-broj, npr. 2000-10.
Inicijalna tarifa poreza kod unosa deviznih predraĉuna Kad radimo devizne predraĉune tj. izvozne, uobiĉajeno je da je porez nula. Inicijalno se tarifa poreza povlaĉi iz šifrarnika artikala, u ovom sluĉaju moţemo unaprijed za sve artikle predefinirati tarifu poreza sa 0% za svaki devizni predraĉun. Automatske otpremnice
Automatska izrada otpremnice iz raĉuna s kontrolom zaliha
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Postavka koja omogućava da se u ekranu za izradu raĉuna izradi automatska otpremnica. Kod ukljuĉene postavke program će istovremeno kontrolirati stanje zalihe svakog artikla.
Kod automatske otpremnice iz raĉuna uzmi u obzir sloţene-artikle usluge
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Postavka kojom reguliramo da li da se kod raĉuna uzimaju u obzir sloţeni-artikli usluge prilikom razduţivanja skladišta tj. izrade otpremnice.
Kod automatske otpremnice iz raĉuna, kontrola zaliha na nivou stavke
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Ako je ukljuĉena postavka za automatsku izradu otpremnice tada s ovom postavkom reguliramo da li da se kontrola zaliha vrši na nivou stavke i na kraju raĉuna ili samo na kraju raĉuna. Praktiĉnija je varijanta na kraju raĉuna jer tada moţemo odluĉiti da li ćemo napraviti raĉun i bez otpremnice, a na nivou stavke ne moţemo dalje ako te robe nema na zalihi. Uključivanje i određivanje naziva kolona u ispisu računa i predračuna
Dodatne opcije - nazivi kolona kod ispisa raĉuna-predraĉuna Svih 14 kolona koje su navedene kod ukljuĉivanja/iskljuĉivanja kolona imaju mogućnost izmjene naziva zaglavlja. Dakle dovoljno je u svakoj pojedinoj kuĉici zamijeniti ponuĊeni standardni tekst, samim izlaskom iz kuĉice za unos podatak je spremljen.
Ako ste kod unosa nešto pogriješili i ne znate što je prije bilo upisano moţete koristiti tipku "Resetiraj podatke" kojom ćete vrijednost vratiti na osnnovne postavke.
Sve širine kolona su fiksne, osim naziva artikla, zato ne upisujte predugaĉke nazive jer se neće vidjeti cijeli naziv kolone.
Na ispisu raĉuna prikaz kolone ...
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Regulira da li da se kolona ...prikazuju na ispisu raĉuna, raĉuni koji imaju popust na barem jednoj stavci automatski dobivaju kolonu Popust %, a moguće je dakle prikazati i cijenu sa umanjenim popustom. Popis kolona koje se mogu ukljuĉiti/iskljuĉiti
1.
Redni broj Kolona koja je inicijalno ukljuĉena
2.
Šifra Kolona koja prikazuje kompjutersku šifru, ako ne koristite tu šifru za komunikaciju s klijentima moţete tu kolonu iskljuĉiti
3.
Kataloški broj Dodatna šifra u koju mogu biti upisani slova i brojevi (alphanumerici), po potrebi moţe biti ukljuĉena
4.
Naziv artikla-usluge Obavezna kolona, bez nje nema smisla sam dokument. Širina ove kolone je promjenjiva i ovisi koje smo sve ostale kolone ukljuĉili. Ako je ukljuĉeno puno drugih kolona onda će širina ove kolone biti manja i obratno.
5.
Jedinica mjere Neke firme nemaju potrebe za ovom kolonom.
6.
Koliĉina Firme koje imaju sve koliĉine jedan mogu ovu kolonu iskljuĉiti.
7.
Cijena Osnovna cijena
8.
Popust stopa Ako je ova kolona ukljuĉena, a niti jedna stavka na raĉunu nema popust ova kolona se neće prikazivati.
9.
Cijena s popustom Vrijedi isto kao i za kolonu popust stopa, inaĉe prikazuje cijenu umanjenu za popust
10. Iznos bez poreza Ova kolona je obavezna u poreznom sustavu BiH
11. Porez stopa 12. Porez jediniĉni Kolona prikazuje iznos poreza za jediniĉnu koliĉinu
13. Porez iznos Prikazuje ukupan iznos poreza za stavku
14. Iznos stavke Ukupan iznos stavke, da li je sa porezom i popustom regulirano je drugim postavkama
Postavke ispisa računa/predračuna
Kod ispisa predraĉuna prikaz elemenata poreza
ne vide se
vide se
Postavka koja regulira da li će na predraĉunu biti vidljivi elementi poreza pojedinaĉno što bi tom dokumentu davalo više elemenata raĉuna, ovom postavkom broj elemenata raĉuna smanjujemo da se ne dovodimo u poziciju da po tom dokumentu moramo uplatiti porez.
Da li da se uz naziv artikla kod ispisa predraĉuna/raĉuna prikaţe i EAN kod
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Mogućnost da se na raĉunima, predraĉunima, narudţbama prikazuje uz naziv artikla i šifra ean koda
Prikaz osobe koja je izradila ponudu/raĉun prilikom ispisa
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Postavka regulira da li da kod ispisa raĉuna/predraĉuna bude prikazano ime osobe koja je izradila dokument bez obzira da li je ime kod same izrade upisano ili ne
Prikaz skladišta prilikom ispisa raĉuna i predraĉuna
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Prikaz ili ne skladišta kod ispisa navedenih dokumenata. Opciju je moguće promjeniti i prije samog ispisa.
Ponavljanje zaglavlja na 2, 3 ... stranici kodi ispisa raĉuna i predraĉuna
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Uobiĉajeno je da se zaglavlje s općim podacima pojavljuje samo na prvoj stranici, meĊutim ako ţelimo da sve stranice (1, 2, 3, itd. ako raĉun ima više strana) imaju kompletno zaglavlje tada to moţemo postići s ovom postavkom.
Prikaz skenirane slike potpisa na raĉunima i predraĉunima
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
vidi Slika potpisa i/ili peĉata na raĉunima, predraĉunima, narudţbama
Na ispisu raĉuna i predraĉuna u iznos stavke je ukljuĉen popust
nije ukljuĉen
UKLJUĈEN
Regulira da li da se iznos stavke na raĉunima i predraĉunima (ponudama) prikazuje s ukljuĉenim popustom ili ne.
Na ispisu raĉuna i predraĉuna u iznos stavke je ukljuĉen porez
nije ukljuĉen
UKLJUĈEN
Regulira da li da se iznos stavke na raĉunima i predraĉunima (ponudama) prikazuje s ukljuĉenim porezom ili ne.
Kod ispisa izlaznih raĉuna naslov Raĉun-otpremnica
Raĉun
Raĉun-otpremnica
Ako ţelimo kod ispisa izlaznih raĉuna da taj raĉun predstavlja i otpremnicu moţemo preko ove postavke dodati tekst -otpremnica i naravno na kraju raĉuna dodatne potpise izdao, primio i sl.
Napomena: ispis takvog raĉuna ne predpostavlja da je istovremeno kreirana i otpremnica, nju je potrebno generirati u robnom knjigovodstvu (ruĉno ili automatski kod izlaza iz stavaka raĉuna).
Kod ispisa raĉuna i predraĉuna prikaz elemenata sloţenog artikla
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Reguliramo da li da se na ispisu raĉuna i predraĉuna prikazuju elementi od kojih su sastavljeni sloţeni artikli.
Prikaz katal. broja uz naziv artikla u pregledima fakturiranja i robnog
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Da li da kod ispisa dokumenata na pisaĉu uz naziv artikla ispisuje i kataloški broj.
Tekst dospjeća kod ispisa predraĉuna Korisniku je omogućeno da promjeni tekst dospjeća plaćanja npr. Datum dospjeća, Opcija dokumenta do i sl., iza tekst program će ispisati datum dospjeća.
Tekst dospjećan kod ispisa raĉuna Korisniku je omogućeno da promjeni tekst dospjeća plaćanja npr. Datum dospjeća, Opcija dokumenta do i sl., iza tekst program će ispisati datum dospjeća.
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke robnog knjigovodstva Inicijalna postavka kod izrade ulaznih kalkulacija da li da se automatski aţuira cjenik
ukljuĉen
iskljuĉen
Postavka koja regulira da li da opcija automatskog aţuiranja cjenika kod izrade ulaznih kalkulacija bude kod otvaranja prozora postavljena kao ukljuĉena ili iskljuĉena, u toku same izrade kalkulacije tu postavku moţemo mijenjati za svaku stavku (artikl) posebno.
Kod ulaznih kalkulacija, automatski upis podataka sa zadnje kalkulacije tog artikla
ukljuĉen
iskljuĉen
Postavka koja regulira da li da se kod ulaznih kalkulacija prilikom upisa artikla automatski pronaĊu i upišu podaci sa zadnje kalkulacije tog artikla.
Metode izraĉuna cijena i zaliha artikala na skladištu kodu ulaza i izlaza
ruĉna metoda
metoda prosjeĉnih cijena
Preporuka je ostaviti tekuću metodu prosjeĉnih cijena. Kod te metode program automatski vodi evidenciju o tekućoj prosjeĉnoj cijeni i stanju zalihe. Svaki puta kada artikl uĊe ili izaĊe iz skladišta program aţurira tu evidenciju. Npr. kod odreĊenih operacija je potrebno u trenutku dobiti stanje zalihe i nabavnu cijenu artikla na zalihi kao što je to kod otpremnice. Program mora korisniku dati podataka o stanju zalihe odreĊenog artikla, a cijenu po kojoj se skida zaliha korisnik niti ne ukucava. U sluĉaju kada je ukljuĉena ruĉna metoda program ne kontrolira koliĉinu i cijenu, korisnik ima punu kontrolu i naravno mogućnost greške. Etikete
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz cjenika artikala Šifra teksta koja će automatski biti postavljena prilikom pozivanja ispisa etiketa cjenika artikala. Šifra dimenzjie etiketa koja će se postaviti za taj tekst se moţe unaprijed predefinirati unutar teksta.
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz veleprodajnih kalkulacija Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz dokumenata robnog knjigovodstva Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz veleprodajnih raĉuna
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke proizvodnje i servisa Inicijalni nivo prikaza obraĉuna i normativa kod ispisa proizvodnih radnih naloga
nivo 0, prika samo ukupnog iznosa troškova
nivo 1, prikaz glavnih grupa troškova
nivo 2, prikaz svih troškova po nazivima
Vidi Standardni prozor postavki
Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke pc blagajne u maloprodaji Formati raĉuna u maloprodaji
A4
A5
A6
traka 76mm
traka 76mm grafiĉki
Napomena: prilikom ispisa nestandardnih formata (razliĉiti od A4) na nekim printerima moţe biti problema ako ne podrţavaju taj format, ako je to sluĉaj pokušajte u windowsima u Printer Settings za odreĊeni printer ruĉno odrediti Custom format.
Svi formati ispisa idu na windows printer drivere, jedino traka 76 mm ide na Generic/Text only driver.
Tip adrese matiĉne firme kod formata A6
Program generira
korisnikov tekst 3 ...
Kod ovih formata se moţe odabrati dodatan korisnikov tekst za ispis adrese jer se radi o iznimno malom prostoru za adresu. Moţete skratiti maksimalno koliĉinu teksta.
Na raĉunu širine 76 mm prikaz detaljnijih podataka o porezu (tarifa, stopa, osnovica, iznos poreza)
Iskljuĉen
UKLJUĈEN
Skraćena verzija je zakonski zadovoljena, ali tko ţeli moţe i na malom raĉunu traka formata imati detaljnije podatke o porezu
Instaliran display za prikaz podataka za kupca
Iskljuĉen
UKLJUĈEN
Ako imate instaliran display potrebno je tu opciju ukljuĉiti.
Odabir COM serijskog porta na kojem je prikljuĉen display
COM1
COM2
COM3
COM4
Potrebno je programu odrediti na koji com port da šalje podatke na display.
Da li su pos pisaĉ i display spojeni zajedno na isti port
ne
DA
Ova postavka je potrebna iz razloga da program u sluĉaju ako je odgovor DA prebacuje ispis na display i na pisaĉ po potrebi, ako to nije sluĉaj tada je svaki ureĊaj na svojem portu i program ne vodi raĉuna kada se koji ukljuĉuje
Format kodovi kod POS pisaĉa
Iskljuĉeni
UKLJUĈENI
Postavka odreĊuje da li će se koristiti formatiranje teksta na raĉunu POS pisaĉa kao npr. široka slova, crvena slova i dr.
Kodna stranica kod ispisa na POS pisaĉ
1250
852
437
korisniĉki
POS pisaĉ s formatom papira širine 76 mm je generiĉki pisaĉ, ne podrţava windows format ispisa nego ispisuje slova koja dobiva preko asci brojeva. Obiĉno je u takav pisaĉ već ugraĊen set naših znakova po nekom standardu, isprobajte jedan od ova tri. Ako ne uspijete dobiti naše znakove probajte u switchevima na samom pisaĉu odabrati drugu kodnu stranu, ako ni tada ne uspijete vjerovatno vaš pisaĉ nema naše znakove. Ako je postavka namještena na korisniĉki tada moţete koristiti šifrarnik zamjenskih kodova tj. odrediti toĉno koji znak na ekranu će biti zamjenjen kod ispisa na pisaĉ.
Prikaz dugog opisa artikla na MP raĉunima
Iskljuĉen
UKLJUĈEN
Da li da se kod ispisa raĉuna uz naziv artikla prikazuje i dodatni dugaĉki naziv artikla. Primjenjivo samo na raĉunima A4, A5.
Printanje na serijskom portu s pauzama
Iskljuĉen
UKLJUĈEN
Ako imate problema kod ispisa na pisaĉ koji je spojen na serijski port vjerovatno je problem u kablu ili setiranju com porta, ali ako nikako ne moţete riješiti taj problem ukljuĉite ovu postavku i program će praviti pauze kod ispisivanja duţih raĉuna i tako dati vremena pisaĉu da ispiše raĉun do kraja.
Kod razduţenja skladišta veleprodaje razduţenje sloţenih artikala po normativu
Iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Da li da se za svaki artikl koji je sloţeni razduţuju njegovi elementi prilikom razduţivanja zaliha u skladištima.
Kod razduţenja zaliha maloprodaje razduţenje sloţenih artikala po normativu
Iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Da li da se za svaki artikl koji je sloţeni razduţuju njegovi elementi prilikom razduţivanja zaliha u skladištima.
Prikaz šifre artikla na raĉunima 76 mm
Iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Na ostalim formatima papira je to standardno ukljuĉeno.
Mogućnost upisa cijene na raĉunima u maloprodaji iz veleprodaje
Iskljuĉeni
UKLJUĈENI
Postavka odreĊuje da li će se na maloprodajnim raĉunima tipa maloprodaja iz veleprodaje moći, nakon što program povuĉe prodajnu cijenu iz cjenika, upisati ili promjeniti cijena s porezom. Ta cijena će se upisati direktno na sam raĉun.
Naĉin odabira datuma kod unosa novog raĉuna
Tekući datum
Datum zadnjeg raĉuna
Kod unosa novog raĉuna program moţe automatski ponuditi tekući datum ili moţe postaviti datum koji je na zadnjem unesenom i spremljenom raĉunu. Druga opcija je pogodna kada ţelimo unatrag unijeti neke raĉune, a da ne moramo za svaki posebno upisivati ţeljeni datum.
U MP cjeniku automatski izraĉun stvarne fiziĉke zalihe artikala
Iskljuĉen
UKLJUĈEN
Da li da se kretanjem po artiklima u cjeniku maloprodaje automatski izraĉunava fiziĉko stanje kao preneseno stanje minus koliĉina prodanih artikala po raĉunima, a koji još uvijek nisu preneseni na kartice.
Prikaz serijskog broja artikla na ispisu maloprodajnih raĉuna
Iskljuĉen
UKLJUĈEN
U sluĉaju da je u evidenciji serijskih brojeva evidentiran artikl sa maloprodajnog raĉuna koji se ispisuje ovom postavkom reguliramo da li da se kod takvih artikala prikazuju serijski brojevi.
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke maloprodaje Izrada automatskog zapisnika promjene cijene uz prethodno pitanje korisniku
bez pitanja
uz pitanje
Prilikom izlaska iz bilo kojeg dokumenta tipa unos u maloprodaji program će napraviti automatski zapisnik o promjeni cijena. Da li ţelite da vas o tome program ipak pita ili ne. Ako ne samo će vas obavijestiti da je uspješno krerirao zapisnik. Ako zapisnik nije bio potrebna neće biti nikakve obavijesti.
Ulazne kalkulacije, automatski upis podataka sa zadnje kalkulacije artikla
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Da li da se u ulaznim kalkulacijama maloprodaje kod unosa novog artikla automatski povlaĉe podaci za zadnje kalkulacije.
Naĉin zaokruţivanja internih iznosa prilikom ispisa skladišnih dokumenata
2 decimale
8 i više decimala
Kod ispisa primke, otpremnice i dr. interni iznosi cijena i sl. su zapisani na većem broju decimala nego što se to moţe prikazati na ekranu, mnoţenje tih iznosa s velikim brojevima koliĉina npr. 100.000 komada moţe već na trećoj decimale prozroĉiti razliku od nekoliko stotina kuna. Kako cijenu prikazujemo zaokruţenu na 2 decimale (lipe) rezultat mnoţenja moţe biti zbunjujući jer se ne vide ostale decimale koje su sudjelovale u mnoţenju. Etikete
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz cjenika artikala Šifra teksta koja će automatski biti postavljena prilikom pozivanja ispisa etiketa cjenika artikala. Šifra dimenzjie etiketa koja će se postaviti za taj tekst se moţe unaprijed predefinirati unutar teksta.
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz maloprodajnih kalkulacija Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz dokumenata maloprodaje Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz maloprodajnih raĉuna
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke osnovnih sredstava Mogućnost unosa istog naziva za više osnovnih sredstava
zabranjeno
DOZVOLJENO
Postavka kojom reguliramo mogućnost da li kod unosa osnovnih sredstava u šifrarnik moţemo za više osnovnih sredstava unijeti isti naziv.
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke obraĉuna dohodaka Detaljne informacije o svakoj pojedinoj postavki pogledajte u Tipovima obraĉuna-algoritma. Doprinosi i porezi
Obraĉun odbitaka u sluĉaju više isplata u toku mjeseca
ZA MJESEC
U MJESECU
Obraĉun doprinosa iz plaća
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Obraĉun poreza na dohodak i prireza
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Obraĉun doprinosa na plaću
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Uključivanje tipova obračuna
Obraĉun po uĉinku
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Obraĉun tipa prosjek prošlih razdoblja
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Reţijski obraĉun za rad 1
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Reţijski obraĉun za rad 2
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Obraĉun tipa prosjek tekućeg razdoblja
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Obraĉun tipa stimulacije u %
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Obraĉun tipa zajamĉena plaća
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Ostalo
Obraĉunavanje kredita
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Minimalni iznos za isplatu nakon obraĉuna kredita Primjer: ako ste ovdje upisali vrijednost 1.000,00 to praktiĉno znaĉi da ako je iznos za isplatu prije obraĉuna kredita 3.000 kn, a rata kredita za obraĉun je 2.100 kn program tu ratu kredita neće obraĉunati jer bi iznos za isplatu nakon obraĉuna kredita bio manji od traţenih 1.000 kn tj. 3.000 - 2.100 = 900 kn < 1.000 kn
Obraĉun 5% na godine
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Obraĉun ĉlanarine sindikata
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Osnovica za obraĉun ĉlanarine sindikata
brutto1 + bolovanje
brutto1 - doprinosi iz plaća + bolovanje
Obraĉun minulog rada
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Stopa ograniĉenja kod obraĉuna minulog rada
10
15
20
25
30
Dodatne informacije
Tipovi obraĉuna - algoritma
Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke kadrovske evidencije Inicijalan prikaz slike djelatnika u kadrovskoj evidenciji
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Postavka regulira da li će se ulaskom u prozor pregleda djelatnika automatski prikazivati slike djelatnika. Ako je ova postavka iskljuĉena još uvijek moţete prikaz slika ukljuĉiti i u samom prozoru.
Vidi Kako prikazati fotografije u programu
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke HUB-a Datum koji se nudi kod unosa novog obrasca
današnji
sutrašnji
Odabir datuma koji će biti inicijalno postavljen kod unosa novog obrasca
Postavke papira za ispis HUB-a
format A4 za laserski pisaĉ
format 12" za matriĉni pisaĉ
Ako ispisujete obrasce na klasiĉnom grafiĉkom pisaĉu (laser, ink jet) papir ima drugaĉiji format nego kada ga ispisujete na perforiranom papiru za matriĉni pisaĉ, iz tog razloga treba podesiti ovu opciju
Inicijalna postavka medija ispisa kod poziva ispisa HUB-a
papir - obrazac
magnetni medij - datoteka
OdreĊujemo koji će se medij inicijalno postavljati kod poziva ispisa HUB-a.
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke dnevnika dogaĊaja Da li da se kod pokretanja programa prikazuje prozor s alarmom za dospjele dogaĊaje
ukljuĉen
iskljuĉen
Ako smo u dnevniku poslovnih dogaĊaja definirali dogaĊaje tipa Podsjetnik s alarmom tada nas kod svakog pokretanja program program moţe obavijestiti da li postoji koji dogaĊaj kojemu je dospio ili prošao datum.
vidi Dnevnik poslovnih dogaĊaja
Konstantno prikazivanje poruke o novim podsjetnicima svim korisnicima
ukljuĉen
iskljuĉen
Ako je postavka ukljuĉena svakom će se korisniku na njegovom raĉunalu pojaviti obavijest da ima neki novi podsjetnik kad god mu je netko stavi u njegov sanduĉić.
Postavke poslovnih partnera Da li da se inicijalno u prozoru partnera prikazuje dnevnik dogaĊaja
Iskljuĉeno
Ukljuĉeno
Prilikom izlazska iz prozora partnera program će za svakog korisnika automatski zapamtiti da li je dnevnik dogaĊaja bio ukljuĉen ili ne.
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa partnera Šifra teksta koja će automatski biti postavljena prilikom pozivanja ispisa etiketa partnera. Šifra dimenzjie etiketa koja će se postaviti za taj tekst se moţe unaprijed predefinirati unutar teksta.
Poslovni partneri - firme Šifrarnik svih firmi, obrtnika i sl. tj. pravnih osoba s kojima poslujemo ili ih samo ţelimo imati u evidenciji. Taj šifrarnik se koristi u svim modulima u programu, bilo za kupce ili dobavljaĉe. Da bismo za odreĊenog partnera otvorili matiĉne knjige (tj. vodili knjige za njega) moramo ga prvo evidentirati u ovom šifrarniku. Slika prozora partnera ...
Ako ţelite exportirati podatke o adresama partnera koristite opciju export kod ispisa popisa partnera. Export je u tekstualnu datoteku prema kriterijima koje zadate pri ispisu. Osnovna namjena exporta je da se kasnije mogu u excelu i wordu raditi memorandum dopisi, naljepnice s adresama i sl.
Organizacijski dijelovi osnovnog poslovnog subjekta Svaki poslovni subjekt je upisan u drţavni registar poslovnih subjekata kod nadleţnog tijela pod odreĊenim matiĉnim brojemod 7+1 znamenaka, poslovni subjekt moţe imati i organizacijske dijelove: o
podruţnicu, pogon ili sl. koji su upisani u registar, dodjeljen im je dodatak matiĉnom broju od 4 znamenke
o
podruţnica koja nije upisana u registar, ali koja na razliĉitoj adresi obavlja istu ili razliĉitu djelatnost, ili na istoj adresi obavlja razliĉitu djelatnost I osnovni poslovni subjekti i dijelovi poslovnog subjekta su upisani u isti šifrarnik poslovnih partnera, razlikujemo ih po tome što dio poslovnog subjekta ima upisanu šifru osnovnog poslovnog subjekta.
Npr. ako ţelimo upisati jednu firmu i 3 njena organizacijska dijela napravit ćemo to tako da ćemo
prvo upisati "Firma d.o.o." šifra 10
zatim "Firma - prvi dio" šifra 11, šifra osnovnog subjekta 10
"Firma - drugi dio" šifra 12, šifra osnovnog subjekta 10
"Firma - treći dio" šifra 13, šifra osnovnog subjekta 10
Informacija: podatke o dijelovima osnovnog subjekta moţete iskoristiti npr. u izradni raĉuna u fakturiranju gdje faktura moţe glasiti na osnovni subjekt, a lokacija isporuke na organizacijski dio poslovnog subjekta. Isto to vrijedi i za otpremnice u robnom, a na osnovu kojih se kasnije izvještaj Isporuka artikala po kupcima moţe promjeniti u isporuka artikala po lokacijama isporuke.
IBAN i SWIFT kod Što je to IBAN? International Bank Account Number ili MeĊunarodni broj bankovnog raĉuna je niz alfanumeriĉkih znakova koji precizno identificiraju klijentov raĉun u banci bilo gdje u svijetu. Koja je svrha IBAN-a? Osnovni cilj IBAN-a je omogućiti automatski proces plaćanja u meĊunarodnom platnom prometu. Kako je IBAN konstruiran? IBAN se sastoji od maksimalno 34 alfanumeriĉka znaka: - prva dva alfabetska znaka identificiraju zemlju iz koje je raĉun; - sljedeće dvije znamenke su kontrolne znamenke; preostali dio IBAN-a je broj raĉuna prema konstrukciji zemlje u kojoj se nalazi, a sadrţi raĉun klijenta, broj koji identificira banku i podruţnicu te jedan ili više kontrolnih brojeva. SWIFT kod BIC – Bank Identifier Code ili SWIFT adresa je jedinstvena internacionalna oznaka/adresa banke. Više infomacija o oznakama / adresama banaka moţete pronaći na www.swift.com/biconline.
Dodatne informacije
Popis poslovnih partnera
Filtriranje podataka
Dnevnik poslovnih dogaĊaja
Import poslovnih partnera iz vanjske datoteke
Ispis etiketa partnera
Automatski unos mjesta Unos mjesta i poštanskih brojeva je automatiziran, upisom svakog slova mjesta program će u postojećim podacima pronaći prvo mjesto koje poĉinje s tim tekstom i ponuditi vam ga. Tekst koji je program sam dodao (nakon vaših upisanih slova) će biti selektiran tako da moţete preko njega upisati dodatni tekst. PonuĊeno mjesto moţete prihvatiti ili upisati još slova, automatski se upisuje i poštanski broj
Rabat u veleprodaji Kod izrade raĉuna i predraĉuna u modulu fakturiranje u veleprodaji pozivom odreĊenog kupca će se inicijalno pridruţiti taj rabat na dokumentu. vidi detaljnije Rabati u veleprodaji
Broj dana odgode plaćanja Kod izrade raĉuna u modulu fakturiranje u veleprodaji pozivom odreĊenog kupca će se inicijalno datum dospjeća povećati od datuma raĉuna za taj broj dana. Ako kupac nema specificiran broj dana odgode plaćanja tada će se upotrijebiti broj dana odgode plaćanja koji vrijedi za sve kupce. Broj dana odgode plaćanja koji vrijedi za sve kupce se odreĊuje kod partnera (matiĉne firme) koji zapravo izraĊuje raĉun tj. ako trvtka npr. Kraš radi raĉune tada pod njenim brojem dana odgode plaćanja moţemo upisati broj dana odgode plaćanja koji će se pridruţiti svakom kupcu koji nema specificiran taj broj.
Broj dana tolerancije zakašnjenja U popisu zabranjenih radnji za pojedinog korisnika programa je moguće zabraniti izradu raĉuna za kupca koji kasni s plaćanjem. Problem nastaje kada naš stalni kupac kasni npr. 1 ili 2 dana i ne moţe mu se radi toga napraviti raĉun. Upisom broja dana tolerancije u ovo polje npr. 5, program će još 5 dana nakon dospjeća plaćanja dozvoljavati izradu raĉuna i tek šesti dan će zabraniti izradu.
Ako ţelimo za sve kupce generalno upisati broj dana tolerancije kašnjenja tada ćemo svim kupcima ostaviti broj dana nula, a u matiĉnoj firmi upisati taj broj dana. Kupcima koji imaju upisani neki broj se primjenjuje taj kriterij.
Cassa-sconto Polje cassa-sconto ispunjavamo na naĉin da upisujemo jedan ili više uvjeta sconta tj. popusta za prijevremeno plaćanje. Prvi uvjet upisujemo tako da prvo upišemo broj dana odgode plaćanja zatim znak "=" i onda stopu cassa sconta, više upisanih uvjeta razdvajamo znakom toĉka zarez ";". Iza broja dana moţemo slobodno upisati rijeĉ dana, iza stope moţemo slobodno upisati znak postotka, program će to znati prepoznati. Program će uvaţiti i upis koji ima samo dani=stopa; dani=stopa itd. 1. primjer: 10 dana = 15%; 20 dana = 7,5%; 30 dana = 3% 2. primjer: 10d = 15%; 20d = 7,5%; 30d = 3% 2. primjer: 10=15; 20 = 7,5; 30 = 3 Ako za odreĊenog partnera upišemo cassa sconto tada će se on primjenjivati na tog partnera, ako za nekog partnera nisu upisani uvjeti cassa sconta tada će se primjenjivati uvjeti upisani u matiĉnoj firmi.
Import partnera iz vanjske datoteke Vidi Import poslovnih partnera
Osoba koja je naslovljena u adresi firme Kod ispisa dokumenata koji se šalju, na adresi primaoca moţemo nasloviti i na ime odreĊene osobe. Osobe koje se mogu nasloviti moraju biti upisane u šifrarnik Poslovni suradnici - fiziĉke osobe. Ako se polje šifra osobe ostavi prazno tada se na adresi te firme neće pojavljivati ime osobe. Ako je i upisano ime osobe za tu firmu dodatni kriterij da li će se ono pojavljivati na adresi je i programske postavke. U programskim postavkama se regulira i da li će se na adresi primaoca prikazivati telefoni. Neki od dokumenata su npr.
Izvod otvorenih stavaka u kupcima
izvod otvorenih stavaka u dobavljaĉima
skladišni dokumenti
raĉuni
ponude, predraĉuni
narudţbe
cjenici
dokument obraĉuna kamata i dr.
Datum upisa/kontakta Podatak koji će se automatski postaviti na tekući datum kod upisivanja novog partnera, korisnik ga moţe i sam promjeniti. Podatak nam govori kada smo s nekim partnerom prvi puta ostvarili kontakt. Ispisuje se i na izvještaju na kraju zabilješki.
Komercijalist U ovom polju moţemo za svakog partnera odrediti komercijalistu. Kod izrade predraĉuna/raĉuna za tog partnera će se tada automatski dodjeliti taj komercijalista kao osoba koja je fakturirala. Ako za tog partnera nije upisan komercijalista tada će se automatski dodjeliti osoba koja je ušla u program. Komercijalist se povlaĉi iz baze korisnika programa tj. osoba koje su ovlaštene za rad s programom.
Konto kupca-dobavljaĉa U ovom polju moţemo predefinirati konto koji će program upisivati kod importa bankovnih izvoda iz FINA datoteke kod knjiţenja izvoda u glavnoj knjizi, ako kod nekog partnera ta konta
nisu upisana program će ih upisati iz partnera matiĉne firme. Za detaljnije vidi Rad s izvodima ţiro-raĉuna.
Direktno pozivanje dokumenata za tekućeg partnera Preko tipki
Pre - pozivamo popis predraĉuna
Rac - pozivamo popis raĉuna iz fakturiranja
Kup - pozivamo karticu zatvaranja raĉuni/uplate iz saldakonti kupaca
Dob - pozivamo karticu zatvaranja raĉuni/isplate iz saldakonti dobavljaĉa
Nazovi broj Ako imate modem iz programa direktno moţete nazvati broj odreĊenog partnera. Kretanjem po partnerima prikazivat će se brojevi telefona u toj kuĉici. Pritiskom na tipku program će nazvati broj prije prvog zareza ili broj koji ste oznaĉili. Imate mogućnost definiranja i predbroja npr. 9 za izlaz kod centrala i sl. Predbroj se moţe predefinirati u šifrarnicima pod Ostalo.
Pretraţivanje u partnerima Pretraţivanje broja telefona Odabirom pretraţivanja brojeva telefona moţete pronaći telefonski broj za koji ne znate komu pripada. Praktiĉan sluĉaj npr. ako imate mobitel s uslugom prikaza broja koji zove. Preko ove opcije moţete pronaći firmu koja vas je zvala, ako je imate memoriranu. Nakon upisa broja (cijelog ili dijela broja) odabirom tipke "Traţi" program će u posebnom prozorĉiću prikazati tabelarni prikaz svih partnera i suradnika kod kojih je pronašao traţeni niz brojeva, partneri i suradnici se razlikuju po oznaci tip tj. P ili S. Nakon što odaberete nekog partnera ili surdnika program će se u tabelarnom prikazu pozicionirati na partnera kojeg ste odabrali tj. na partnera uz kojeg je vezan suradnik kojeg ste odabrali ili ako suradnik nije vezan za nekog partnera tada će otvoriti prozor poslovnih surdnika i pozicionirati se na tog suradnika.
Pretraţivanje dijela naziva firme Moţete upisati bilo koji dio naziva firme ili poslovnog suradnika (ne mora biti na poĉetku) npr. ne moţete se sjetiti punog naziva, ali znate dio. Program će pronalaziti redom sve firme i suradnike koji sadrţe upisani tekst u svom nazivu i prikazati ih u posebnom tabelarnom prikazu, partneri će biti oznaĉeni sa P, a suradnici sa S da ih moţete razlikovati. Odabirom nekog partnera ili suradnika program će kao i kod pretraţivanja telefona ili odabrati partnera u tabelarnom prikazu partnera ili otvoriti prozor sa suradnicima. Umjeto odabira tipa tipke traţi kod pretraţivanja partnera i telefona moţete nakon upisa ţeljenog niza pritisnuti tipku strelica desno. Kriterij pretraţivanja moţete odabrati ruĉno (naziv, šifra, telefon, matiĉni broj, ţiro raĉun, mjesto, zabilješka), ali postoje i neka automatska pravila. Npr. ako je namješteno pretraţivanje naziva upisivanjem brojeva program će automatski namjestiti pretrţivanje šifre, ako je prvi broj 0 tada će automatski namjestiti pretraţivanje telefona. Ako ukucate bilo koji tekstualni znak program će automatski prebaciti na pretraţivanje naziva. Program ima posebnu rutinu za pretraţivanje telefona, istovremeno pretraţuje telefone kod partnera, fax kod partnera, telefon na poslu i telefon doma kod suradnika. Uspješno će pronaći svaki telefon bez obzira kako ste ga upisali npr. 00 387 34-456-456, 00 387.34.456.456, Mate 034/456-456 i sl.
U prozoru Poslovnih partnera postoji tipka "Nalog" preko koje moţete automatski za tekućeg partnera dobiti ispis njegovih otvorenih radnih naloga
Zadnji statusni red U statusnom redu moţemo vidjeti i podatke partnera o:
saldu kao kupca, negativan predznak znaĉi da nam je kupac duţan, pozitivan da nam je platio, a nema raĉun tj. robu
saldu kao dobavljaĉa, negativan predznak znaĉi da smo mu duţni, pozitivan da smo mu platili, a nismo dobili raĉun
iznosu aktivnih predraĉuna Ako piše Kupac 0,00 znaĉi da je bilo prometa, ali da je ukupni zbroj raĉuna i plaćanja nula, isto i dobavljaĉi. To još uvijek ne znaĉi da nema otvorenih stavaka nego samo da je ukupni saldo nula. Podatke o saldu kupaca i dobavljaĉa program uzima iz saldakonti kupaca i dobavljaĉa, a podatke o aktivnim predraĉunima iz fakturiranja u veleprodaji. Svi podaci vrijede samo za tekuću poslovnu godinu i tekuću matiĉnu firmu tj. ako se prebacimo u neku drugu firmu ili poslovnu godinu podaci u prozoru poslovnih partnera će biti drugaĉiji.
Provjera ispravnosti e-mail adrese Program provjerava samo tehniĉki ispravnost adrese (sintaksu), ali ne moţe znati da li adresa stvarno postoji, za takvu provjeru postoje programi na internetu koji i to mogu. Provjera sintakse funkcionira za najveći broj mailova tj. ne uzimaju se u obzir egzotiĉni mailovi tipa [email protected] "*** Ja sam najveći *** !"@server.com i sliĉne adrese koje su zapravo legalne. 1.
provjera da li se adresa sastoji od dva dijela, prije i poslije @
2.
prvi dio mora imati minimalno 1 znak, a drugi 4 znaka
3.
prvi znak u prvom dijelu ne moţe biti toĉka
4.
u drugom dijelu mora postojati znak .
5.
provjera da li u drugom dijelu iza toĉke stoje barem dva znaka
6.
provjera da u drugom dijelu nema znaka _
7.
provjera da u adresi nema dvije toĉke zajedno ..
8.
projvera da u adresi nije toĉka odmah iza @.
9.
provjera da li je svaki znak u adresi jedan od znakova: abcdefghijklmnopqrstuvwxyz._@0123456789 ukljuĉujući velika i mala slova, space nije dopušteni znak
Copyright © IPOS 1992-2008.
Poslovni suradnici - fiziĉke osobe Šifrarnik fiziĉkih osoba. Koristi se u svim modulima na nivou programa. Mogu se vezati na odreĊenog partnera, ali mogu biti i samostalno u evidenciji.
Poslovni suradnici se ne tretiraju kao partneri tj. za njih se ne mogu ispostavljati raĉuni i sliĉno. Ako se radi o fiziĉkoj osobi npr. obrtniku s kojim imamo poslovni odnos tada ga trebamo tretirati kao poslovnog partnera i upisati ga u šifrarnik partnera.
Pretraţivanje broja telefona Odabirom pretraţivanja brojeva telefona moţete pronaći telefonski broj za koji ne znate komu pripada. Praktiĉan sluĉaj npr. ako imate mobitel s uslugom prikaza broja koji zove. Preko ove opcije moţete pronaći osobu koja vas je zvala, ako je imate memoriranu.
Pretraţivanje broja telefona u prozoru Poslovnih partnera pretraţuje i partnere i suradnike
Pretraţivanje dijela prezimena/imena Moţete upisati bilo koji dio prezimena/imena osobe (ne mora biti na poĉetku) npr. ne moţete se sjetiti punog prezimen/imena, ali znate dio, ili što je ĉesto znate ime, ali ne i prezime Program će pronalaziti redom sve osobe koje sadrţe upisani tekst u svom prezimenu ili imenu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Kontni plan Kontni plan je vaţan šifrarnik kojeg je bitno formirati prije samog rada s programom. Naknadna brisanja konta, a koja su već upotrebljavana nisu preporuĉena.
Sa prvom instalacijom programa upisan je RRIF-ov raĉunski plan za poduzetnike, X. izmijenjena i dopunjena naklada iz 2005. godine. Autori Vlado Brkanić i Mladen Habek. (Otprilike 1700 konta.) Uz raĉunski plan na hrvatskom jeziku upisan je i dvojeziĉni raĉunski plan na engleskom jeziku za većinu konta.
Preporuka je da se unesu sva moguća sintetiĉka konta bez obzira da li imate analitike za njih, to neće smetati kod samog rada jer će poziv kontnog plana kao šifrarnika inicijalno pokazati samo analitiĉka konta. Detaljna razrada sintetiĉkih konta će vam dobro doći kod ispisa bruto bilance jer će svaki sintetiĉki konto imati zbroj.
Kod pretraţivanja će se automatski namještati kriterij pretraţivanja (šifra konta ili naziv) u zavisnosti da li ste kao prvi znak upisali slovo ili broj. Na sintetiĉka konta ne moţete knjiţiti. Već kod samog unosa konta u programu prvo slovo S ili A će vam signalizirati da li ste pozvali sintetiĉki ili analitiĉki konto. Prilikom unosa novih konta ili izmjene starih moţete odrediti da li taj konto sudjeluje u izvještaju za menadţere Ispis prihoda i troškova.
Preporuka oznaĉavajte samo sintetiĉka konta tako nećete imati problema kad budete dodavali nove analitike jer će one automatski biti oznaĉene preko svoje više sintetike.
Polje transakcijski račun/dio teksta poziva na broj odobrenja nam sluţi kod automatskog upisivanja bankovnih izvoda iz FINA datoteke. U to polje moţemo upisati ili transakcijski (ţiro) raĉun ili dio teksta iz poziva na broj odobrenja (PBO). Program će prvo prema trans. raĉunu pokušati odrediti konto za kontiranje pojedine transakcije na izvodu, a nakon toga će prema tekstu pukušati pronaći isti takav tekst u pozivu na broj odobrenja na izvodu. Ovo polje ima smisla upisivati jedino kod analitiĉkih konta. Za detaljnije vidi Rad s izvodima ţiro-raĉuna. Naĉin unosa Svaki puta kada pritisnete tipku za unos program će vam povećati redni broj tekućeg konta (na kojem se nalazite u tabelarnom prikazu) za 1, oznaku analitika-sintetika će takoĊer uzeti iz tekućeg konta. Na taj naĉin moţete jednostavno unositi veći niz novih konta.
Kada istovremeno s pritiskom na tipku unosa drţite i tipku Ctrl (control) program će na broj tekućeg konta staviti broj nula, a konto će oznaĉiti kao analitiĉki. To je korisno npr. kada imate već upisana sintetiĉka konta i ţelite za neki od njih dodati analitiĉki konto. Npr. imate sintetitiĉki 120, ako drţite tipku Ctrl program će vam ponuditi 1200 analitiĉki. Import kontnog plana iz vanjske datoteke Preko tipke Import je moguće importirati raĉunski-kontni plan u program. Naziv datoteke je proizvoljan, a nastavak je .CSV. Inicijalni direktorij gdje će program traţiti datoteku je 'c:\IposPRIJENOS\Kontni plan'. Zapisi datoteke za import moraju biti u formatu: konto; naziv_konta npr. 2; RAZRED 2 KRATKOROĈNE I DUGOROĈNE OBVEZE ... 20; Kratkoroĉne obveze prema povezanim društivima 200; Obveze prema povezanim društvima 2000; Obveze prema povezanim društvima za preuzete zalihe ... Prije samog importa odreĊujete neke parametre: do kojeg nivoa konta program konto tretira kao sintetiku (inicijalno 3) da li se prvi zapis tretira kao zaglavlje ili kao podatak da li da se prije importa obriše kompletan postojeći kontni plan oznaka da li da se umjesto upisa novih konta samo upisuje naziv 2 konta za dvojeziĉni kontni plan, u tom sluĉaju datoteka izgleda isto jedino su nazivi na drugom jeziku Za vrijeme importa program će kontrolirati da li konto koji se importira već postoji, ako da neće ga unijeti. Ako iz nekog razloga imate potrebu obrisati kompletan kontni plan i onda ga unositi ispoĉetka, prije unosa prvog reda u prazan kontni plan morate u gornjem desnom uglu ukljuĉiti opciju za prikaz sintetiĉkih konta.
Dodatne informacije
Zamjena postojećih konta novima i provjera upisanih konta Copyright © IPOS 1992-2008.
Tarifne skupine poreza na promet Tarifne skupine poreza na promet korisnik otvara proizvoljno prema svojim potrebama. Vaţno je naglasiti da je taj šifrarnik potrebno formirati prije samog poĉetka rada jer naknadne izmjene, automatski mijenjaju i postavke u ostalim šifrarnicima (artikli, raĉuni i sl.). U programu se u raznim prozorima (šifrarnik artikala, stavke raĉuna i sl.) evidentira samo jedna šifra tarife, npr. "Tarifa 1 pdv 22%". MeĊutim u šifrarniku poreza moţemo imati više tarifnih skupina npr.
PDV 22%
osloboĊenje izvoz 0%
osloboĊenje 0% kruh i sl. Tarifne skupine su vezane za artikle i inicijalno kod unosa novog artikla taj artikl veţemo uz odreĊenu tarifnu skupinu, meĊutim tu tarifnu skupinu moţemo isto tako za taj artikl promjeniti kod samog unosa stavaka na raĉunu (samo za taj raĉun). Npr. artikl koji ima pridruţeno 22% će moţda na nekom raĉunu biti prodan u inozemstvu i onda ćemo mu na samom raĉunu promjeniti tarifu tj. stopu u 0%. Kod obraĉuna poreza na promet mogu biti situacije kad je stavka na raĉunu oporezovana samo jednim porezom i kada je oporezovana s više poreza po raznim kriterijima. Npr. prodaja piva u ugostiteljskom objektu je oporezovana s 22% PDV-a i 3% poreza na potrošnju piva. Postupamo na sljedeći naĉin, prvo u šifrarnik poreza upišemo sve tzv. osnovne poreze kao što su npr.
pdv 22%
PP piva 3%
PP vina 3%
PP ţestoka pića 3%
PP bezalk. pića 3%
porez na luksuz 30%, itd. Nakon toga unesemo sloţene (poreze) tarife koje su kombinacija osnovnih poreza npr.
- PDV+PP piva 25%
- PDV+PP vina 25%
...
- Luksuz+PDV 58,60% U šifrarnicima artikala, stavkama raĉuna i dr. upotrebljavamo dakle samo jednu šifru tarife za svaku stavku, ta tarifa moţe biti osnovni porez ili sloţeni porez, sve u zavisnosti od toga da li je taj artikl oporezovan samo s jednim ili s više poreza.
Postupak unosa Kada unosimo osnovni porez tj. porez s jednom stopom tada unosimo samo podatke:
redbr, podatak bitan kod sortiranja na rekapitulacijama, moţe se proizvoljno mijenjati
tarifa, podatak koji se zapravo zapisuje u ostale dijelove programa, ne mijenjati ga naknadno
naziv, opis samog poreza,moţemo ga mijenjati po potrebi
skraćeni naziv, skraćeni naziv koji se pojavljuje na nekim manjim formatima raĉuna tipa traka 76mm, ili u nekim prikazima
stopa, 0 ili veći broj
konto, konto iz kontnog plana koji će se koristiti kod automatskog kontiranja, ako to trenutno ne koristite upišite bilo koji konto npr. 2400, vidi prijenos raĉuna iz fakturiranja u saldakonti kupaca
U sluĉaju da unosimo sloţenu tarifu koja se sastoji od više poreza tada unosimo i sljedeće podatke:
tarifa 1. osnovnog poreza
tarifa 2. osnovnog poreza
tarifa 3. osnovnog poreza
tip, osnovica za izraĉun Tarifa 1. (2., 3.) osnovnog poreza je zapravo šifra tarife osnovnog poreza iz istog šifrarnika. Dakle, sloţena tarifa je tarifa kod koje nabrojimo koji su to osnovni porezi koji je saĉinjavaju, pri tome treba slijediti sljedeća ...
Pravila sloţenih tarifa
Naziv same sloţene tarife treba ukazivati na sve poreze koji ga saĉinjavaju npr. PDV+PP vina
Stopa sloţene tarife mora biti tako izraĉunata da daje isti rezultat kao i kad se primjenjuju pojedinaĉni porezi, npr. 25% za PDV+PP vina. U ovom sluĉaju pdv i pp vina imaju istu osnovicu tj. prodajnu cijenu pa je 3% * osnovica + 22% * osnovica = 25% * osnovica. Ako osnovica za poreze nije ista kao npr. kod poreza na luksuz 30% gdje je: (30% * osnovica) + (osnovica+porez na luksuz) * 22% = 58,60% * osnovica Dakle ukupna stopa sloţene tarife NIJE 30%+22%=52% nego 58,60% jer je osnovica za PDV: osnovica (prodajna cijena) + porez na luksuz.
Tarifa 1. osnovnog poreza je dakle šifra osnovnog poreza i mogu se unijeti sljedeće kombinacije:
nijedna
1. i 2.
1., 2. i 3.
Ne moţe se unijeti 2. ili 3. porez ako nismo unijeli 1., isto tako nema nikakvog smisla unijeti samo 1. porez jer je to onda obiĉan osnovni porez.
Osnovica ili tip izraĉuna mogu biti sljedeći:
Prodajna cijena Osnovica za sva tri osnovna poreza je prodajna cijena, u ovom sluĉaju je ukupna stopa jednostavni zbroj stopa svih pojedinaĉnih poreza
Prodajna cijena + prethodni porezi Ovo je kumulativni princip tj. prvi osnovni porez se obraĉunava na prodajnu cijenu, osnovica za drugi osnovni porez je prodajna cijena + prvi osnovni porez, osnovica za treći osnovni porez je prodajna cijena+prvi porez+drugi porez.
Prethodni porezi Osnovica za prvi osnovni porez je prodajna cijena. Osnovica za drugi osnovni porez je prvi osnovni porez. Osnovica za treći osnovni porez je prvi porez+drugi porez.
Kao pomoć kod sloţenih poreza nam moţe posluţiti tabelarni prikaz gdje će u koloni Kontrola pisati stopa sloţenog poreza koju je program izraĉunao na osnovu upisanih osnovnih poreza i tipa osnovice, ako je ta stopa ista kao ona koju je unio korisnik dopisat će se OK, ako je ta stopa razliĉita od korisnikove pisat će GREŠKA. Pisat će Greška bez stope ako smo npr. obrisali neki osnovni porez kojeg smo koristili u sloţenom porezu.
Korištenje sloţenih poreza nije obavezno, u tom sluĉaju će nam na raĉunu umjesto PDV 22% PP vina 3%
pisati PDV+PP vina 25%. Copyright © IPOS 1992-2008.
Poslovne jedinice Općenito sve poslovne jedinice firme se nalaze u jednom šifrarniku, ali se meĊusobno razlikuju po tipu. Tip poslovne jedinice odreĊuje gdje će se u programu koristiti ta poslovna jedinica. Poslovne jedinice mogu biti ĉetiri tipa:
organizacijska (organizacijskog karaktera, nije ni radna ni skladište)
radna (pogoni, radne jedinice, gradilišta i sl.)
skladište (veleprodajna skladišta, skladišta materijala i sl.)
prodavaonica (koriste se iskljuĉivo u maloprodaji)
Radnu jedinicu ćemo koristiti iskljuĉivo u proizvodnji tj. kada otvaramo jedinicu pogona, gradilišta i sl. Namjena je da materijal koji se troši u proizvodnji veţemo uz pojedinu radnu jedinicu. Radna jedinica NE VODI ZALIHE na njoj se zalihe samo troše tj. evidentiraju kad izlaze iz poslovne jedinice tipa skladište. Skladišnu jedinicu koristimo kada ţelimo otvoriti skladište artikala, materijala, proizvoda i dr. u robno-materijalnom knijgovodstvu. Namjena ove jedinice je dakle voĊenje zaliha po nabavnim cijenama. Jedinica tipa prodavaonica predstavlja kao što i njen naziv kaţe prodavaonicu u maloprodaji. Ovaj tip jedinice koristimo iskljuĉivo za otvaranje prodavaonica. U prodavaonicama vodimo zalihe po maloprodajnim cijenama. Organizacijska jedinica su zapravo sve ostale jedinice koje nisu radna, skladište i prodavonica. Organizacijske jedinice koristimo npr. kod evidencije prihoda i troškova po jedinicama to je Uprava i sl.
Postavi tekuće skladište U varijanti kada imamo otvoreno više skladišta neka od njih pozivamo rijetko, a neka ĉesto pa gubimo vrijeme namještajući ţeljeno skladište. Ova opcija nam omogućava da za tekuće raĉunalo na kojem radimo (informacija se sprema u registri raĉunala) odredimo koje će nam skladište biti ponuĊeno kod pozivanja: svih robnih dokumenata, kartica artikala, cjenika (iz menia) u robno-materijalnom. Svaki djelantik na svojem raĉunalu dakle moţe odrediti koje će skladište za njega biti tekuće. Isto vrijedi i za modul maloprodaja. OdreĊuje se posebno maloprodajno skladište, a posebno veleprodajno skladište. Copyright © IPOS 1992-2008.
Teĉajne liste Sadrţe sve vrste teĉaja za valute.
Kod unosa nije potrebno unositi teĉajeve za svaki dan nego samo ako je došlo do promjene teĉaja.
Da li ćemo teĉajeve unositi kod svake promjene ili samo jednom u mjesec dana ili jednom tromjeseĉno zavisi od toga u kojem dijelu programa koristimo teĉajne liste. Ako se one koriste npr. kod preraĉuna nekog izvještaja iz kuna u devize tada nema potrebe imati preciznu evidenciju teĉajeva. No ako se koristi prilikom preraĉunavanja deviznih ulaznih raĉuna u kunske tada je potrebno imati toĉnu carinsku teĉajnu listu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis korisnika Osobe koje su upisane da mogu raditi sa programom. Popis korisnika nije u vezi sa aktivnom firmom. Ako ţelite uvesti novu osobu uĉinite to preko Popisa korisnika.
Popis korisnika moţe aţurirati samo korisnik s identifikacijskom šifrom 1 tj. nadzornik.
OdreĊivanje osobnog podsjetnika Korisnik-nadzornik moţe u šifrarniku korisnika programa svakom korisniku posebno odrediti koji tip dogaĊaja će za njega biti podsjetnik za napraviti i podsjetnik s alarmom. Objašnjenje: prilikom ulaska u program svaki korisnik se mora identificirati i upisati lozinku za ulaz, nakon što je korisnik ušao u program program će provjeriti da li je za njega osobno odreĊen neki tip dogaĊaja kao podsjetnik i alarm, ako nije tada će mu se prikazati općeniti 10 i 15 tipovi dogaĊaja koji vrijede na nivou programa za sve korisnike. Ako je nadzornik otvorio npr. tip dogaĊaja 110 Marko podsjetnik s alarmom i 115 Marko podsjetnik za napraviti i te dogaĊaje pridruţio Marku u šifrarniku korisnika tada će se samo za Marka prikazivati podsjetnik i alarm sa šifrom 110 i 115.
Dodatne informacije
Dnevnik poslovnih dogaĊaja
Popis ovlaštenja/zabrana za rad s programom Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis artikala i usluga Popis koristimo u trgovini tj. robno-materijalnom poslovanju, fakturiranju u veleprodaji, maloprodaji i dr. Prije samog popisa artikala korisno je razraditi klasifikaciju artikala koja će nam kod većeg broja artikala pomoći u snalaţenju i izvještajima.
Prozor omogućava prikaz fotografije artikala. Fotografije za svaki artikl moţete jednostavno kreirati skeniranjem ili jednostavnije digitalnim foto aparatom. Detaljno vidi Kako prikazati fotografije u programu.
Vidi sliku prozora
Polje Šifra
Opis šifra artikla koja je u raĉunalu jednoznaĉno odreĊena za svaki artikl, u programu ne mogu postojati dvije iste šifre Napomena: ako je ikako moguće ne mijenjajte šifre artikala koje odreĊuje program. Ako ih već morate mijenjati ne uzimajte brojeve veće od 6 znamenaka. Sa šest znamenaka moţete upisati milion artikalan što je sasvim dovoljno.. Mogućnost upisa 11 znamenaka je zbog budućih nadogradnji.
Polje
Opis Sve šifre s većim brojem znamenaka neće biti vidljive na izvještajima. U vezi CRO-SCAN kodova za šifriranje pogledajte detaljnije pod CRO-SCAN nacionalno rješenje kodiranja roba promjenjivog sadrţaja i cijene. CRO-SCAN kodovi su posebno definirane šifra unutar jedne drţave, a sluţe npr. za povezivanje automatskih vaga sa programima pckase, kako SCAN kodovi rezerviraju pojedini raspon šifri nemojte te šifre koristiti u normalnom šifriranju, radi se o sljedećim šiframa. 2000000 - 2099999, 2100000 - 2199999, 27000000 27999999, 2800000 - 2899999. U svrhu lakšeg rada sa raspnima šifri postoje dva polja koja odreĊuju u kojem rasponu će se kretati automatska ponuda nove šifre kod unosa. Jer ako smo unijeli npr. šifru 2800050 kao internu šifru u trgovini za vagu tada će nam se kod novog unosa nuditi šifra 2800051, a to moţda ne ţelimo jer sada ţelimo unositi šifre iz prefixa 21 ili moţda neke lokalne šifre koje poĉinju sa 1. U tom sluĉaju raspon definiramo kao 1 10000 i program će neovisno o tome koja je najviša šifra uvijek davati prvu sljedeću veću šifru unutar raspona od 1 do 10000.
Naziv
Naziv artikla opisuje artikl, treba biti razumljiv i prodavaĉu i kupcu Napomena: nazive artikala usluga poĉinjite imenicom, entitetom, a ne opisom, atributom npr. "cijevi okrugle", a ne "okrugle cijevi". Odmah na poĉetku odluĉite kojom veliĉinom slova ćete upisivati artikle npr.
Tip
SVA VELIKA SLOVA
Samo prvo slovo veliko
sva mala slova
Kod unosa se preko tipa razlikuje oznaka za artikl i uslugu. Usluge se ne mogu skladištiti za razliku od artikala.
Jedinica mjere
Jedinica mjere se poziva iz šifrarnika jedinica mjerea.
Kataloški broj
Moţemo ga smatrati drugom šifrom. Moţe se sastojati od 30 alphanumeriĉkih znakova. Obiĉno se ovo polje koristi za upis šifre artikla od proizvoĊaĉa. Kako se kataloški broj moţe ispisivati na izlaznim dokumentima moţemo ga koristiti kao komunikacijsku šifru kod npr. izrade narudţbe za dobavljaĉa. Preporuĉujemo da ne poĉinje brojem kako bi program kod pozivanja šifrarnika mogao automatski razlkovati šifru od kataloškog broja.
Polje Ean13
Opis Ean kod kojeg moţemo koristiti kod unosa za automatsko skeniranje artikala. Ean kod se moţe koristiti u svakom unosu gdje treba upisati šifru artikla.
Podjedinica mjere / koliĉina podjedinice mjere
Podjedinice mjere i koliĉine podjedinice mjere ćemo objasniti slikovito na primjeru: ako prodajete ploĉice i vodite ih u komadima moţete oformiti podjedinicu mjere m2 i upisati koliko m2 ima jedna ploĉica, na fakturi vam program moţe izraĉunati za svaku stavku koliko je to m2. Ploĉice kupaonske 25x25 cm (31,25m2) kom 500 Moţete i obrnuto ako ploĉice vodite po m2 program će vam na raĉunu izraĉunati koliko je to komada. U drugom sluĉaju podjedinica mjere moţe biti pakovanje, u tom sluĉaju u koliĉinu podjedinice mjere upisujete koliko komada ploĉica ima u pakovanju.
Koliĉine tovarnih jedinica mjera
To su tri polja za upis koliĉina za tovarni list. U šifrarniku tovarnih jedinica mjera moţete definirati nazive za te jedinice mjera. To su npr. volumen u m3, masa u kg, broj paleta i sl., korisnik sam odreĊuje koje će to jedinice biti. Kod ispisa tovarnog lista program će koliĉine artikala pomnoţiti s tovarnim koliĉinama, npr. Uredska fotelja, jedinica mjere komad. Tovarne koliĉina: 0,5m3; 30kg; 0,25paleta. Ako na tovarnom listu imamo 50 komada fotelja tovarne koliĉine će biti: 25m3; 1500kg; 12,5 paleta. Ovi podaci nam sluţe da bismo odredili kapacitet prijevoznog sredstva koje je potrebno za prijevoz artikala na tom tovarnom listu.
Broj boca povratne naknade
Ako vam je lakše upisivati npr. koliko fotelja ide na jednu palete npr. 4, tada upišite u broj paleta 4, pritisnite tipku 'K' (konvertiraj) na tipkovnici i program će broj 4 pretvoriti u broj 0,25, i obratno.
Kod artikala gdje postoji povratna ambalaţa upisujemo broj boca, obiĉno je to jedna boca i na taj naĉin odreĊujemo da artikl ima povratnu naknadu. Vidi Povratna naknada za ambalaţu sa jednokratnom upotrebom
Jediniĉna koliĉina za normativ
Kod proizvodnje i kreiranja normativa polje odreĊuje koja će biti jediniĉna koliĉina normativa tj. to ne mora biti 1.
Rok trajanja
Kod evidencije serijskih brojeva / LOT serija, šarţiovo polje moţe biti ili rok trajanja ili garantni rok.
Tarifa poreza
Tarifa poreza koje će se inicijalno koristiti za artikl, ali se isto tako moţe na samom raĉunu promjeniti ako je to potrebno, a da u šifrarniku artikala podatak ostane nepromijenjen.
Filter
Svrha filtera je da se upisivanjem odreĊenih kraćih kljuĉnih
Polje
Opis rijeĉi mogu entiteti svrstati u odreĊene grupe. Entiteti su npr. šifrarnici partnera, artikala i dr. Kasnije kod ispisa izvještaja moţemo zatraţiti da se u izvještaj ukljuĉe samo oni entiteti koji sadrţe ili koji ne sadrţe odreĊene kljuĉne rijeĉi. Za detaljnije vidi Filtriranje podataka
Klasifikacija
Za razliku od filtera artiklu moţemo pridruţiti samo jednu klasifikaciju
Naĉin/mjesto skladištenja
Mjesto skladištenja, informativnog karaktera
Rabatna grupa
OdreĊujemo u koju rabatnu grupu spada artikl. Politika odreĊivanja rabata se u programu moţe detaljno definirati bilo na nivou grupe artikala, na nivou kupca i grupe artikala itd. Za detaljnije vidi Rabati u veleprodaji
ProizvoĊaĉ
Informativni podatak o proizvoĊaĉu kojeg moţemo koristiti kod exporta podataka o artiklima za razne svrhe.
Uvoznik
Informativni podatak kojeg moţemo koristiti kod exporta podataka o artiklima za razne svrhe.
Zemlja porijekla
Informativni podatak kojeg moţemo koristiti kod exporta podataka o artiklima za razne svrhe.
Dobavljaĉ
Informativni podatak kojeg moţemo koristiti kod exporta podataka o artiklima za razne svrhe.
Minimalne i maksimalne zalihe Sluţe za dobivanje informacija o artiklima koje treba naruĉiti kao i o artiklima koje se gomilaju na skladištu. Za detaljnije vidi Minimalne i maksimalne zalihe Dugi opis
Dugi opis artikla usluge moţemo koristiti ako neki artikl ili usluga zahtijevaju duţi opis, opis moţe biti i duţi od stranice teksta.
Nivo šifrarnika artikala i usluga Šifrarnik artikala i usluga je na nivou partnera što znaĉi da je on vidljiv na isti naĉin u svim poslovnim godinama tekućeg partnera, meĊutim kad smo u nekom drugom poslovnom partneru (ako vodimo knjige za više firmi u programu) tada je taj šifrarnik drugaĉiji. Ako nam se tokom godina (2000, 2001, 2002 ...) u šifrarniku artikala nagomilaju artikli koje više ne koristimo u 2005. godini, ili ako u 2005. godini imamo potpuno novi asortiman artikala tada je nepraktiĉno u pregledu imati stare artikle. U tom sluĉaju moţemo iskoristiti mogućnost spuštanja šifrarnika artikala na nivo poslovne godine. U donjem statusnom redu prozora šifrarnika artikala i usluga moţemo vidjeti informaciju na kojem nivou je taj šifrarnik za tekuću poslovnu godinu (Nivo programa ili Nivo poslovne godine). Program kod svakog upita za prikaz artikala prvo gleda u direktorij sa podacima za tekuću poslovnu godinu, ako tamo ne pronaĊe šifrarnik artikala onda gleda u direktorij sa skupnim podacima za tekućeg partnera. Primjer: Imamo poslovne godine 2003., 2004. i 2005. U 2005. smo odluĉili uvesti novi asortiman artikala i maknuti iz prikaza stare artikle iz 2004. i niţih poslovnih godina.
Potrebno je ući u 2004. godinu i u meniu Sistem>Program>OdreĎivanje nivoa šifrarnika artikala odabrati Spusti šifrarnik artikala sa nivoa partnera na nivo tekuće poslovne godine. Tom akcijom će se šifrarnik artikala iz direktorija skupnih podataka za partnera kopirati u podatke 2004. poslovne godine. U tom trenutku šifrarnik artikala na nivou partnera će biti isti kao i šifrarnik na nivou 2004. godine. Isto je potrebno napraviti i za 2003. godinu. Dakle sada je situacija takva da je u 2003. i 2004. godini šifrarnik artikala vezan uz te poslovne godine, a u 2005. je i dalje na nivou partnera tj. kada smo u 2003. godini program gleda šifrarnik artikala iz 2003., kada smo u 2004. program gleda šifrarnik iz 2004., kada smo u 2005. program neće pronaći šifrarnik artikala u 2005. pa će ga pronaći u skupnim podacima za partnera. Praktiĉno gledano šifrarnik artikala je sada u tri kopije i svaka od njih se moţe nezavisno mijenjati, ali ono što je nama bitno je da promjene artikala u 2005. nemaju utjecaja na 2004. i 2003. godinu pa ga moţemo slobodno mijenjati. U zadnjoj (tekućoj) poslovnoj godini šifrarnik artikala treba uvijek biti na nivou partnera. Kada otvorimo 2006. poslovnu godinu u njoj neće biti šifrarnik artikala pa će program kod te godine (kao i kod 2005.) gledati u šifrarnik artikala na nivou partnera. Ako npr. u 2007. godini opet poţelimo izvršiti znaĉajnije promjene u šifrarniku artikala tada moţemo tekući šifrarnik artikala spustiti (vezati) na poslovnu godinu 2005. i 2004., itd.
Kod podizanja šifrarnika artikala npr. sa nivoa tekuće poslovne godine 2004. na nivo partnera zapravo brišemo šifrarnik artikala u diretkoriju 2004. godine i program će od tog trenutka kad se nalazimo u toj poslovnoj godini gledati šifrarnik artikala na nivou partnera. Napomena: podizanjem-brisanjem nepovratno gubimo podatke na toj kopiji šifrarnika artikala.
Dodatne informacije
Filtriranje podataka
Rabati u veleprodaji
Hijerarhija datoteka - objašnjenje Copyright © IPOS 1992-2008.
Klasifikacije artikala i usluga Pod klasifikacijom (nomenklaturom) artikala podrazumijevamo podjelu svih artikala-usluga (dalje samo artikala) na odreðene skupine. O poduzetniku ovisi kakvu æe podjelu usvojiti za svoje artikle. Ta klasifikacija kasnije moţe sluţiti za razna grupiranja, kod izvještaja i sl. Unosi se klasifikacija i opis klasifikacije. Klasifikacija moţe biti npr. numerièka: 1, 1.10, 1.11, 1.11.001, 2.1 i sl., slovna: boje, lakovi, namještaj kombinirana: BS34, BS456, BS33 i sl.
Klasifikaciju ne morate razraditi prije unosa samih artikala, moţete ju razraditi i pridruţiti artiklima kasnije no radi bolje organizacije bolje je to napraviti unaprijed. Kod dobro razraðene klasifikacije moţemo npr. kod ispisa cjenika ispisati cijene samo kupaonskog namještaja, samo cijene boja, samo cijene uredskog namještaja i sl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija serijskih brojeva Serijski broj (S/N) je oznaka na artiklu koja ga u skupini istih artikala jednoznaĉno odreĊuje, to je nekakav skup alphanumeriĉkih znakova i nalazi se negdje na artiklu gdje se ne moţe skinuti bez vidljivih oštećenja kao zaštita od promjene serijskog broja. Koristi se kod artikala koji su po svojoj prirodi takvi da je bitno da se svaki komad moţe jednoznaĉno oznaĉiti. Npr. kruh, mlijeko, kapa i sliĉno su artikli kod kojih ne oznaĉavamo svaki pojedini komad, što ne znaĉi da ne bismo mogli, ali za to nema praktiĉne svrhe ili nije ekonomski isplativo ili je tehniĉki teško provedivo. Karakteristike artikala koji se oznaĉavaju serijskim brojevima bi bile veća financijska vrijednost potreba za praćenjem svakog pojedinog komada artikla potreba za servisiranjem artikla i dr. U programu se evidencija serijskih brojeva nalazi u modulima Fakturiranje, Robno-materijalno, Pc kasa, Maloprodaja zalihe. To je zapravo šifrarnik serijskih brojeva kao proširena verzija šifrarnika artikala. U šifrarniku serijskih brojeva se za svaki pojedini artikl otvaraju podšifre tj. serijski brojevi, to je tablica u kojoj imamo broj zapisa koji je jednak broj artikala x broj serijskih brojeva, a to moţe biti veliki broj. Slika prozora serijskih brojeva
Prozor serijskih brojeva u Tabelarnom prikazu ima dvije tablice, u gornjoj je popis svih artikala koji su upisani u šifrarnik artikala bez obzira da li oni imaju evidentirane serijske brojeve ili ne, u donjoj tablici su serijski brojevi tekuće pozicioniranog artikla u gornjoj tabeli (ako postoje).
U dijelu sa tipkama se nalazi opcija kojom moţemo prikazati samo one artikle koji imaju serijske brojove.
Evidencija serijskih brojeva se vodi na nivou partnera tj. zajedniĉka je za sve poslovne godine jedne matiĉne firme što je i logiĉno jer ako jedan ureĊaj ima garanciju 3 godine moramo kroz više poslovnih godina imati podatak o njegovom serijskom broju tj. kada je kupljen i po kojem ulaznom raĉunu i kada je prodan i po kojem izlaznom raĉunu.
Serijski brojevi ne mijenjaju stanje zalihe artikala, to je posebna evidencija koja se vodi nevezano na stanje zaliha robe bilo na veleprodajnom ili maloprodajnom skladištu.
Glavni dokumenti na osnovu kojih zaprimamo i razduţujemo serijske brojeve su ulazni i izlazni raĉuni. U samim raĉunima se ne evidentiraju nikakvi podaci o serijskim brojevima artikala jer su ti raĉuni vezani uz pojedine poslovne godine, a serijski brojevi "ţive" duţe od jedne poslovne godine pa je ta evidencija zajedniĉka za sve poslovne godine.
Veza izmeĊu dokumenata ulaza i izlaza je zapisana u samoj evidenciji serijskih brojeva, dakle kada razduţujemo neki artikl-serijski broj zbog prodaje kupcu preko veleprodajnog raĉuna mi u evidenciji serijskih brojeva evidentiramo datum i broj tog raĉuna. Na taj naĉin program prilikom ispisa tog raĉuna (bez obzira na poslovnu godinu) moţe kod stavke tog artikla ispisati i njegov serijski broj, ili više njih ako smo tog artikla prodali npr. 5 komada. Svrha serijskih brojeva i jest da znamo za svaki komad nekog artikla kod kojeg kupca se nalazi, npr. iz tvornice nam mogu javiti da odreĊena serija proizvoda ima grešku i da ih povlaĉe iz upotrebe uz zamjenu.
Unos novih serijskih brojeva Novi serijski broj za neki artikl moţemo unijeti ruĉno jedan po jedan, ili automatski veći broj odjednom. Podaci koji oznaĉavaju artikl-serijski broj kod zaduţenja su datum ulaza i broj ulaznog računa (interni broj)Odabran je broj ulaznog raĉuna kao jedinstveni dokument za razliku od brojeva ulaznih kalkulacija, primki, prema raznim skladištima, veleprodajama, maloprodajama itd. . Kod razduţenja je potrebno upisati datum izlaza i broj izlaznog raĉuna veleprodaje ili podatke o izlaznom računu maloprodajeTo je prodavaonica, kasa i broj raĉuna, i ovdje se nije išlo na brojeve skladišnih dokumenata otpremnice, izdatnice po raznim skladištima i sl. .
Bez upisanog datuma izlaza i broja raĉuna ne moţete evidentirati serijski broj tj. bez upisanog datuma izlaza i izlaznog raĉuna ne moţete razduţiti serijski broj.
Pojedinaĉni unos Odabiremo tipku Unos i program nas prebacuje u tab Pojedinaĉni prikaz pri tome se podaci artikl, datum ulaza i broj raĉuna prepisuju iz tekućeg reda(pretpostavka je da unosimo više serijskih brojeva jedan za drugim koji se razlikuju samo u podatku o serijskom broju) . Kursor je na polju za unos serijskog broja kojeg moţemo unijeti ruĉno ili što je praktiĉnije ruĉnim skenerom bar kodagotovo svi serijski brojevi su osim alphanumeriĉkog prikaza oznaĉeni i crtiĉnim bar kodom koji se moţe odskenirati bar kode ĉitaĉem. . Nakon unosa serijskog broja odabiremo na tipkovnici tipku Enter (Return), program sprema podatke i prebacuje nas u unos novog serijskog broja. Na taj naĉin moţem brzo unijeti veći koliĉinu serijskih brojeva. Automatski unos Kao i kod pojedinaĉnog unosa odabiremo tipku Unos, istovremeno se otvara nova tab kartica Auto unos serijskih brojeva. Prebacujemo se na taj tab i unosimo ţeljene podatke u formulu za serijski broj, prvi i zadnji broj u nizu itd. U formulu za serijski broj se upisuju zajedno fiksni i promjenjivi dio. Mjesto promjenjivog dijela se oznaĉava znakom % Npr. GN3-345A-5%F-34 Fiksni dio: GN3-345A-5 F-34 Promjenjivi dio: % Umjesto znaka % promjenjivog dijela, program će generirati niz brojeva, korisnik zadaje prvi i zadnji broj u nizu, te eventualno ukupni broj znamenaka u promjenjivom dijelu. Nakon unosa podataka odabire se tipka Pokreni auto unos. Nakon završenog generiranja serijskih brojeva program nas ostavlja u statusu unosa da bismo mogli nastaviti sa unosom eventualnog sljedećeg niza serijskih brojeva. Primjer unosa formule serijskog broja Formula: GN3-345A-5%F-34 Prvi broj: 800 Zadnji broj: 805 Fiksna duţina sa 5 znamenaka.
Program će generirati sljedeće serijske brojeve: GN3-345A-500800F-34 GN3-345A-500801F-34 GN3-345A-500802F-34 GN3-345A-500803F-34 GN3-345A-500804F-34 GN3-345A-500805F-34
U sluĉaju neke pogreške u unosu moţemo tipkom Izmjena ispraviti krivi unos.
Razduţivanje serijskih brojeva Kada se jedan komad odreĊenog artikla proda, evidentiramo datum izlaza i podatak o izlaznom raĉunu. Podatak moţe biti o veleprodajnom izlaznom raĉunu ili maloprodajnom. Samo razduţenje dakle moţemo napraviti preko tipke Izmjena tako da za odreĊeni serijski broj upišemo datum izlaza i broj raĉuna, meĊutim za tu svrhu je bolje koristiti automatiziraniji postupak. Automatsko razduţivanje U prozoru izlaznih raĉuna u fakturiranju i prozoru maloprodajnih raĉuna u pc blagajni ćemo pronaći tipku S/N. U oba prozora za izradu raĉuna imamo glavu raĉuna i stavke raĉuna ...
u stavkama raĉuna (raĉun u fakturiranju ili pc blagajni) se pozicioniramo na ţeljeni artikl odaberemo tipku S/N (serial number) program će otvoriti prozor sa Evidencijom serijskih brojeva i oznaĉiti ţeljeni artikl istovremeno će u posebnom dijelu evidentirati podatke o izlaznom raĉunu (datum i broj) u tragaĉu (prostor za pretraţivanje) će odabrati naĉin pretraţivanja po serijskom broju za tekući artikli pozicionirati nas u polje za upis serijskog broja odabiremo serijski broj na naĉin da ... u tablici serijskih brojeva (prikazanih za taj artikl) odaberemo traţeni serijski broj ili u polju za pretraţivanje upišemo (ili odskeniramo) serijski broj artikla nakon što smo pozicionirani na ţeljenom serijskom broju odabiremo tipku Razduži kojom će se automatski za taj serijski broj upisati podaci o datumu izlaza i broju izlaznog raĉuna ako ţelimo razduţiti više serijskih brojeva jednostavno više puta odabiremo tipku Razduži
Ako ţelimo razduţiti veću koliĉinu serijskih brojeva odjednom npr. 1000 komada, tada moţemo upisati podatak o seriji i broju komada (ispod podataka o datum i broju izlaznog raĉuna) koje ţelimo razduţiti, nakon odabira tipke Razduţi program neće razduţiti tekući artikl nego 1000 komada od tekućeg artikla prema dolje. Prije razduţivanja program će napraviti provjeru da li ima slobodnih 1000 komada, ako nema javit će koliko je slobodno.
Brisanje serijskih brojeva Serijske brojeve u pravilu ne brišemo iz evidencije serijskih brojeva, ali ako je to potrebno u odreĊenim okolnostima to moţemo napraviti preko tipke Brisanje. Odabirom te tipke briše se tekuće oznaĉeni serijski broj za tekući artikl.
Ako odaberemo tipku Brisanje i istovremeno drţimo tipku Ctrl obrisat ćemo sve serijske brojeve za tekuće oznaĉeni artikl.
Ispis serijskih brojeva Ispis serijskih brojeva je na naĉin da se lista sortira po artiklima (naziv, šifra, klasifikacija itd.), a onda za svaki artikl slijedi lista njegovih serijskih brojeva. U listi serijskih brojeva moţemo iskljuĉiti serijske brojeve koji imaju datum izlaza (koji su razduţeni) ili koji nemaju datum izlaza (koji nisu razduţeni). Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis ovlaštenja/zabrana za rad s programom Nadzornik programa tj. osoba s identifikacijskom šifrom 1 moţe upisivati nove korisnike koji će raditi s programom i dodjeljivati im razne zabrane tj. ograniĉiti rad na samo odreĊene dijelove programa.
Prozor zabrana ima tri tabele:
popis korisnika koji su evidentirani u programu
popis zabrana koje su odreĊene za tekućeg korisnika u prvoj tabeli
popis svih zabrana koje trenutno postoje u programu.
Popis svih zabrana će se vremenom dopunjavati novim zabranama.
Postupak:
oznaĉite korisnika za kojeg ţelite postaviti zabrane
oznaĉite u trećoj tabeli tj. popisu svih zabrana, zabranu koju ţelite pridruţiti
kliknite tipku spremi zabranu
Zabrane za odreĊenog korisnika moţete i ukinuti tj. obrisati tipkom Brisanje zabrana.
Dodatne informacije
Popis korisnika Copyright © IPOS 1992-2008.
Konformne kamatne stope Koriste se kod konformnog obraĉuna kamata. Podaci za unos:
tip kamatne stope
poĉetak vaţenja: moţemo unijeti jednu stopu za duţe razdoblje ako nije bilo promjena
godišnja stopa: praktiĉnije je unositi godišnju stopu npr. 18%
mjeseĉna stopa
koeficijent korelacije: koeficijent za mnoţenje s mjeseĉnom stopom, uobiĉajeno 1 Copyright © IPOS 1992-2008.
Normativi artikala i usluga Pojam normativa koristimo kod sloţenih artikala i usluga. Sam pojam normativa se obiĉno veţe za proizvodnju odreĊenih proizvoda gdje normativ predstavlja koliĉine manjih elemenata koje saĉinjavaju proizvod tj. neki veći element. U programu IPOS knjigovodstvo normativi se mogu koristiti u razne svrhe zato je primjerenije koristiti pojam sloţenih i jednostavnih artikala i usluga. Sloţeni artikl/usluga - onaj artikl/usluga koji se sastoji od više drugih artikala i/ili usluga Jednostavni artikl/usluga - onaj artikl/usluga koji se ne sastoji od manjih dijelova, ali moţe i ne mora saĉinjavati neke sloţene artikle.
Mogućnosti upotrebe sloţenih artikala i usluga Svi oni koji ne ţele koristiti normative ne moraju tj. neka ne upisuju elemente u prozoru normativa.
Fakturiranje u veleprodaji Pozivanjem sloţenih artiklala i usluga na raĉunima i predraĉunima moţemo npr. ispisati te dokumente tako da im se ispod regularnih stavaka (sloţenih artikala i usluga) prikaţu i elementi od kojih su sastavljeni (šifra, naziv, jed. mjere i koliĉina bez cijena). To je moguće mijenjati za ispis svakog pojedinog raĉuna.
Raĉuni i otpremnice Ako je ukljuĉena opcija da se iz raĉuna automatski generira otpremnica tada će se automatski razduţiti elementi sloţenih artikala i usluga, a ne sloţeni artikli. Tu radnju je moguće regulirati preko posebne postavke u fakturiranju.
Narudţbe Ako ţelimo napisati narudţbu za veći broj artikala u proizvodnji tj. materijala moţemo na narudţbi pozivati samo sloţene artikle, a program će u narudţbu puniti materijale za izradu tih proizvoda
Otpremnice i izdatnice Prilikom upisa stavaka za razduţenje skladišta ako program detektira da se radi o sloţenom artiklu ili usluzi ponudit će nam razduţenje skladište za elemente tog artikla/usluge.
PC blagajna Ako na maloprodajnom raĉunu fakturiramo sloţene artikle tada je moguće skladište za promet odreĊenog razdoblja razduţiti za elemente artikala i usluga. Moţe se regulirati posebnom postavkom.
Proizvodnja Ovdje se normativi koriste u punom smislu rijeĉi, ali ne samo kao normativ materijala već i kao normativ resursa (ljudi i strojeva) te općih troškova konverzije koji svi zajedno ĉine proizvodnu cijenu proizvoda.
Vidi Pregled normativa u proizvodnji U daljnjem tekstu artikl znaĉi artikl ili usluga. U prozoru "Normativi artikala i usluga" će se automatski pojaviti svi artikli koji postoje u šifrarniku artikala tj. popis artikala i usluga je onaj isti kao i u prozoru normativa. Svaki artikl i usluga mogu dodavanjem elemenata postati sloţeni artikl/usluga tj. nije potrebno ukljuĉivati nikakva posebna polja da bi se od obiĉnog artikla napravio sloţeni artikl. Pregled normativa se sastoji iz dva tabelarna pregleda: gornji prikazuje popis svih artikala, a donji popis elemenata za selektirani artikl iz gornje tabele. Crvena oznaka SL oznaĉava da se radi o sloţenom artiklu. Posebnim filterom se moţe iz prikaza iskljuĉiti sve artikle koji nisu sloţeni.
Pravila kod odreĊivanja elemenata sloţenog artikla
Elementi se odreĊuju samo u prvom nivou npr. artikl A sastoji od artikala B i C artikl B se istovremeno sastoji od artikala D, E i F Pozivanjem artikla A tj. razduţivanjem prema njegovim elementima npr. u robnom razduţit će se samo artikli B i C, a ne i D, E i F. To nam omogućava to da se artikl B moţe sastojati i od artikala A, E i F jer se neće dogoditi rekurzija da artikl A poziva artikl B, a ovaj opet A itd. Moguće su varijante s uslugama npr. usluga A se sastoji od artikala B, C i usluge D ili artikl A se sastoji samo od usluga B, C i D. Moguće su ĉak i sljedeće kombinacije
artikl A se sastoji od elementa A
artikl A se sastoji od elementa B
artikl A se sastoji od elemenata A, B i C Ne moţete samo upisati sljedeće npr. artikl A se satoji od elemenata A i A tj. jedan element se moţe pojaviti samo jednom kod istog sloţenog artikla. Koliĉine elemenata za sloţeni artikl se odreĊuju za jediniĉnu vrijednost sloţenog artikla. Broj elemenata za sloţeni artikl nije ograniĉen.
Kako prepoznati sloţeni artikl/uslugu u drugim prozorima U pregledu raĉuna i predraĉuna, narudţbama, otpremnicama, izdatnicama, maloprodajnim raĉunima, šifrarniku artikala sloţeni artikl uslugu ćemo prepoznati tako što će ispred naziva artikla u tabelarnom prikazu biti crvena ili crna oznaka SL što predstavlja skraćenicu sloţeni artikl. U nekim dijelovima kao npr. šifrarnik artikala, cjenici i sl. moguće je i otvoriti poseban tabelarni prikaz s elementima za oznaĉeni sloţeni artikl. U pojedinaĉnom prikazu će se moţda pored naziva artikla isto pojaviti SL za sloţeni artikl. Copyright © IPOS 1992-2008.
OdreĊivanje prozora za automatsko pozivanje U programu postoji mogućnost definiranja 10 grupa (0,1,2 ...9) prozora. U svakoj grupi moţe biti proizvoljan broj prozora. Smisao tih grupa je da jednom (quick) tipkom ili pritiskom miša na ikonu (0,1,2...9) moţemo otvoriti jedan ili više unaprijed definiranih prozora. Nazivi grupa prozora su otvoreni za izmjenu tako da nakon što se mišem pozicionirate iznad broja neke grupe vidite i naziv te grupe koji vas asocira koje ste prozore odredili za otvaranje u toj grupi. Sve postavke koje napravite će se spremati u Windows registry HKEY_CURRENT_USER\SOFTWARE\IPOS\IPOS KNJIGOVODSTVO\AUTOPOZIVI\GRUPAX. Te postavke dakle vrijede samo za tekuće raĉunalo, svaki korisnik na mreţi moţe tako spremiti svoje postavke. Grupa prozora 0 je karakteristiĉna po tome što će se prozori te grupe otvarati automatski prilikom pokretanja programa. Npr. ako ţelite da vam se svaki puta kada ulazite u program otvori i adresar poslovnih partnera i suradnika specificirajte te prozore. Akcije za rad s prozorima su dostupne preko miša na odreĊenu ikonu ili preko tastature:
CTRL+0 otvori grupu prozora nula
CTRL+1 otvori grupu prozora jedan
...
CTRL+9 otvori grupu prozora devet
CTRL+plus zatvori sve prozore osim aktivnog
CTRL+minus zatvori sve prozore
CTRL+F4 zatvori aktivni prozor
ALT+F4 zatvori aplikaciju
U meniu "Sistem>Automatski prozori" moţete promjeniti nazive grupama prozora i pridruţiti grupama pojedine prozore.
Broj grupa je ograniĉen na 10. Broj prozora koji se mogu pridruţivati je trenutno oko 70, izabrani su vaţniji prozori kod kojih ima smisla automatsko pozivanje. Broj prozora po grupi nije ograniĉen, ali oprez, ne otvarajte više od deset prozora istovremeno jer biste mogli potrošiti resurse (memoriju) raĉunala i zablokirati windowse. Grupe prozora mogu znaĉajno ubrzati rad kad odredimo neke radnje kod kojih inicijalno otvaramo odreĊene prozore. Sve prozore za tu radnju pridruţimo jednoj grupi npr. Financijsko (prozor dnevnika, kartica). Jednom tipkom pozivamo te prozore, ako sljedećeg trenutka ţelimo prijeći na rad u fakturiranju tipkom CTRL+minus zatvorimo sve prozore i tipkom CTRL+(0..9) otvorimo sve potrebne prozore za rad s fakturiranjem. Otvaranje grupe prozora koristite u kombinaciji s mogućnošću spremanja poloţaja i dimenzija prozora tako da vam se jednom tipkom otvore i posloţe svi prozori kao što ste ih ostavili prošli puta. Grupe prozora moţete iskoristi i da npr. odredite brze tipke nekim prozorima koje intenzivno koristite i na taj naĉin ih brzo pozivate tipkama CTRL+1 ... 9.
Naĉin pridruţivanja prozora grupama Pri vrhu ekrana odreĊujemo koja će grupa biti aktivna (inicijalno grupa 0). Promjenom grupe mijenja se i sadrţaj tabele koja prikazuje koji su prozori u toj grupi. Lijeva tabela prikazuje prozore za odreĊenu grupu, a desna sve raspoloţive prozore koje moţemo pridruţivati. Pridruţivanje se vrši tako da oznaĉimo red u tabeli svih prozora i pritisnemo mišem tipku "Spremi prozor za pozivanje" ili što je jednostavnije i brţe napravimo dvostruki klik mišem na tom redu.
Brisanje prozora iz odreĊene grupe vršimo tako da u tabeli gdje se vide pridruţeni prozori pritisnemo mišem tipku "Obriši tekući prozor" ili što je jednostavnije i brţe napravimo dvostruki klik mišem na tom redu. Tipke "Obriši tekuću grupu" i "Obriši sve grupe" će na jednostavan naĉin obrisati više prozora.
Dodatne informacije
Rad s prozorima, otvaranje, spremanje ... Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis filtera Popis filtera je zapravo šifrarnik svih filtera koji se upotrebljavaju kod odreĊenog entiteta kao što su npr. poslovni partneri i artikli. Popis ima polja:
šifra, forme radi i kronološkog sortiranja
naziv, kljuĉna rijeĉ ili više njih za taj filter
opis, duţi opis filtera Tipkom automatski unos moţemo automatski upisati u šifrarnik sve kljuĉne rijeĉi filtera koje do sada imamo upisane u datoteke partnera i artikala. Ona sluţi i radi kompatibilnosti prema starijim verzijama gdje su se kljuĉne rijeĉi filtera unosile direktno u datoteke partnera bez posebnog popisa filtera. Popis filtera se aktivira svaki puta kada u nekom djelu programa moramo upisati jedan ili više filtera (kljuĉnih rijeĉi). Program će automatski iza svake rijeĉi dodavati oznaku razdvajanja (toĉka zarez).
Dodatne informacije
Filtriranje podataka Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija aktivnosti korisnika u programu U programu je omogućeno evidentiranje aktivnosti korisnika.Svaki korisnik koji ima dopuštenje rada s programom je evidentiran od strane nadzornika programa u posebnom šifrarniku. Pri ulasku u program korisnik se predstavlja svojim imenom i upisuje svoju lozinku (koju samo on zna), na taj naĉin program zna tko je ušao u program i sve što taj korisnik radi se evidentira na njegovom imenu. Evidentira se većina vaţnih akcija: poĉetak i kraj rada s programom, ulaz i izlaz iz prozora, unos, izmjena, brisanje, ispis i sliĉne stvari.Ova evidencija se ne ispisuje na pisaĉ jer nema smisla ispisivati stotine ili tisuće stranica. Umjesto toga postoji mogućnost filtriranja, moguće je definirati jedan ili više uvjeta da se prikaţu samo ţeljeni podaci. Nadzornik programa (ili direktor) moţe otvoriti jedan ili više prozora s Evidencijom aktivnosti i promatrati što se dogaĊa u programu.Svakih nekoliko sekundi se vrši osvjeţavanje podataka tako da promatraĉ moţe u realnom vremenu vidjeti da je netko napravio taj i taj raĉun, da je netko obrisao taj i taj podatak, da je promjenio nešto u tom i tom partneru i sl.
Ako ţelite analizirati podatke i ne ţelite da vas svaki ĉas program postavlja na trenutno novu dodanu aktivnost tada iskljuĉite opciju osvjeţavanja za to vrijeme.
Prikaz od do rednog broja aktivnosti Ako ţelimo izvući jedan skup aktivnosti
Od do datuma Prikaz samo odreĊenog razdoblja npr. neki dan i sl.
Od do vremena Moguće je izvući podatke npr. neko datumsko razdoblje, ali samo od 8h do 10:30h
Ako u obje kuĉice ne upišemo ništa program će ignorirati filter po rednim brojevima (datumima, vremenu), ako u jednu kuĉicu upišemo nešto, a u drugu ništa filter će to opet ignorirati, ako upišemo krivi podatak npr. neka slova i sl. filter za taj uvjet neće pronaći podatke jer ne postoje i nećete dobiti niti jednu aktivnost u prikazu
Šifra korisnika Izvlaĉimo podatke samo za odreĊenog korisnika. Potrebno je upisati njegovu šifru.
Tekst opisa aktivnosti1 Moţemo upisati bilo koju rijeĉ ili niz rijeĉi iz opisa aktivnosti, bit će prikazane sve aktivnosti koje sadrţe taj niz rijeĉi
Tekst opisa aktivnosti2 Moţemo upisati bilo koju rijeĉ ili niz rijeĉi iz opisa aktivnosti, bit će prikazane sve aktivnosti koje sadrţe taj niz rijeĉi Ova dva teksta moţemo nezavisno kombinirati npr. u prvom tekstu upišemo rijeĉ "UNOS", a u drugom "RAĈUNI", oĉito je da će biti prikazane sve aktivnosti u vezi unosa raĉuna. Svi uvjeti filtera se mogu kombinirati, u sistemskim postavkama postoji postavka kojom moţete regulirati da li da se ta evidencija vodi ili ne. Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis zemalja Šifrarnik zemalja koje se pojavljuju kao kupci ili dobavljaĉi. Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis djelatnosti Šifrarnik koji se koristi kod evidencije poslovnih partnera-firmi. Nije obavezan unos, ali se preko tog kriterija mogu ispisati firme samo odreĊene djelatnosti.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Jedinice mjera Popis svih jedinica mjera koje se koriste u svim modulima programa.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis skladišnih dokumenata Poĉetno stanje po inventuri Koristi se na poĉetku otvaranja skladišta bilo na poĉetku poslovne godine ili unutar godine.
Skladišna primka Ulaz artikala u skladište.
Povratnica dobavljaĉu Povrat robe dobavljaĉu, kao ulaz sa negativnim predznakom.
Zapisnik o inventurnom višku Viškovi po bilo kojem osnovu.
MeĊuskladišnica Prijenosi artikala izmeĊu skladišta.
Revalorizacija nabavne cijene Promjena nabavne cijene, na više ili manje.
Otpremnica Otpremnica robe kupcu, roba mijenja vlasnika.
Interna izdatnica Izlaz robe sa skladišta interno u firmi u proizvodnju i sl., roba ne mijenja vlasnika.
Povratnica kupca Povrat robe od kupca, izlaz sa negativnim predznakom.
Interna povratnica Povratnica robe u skladište, izlaz sa negativnim predznakom.
Zapisnik o inventurnom manjku Razni manjkovi robe.
Storno skladišnog dokumenta Storniranje svih ostalih dokumenata. Sve vrijednosti se postavljaju sa suprotnim predznakom.
Dodatne inormacije
Robno-materijalno knjigovodstvo Copyright © IPOS 1992-2008.
Porezni obveznici prema PDV-u Šifrarnik vrsta poreznih obveznika prema porezu na dodanu vrijednost.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Tip korisnika programa Šifrarnik tipova korisnika koji su uvedeni u popis rada sa programom. npr. direktor, knjigovoĊa ...
Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis valuta Njemaĉka marka, ameriĉki dolar ...
Copyright © IPOS 1992-2008.
Vrste teĉaja Mogu biti bilo koje postojeće vrste teĉaja, ali i izmišljene npr. Crni teĉaj.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Tipovi kamatnih stopa Izbornik kamatnih stopa kod modula obraĉuna kamata.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Osnove plaćanja Raĉun, predraĉun, ugovor ...
Copyright © IPOS 1992-2008.
Naĉini plaćanja Virman, ĉek, gotovina, kartica VISA, kartica DINERS ... Naĉini plaćanja se koriste u raznim dijelovima programa kao što su uplate/isplate u saldakontiu, naĉin plaćanja u ponudama, raĉunima u veleprodaji, raĉunima u maloprodaji. Kod plaćanja vezanih uz bankovne izvode i kartiĉne izvode bitno je da šifra naĉina plaćanja asocira na bankovni izvod i da ima istu šifru kao bankovni izvod, vidi Rad sa izvodima ţiro raĉuna>konta i raĉuni Kod unosa novih naĉina plaćanja trebalo bi slijediti pravilo gotovinska plaćanja - šifre 1 do 10 bankovni izvodi - šifre 11 - 19 ĉekovi i kartice - šifre 31 do 39 Vidi Popis dokumenata glavne knjige
Copyright © IPOS 1992-2008.
Vezne oznake virmana Oznake šifri koje se upisuju na naloge za prijenos ZAP-a, npr. plaćanje po fakturi, prijenos avansa, naplata ĉeka ...
Copyright © IPOS 1992-2008.
Osnovni modeli pozivnih oznaka Popis modela pozivnih brojeva kod virmana.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Drţavljanstvo Šifrarnik koji koristimo u kadrovskoj evidenciji djelatnika.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis ţupanija Popis ţupanija u Hrvatskoj, koristimo ga u kadrovskoj evidenciji i obraĉunu plaća.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis općina Šifrarnik koji koristimo u kadrovskoj evidenciji i obraĉunu plaća.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispostave poreznih uprava Koristimo ih u modulu poreznih evidencija.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Kvalifikacije djelatnika mr, dr, i sl. koristimo ih kod kadrovske evidencije djelatnika.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Nacionalnosti Šifrarnik koji koristimo kod kadrovske evidencije djelatnika.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Naĉini prestanka radnog odnosa Šifrarnik kadrovske evidencije djelatnika.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Naĉini isplate plaće Šifrarnik kadrovske evidencije djelatnika. npr. gotovina, tekući raĉun, štedna knjiţica i sl. Kod popunjavanja šifrarnika slijedite pravila:
Naĉin isplate gotovina moţe biti samo šifra 100.
Naĉin isplate tekući raĉun se moţe otvoriti više šifri od 200 do 299.
200 Tekući raĉun - Zagrebaĉka banka
201 Tekući raĉun - Slavonska banka
202 Tekući raĉun - Privredna banka
203 Tekući raĉun - Rijeĉka banka
204 Tekući raĉun - Hypo Alpe-adria banka
205 Tekući raĉun - Raiffeisen banka
Naĉin isplate štedna knjiţica se moţe otvoriti više šifri od 300 do 399.
Naĉin isplate na ţiro-raĉun su šifre 400-499
Dakle za tekuće raĉune i štednje knjiţice moţete otvoriti šifru za svaku banku posebno. Isto tako će na platnom listiću biti ispisana svaka banka posebno za svaku vrstu isplate. Na izvještaju potpisne liste ćete moći prema šifrarniku naĉina isplata izlistati djelantike prema tom kriteriju. Ako ste u obraĉunskom razdoblju odredili stopu isplate u bonovima i/ili gotovini tada će se kod ispisa platnih listića, potpisnih listi i dr. primjenjivati sljedeće pravilo: npr. 10% u bonovima, 30% gotovina. Prvo će se odrediti koliko je radniku 10% u bonovima, zatim 30% u gotovini, a ostatak će mu se isplatiti prema onom naĉinu plaćanja koji je naveden za njega u kadrovskoj, ako i tamo ima gotvinu onda će u gotovini dobiti 90%. Ako je gotovina i bonovi 0% tada će mu se isplatiti 100% prema naĉinu u kadrovskoj. Kod exporta podataka na disketu za banku (izvještaj potpisna lista) morate ispravno odabrati prema naĉinu plaćanja koji djelatnici idu na export, a onda odabrati algoritam za banku. Npr. moţete pogriješiti i odabrati naĉin isplate Tekući Zagrebaĉka banka, a algoritam za Slavonsku banku.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Obiteljsko stanje Šifrarnik kadrovske evidencije djelatnika.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis dokumenata glavne knjige Popis dokumenata koji se koriste u financijskom knjigovodstvu glavne knjige. Za najveći broj korisnika neće biti potrebe aţurirati ovaj šifrarnik, no ako netko ţeli dodati nove dokumente moţe to uĉiniti. Prilikom unosa je potrebno oznaĉiti da li se radi o izvodu iz banke ili ne jer za izvod banke u unosu imamo dodatne podatke. Detaljnije vidi Rad sa izvodima ţiro raĉuna>Upis podataka o kontu i raĉunu Kod dokumenata tipa Izvod (normalni, devizni, American, Diners i sl) gdje se kod knjiţenja pojavljuju podaci o kupcu/dobavljaĉu za upis u saldakonti je bitno da šifra dokumenta u šifrarniku dokumenata glavne knjige korespondira sa šifrom naĉina plaćanju u šifrarniku naĉina plaćanja. Npr. ako je šifra dokumenta 11 Izvod Raiffeisen banke, tada u šifrarniku naĉina plaćanja treba postojati šifra naĉina plaćanja 11 HUB RBA kn (ili sliĉan, ali asocijativan naziv). Vidi Naĉini plaćanja Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis dokumenata saldakonti kupaca i dobavljaĉa Osnovni dokument je raĉun. Raĉun je općeniti pojam za bilo koji dokument kojim se ureĊuje poslovni odnos i plaćanje. U praksi moţe biti u razliĉitim oblicima: ugovor, situacija i sl. Tj. raĉunom smatramo svaki takav dokument. Raĉun uvijek predstavlja jedan poslovni dogaĊaj. U praksi su ĉeste situacije da se dogovoreno i upisano na raĉunu mijenja, u plus ili minus. Npr. iznos raĉuna je 1000,00 kn, no kasnije se dogovorno iznos raĉuna mijenja u 800,00 kn, takvu situaciju rješavamo knjiţnom obavijesti koja moţe povećati ili smanjiti iznos raĉuna. Broj knjiţnih obavijesti po jednom raĉunu nije ograniĉen. Plaćanja su najĉešća virmanskim nalogom zavodu za platni promet (ili nekoj drugoj instituciji kod koje se vodin naš raĉun) dakle bezgotovinsko plaćanje, ali moţe biti i gotovinsko. Storno je takoĊer dokument sliĉan knjiţenoj obavijesti samo specifiĉan po tome da se cijeli iznos raĉuna poništava na nulu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis dokumenata blagajniĉkog poslovanja{keepn} Korisnik ne aţurira dokumente blagajne novim dokumentima, eventualno moţe promijeniti nazive.
Blagajniĉka uplatnica Koristimo je kod primitka novca u blagajnu.
Blagajniĉka isplatnica Kod isplate novca iz blagajne. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekst adrese pošiljoca na dokumentima koji se šalju Trenutno postoje tri naĉina za generiranje adrese matiĉne firme na dokumentima koji se šalju. Promjena tih naĉina se vrši u programskim postavkama. Ako je u postavkama ukljuĉeno korisnikov tekst 1 ili 2 tada se prikazuju ovi tekstovi.
Jedan od tekstova iskoristite za puni tekst, a drugi ostavite prazan sa onoliko praznih redova koliko vam treba da ostane praznog prostora pri vrhu papira kod umetanja memoranduma.
Napomena: redovi do kojih se moţe doći kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj. zauzimaju prostor na dokumentu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na narudţbama Klasiĉan tekst neposredno prije ispisa stavaka, i nakon ispisa stavaka na kraju dokumenta. Standardni prije i iza tekstovi su predefinirani za upotrebu kod svakog sljedećeg dokumenta. Predefinirani tekstovi se mogu mijenjati u šifrarniku, ali se isto tako taj predefinirani tekst moţe promijeniti na samom dokumentu tako da svaki dokument moţe imati i neki svoj specifiĉan dodatak.
Napomena: redovi do kojih se moţe doći kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj. zauzimaju prostor na dokumentu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na radnim nalozima Radni nalozi mogu biti specifiĉni od firme do firme zato su kao zadani podaci dati samo osnovni podaci, a sve ostalo je stavljeno pod proizvoljan tekst. Npr. Korisnik moţe otvoriti više razliĉitih tekstova koji će se prikazivati na radnim nalozima, a kod otvaranja radnog naloga moţe odabrati tip teksta tj. na taj naĉini i tip radnog naloga. Kada iz šifrarnika prenese tip teksta koji će biti na tom radnom nalogu tada taj tekst dalje proizvoljno mijenja samo za taj radni nalog. Na taj naĉin korisnik moţe samo unijeti sva dodatna polja koja će mu omogućiti da formulira radni nalog prema svojim potrebama što je velika prednost tog naĉina. Mana je ta da se po takvim poljima ne mogu vršiti zbrajanja i ostale raĉunske operacije.
Napomena: redovi do kojih se moţe doći kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj. zauzimaju prostor na dokumentu.
U šifrarniku tekstova radnih naloga postoje predefinirani tekstovi sa šiframa 1, 2, 3 i 4. Tekstovi sa šiframa 1 i 2 će se automatski pridodjeliti novootvorenim proizvodnim radnim nalozima (tekst prije i iza stavaka), a tekstovi sa šiframa 3 i 4 će se automatski pridodjeliti novootvorenom servisnom radnom nalogu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na raĉunima i predraĉunima Klasiĉan tekst neposredno prije ispisa stavaka, i nakon ispisa stavaka na kraju dokumenta. Standardni prije i iza tekstovi su predefinirani za upotrebu kod svakog sljedećeg dokumenta. Predefinirani tekstovi se mogu mijenjati u šifrarniku, ali se isto tako taj predefinirani tekst moţe promijeniti na samom dokumentu tako da svaki dokument moţe imati i neki svoj specifiĉan dodatak.
Napomena: redovi do kojih se moţe doći kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj. zauzimaju prostor na dokumentu.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekst na kraju ispisa skladišnih dokumenata Svaki skladišni dokument npr. primka, otpremnica i sl. moţe imati karakteristiĉna mjesta za potpis odgovornih osoba.
Napomena: redovi do kojih se moţe doći kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj. zauzimaju prostor na dokumentu.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na cjenicima Cjenici mogu biti interni i eksterni tj. šalju se partnerima. Da bi odreĊeni cjenik bio karakteristiĉan za pojedinog kupca na njemu se osim standardnih stavaka sa cijenama moţe nalaziti i odreĊeni tekst namijenjem upravo tom kupcu. U šifrarniku se nalazi standardan tekst koji će se uvijek pridodijeliti prilikom ispisa cjenika, ali se kod samo ispisa cjenika taj tekst moţe proizvoljno promijeniti dodatnim klauzulama. Postoji tekst prije stavaka neposredno iza naslova i tekst iza stavaka tj. na kraju cjenika.
Napomena: redovi do kojih se moţe doći kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj. zauzimaju prostor na dokumentu.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na izvodu otvorenih stavaka saldakontija Klasiĉan tekst neposredno prije ispisa stavaka, i nakon ispisa stavaka na kraju dokumenta. Standardni prije i iza tekstovi su predefinirani za upotrebu kod svakog sljedećeg dokumenta. Predefinirani tekstovi se mogu mijenjati u šifrarniku, ali se isto tako taj predefinirani tekst moţe promijeniti na samom dokumentu tako da svaki dokument moţe imati i neki svoj specifiĉan dodatak.
Napomena: redovi do kojih se moţe doći kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj. zauzimaju prostor na dokumentu.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis izvještaja-obrazaca koje korisnik sam kreira Broj izvještaja-obrazaca je neograniĉen. Korisnik moţe dodati proizvoljan broj takvih izvještaja koje onda pojedinaĉno prilagoĊava svojim potrebama. Detaljnije o tome vidi Prozor korisniĉkih izvještaja obrazaca Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis konta za automatsko kontiranje Na odreĊenim mjestima u programu postoje opcije za knjiţenje sa automatskim kontiranjem. Prije nego koristite bilo kakvo automatsko kontiranje provjerite da li vam odgovaraju automatska konta koja su predviĊena za odreĊene operacije.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Tip izlaznog raĉuna za kontiranje prihoda Šifrarnik koristimo kod veleprodajnih raĉuna za prijenos u saldakonti kupaca da bi program znao na koji konto kontirati iznos prihoda.
Prodaja proizvoda
Prodaja trgovaĉke robe
Prodaja usluga Copyright © IPOS 1992-2008.
Tipovi knjiga I-RA Tipovi knjiga I-RA su propisani Zakonom o PDV-u. vidi Knjiga izdanih raĉuna I-RA Copyright © IPOS 1992-2008.
Naĉini automatskog unosa u I-RA Šifrarnik se koristi kod saldakonti kupaca i fakturiranja u veleprodaji gdje se prilikom unosa dokumenata raĉuna treba na neki naĉin reći programu na koji naĉin da popuni kolone knjige IRA.
1. Oporezivo 22% ispunjava se osnovica i porez
2. Oporezivo 10% ispunjava se osnovica i porez
3. Ne podlijeţe oporezivanju ukupan iznos raĉuna se upisuje u ovo polje
4. OsloboĊeno poreza izvoz ukupan iznos raĉuna se upisuje u ovo polje
5. OsloboĊeno poreza tuzemstvo ukupan iznos raĉuna se upisuje u ovo polje
6. OsloboĊeno poreza ostalo ukupan iznos raĉuna se upisuje u ovo polje Copyright © IPOS 1992-2008.
Tipovi knjiga U-RA{keepn} Tipovi knjiga I-RA su propisani Zakonom o PDV-u. vidi Knjiga ulaznih raĉuna U-RA
Copyright © IPOS 1992-2008.
Naĉini automatskog unosa u U-RA Šifrarnik se koristi kod saldakonti dobavljaĉa gdje se prilikom unosa dokumenata raĉuna treba na neki naĉin reći programu na koji naĉin da popuni kolone knjige U-RA.
1. Pretporez se moţe odbiti 22% Unosi se osnovica u polje osnovica 22%, iznos s porezom je ukupni iznos raĉuna, ukupni pretporez u istoimeno polje i ukupni pretporez u moţe se odbiti 22%
2. Pretporez se ne moţe odbiti 22% Isto kao i jedan osim što se porez upisuje u polje ne moţe se odbiti
3. Pretporez se moţe odbiti 10% Isto kao jedan, ali se odnosi na polja osnovice i poreza sa 10%
4. Pretporez se ne moţe odbiti 10% Isto kao i dva, samo u poljima sa 10%
5. Stopa poreza 0% Cjelokupni iznos se upisuje u osnovicu 0%
Copyright © IPOS 1992-2008.
Domaća valuta OdreĊivanje sluţbene domaće valute, ako se program koristi u drugoj drţavi osim u hrvatskoj. Redni broj 1 je za osnovnu valutu npr. Kuna kn. Redni broj dva je za stoti dio valute npr. Lipa lp. Uz iznos će se pridruţivati skraćeni naziv valute. Ako nema stotog dijela valute pridruţite prazno ili crticu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na maloprodajnim raĉunima Moguće je za ispis maloprodajnom raĉuna unaprijed pripremiti tekst koji će se ispisivati prije stavaka i tekst nakon stavaka. Npr. Hvala na povjerenju, doĊite opet! Uskoro niţe cijene prehrambenih proizvoda! i sl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Polja kod PDV obrasca Popis polja PDV obrasca koji sluţi kod odreĊivanja veze knjiga IR-a i UR-a s PDV obrasce, tj. koje kolone knjiga pune koja polja u PDV obrascu. vidi Veza UR-a IR-a s PDV obrascem Copyright © IPOS 1992-2008.
Predbroj kod poziva broja s modemom U partnerima postoji opcija pozivanja telefonskog broja modemom. Uz te brojeve moţete predefinirati i predbroj koji će se birati prije samog telefonskog broja, npr. kod centrala 9 za izlaz. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na dokumentima za obraĉun kamata Šifrarnik tekstova koji se pridruţuju na dokumente za ispis obraĉuna kamata. Na dokument se tekstovi umeću kao tekst prije stavaka obraĉuna i tekst iza stavaka obraĉuna. Tekstovi s rednim brojem 1 i rednim brojem 2 su predefinirani kod novog unosa podataka. Copyright © IPOS 1992-2008.
POS kontrolni kodovi za printer, ladicu i display
Dodatne informacije
Postavljanje POS pisaĉa
Napomena:sve notacije su prikazane decimalno, u samom programu kontrolne kodove zapisujete ili decimalno s ; (toĉka zarezom) izmeĊu pojedinih kodova ili hexadecimalno tako da ispred pojedinog koda stavite znak $ i isto tako ih odvajate toĉka zarezom.
POS pisaĉi Epson TM-300A ukljuĉenje širokih slova 027; 033; 033 iskljuĉene širokih slova 027; 033; 001 crvena slova ukljuĉeno 027; 052 crvena slova iskljuĉeno 027; 053 puno rezanje papira 027; 109 djelomiĉno rezanje papira 027; 109
Star SP-200F ukljuĉenje širokih slova 027; 087; 049 iskljuĉene širokih slova 027; 087; 048 crvena slova ukljuĉeno 027; 052 crvena slova iskljuĉeno 027; 053 puno rezanje papira 027; 100; 048 djelomiĉno rezanje papira 027; 100; 049
Ladice za novac Posiflex CR-2100, 3100 - na Epsonu TM-300A: 027; 112; 001; 050; 100 ili 027; 112; 000; 127; 255 - na Staru SP-200F: 007
Poslink C420-624 - na Epsonu TM-300A: 027; 112; 000; 100; 250 - na Staru SP-200F: 007
Display za kupca Poslink vfd Cursor na poĉetak prvog reda displeja 027; 091; 072; 011 Cursor na poĉetak tekućeg reda displeja 027; 091; 076; 013 Cursor na kraj drugog reda displeja 027; 091; 075 Cursor na kraj tekućeg reda displeja 027; 091; 082 Brisanje cijelog displeja 012
Brisanje tekuće linije displeja 024 Ukljuĉi displej/iskljuĉi printer 027; 061; 002 Iskljuĉi displej/ukljuĉi printer 027; 061; 001 Upis trenut. prikaza na displeju u EEPROM za demo 027; 083; 049
Ako su u uputama za vaše ureĊaje navedeni drugaĉiji kodovi upišite ih.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Dokumenti u maloprodaji Poĉetno stanje po inventuri Koristi se na poĉetku otvaranja zaliha prodavaonice bilo na poĉetku poslovne godine ili unutar godine.
Skladišna primka Ulaz artikala u prodavaonicu
Povratnica dobavljaĉu Povrat robe dobavljaĉu, kao ulaz sa negativnim predznakom.
Zapisnik o inventurnom višku Viškovi po bilo kojem osnovu.
MeĊuskladišnica Prijenosi artikala izmeĊu skladišta.
Zapisnik o promjeni cijena Dokument kojim se usklaĊuje financijsko stanje zaliha
Otpremnica Otpremnica robe kupcu, roba mijenja vlasnika.
Interna izdatnica Izlaz robe sa skladišta interno u firmi u proizvodnju i sl., roba ne mijenja vlasnika.
Povratnica kupca Povrat robe od kupca, izlaz sa negativnim predznakom.
Interna povratnica Povratnica robe u skladište, izlaz sa negativnim predznakom.
Zapisnik o inventurnom manjku Razni manjkovi robe.
Storno skladišnog dokumenta Storniranje svih ostalih dokumenata. Sve vrijednosti se postavljaju sa suprotnim predznakom.
Dodatne informacije
Uvod u maloprodaju
Copyright © IPOS 1992-2008.
Naša slova na POS pisaĉu Ako niste uspjeli preko postavki za 1250, 852 ili 437 kodnu stranicu dobiti naša slova na vašem POS pisaĉu, a on svakako ima ugraĊena naša slova no moţda po nekom drugom standardu tada pokušajte s korisniĉkim postavkama tako da za svako slovo na ekranu odrediti s kojim slovom će biti zamjenjen prilikom ispisa na pisaĉ. Copyright © IPOS 1992-2008.
Stopa za obraĉun minulog rada vidi 1. Faza obraĉuna BRUTTO1 u vezi minulog rada. Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis sindikata Za svakog radnika u kadrovskoj evidenciji se evidentira šifra sindikata u koji je uĉlanjen, ako nije ĉlan niti jednog sindikata ostavlja se prazno. Kod pokretanja obraĉuna ako je postavka za obraĉun ĉlanarina sindikata ukljuĉen, program će kod radnika vidjeti u koji je sindikat uĉlanjen, a u šifrarniku sindikata potraţiti stopu ĉlanarine i na osnovicu, brutto plaća umanjena za doprinose iz plaće plus bolovanja pod i fond, obraĉunati ĉlanarinu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Širarnici osnova osiguranja i sl. kod R-S obrasca vidi Obrazac R-S Copyright © IPOS 1992-2008.
Ovlaštena firma za predaju R-S-a Upisujete šifru partnera koji je ovlašten za predaju R-S obrasca. U osnovi se ostavlja prazan podatak osim u sluĉaju kada se npr. knjigovodstveni servis pojavljuje kao ovlaštena osoba. Podatak se koristi kod izrade R-S podataka na disketi. Copyright © IPOS 1992-2008.
Virmani vezne oznake Vezne oznake koje se koriste na virmanima, nalog za prijenos. Podatak se upisuje u djelu pod Šifra, prva od tri kuĉice. Podatak se utvrĊuje na temelju opisa iz elementa svrha doznake. Copyright © IPOS 1992-2008.
Zadaci putnih naloga U ovom šifrarniku moţete unaprijed pripremiti neke zadatke putnih naloga koji se ĉešće pojavljuju. Moţete pripremiti neke šablone koje ćete kasnije samo doraĊivati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Prijevozna sredstva Šifrarnik prijevoznih sredstava se koristi kod putnih naloga. Moţete memorirati općenita prijevozna sredstva, ali i konkretna s registracijskim tablicama. Copyright © IPOS 1992-2008.
Putne relacije Putne relacije koristimo kod putnih naloga. U pravilu trajno zapišemo relacije koje se stalno ponavljaju, uz relaciju moţemo upisati i kilometraţu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ostali putni troškovi U ovom šifrarniku moţemo zabiljeţiti razne ostale putne troškove (cestarina, noćenje i sl.) koje onda samo pozivamo u putni nalog. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekst iza obraĉuna putnog naloga Na kraju obraĉuna putnog naloga moţemo upisivati fiksni tekst, ali i tekst koji ćemo prema vrsti obraĉuna mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekst na kraju putnog naloga Na kraju putnog naloga moţe stajati fiksni tekst, ali i tekst koji ćemo mijenjati prema vrsti putnog naloga. Copyright © IPOS 1992-2008.
Relacije loko voţnje Šifrarnik relacija loko voţnje koristimo radi lakšeg ispunjavanja obraĉuna kada se neke relacije ĉesto pojavljuju pa ne moramo ponovo pisati njihov naziv i kilometraţu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Opis posla kod loko voţnje Šifrarnik pomoću kojeg moţemo jednostavnije ispuniti obraĉun loko voţnje kada se neki poslovi ponavljaju. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekst na kraju obraĉuna loko voţnje Tekst koji se pojavljuje kod ispisa obraĉuna loko voţnje. Tekst sa šifrom 1 se pojavljuje automatski, a moţemo imati i više tekstova koje ćemo pridruţiti raznim obraĉunima. Copyright © IPOS 1992-2008.
Šifre za automatski upis isplate i isplatnice - tipka GOT Šifrarnik u kojem se upisuju predefinirane šifre kod automatskog upisa preko tipke GOT(ovina) u dobavljaĉima
šifra naĉina plaćanja za upis automatske isplate u dobavljaĉima i
šifra blagajne za automatsku isplatnicu u blagajniĉkom poslovanju Ako neko od polja ostavite prazno automatski će se upotrijebiti šifre 3 za naĉin plaćanja i šifre 3 za dokument glavne blagajne u dokumentima glavne knjige. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tovarne jedinice mjera Tri jedinice mjera koje se koriste kod ispisa tovarnih listova kao zbroj ukupnih mjera npr. paleta, kubnih metara, kilograma. Nazivi tovarnih jedinica mjera se predefiniraju u ovom šifrarniku za sve artikle odjednom za razliku od klasiĉnih jedinica mjera gdje svaki artikl moţe imati drugaĉiju jedinicu mjere. Dakle u šifrarniku artikala nije moguće odreĊivati naziv jedinice mjere nego samo upisati koliĉinu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Artikl za Povratnu naknadu ambalaţe OdreĊivanje šifre artikla iz šifrarnika artikala koji će se koristiti kod automatskog upisa stavke na raĉunima sa obraĉunom Povratne naknade ambalaţe. Potrebno je da šifra artikla postoji u šifrarniku artikala i da artikl ima cijenu u cjeniku.
Vidi Povratna naknada za ambalaţu sa jednokratnom upotrebom Copyright © IPOS 1992-2008.
Dokumenti osnovnih sredstava Copyright © IPOS 1992-2008.
Grupe prozora za automatsko pozivanje Copyright © IPOS 1992-2008.
Koeficijent prodajnih troškova za normativ Copyright © IPOS 1992-2008.
Primjena koeficijenta općih troškova proizvodnje Copyright © IPOS 1992-2008.
Opći troškovi proizvodnje Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis prozora za automatsko pozivanje Copyright © IPOS 1992-2008.
Tipovi iznosa protustavaka temeljnica dobavljaĉa Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis raznih tekstova, izjava Copyright © IPOS 1992-2008.
Tip radnog odnosa djelatnika u firmi Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na cjenicima u maloprodaji Copyright © IPOS 1992-2008.
Status predraĉuna Copyright © IPOS 1992-2008.
Naziv predraĉuna kod ispisa na papir Copyright © IPOS 1992-2008.
Naziv raĉuna kod ispisa na papir Copyright © IPOS 1992-2008.
Spol osobe Copyright © IPOS 1992-2008.
Podaci o vozilu Upisuju se osnovni podaci o vozilu većinom iz knjiţice vozila. Neki od tih podataka se upisuju preko šifrarnika radi kasnijeg eventualnog pretraţivanja baza podataka.
vrste vozila
marke vozila
tipovi vozila
boje vozila
oblici karoserije
osnovna namjena
drţava proizvodnje
veliĉine guma
vrste koĉnica Copyright © IPOS 1992-2008.
Naĉin/mjesto skladištenja robe u skladištu Ovaj podatak sluţi ako ţelimo npr. odrediti šifru dijela skladišta ili police gdje se artikl nalazi radi lakšeg pronalaţenja. Kod nekih poduzetnika se moţe iskoristiti za oznaku naĉina skladištenja npr. na temperaturi 2 do 8 stupnjeva, do 25 stupnjeva i sl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Regije u Hrvatskoj Moţemo u sam šifrarnik filtera upisati šifre regija i pridruţiti ih svakom pojedinom partneru te tako koristiti filtriranje partnera po regijama. Regije u Hrvatskoj moţemo povezati sa poštanskim brojevima mjesta. Ĉinjenicu da npr. poštanski brojevi 21000 oznaĉavaju Split tj. 21... oznaĉavaju Split i okolicu moţemo iskoristitiza dodatno filtriranje partnera po regijama.
Poštanski broj
Naziv regije
10
Zagreb
20
Dubrovnik
21
Split
22
Šibenik
23
Zadar
31
Osijek
32
Vukovar
33
Virovitica
34
Poţega
35
Slavonski brod
40
Ĉakovec
42
Varaţdin
43
Bjelovar
44
Sisak
47
Karlovac
48
Koprivnica
49
Zabok
51
Rijeka
52
Pazin
53
Gospić
Šifrarnik dimenzija etiketa Šifrarnik tipova dimenzija etiketa kojeg koristimo za sve potrebe u programu npr. za etikete partnera i artikala. Za svaku dimenziju etikete otvorimo šifru i upišemo asocirajući naziv, a dugi opis upišemo podatke koji opisuju dimenzije etiketa. Kod upisa je potrebno koristiti notaciju "dimenzija=vrijednost" npr. RepTopMargina=3 znaĉi da će papir za ispis etiketa imati gornju marginu od 3 mm. Popis dimenzija koje moraju biti upisane, sve dimenzije upisivati u mm: Dimenzija
Opis
RepTopMargin
gornja margina papira od etiketa (0)
RepRightMargin
desna margina papira od etiketa(0)
RepBottomMargin
donja margina papira od etiketa(0)
RepLeftMargin
lijeva margina papira od etiketa(0)
RepColumns
broj kolona etiketa na listu (1)
RepRows
broj redova etiketa na listu (1)
TekstMargine
udaljenost teksta od ruba etikete (5)
Šifra dimenzije etikete se moţe unaprijed povezati sa odreĊenom šifrom teksta, partnera ili artikala. Ako ne upišete niti jedan podatak program će prihvatiti tekuće vrijednosti, u tablici prikazane u zagradi.
Tekst adrese pošiljoca na dokumentima koji se šalju Trenutno postoje tri naĉina za generiranje adrese matiĉne firme na dokumentima koji se šalju. Promjena tih naĉina se vrši u programskim postavkama. Ako je u postavkama ukljuĉeno korisnikov tekst 1 ili 2 tada se prikazuju ovi tekstovi.
Jedan od tekstova iskoristite za puni tekst, a drugi ostavite prazan sa onoliko praznih redova koliko vam treba da ostane praznog prostora pri vrhu papira kod umetanja memoranduma.
Napomena: redovi do kojih se moţe doći kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj. zauzimaju prostor na dokumentu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekst iza obraĉuna putnog naloga Na kraju obraĉuna putnog naloga moţemo upisivati fiksni tekst, ali i tekst koji ćemo prema vrsti obraĉuna mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekst na kraju ispisa skladišnih dokumenata Svaki skladišni dokument npr. primka, otpremnica i sl. moţe imati karakteristiĉna mjesta za potpis odgovornih osoba.
Napomena: redovi do kojih se moţe doći kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj. zauzimaju prostor na dokumentu.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekst na kraju obraĉuna loko voţnje Tekst koji se pojavljuje kod ispisa obraĉuna loko voţnje. Tekst sa šifrom 1 se pojavljuje automatski, a moţemo imati i više tekstova koje ćemo pridruţiti raznim obraĉunima. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekst na kraju putnog naloga Na kraju putnog naloga moţe stajati fiksni tekst, ali i tekst koji ćemo mijenjati prema vrsti putnog naloga. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na cjenicima Cjenici mogu biti interni i eksterni tj. šalju se partnerima. Da bi odreĊeni cjenik bio karakteristiĉan za pojedinog kupca na njemu se osim standardnih stavaka sa cijenama moţe nalaziti i odreĊeni tekst namijenjem upravo tom kupcu. U šifrarniku se nalazi standardan tekst koji će se uvijek pridodijeliti prilikom ispisa cjenika, ali se kod samo ispisa cjenika taj tekst moţe proizvoljno promijeniti dodatnim klauzulama. Postoji tekst prije stavaka neposredno iza naslova i tekst iza stavaka tj. na kraju cjenika.
Napomena: redovi do kojih se moţe doći kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj. zauzimaju prostor na dokumentu.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na dokumentima za obraĉun kamata Šifrarnik tekstova koji se pridruţuju na dokumente za ispis obraĉuna kamata. Na dokument se tekstovi umeću kao tekst prije stavaka obraĉuna i tekst iza stavaka obraĉuna. Tekstovi s rednim brojem 1 i rednim brojem 2 su predefinirani kod novog unosa podataka. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na izvodu otvorenih stavaka saldakontija Klasiĉan tekst neposredno prije ispisa stavaka, i nakon ispisa stavaka na kraju dokumenta. Standardni prije i iza tekstovi su predefinirani za upotrebu kod svakog sljedećeg dokumenta. Predefinirani tekstovi se mogu mijenjati u šifrarniku, ali se isto tako taj predefinirani tekst moţe promijeniti na samom dokumentu tako da svaki dokument moţe imati i neki svoj specifiĉan dodatak.
Napomena: redovi do kojih se moţe doći kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj. zauzimaju prostor na dokumentu.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na maloprodajnim raĉunima Moguće je za ispis maloprodajnom raĉuna unaprijed pripremiti tekst koji će se ispisivati prije stavaka i tekst nakon stavaka. Npr. Hvala na povjerenju, doĊite opet! Uskoro niţe cijene prehrambenih proizvoda! i sl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na narudţbama Klasiĉan tekst neposredno prije ispisa stavaka, i nakon ispisa stavaka na kraju dokumenta. Standardni prije i iza tekstovi su predefinirani za upotrebu kod svakog sljedećeg dokumenta. Predefinirani tekstovi se mogu mijenjati u šifrarniku, ali se isto tako taj predefinirani tekst moţe promijeniti na samom dokumentu tako da svaki dokument moţe imati i neki svoj specifiĉan dodatak.
Napomena: redovi do kojih se moţe doći kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj. zauzimaju prostor na dokumentu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na radnim nalozima Radni nalozi mogu biti specifiĉni od firme do firme zato su kao zadani podaci dati samo osnovni podaci, a sve ostalo je stavljeno pod proizvoljan tekst. Npr. Korisnik moţe otvoriti više razliĉitih tekstova koji će se prikazivati na radnim nalozima, a kod otvaranja radnog naloga moţe odabrati tip teksta tj. na taj naĉini i tip radnog naloga. Kada iz šifrarnika prenese tip teksta koji će biti na tom radnom nalogu tada taj tekst dalje proizvoljno mijenja samo za taj radni nalog. Na taj naĉin korisnik moţe samo unijeti sva dodatna polja koja će mu omogućiti da formulira radni nalog prema svojim potrebama što je velika prednost tog naĉina. Mana je ta da se po takvim poljima ne mogu vršiti zbrajanja i ostale raĉunske operacije.
Napomena: redovi do kojih se moţe doći kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj. zauzimaju prostor na dokumentu.
U šifrarniku tekstova radnih naloga postoje predefinirani tekstovi sa šiframa 1, 2, 3 i 4. Tekstovi sa šiframa 1 i 2 će se automatski pridodjeliti novootvorenim proizvodnim radnim nalozima (tekst prije i iza stavaka), a tekstovi sa šiframa 3 i 4 će se automatski pridodjeliti novootvorenom servisnom radnom nalogu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na raĉunima i predraĉunima Klasiĉan tekst neposredno prije ispisa stavaka, i nakon ispisa stavaka na kraju dokumenta. Standardni prije i iza tekstovi su predefinirani za upotrebu kod svakog sljedećeg dokumenta. Predefinirani tekstovi se mogu mijenjati u šifrarniku, ali se isto tako taj predefinirani tekst moţe promijeniti na samom dokumentu tako da svaki dokument moţe imati i neki svoj specifiĉan dodatak.
Napomena: redovi do kojih se moţe doći kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj. zauzimaju prostor na dokumentu.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi na tovarnom listu Klasiĉan tekst neposredno prije ispisa stavaka, i nakon ispisa stavaka na kraju dokumenta. Standardni prije (šifra 1) i iza (šifra 2) tekstovi su predefinirani za upotrebu kod svakog sljedećeg dokumenta. Predefinirani tekstovi se mogu mijenjati u šifrarniku, ali se isto tako taj predefinirani tekst moţe promijeniti na samom dokumentu tako da svaki dokument moţe imati i neki svoj specifiĉan dodatak.
Napomena: redovi do kojih se moţe doći kursorom, a nemaju vidljivih znakova se ispisuju kao prazni tj. zauzimaju prostor na dokumentu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Tekstovi etiketa partnera Šifrarnik sa unaprijed pripremljenim tipovima tekstova etiketa partnera. U šifrarniku evidentiramo svaki tekst sa svojom šifrom i nazivom koji nas asocira na tekst npr. Adresa zaobiĉno pismo. Svaki tekst se moţe proizvoljno kreirati od kljuĉnih rijeĉi tj. varijabli i fiksnog teksta. Kljuĉne rijeĉi su unaprijed definirani dijelovi teksta na poĉetku i na kraju oznaĉeni sa znakovim a #. Kompletan tekst (i promjenjivi i fiksni) se moţe proizvoljno formatirati: font, veliĉna, boja, poloţaj ... Naravno moramo uzeti u obzir na koji format etikete će se tekst ispisivati tako da prilagodimo veliĉinu, koliĉinu i raspored teksta.
Popis kljuĉnih rijeĉi (varijabli) Kljuĉna rijeĉ
Opis
#sifra#
šifra partnera
#naziv#
naziv partnera
#naziv_dugi#
dugi naziv partnera, 200 znakova
#posta#
poštanski broj
#mjesto#
mjesto
#ulica#
ulica
#zemlja#
naziv drţave
#zem#
skraćeni naziv drţave
#telefon#
telefoni
#fax#
fax
#e-mail#
e-mail
#www#
web stranica
#maticni_broj#
matiĉni broj
#ziro_racun1#
transakcijski raĉun 1
#ziro_racun2#
transakcijski raĉun 2
#iban#
Ineternational Bank Account Number
#swift#
SWIFT adresa banke, zove se i BIC (Bank Identifier Code
#filter#
filter za potrebe korisnika
#prezime#
prezime osobe za kontakt
#ime#
ime osobe za kontakt
#titula#
titula osobe za kontakt, iza titule se automatski stavlja prazno mjesto
#funkcija#
funkcija osobe za kontakt
Npr. 345
Testiranje d.o.o. Prva ulica desno HR-10000 ZAGREB --------------#sifra#
#naziv# #ulica# #zem#-#posta# #mjesto#
Tekstovi etiketa artikala Šifrarnik sa unaprijed pripremljenim tipovima tekstova etiketa artikala. U šifrarniku evidentiramo svaki tekst sa svojom šifrom i nazivom koji nas asocira na tekst Svaki tekst se moţe proizvoljno kreirati od kljuĉnih rijeĉi tj. varijabli i fiksnog teksta. Kljuĉne rijeĉi su unaprijed definirani dijelovi teksta na poĉetku i na kraju oznaĉeni sa znakovim a #. Kompletan tekst (i promjenjivi i fiksni) se moţe proizvoljno formatirati: font, veliĉna, boja, poloţaj ... Naravno moramo uzeti u obzir na koji format etikete će se tekst ispisivati tako da prilagodimo veliĉinu, koliĉinu i raspored teksta. Etiketa ne mora biti naljepnica, moţe biti obiĉan papir, etiketa ne mora biti papirić malih dimenzija nego moţe biti i kompletan list A4 kao npr. za garantni (jamstveni) list. Korisnik odreĊuje dimenzije etikete, vrstu promjenjivih podataka koji će se pojavljivati na etiketi i fiksan tekst koji će biti upisan uz promjenjiv tekst.
Popis kljuĉnih rijeĉi (varijabli) Svaka kljuĉna rijeĉ mora biti oznaĉena sa znakom #, npr. #sifra#
Kljuĉna rijeĉ
Opis Podaci iz šifrarnika artikala
sifra
šifra artikla iz šifrarnika artikala
naziv
naziv artikla
opis
opis artikla
klas
šifra klasifikacije
jedmj
skraćeni naziv jedinice mjere
katbroj
kataloški broj artkla
ean13
ean13 kod artikla
porezStopa
stopa poreza iz šifrarnika artikala
porezNaziv
naziv poreza iz šifrarnika artikala
rab_grupa
šifra rabatne grupe
proizvodjac_naziv
naziv proizvoĊaĉa iz šifrarnika artikala
proizvodjac_mjesto
naziv proizvoĊaĉa
proizvodjac_ulica
ulica proizvoĊaĉa
proizvodjac_telefon
telefon proizvoĊaĉa
uvoznik_naziv
naziv uvoznika iz šifrarnika artikala
uvoznik_mjesto
mjesto uvoznika
uvoznik_ulica
ulica uvoznika
uvoznik_telefon
telefon uvoznika
zemlja_porijekla
zemlja porijekla iz šifrarnika artikala
filter
filter iz šifrarnika artikala
Kljuĉna rijeĉ
Opis
podjedmj
podjedinica mjere iz šifrarnika artikala
kol_pjm
koliĉina podjedinice mjere
dobavljac
naziv dobavljaĉa iz šifrarnika artikala
skladistenje
skladištenje iz šifrarnika artikala
rokTrajanja
rok trajanja iz šifrarnika artikala
min_zaliha
minimalna zaliha iz šifrarnika artikala
max_zaliha
maksimalna zaliha iz šifrarnika artikala
mjeseciGarancije
broj mjeseci garancije Podaci iz VP cjenika + podaci iz šifrarnika artikala
cjenik_sifra
šifra cjenika kod pozivanja iz cjenika
skladiste_sifra
šifra skladišta kod pozivanja iz cjenika
cjenik_naziv
naziv cjenika kod pozivanja iz cjenika
skladiste_naziv
naziv skladišta kod pozivanja iz cjenika
stanje
stanje zaliha kod pozivanja iz cjenika
cijena_nc
nabavna cijena kod pozivanja iz cjenika
cijena_pc1
cijena bez porezakod pozivanja iz cjenika
cijena_por
porez u cijenikod pozivanja iz cjenika
cijena_pc2
cijena s porezom kod pozivanja iz cjenika Podaci iz VP ulazne kalkulacije + podaci iz šifrarnika artikala
godina
godina kalkulacije
broj
broj kalkulacije
datum
datum kalkulacije
skladiste_sifra
šifra skladišta
skladiste_naziv
naziv skladišta
kolicina
koliĉina
cijena_pc1
prodajna cijena bez pdva
cijena_pc2
prodajna cijena s pdvom Podaci iz skladišnih dokumenata veleprodaje + podaci iz šifrarnika artikala
dokument
naziv dokumenta
dok
skraćeni naziv dokumenta
godina
godina dokumenta
broj
broj dokumenta
datum
datum dokumenta
skladiste_sifra
šifra skladišta
Kljuĉna rijeĉ
Opis
skladiste_naziv
naziv skladišta
cijena_nc
nabavna cijena Podaci izlaznih raĉuna veleprodaje + podaci iz šifrarnika artikala + podaci o kupci i matiĉnoj firmi
godina
godina raĉuna
broj
broj raĉuna
datum
datum raĉna
skladiste_sifra
šifra skladišta
skladiste_naziv
naziv skladišta
kolicina
koliĉina
cijena_pc1
prodajna cijena bez pdva
cijena_pc2
prodajna cijena s pdvom
sernum
serijski broj Podatak se povlaĉi iz baze serijskih brojeva, da bi ispravno fukcioniralo nije dozvoljeno imati dva ista artikla u dvije stavke na istom raĉunu, u tom sluĉaju treba biti jedna stavka sa 2 kom. Program će kod ispisa etiketa iz VP i MP raĉuna provjeravati da li je na etiketi varijabla #sernum#, ako je to sluĉaj program podrazumijeva da ispisujete garancijske listove. U tom sluĉaju će program ispisivati samo one stavke koje u bazi serijskih brojeva imaju serijski broj vezan uz taj raĉun ILI broj mjeseci garancije veći od 0,ostale stavke raĉuna neće ispisivati jer je logiĉno da se na raĉunu moţda nalaze i stavke koje nemaju garanciju. Podaci iz maloprodajnih cjenika + podaci iz šifrarnika artikala
skladiste_sifra
šifra prodavaonice
skladiste_naziv
naziv prodavaonice
stanje
stanje zaliha
cijena_pc1
cijena bez pdva
cijena_pc2
cijena sa pdvom Podaci iz maloprodajnih ulaznih kalkulacija + podaci iz šifrarnika artikala
skladiste_sifra
šifra prodavaonice
skladiste_naziv
naziv prodavaonice
godina
godina kalkulacije
broj
broj kalkulacije
datum
datum kalkulacije
kolicina
koliĉina stavke
cijena_pc1
cijena bez pdva
Kljuĉna rijeĉ
Opis
cijena_pc2
cijena sa pdvom Podaci iz maloprodajnih skladišnih dokumenata + podaci iz šifrarnika artikala
dokument
naziv dokumenta
dok
skraćeni naziv dokumenta
skladiste_sifra
šifra prodavaonice
skladiste_naziv
naziv prodavaonice
godina
godina dokumenta
broj
broj dokumenta
datum
datum dokumenta
cijena_pc1
ciena bez pdva
cijena_pc2
cijena sa pdvom Podaci iz maloprodajnih raĉuna + podaci iz šifrarnika artikala + podaci o kupcu i matiĉnoj firmi
skladiste_sifra
šifra prodavaonice
skladiste_naziv
naziv prodavaonice
kasa
broj kase
broj
broj raĉuna
datum
datum raĉuna
kolicina
koliĉina stavke
cijena_pc1
cijena bez pdva
cijena_pc2
cijena sa pdvom
sernum
serijski broj Podatak se povlaĉi iz baze serijskih brojeva, da bi ispravno fukcioniralo nije dozvoljeno imati dva ista artikla u dvije stavke na istom raĉunu, u tom sluĉaju treba biti jedna stavka sa 2 kom. Program će kod ispisa etiketa iz VP i MP raĉuna provjeravati da li je na etiketi varijabla #sernum#, ako je to sluĉaj program podrazumijeva da ispisujete garancijske listove. U tom sluĉaju će program ispisivati samo one stavke koje u bazi serijskih brojeva imaju serijski broj vezan uz taj raĉun ILI broj mjeseci garancije veći od 0,ostale stavke raĉuna neće ispisivati jer je logiĉno da se na raĉunu moţda nalaze i stavke koje nemaju garanciju. Podaci o kupcu i podaci o matiĉnoj firmi
kupac_naziv
naziv
kupac_mjesto
mjesto
kupac_ulica
ulica
kupac_telefon
telefon
Kljuĉna rijeĉ
Opis
kupac_opis
opisni podaci o kupcu iz maloprodajnog raĉuna U maloprodajnim raĉunima se mogu koristiti podaci iz šifrarnika partnera tj. polja kupac_naziv, kupac_mjesto itd ili polje kupac_opis koji će povući opisni naziv kupca upisan direktno na raĉunu.
firma_naziv
naziv
firma_mjesto
mjesto
firma_ulica
ulica
firma_telefon
telefon
Npr. 345
Šampon za kosu --------------#sifra#
#naziv#
Glavna knjiga - uvod Glavna knjiga je sintetiĉka evidencija raĉuna. Sastoji se od dnevnika (osnovne poslovne knjige) u koji se kronološkim redom unose sve promjene na raĉunima (kontima) glavne knjige odmah pošto su nastale (po tome je dobio ime). Ruĉni primjer knjigovodstva knjiţi kopirno kartice i dnevnik, ovaj program slijedi školski primjer voĊenja knjigovodstva koji je najrazumljiviji za korisnika tj. i dalje se vode dnevnik i kartice. Svaka poslovna promjena upisuje se kroz dnevnik i automatski evidentira na kartice glavne knjige.
Dodatne informacije
Objašnjenje relacija analitika - sintetika, temeljnice Copyright © IPOS 1992-2008.
Objašnjenje relacija analitika - sintetika, temeljnice Općenito Razlikujemo sintetiĉko knjigovodstvo (glavnu knjiga) i analitiĉko knjigovodstvo. Sintetiĉko knjigovodstvo ili glavna knjiga je evidencija gdje putem sintetiĉkih konta dobivamo podatke koji daju opći uvid u stanje i kretanje vrijednosti sredstava i izvora sredstava. Ti opći ili zbirni podaci nisu dovoljni za efikasno rukovoĊenje i upravljanje firmom. Npr. za nabavnu sluţbu nisu dovoljni samo podaci o tome kolike su ukupne zalihe materijala (to iskazuje sintetiĉki konto Zalihe materijala), već su potrebni i podaci o tome koje vrste materijala, u kojoj koliĉini i vrijednosti ima na zalihama da bi se znalo koliko kojeg materijala treba nabaviti za nesmetani tok proizvodnje. Isto tako nisu dovoljni podaci koje iskazuje sintetiĉki konto Dobavljaĉi o tome kolike su ukupne obveze prema dobavljaĉima, već su potrebni toĉni podaci koliko kojemu dobavljaĉu i po kojoj osnovi dugujemo. Da bismo mogli naplatiti potraţivanje od kupaca, nije dovoljan podatak o ukupnom dugovanju svih kupaca koje iskazuje sintetiĉki konto Kupci, već nam trebaju podaci o tome koji kupac koliko duguje. Za dobivanje tih detaljnih podataka vode se analitiĉke evidencije, gdje se putem analitiĉkih konta zbirni podaci sintetiĉkih konta rašĉlanjuju na njihove sastavne dijelove. Zato kaţemo da je analitiĉka evidencija detaljan pregled stanja i rezultata iskazanih u sintetiĉkoj evidenciji. Analitiĉke evidencije spadaju u pomoćne knjige, a sintetiĉki konti vode se u glavnoj knjizi.
Grafiĉki prikaz veza sintetike i nekih analitika:
Sintetika
Glavna knjiga
Analitike:
analitiĉka evidencija kupaca i dobavljaĉa, saldakonti
analitiĉka evidenicija materijala, aritkala, robno-materijalno knjigovodstvo
blagajniĉko knjigovodstvo
knjigovodstvo dugotrajne imovine, osnovna sredstva i dr.
Naĉini rada programa Na trţištu moţete susresti dvije vrste programa prema naĉinu voĊenja analitike i sintetike.
1 grupa: vodi glavnu knjigu i u njoj analitiĉku evidenciju kupaca i dobavljaĉa, blagajnu i dr. na taj naĉin da je u samom kontnom planu razraĊen šifrarnik kupaca i dobavljaĉa npr. 1200 0001, 1200 0002 itd. Ovakav naĉin moţe biti neprikladan kod većeg obima podataka, po svom osnovnom ustroju ne slijedi školski sistem naĉina voĊenja sintetike i pojedinaĉnih analitika. Naravno rješenje programa moţe biti takvo da je rad pregledan i jednostavan.
2 grupa: u koju spada ovaj program vodi posebno sintetiĉko knigovodstvo (glavnu knjigu), a sve ostale analitike posebno.
U daljnjem tekstu ćemo pojasniti ovaj sistem posebnog voĊenja analitike i sintetike Pretpostavlja se sljedeća logika na tri nivoa, zavisno od toga kakvi nam podaci trebaju prema tome ćemo odrediti nivo informacija, uzet ćemo za primjer izlazne raĉune:
1. nivo - glavna knjiga na ovom nivou traţimo informacije kada recimo trebamo podatke za polugodišnji statistiĉki obraĉun, završni obraĉun i sve one financijske podatke općeg nivoa, podatke o kupcima i plaćanjima ovdje moţemo vidjeti jedino u ukupnom iznosu na kontu 1200 i sl.
2. nivo - saldakonti kupaca na ovom nivou imamo informacije za svakog kupca pojedinaĉno jer na njegovoj kartici vidimo sve njegove raĉune i plaćanja sa zatvaranjima tj. koliko je još duţan i sl.
3. nivo - izlazne fakture u fakturiranju na ovom nivou nalazimo informacije o pojedinom raĉunu za odreĊenog kupca tj. moţemo vidjeti toĉno od kojih se stavaka tj. cijena i koliĉina sastoje pojedine stavke raĉuna.
Dakle, podaci u knjigovodstvu su po odreĊenoj logici podijeljeni na razliĉite nivoe zato da bi bili pregledniji i jednostavniji za obradu. IzmeĊu odreĊenih nivoa postoje veze (automatske ili ruĉne) preko kojih povezujemo (prebacujemo) podatke iz niţeg u viši nivo. Ako promotrimo ruĉni sistem kako se uĉi u ekonomskoj školi tada ćemo za voĊenje knjigovodstva imati sljedeće poslovne knjige: Sintetiĉko knjigovodstvo glavna knjiga:
dnevnik glavne knjige
kartice glavne knjige U dnevnik se kronološki unose sve promjene vezane uz sintetiĉku evidenciju. Svaka promjena je jedno knjiţenje i ima svoj broj knjiţenja, datum knjiţenja, naziv i broj dokumenta koji se knjiţi (npr. izvod 45). Svako knjiţenje ima odreĊeni broj stavaka gdje se knjiţe iznosi na dugovnu ili potraţnu stranu za odreĊeni konto. Ukupni zbroj dugovne strane svih stavaka jednog knjiţenja mora biti jednak potraţnoj strani. Kartice i dnevnik se kniţe kopirno tj. istovremeno. Gledano kroz program upisujemo samo knjiţenja u dnevnik, a program automatski knjiţenja i stavke slaţe na odreĊene kartice. U kontnom planu imamo analitiĉka i sintetiĉka konta, moguće je knjiţiti samo na analitiĉka konta. Analitiĉke evidencije npr. kupci:
dnevnik kupaca
kartice kupaca
temeljnice raĉuna Kao i kod glavne knjige postoje dnevnik i kartice, ali postoji i temeljnica izlaznih raĉuna koja je zapravo veza na glavnu knjigu. Uobiĉajeno je da se jednom mjeseĉno temeljnicom prenose podaci u glavnu knjigu. Na temeljnici se nalazi rekapitulacija po kontima za odreĊeno razdoblje. Npr.
1200 konto kupaca
7600 konto prihoda
2400 konto poreza dakle temeljnicom se ne prenose iznosi pojedinih izlaznih raĉuna u glavnu knjigu nego samo ukupni sumarni zbrojevi pojedinih konta koje smo koristili prilikom knjiţenja u kupcima. Naravno korisnici koji su iskljuĉili rad s temeljnicama u kupcima nemaju konta, oni glavnu knjigu knjiţe ruĉno na osnovi izvještaja iz saldakonti kupaca. Copyright © IPOS 1992-2008.
Poĉetni saldo glavne knjige Upis poĉetnog stanja na samom poĉetku voĊenja poslovanja sa programom se mora uraditi ruĉno preko dokumenta sa šifrom 1 Poĉetno stanje. Upis poĉetnog stanja obavezno mora ići preko tog dokumenta. Datum samog poĉetnog stanja nije bitan kao što nije bitno niti kada je to poĉetno stanje napravljeno. Ruĉni upis poĉetnog stanja se obavlja kroz dnevnik glavne knjige kao i svaki drugi dokument temeljnica. Automatsko poĉetno stanje moţemo upotrijebiti ako u raĉunalu postoje podaci prethodne godine iz koje ţelimo prenijeti poĉetno stanje. Postupak:
odabir godine iz koje prenosimo poĉetno stanje
odabir dokumenta (raĉunalo odabire)
upis datuma dokumenta poĉetnog stanja (najĉešće 1.1)
upis opisa knjiţenja u dnevniku
odabir tipke Prijenos Copyright © IPOS 1992-2008.
Dnevnik glavne knjige Prozor dnevnika glavne knjige obuhvaća gotovo sve što je potrebno za svakodnevni rad sa glavnom knjigom jer se kroz taj prozor moţe vršiti unos, izmjena, pregled, brisanje ispis izvještaja pregled kartica i dr. Otvori sliku prozora dnevnika glavne knjige - tabelarni prikaz
Otvori sliku prozora dnevnika glavne knjige - pojedinaĉni prikaz
U prozoru dnevnika glavne knjige statusni red moţe imati više stanja:
Pregled - stanje pregleda glave i stavaka, tj. nismo u nikakvom unosu ili izmjeni bila glave ili stavaka
Unos glave - nalazimo se u unosu glave novog knjiţenja
Izmjena glave - nalazimo se u izmjeni glave već prije upisanog knjiţenja (za tipku odaberi mišem...)
Pregled stavaka - trenutno smo u unosu/izmjeni jednog knjiţenja i u pregledu stavaka tog knjiţenja iz kojeg moţemo odabrati sljedeće akcije
Unos stavke - nalazimo se u unosu nove stavke tekućeg knjiţenja
Izmjena stavke - nalazimo se u izmjeni jedne stavke tekućeg knjiţenja (za tipku odaberi mišem ...)
Tipka renumeriraj Ako smo upisom rednih brojeva prebacivali odreĊene stavke ispred ili iza ostalih tada nam redni brojevi ne odgovaraju no pokretanjem renumeracije stavaka redne brojeve dovodimo opet u red, npr stavke
1 prva
2 druga
3 treća
4 ĉetvrta ţelimo da ĉetvrta bude 2, uĊemo u izmjenu ĉetvrte stavke i stavimo redni broj 1, spremimo izmjenu, ĉetvrta stavka je pozicionirana iza stavke prva, pokrenemo renumeraciju i sada je redoslijed
1 prva
2 ĉetvrta
3 druga
4 treća
Tipka promet Ako se radi o dokumentu Izvod banke tada nakon upisa svih stavaka moţemo pokrenuti automatski promet. Napomena: radi preglednijeg stanja na kontu ţiro raĉuna promet se neće upisivati samo kao zbirni promet dugovne i potraţne strane već će se napraviti promet svake stavke tj. bit će onoliko prometa koliko ima stavaka na izvodu. Na taj naĉin kada pregledavamo karticu ţiro-raĉuna vidimo svaku pojedinaĉnu stavku, a ne samo promet
Tipka Saldakonti Ako se nalazimo u knjiţenju dokumetna tipa izvod bit će nam dostupna i ova tipka. Kako se podaci sa bankovnih izvoda o plaćanjima kupaca i dobavljaĉa ne unose direktno u saldakonti nego se automatski upisuju sa izvoda glavne knjige ovom tipko se radi taj upis. Dakle nakon što smo upisali sve stavke sa izvoda tipkom Saldakonti moţemo stavke koje su uplate kupaca i isplate dobavljaĉima upisati u saldakonti na pripadajuće kartice kupaca i dobavljaĉa. Bitno je naglasiti da će se npr. u saldakonti kupaca u dokumentu uplate kupaca za naĉin plaćanja upotrijebiti ista šifra plaćanja koja ima isti broj kao i šifra dokumenta izvoda. Npr. ako smo u glavnoj knjizi knjiţili dokument izvod sa šifrom 11, tada će se u uplatama kupaca koristiti šifra naĉina plaćanja sa šifrom 11 npr. HUB. Dakle ako imamo više razliĉitih bankovnih izvoda za svakog od njih moramo u šifrarniku naĉina plaćanja definirati iste te šifre za uplate. Za automatiku knjiţenja izvoda vidi Rad s bankovnim izvodima (domaći i devizni).
Automatizacije Kod upisa konta u stavkama knjiţenja nakon upisa svake znamenke konta program će pronaći zadnje upisani konto koji poĉinje s tekstom koji smo do sada upisali i upisat će ostatak umjesto nas npr. ako upišete broj "2", a zadnji konto koji ste upisali i koji poĉinje sa 2 je "2200" program će automatski dopisati .200 Ako e nalazite u unosu izvoda program će kod upisa odreĊenog konta provjeriti koju ste oznaku (financijsko, kupac, dobavljaĉ) prošli puta upisali, npr. ako ste sada upisali "1200" program će pronaći da ste zadnji puta kod tog konta upisali oznaku Kupac te će je sada on automatski postaviti U polje za zatvaranje program će sam upisati šifru kupca ako koristite neke od automatskih pozivnih brojeva koji imaju na poĉetku šifru kupca. Nije potrebno upisivati predbroj poziva na broj odobrenja, program će i bez njega znati zatvoriti uplatu s raĉunom bez obzira što kod raĉuna postoji predbroj.
Kolona 'Analitika' u tabelarnom prikazu dokumenata Uz svaki dokument koji se istovremeno nalazi u nekoj od analitika će pisati oznaka 'DA', ako se dokument ne nalazi niti u jednoj analitici stajat će oznaka '-'. Primjer 1 Kod dokumenta 'Izvod banke br. 4' program će u saldakontiju kupaca i dobavljaĉa potraţiti uplatu koja ima u naĉinu plaćanja šifru dokumenta tog izvoda u glavnoj knjizi i redni broj
dokumenta plaćanja 4, ako ga pronaĊe bilo u kupcima ili dobavljaĉima stavit će oznaku DA što znaĉi da se plaćanje po tom izvodu već nalazi u analitici, u suprotnom će staviti oznaku '-' što znaĉi da taj izvod još nismo prenijeli u analitiku bilo ruĉno ili automatski. Primjer 2 Kod dokumenta '_Kupci automatska temeljnica izlaznih raĉuna br. 5' će stajati oznaka 'DA' ako u kupcima postoji temeljnica izlaznih raĉuna br. 5, ako ne postoji stajat će oznaka '-' što moţe znaĉiti sljedeće:
netko je iz kupaca prenio tu temeljnicu i onda je obrisao u saldakonti kupaca netko je ruĉno unio tu temeljnicu u glavnu knjigu, a nije je unio saldakonti kupaca
Automatski upis izvoda iz FINA datoteke vidi Rad s izvodima ţiro-raĉuna
Dodatne informacije
Rad s izvodima ţiro-raĉuna
Kartice glavne knjige
Poĉetni saldo
Automatsko zatvaranje konta Copyright © IPOS 1992-2008.
Kartice glavne knjige Pregled kartica konta glavne knjige je pregled analitiĉkih raĉuna glavne knjige tj. u tom pregledu se ne vide sintetiĉki raĉuni. Moguće opcije su da se vide samo one kartice koje su imale promet. Sve to nam omogućava da kontni plan formiramo u punoj formi bez bojazni da će nam to oteţati pregled. Sljedeća opcija je da li da se automatski izraĉunava promet kartica i saldo. Za polja prometa kartica i dnevnika vidi Dnevnik glavne knjige Copyright © IPOS 1992-2008.
Automatsko zatvaranje konta glavne knjige Postupak:
upis konta za zatvaranje, u pravilu klasa 4 ili klasa 7
upis dokumenta (Opća temeljnica glavne knjige)
datum dokumenta
opis knjiţenja
nakon završenog zatvaranja kroz izmjenu knjiţenja dnevnika saldo zatvaranja prebaciti na ţeljeni konto
Napomena: automatsko zatvaranje konta glavne knjige će saldirati sve kartice prema kriteriju koji ste zadali no prijenos salda zatvaranja knjigovoĊa mora prebaciti na odreĊeni konto (a što samo on zna na koji)! Copyright © IPOS 1992-2008.
Rad s bankovnim izvodima (domaći i devizni) Izvod ţiro-raĉuna je dokument na kojem se nalaze plaćanja, a koja mogu biti u vezi s kupcima, dobavljaĉima i ostala (glavna knjiga). Dakle to je karakteristiĉan dokument na kojem se nalaze podaci iz tri modula (kupci, dobavljaĉi, glavna knjiga). Kompletan izvod ćemo upisati kroz glavnu knjigu, a posebnom tipkom "Saldakonti" ćemo stavke koje se tiĉu kupaca i dobavljaĉa prenijeti u saldakonti. To je i razlog zašto u kupcima i dobavljaĉima ne postoje temeljnice plaćanja nego samo temeljnice raĉuna. Inicijalno je u šifrarniku dokumenata omogućeno upisivanje za tri ţiro-raĉuna (korisnik moţe dodati dodatne ţiro-raĉune po potrebi). Šifre su im 11, 12, 13. Prilikom ulaska u stavke ţiro-raĉuna otvaraju se dodatna polja za upis tipa stavke: financijsko, kupac, dobavljaĉ i shodno tome mogućnost upisa šifre partnera za prijenos u saldakonti. U šifrarniku dokumenata glavne knjige postoji polje koje oznaĉava da li je dokument: Standardni, izvod banke ili devizni izvod banke. Kod standardnog dokumenta se u stavkama dokumenta ne pojavljuju podaci o kupcu-dobavljaĉu, kod obiĉnog izvoda se ne pojavljuju polja za unos deviznih iznosa. Tipka koja nam omogućuje prijenos u saldakonti kupaca i dobavljaĉa je "Saldakonti". Prilikom prvog ulaska u saldakonti ovu tipku moţemo pritisnuti samo jednom i nakon toga je ona nedostupna. Kod deviznih izvoda u saldakonti se prenose samo iznosi u domaćoj valuti. Ako uĊemo u izmjenu već postojećeg izvoda tada je tipka Saldakonti opet raspoloţiva, ali će se prilikom odabira te tipke za prijenos u saldakonti napraviti dodatna provjera da li već postoji taj izvod, broj i datum. Razlog zašto bismo kroz izmjenu dodatno odabrali tipku "Saldakonti" je:
a) prilikom unosa nismo pritisnuli tu tipku
b) radili smo izmjene na izvodu, obrisali već prenesene stavke u saldakontima i ţelimo ponovo automatski prenijeti stavke
Veza izmeĊu stavaka izvoda kojeg smo upisali u glavnu knjigu i stavaka izvoda koje smo automatski prenijeli u kupce i dobavljaĉe se prekida nakon što smo izvršili prijenos. Ako nakon prijenosa mijenjamo izvod u glavnoj knjizi potrebno je iste izmjene ruĉno napraviti i u kupcima i dobavljaĉima. Vrijedi i obratno ako smo napravili neke izmjene u kupcima i dobavljaĉima potrebno je ruĉno napraviti izmjene u glavnoj knjizi. Plaćanja u kupcima i dobavljaĉima moţemo i ruĉno unositi bez obzira na glavnu knjigu. U prozoru Dnevnika glavne knjige u gornjem desnom uglu postoje dvije tipke-ikone pomoću kojih se moţe: - ukljuĉiti prikaz polja za unos deviznih iznosa u svim dokumentima, u sluĉaju ako ţelite upisati devizni iznos poĉetnog stanja - iskljuĉiti automatsko konvertiranje deviza u domaću valutu i kontrola duguje-potraţuje na deviznim iznosima, u sluĉaju ako naknadno upisujete devizne iznose i ne ţelite da se mijenjaju iznosi domaće valute
Automatski import izvoda iz vanjske datoteke Na internet stranici banke moţete pronaći opciju za skidanje (download) datoteke pojedinog izvoda u formatu koji je propisala FINA (bivši ZAP). Datoteka treba biti u obiĉnom tekstualnom formatu koji je ĉitljiv i u NotePadu u windowsima. Trenutno su podrţani XML i CSV format.
Primjećeno je da svaka banka (a ima ih trenutno 39) na drugaĉiji naĉin tumaĉi uputu o strukturi te datoteke pa smo testiranje rutine nad stvarnim datotekama bankovnim izvodima proveli na sljedećim bankama i prema svakoj posebno prilagodili rutinu. Program će preko VBDI-a svake banke znati koju rutinu treba primjeniti. Testirane banke: Zagrebaĉka banka, Privredna banka, Raifeissen banka, Erste & Steiermerkische banka, Hypo Alpe Adria banka. Za sve ostale banke korisnici prije same kupnje programa/nadogradnje trebaju provjeriti da li rutina podrţava elektronski bankovni izvadak njihove banke. Import ne radi s deviznim izvodima! Nakon ulaska u knjiţenje dokumenta tipa Izvod kod upisa stavaka izvoda će biti raspoloţiva i tipka AutoUpis. Odabirom te tipke će se otvoriti prozor za traţenje datoteka bankovnih izvoda. Nastavak (ekstenzija) datoteke moţe biti proizvoljan. Lokacija gdje će program traţiti datoteke s bankovnim izvadcima je prvo 'a:\IposPRIJENOS\Bankovni izvadci' zatim 'c:\IposPRIJENOS\Bankovni izvadci' i na kraju 'c:\IposPRIJENOS'. Tipka AutoUpis neće funkcionirati ako već imamo upisane neke stavke za taj izvod, dakle ako ţelimo iz nekog razloga ponoviti auto upis stavaka potrebno je obrisati sve stavke tog izvoda. Nakon što odaberemo ţeljenu datoteku program provesti odreĊene kontrole, ako je pronašao neke greške o tome će javiti poruku npr. kontrola datuma knjiţenja izvadka i datuma u FINA datoteci kontrola broja izvadka u knijţenju i broja u FINA datoteci kontrola matiĉnog transakcijskog raĉuna bankovnog izvadka i transakcijskog raĉuna koji je upisan u dokumentu tipa izvod glavne knjige U šifrarniku dokumenata glavne knjige osim standardnih dokumenata tipa "Temeljnica izlaznih raĉuna" i sl. postoje i dokumenti tipa Izvod. Kod tih dokumenata je u polje konto potrebno upisati konto transakcijskog raĉuna na koji ćemo knjiţiti promet izvoda (npr. 1000) i broj transakcijskog raĉuna, ta dva podatka meĊusobno odvajamo znakom ';'. Npr. 1000;2484008-1100553141. Upisan je konto 1000 i raĉun u RBA banci. U drugom dokumentu tipa izvod (ako imamo dva raĉuna) upisujemo npr. 1001;23600001500016740. Kod deviznih izvoda je potrebno upisati još dva podatka: šifru teĉajne liste i valute iz šifrarnika teĉaja i valuta. Npr. 1000;2484008-1100553141;1;978 Ako su sve kontrole zadovoljene program nam u poruci javlja o broju transakcija za upis (uplate i isplate) ukupno prebrojanih slogova u datoteci (mora odgovarati potrebnom broju slogova) ukupno potrebno slogova u datoteci prema broju iz zadnjeg kontrolnog sloga i nudi poĉetak upisa, odabirom tipke Upis zapoĉinje upisivanje stavaka sa izvoda nakon ĉega će program javiti o rezultatu upisivanja. Ako je broj upisanih transakcija manji od broja transakcija u FINA datoteci automatski upis nije prošao u redu, moţete obrisati sve stavke i pokušati ponovo ili ruĉno upisati samo nedostajuće stavke ili sve stavke.
Kako program upisuje podatke ?
redni broj, ide slijedom 1 do N duguje-potraţuje, prema vrsti transakcije program prepoznaje da li iznos ide na dugovnu ili potraţnu stranu iznos se direktno oĉitava iz pojedine transakcije opis stavke upisuje iz opisa svrhe doznake
oznaku za zatvaranje upisuje iz poziva na broj odobrenja šifra partnera tj. tip stavke, program oĉitava broj transakcijskog raĉuna duţnika/vjerovnika iz FINA datoteke i pokušava taj raĉun pronaći u bazi partnera 1. ako ga PRONAĐE znaĉi da je uplata/isplata tipa Kupci tj. Dobavljaĉi oznaĉava tip stavke kupci ili dobavljaĉi upisuje šifru partnera upisuje konto kupca/dobavljaĉa iz podataka o partneru, ako u partneru ne postoji taj podatak, uzima ga iz matiĉne firme za koje vodimo knjige, ako ga niti tu ne pronaĊe upisuje 1200/2200 2. ako NE PRONAĐE transakcijski raĉun u partnerima pokušava ga pronaći u kontnom planu uz neki analitiĉki konto U kontnom planu postoji polje Transakcijski raĉun u koji se uz analitiĉki konto moţe vezati transakcijski (ţiro) raĉun pa program na osnovu toga moţe kod upisa stavaka izvoda automatski kontirati pojedine uplate/isplate
2.1. ako ga PRONAĐE u u kontnom planu u nekom analitiĉkom kontu oznaĉava tip stavke financijsko upisuje konto iz kontnog plana 2.2. ako NE PRONAĐE transakcijski raĉun, pokušava, u kontnom planu, prema upisanom tekstu poziva na broj odobrenja (PBO) pronaći konto ĉiji tekst se nalazi na poĉetku poziva na broj odobrenja tekuće transakcije na bankovnom izvodu 2.2.1.ako PRONAĐE analitiĉki konto ĉije tekst PBO-a se nalazi na poĉetku PBO-a izvoda oznaĉava tip stavke financijsko upisuje konto iz kontnog plana 2.2.2. ako NE PRONAĐE tekst PBO-a u kontnom planu, pokušava pronaći trans. raĉun u nekom od starijih izvoda tekuće poslovne godine 2.2.2.1. ako PRONAĐE trans. raĉun u nekom izvodu tekuće godine oĉitava da li je stavka financijsko ili kupac-dobavljaĉ 2.2.2.1.1. ako je stavka kupac-dobavljaĉ ide na toĉku 1. s napomenom da će konto kupca-dobavljaĉa uzeti iz baze partnera ako tamo postoji, ako ne onda će ga uzeti iz stavke starog izvoda 2.2.2.1.2. ako stavka nije kupac-dobavljaĉ onda je financijsko oznaĉava tip stavke financijsko upisuje konto iz te stavke starog izvoda 2.2.2.2. ako NE PRONAĐE trans. raĉun u nekom izvodu tekuće godine pokušat će ga pronaći u nekom izvodu prošle poslovne godine 2.2.2.2.1. ako PRONAĐE trans. raĉun u nekom izvodu oĉitava da li je stavka financijsko ili kupac-dobavljaĉ 2.2.2.2.1.1. ako je stavka kupac-dobavljaĉ ide na toĉku 1. 2.2.2.2.1.2. ako stavka nije kupac-dobavljaĉ onda je financijsko oznaĉava tip stavke financijsko upisuje konto iz te stavke starog izvoda 2.2.2.2.2. ako NE PRONAĐE trans. raĉun u nekom od starijih izvoda, pokušava pronaći šifru kupca u pozivu na broj odobrenja transakcije izvoda, opcija je regulirana postavkom u glavnoj knjizi.
Objašnjenje:kod ispostavljanja raĉuna/predraĉuna kupcima traţimo od njih da kod plaćanja upišu poziv na broj u kojem je sadrţana izmeĊu ostalog i šifra tog kupca iz naše baze partnera. Da bi program proveo taj kriterij u pozivu na broj moraju biti barem dva podatka odvojena '-'. 2.2.2.2.2.1. ako PRONAĐE šifru kupca u pozivu na broj odobrenja ide na toĉku 1. 2.2.2.2.2.2. ako NE PRONAĐE šifru kupca u pozivu na broj odobrenja, pokušava prema prvih 20 znakova naziva vjerovnika/duţnika pronaći partnera u bazi partnera 2.2.2.2.2.2.1. ako PRONAĐE partnera prema nazivu ide na toĉku 1. 2.2.2.2.2.2.2. ako NE PRONAĐE partnera prema nazivu upisuje konto prometa tog dokumenta-izvoda (npr. 1000) koji korisnik kasnije mora sam promjeniti oznaĉava tip stavke Financijsko Dakle najveći problem predstavlja odreĊivanje da li je neka transakcija vezana uz kupca tj. dobavljaĉa ili je to financijska transakcija. Kako se ne moţemo pouzdati u naziv vlasnika transakcijskog raĉuna na izvodu koristimo se transakcijskim raĉunom kojeg prvo pokušavamo pronaći u bazi partnera bilo da se radi o kupcu ili dobavljaĉu. Iz tog razloga je dobro upisati transakcijski (ţiro) raĉun i za kupce. Ako program u partnerima ne pronaĊe trans. pokušava ga pronaći u kontnom planu gdje se uz analitiĉka konta moţe upisati trans. raĉun, ako ga program tamo pronaĊe smatra da je to financijska transakcija koja nije kupac-dobavljaĉ. Ako program u kontnom planu ne pronaĊe transakcijski raĉun pokušava pronaći tekst poziva na broj odobrenja kojim zapoĉinje poziv na broj odobrenja na tekućoj transakciji izvoda. Ako ne pronaĊe trans. raĉun ili tekst PBO-a u kontonom planu, pokušava trans. raĉun pronaći u nekim starim izvodima i na osnovu tih podataka dobiti podatke za tekuću transakciju, ako ga ne pronaĊe u tekućoj poslovnoj godini pokušat će u prošloj godini, ako ta godina postoji. Nakon toga će pokušati iz poziva na broj odobrenja izvući šifru kupca, broj odobrenja upisuje kupac prilikom plaćanja. Ako niti to ne pomogne program će pokušati iz naziva vlasnika raĉuna pronaći partnera u bazi partnera. Za transakcije kod kojih program nije uspio pronaći podatke morat ćete te podatke upisati sami, naravno iznos, opis, zatvaranje program će upisati umjesto vas. Da bi pomogli programu u što toĉnijem automatskom upisu moţete aţurirati transakcijske raĉune u partnerima i kontnom planu, te tekst poziva na broj odobrenja u kontonom planu, , meĊutim i bez toga program će na bazi vaših prošlih izvoda pokušati dobiti te podatke. Npr. ako kod dobavljaĉa imate aţurirane transakcijske raĉune na koje im vršite isplate sve takve partnere će program sigurno pronaći. Npr. ako u kontom planu kod konta za kontiranje plaća upišete poĉetni tekst poziva na broj tipa: 21 8109 MIO iz i na plaće I stup 21 1406 Porez i prirez na dohodak iz plaća 21 8400 Doprinos za zdravstveno osiguranje zaposlenih itd. program će kod upisa izvoda moći kontirati cijelu plaću.
Npr. ako na raĉunima/predraĉunima kupcima dajete nalog da u pozivu na broj odobrenja upišu niz brojeva u kojima se nalazi i njihva šifra, a kupac uredno upiše taj broj kod plaćanja sve te transakcije će biti toĉno upisane.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Primjer knjiţenja cesije Kod knjiţenja cesije se moţemo posluţiti dokumentom tipa Izvod u glavnoj knjizi. Dakle Cesus duguje Cedentu, a Cedent duguje Cesionaru. Cesionar pristaje (potpisom na ugovoru o cesiji) da Cedent prenese svoje potraţivanje prema Cesusu na Cesionara. Knjiţenje kod Cesionara je sljedeće:
Predradnje Otvaramo dokument u glavnoj knjizi Financijsko>Popis dokumenata glavne knjige. Šifra prva sljedeća, npr. 105 Naziv npr. Cesija Tip dokumenta"izvod banke" Konto, 1283 Cesija, asignacija, preuzimanje duga Otvaramo naĉin plaćanja Šifrarnici>Osnovni šifrarnici>Naĉini plaćanja. Šifra 105 Naziv Cesija Vaţno je da je šifra dokumenta glavne knjige i šifra naĉina plaćanja ista
Knjiţenje Opis
1. Saldo kupca Cedenta Kupac od ranije ima neplaćeni raĉun na 10.000 kn 2.a Potpisan ugovor o Cesiji koji je osnova za knjiţenje Ovdje u glavnoj knjizi upotrebljavamo dokument 105 Cesija koji smo kreirali u predradnjama, dokument se knjiţi na sliĉan naĉin kao i klasiĉan izvod, dakle u stavkama knjiţimo na konto 1200 Saldakonti kupaca, tip stavke Kupci, upisujemo iznos na potraţnu stranu. U opis knjiţenja upisjemo da se radi o cesiji sa partnerom Cesus kako bi se to vidjelo na kartici kupca.
Izn Kto Kto os Dug Potra uje ţuje 10. 120 7500 00 0 ,140 0 0 10. 00 0
1200
Kupac Cedent ima svojeg duţnika Cesusa koji mu je duţan iznos od 10.000 kn. Da li je taj iznos manji ili veći od toga za ovaj primjer nije bitno, predmet cesije je maksimalni iznos duga izmeĊu Cedenta i Cesionara koji se moţe pokriti sa dugom Cesusa Cedentu 2.b Tipkom Promet se automatski upisuje protukonto 1283, sjećate se to je konto koji smo upisali kad smo otvarali dokument 105 Cesija. Tipkom Saldakonti prenosimu uplatu na karticu Cedenta u saldakontiu temeljem potpisanog ugovora o Cesiji, dakle radi se o obraĉunskom plaćanju stvarni novac još nije sjeo. 3. Izvršeno plaćanje od strane Cedenta Cesionaru Knjiţimo stvarni izvod na kojem je evidentirana pristigla uplata od strane
10. 128 00 3 0
10. 100 1283 00 0 0
Opis
Izn Kto Kto os Dug Potra uje ţuje
Cesusa, a za Cedenta. Knjiţimo na konto 1283 da bismo zatvorili taj konto sa knjiţenjem pod 2.b, tip stavke je Financijsko. Protukonto je klasiĉno 1000 Ţiro raĉun.
Ovakvim pristupom imamo uvid na kartici da je plaćanje izvršeno dokumentom Cesija, u opisu plaćanja vidimo tko je Cesus. U glavnoj knjizi imamo evidenciju o svim izvršenim cesijama.
Zamjena postojećih konta novima i provjera upisanih konta U toku rada kroz više poslovnih godina normalno je da dolazi do promjena u temeljnom šifrarniku kao što je kontni plan koji ĉini osnovu cijelog knjigovodstva. U varijanti kada je potrebno samo dodati neki novi konto, pa ĉak i kao zamjenu nekom postojećem, ne nastaju neki veliki problemi.
Stari konto koji se više ne upotrebljava u novim poslovnim godinama moţete ostaviti jer većina izvještaja radi po principu da izlistava samo konta koja su imala neki promet.
MeĊutim kada doĊe do većih promjena u kontnom planu, kada se raspored konta znaĉajnije reorganizira tada to više nije moguće riješiti samo uvoĊenjem novih konta.
Metode pristupa promjeni kontnog plana Nalazimo se na kraju poslovne godine i u novoj poslovnoj godini ţelimo raditi po drugaĉijem rasporedu kontnog plana. Ako u tom trenutku znamo raspored kontnog plana pitanje je da li staru poslovnu godinu ţelimo napraviti prema starom ili prema novom kontnom planu. Sliĉna situacija je i kada u toku poslovne godine ţelimo promjeniti kontni plan, dakle kada već imamo upisana knjiţenja u novoj poslovnoj godini, a imamo i staru poslovnu godinu za koju smo već predali završni obraĉun. Osnovna dilema koja se ovdje javlja je što napraviti sa starom poslovnom godinom? Dakle, staru poslovnu godinu moţemo
kompletno prebaciti na novi kontni plan u tekućoj instalaciji
ili je zadrţati sa knjiţenjima prema starom kontnom planu
Stara poslovna godina prema starom kontnom planu Ako ćemo staru poslovnu godinu ostaviti prema starom kontnom planu, bez obzira da li je za nju već napravljen završni ili ne, a novu poslovnu godinu raditi prema novom kontnom planu tada je potrebno staru poslovnu godinu (ili više njih) odvojiti u posebnu instalaciju jer nakon promjene kontnog plana nam više neće odgovarati financijski izvještaji. Dakle imat ćemo dvije posebne instalacije programa, jednu sa novim i jednu sa starim kontnim planom.
Ovo znaĉi da ako još nismo napravili završni obraĉun za staru godinu, nećemo moći napraviti automatsko poĉetno stanje. Zbog posebnih instalacija tj. razliĉitog kontnog plana.
Stara poslovna godina prema novom kontnom planu Ako staru poslovnu godinu ţelimo napraviti prema novom kontnom planu tada moţemo odmah mijenjati kontni plan, zatim prema izvršenim promjenama konta automatski promjeniti konta u svim poslovnim događajimaknjiţenja glavne knjige, temeljnice kupaca, dobavljaĉa, blagajne i ostalih analitika, . Nakon toga moţemo redovno poĉeti knjiţiti u novoj poslovnoj godini i raditi završna knjiţenja u staroj poslovnoj godini, a sve prema novom kontnom planu.
Ova varijanta podrazumijeva da ćemo moći napraviti i automatska poĉetna stanja jer su konta u obje poslovne godine ista.
U varijanti kada mijenjamo konta u knjiţenjima starih poslovnih godina uvijek moţemo (i obavezno trebamo) napraviti kopiju programa prije trenutka promjene konta, u sluĉaju potrebe tu kopiju moţemo instalirati kao dodatnu instalaciju na raĉunalu, a koja ne sluţi za knjiţenje nego samo za pregledavanje podataka. U svakom sluĉaju, poslovne godine za koje je napravljen završni obraĉun (tj. kopija programa u tom trenutku) uvijek imamo u arhivi, a koju se jednostavno moţe pregledavati na bilo kojem raĉunalu, a za što program ne mora biti otkljuĉan, nije dozvoljen samo unos novih podataka.
Uputa za promjenu postojećih konta novima Postupak ...
napravite arhivu cijelog programa
Ispišite postojeći kontni plan na papir kako biste nakon što obrišete stara konta ista mogli specificirati u polju Stari konto za zamjenu
u kontnom planu kroz operacije unos, izmjena, brisanje prepravite kontni plan ţelji, slobodno moţete obrisati stara konta koja se više neće upotrebljavati
u novom kontnom planu u polje Stari konto upišite konto koji će biti zamijenjen u proceduri automatske zamjene
pokreniti proceduru u meniu Financijsko>Financijsko knjigovodstvo>Zamjena postojećih upisanih konta
u Odabiru akcije odaberite ...
Zamjena starih konta u nova konta - program traţi Stara konta i mijenja ih sa novim kontima nova konta
Vrati stara konta umjesto novih konta - ako ţelite poništiti prethodnu akciju tj. traţite nova konta i mijenjate ih u Stara konta
Simulacija zamjene bez upisa - neće biti nikakvih promjena nad podacima
Provjera koja konta nedostaju u kontnom planu - da biste npr. provjerili da li sva konta koja su upisivana u knjiţenja postoje u kontnom planunpr. ako je netko zabunom brisao nešto u kontnom planu ili radio izmjene
U pravilu se pokreće procedura za Sve datoteke u svim matiĉnim firmama, a za neke specifiĉne potrebe se procedura zamjene moţe ograniĉiti na poslovne godine ili matiĉne firme. U prozorĉiću s lijeve strane će vam se ispisati svi parovi konta (Stari konto u ---> Novi konto) koji su upisani u kontnom planu za zamjenu.
Podatke u polju Stari konto u kontnom planu ne morate brisati, neka ostanu kao podsjetnik koji je bio prethodni stari konto.
Moţete koristiti i opciju kojom samo simulirate zamjenu konta, procedura je ista kao za redovnu zamjenu samo s ukljuĉenom opcijom, program neće ništa upisivati, samo će javiti broj potencijalnih zamjena konta. Kod zamjena konta moţete ići sistemom da mijenjate konto po konto, ali je praktiĉnije kompletan kontni plan promjeniti i onda odjednom izvrišiti zamjenu svih konta.
Ako ste promjenom kontnog plana napravili neke pogreške i ţeljeli biste vratiti sve na staro moţete jednostavno vratiti prethodno napravljenu arhivu, ili što je jednostavnije samo datoteku ...Data\Skupne\Konta.*, ako ste samo nju mijenjali
Zamjene postojećih konta koja ste koristili kod knjiţenja se mogu vršiti i iz razloga ako ste do sada knjiţili neku poslovnu promjenu na odreĊeni konto, a sada ţelite promjeniti sistem i knjiţiti je na drugi konto.
Primjer Ako u starom kontnom planu imate konto 4175 i koristili ste ga u knjiţenjima, a sada umjesto tog konta u tim istim knjiţenjima ţelite koristiti konto 4134 Troškovi registracije zrakoplova ...
u kontnom planu pod Konto upišite novi konto 4134 Troškovi registracije zrakoplova
u polje Stari konto (u zapisu gdje ste upisali konto 4134) upišite konto 4175
pokrenite rutinu zamjene konta
Rezultat će biti da će program u svim knjiţenjima gdje ste koristili konto 4175 upisati konto 4134. Konto 4175 ne mora postojati kao red u kontnom planu, niti prije niti poslije procedure zamjene.
Obratite paţnju na rekurziju, ne radite sljedeće: konto 1000 stari konto 1001 konto 1001 stari konto 1000 u najbezbolnijem sluĉaju neće se dogoditi ništa jer će program pronaći stari konto 1001 i zamijeniti ga sa 1000, zatim će naći 1000 i zamijeniti ga sa 1001. Kako se radi o raznim kombinacijama i više nivoa kontnog plana provjerite da je situacija ĉista od takvih primjera.
Obratite paţnju na Izvještaje koje korisnik kreira u glavnoj knjizi, u njima ova rutina nije radila zamjenu jer je tamo omogućen upis i sintetika i dijelova analitika te na taj naĉin nije moguće toĉno detektirati koji konto se treba mijenjati. Preporuka je da u tim izvještajim koristite samo sintetiĉka konta koja onda obuhvaćaju i sve podanalitike.
Mjesta u programu gdje se vrše provjere Nivo program a
Datoteka
Polje
Opis
N1
konta
konto A10
ovu datoteku korisnik sam mijenja jer se prema njoj i vrši zamjena konta
N1
vri_sif
konto A50
šifrarnik na nivou programa u koji su upisana neka automatska konta (samo tipIrnv, dokum_gk, auto_konta)
N1
porPromet
konto A10
konta za tarifne skupine poreza na promet
N1
amort
ktoSre dstva ktoAmo rt ktoTros ka ktoRev a
automatska konta u šifrarniku amortizacijskih skupina
N2
jedinice
konto A10
konta za poslovne jedinice
N3
stavgk
konto A10
knjiţenja glavne knjige
N3
temkup
konto A10
knjiţenja temeljnica kupaca
N3
temdob
konto A10
knjiţenja temeljnica dobavljaĉa
N3
dneblag
konto A10
knjiţenja temeljnica blagajniĉkog poslovanja
N3
temrob
konto A10
knjiţenja temeljnica robnog
N3
temrobm
konto A10
knjiţenja temeljnica maloprodaje
N3
temos
konto A10
knjiţenja temeljnica osnovnih sredstava
Dodatne informacije
Hijerarhija datoteka - objašnjenje Copyright © IPOS 1992-2008.
Korisniĉki izvještaji obrasci Svaki izvještaj koji se pojavljuje u popisu moţe biti jedan od tri tipa:
Predloţak
Izvještaj
Korisnik
Programski izvještaji-predlošci Šifre od 1 do 1000 su rezervirane za programske predloške izvještaja, to su tipovi koji se mijenjaju automatski kod svake nadogradnje. Šifre predloţaka u programu su trenutno odreĊene za sljedeće izvještaje:
11 12 13 21 22 23 31 41 91 92
Bilanca stanja - veliki poduzetnici Bilanca stanja - mali poduzetnici Bilanca stanja - statistika godišnji Raĉun dobiti i gubitka - veliki poduzetnici Raĉun dobiti i gubitka - mali poduzetnici Raĉun dobiti i gubitka - statistika godišnji Prijava poreza na dobitak Tromjeseĉni statistiĉki izvještaj Bilanca stanja - simulator Raĉun dobiti i gubitka - simulator
Programske izvještaje-predloške ne moţete mijenjati, umjesto toga kopirajte odreĊeni predloţak u novi izvještaj i onda njega mijenjajte jer će program za Nadogradnju (Upgrade) mijenjati programske predloške, a šifre od 1001 na dalje neće mijenjati.
Predefinirani izvještaji U samom meniu će biti predefinirani nazivi (šifre) nekih karakteristiĉnih izvještaja, a za koje većinom postoje predlošci kao što su gore navedeni. Šifre predefiniranih izvještaja u meniu će biti šifre predloţaka uvećani za 1000 tj. od 1001 do 2000, npr. 11 + 1000 = 1011 Bilanca stanja - veliki korisnici. Predefinirani izvještaji bi bili:
1011 1012 1013 1021 1022 1023 1031 1041
Bilanca stanja - veliki poduzetnici Bilanca stanja - mali poduzetnici Bilanca stanja - statistika godišnji Raĉun dobiti i gubitka - veliki poduzetnici Raĉun dobiti i gubitka - mali poduzetnici Raĉun dobiti i gubitka - statistika godišnji Prijava poreza na dobitak Tromjeseĉni statistiĉki izvještaj
Dakle za izmjenu predefiniranih izvještaja koristite ove šifre jer se predlošci ne mogu mijenjati. Šifre predefiniranih izvještaja ne moţete brisati, moţete im samo mijenjati nazive.
Korisniĉki izvještaji To su izvještaji koje korisnik samostalno kreira za sve ostale potrebe u poslovanju. Korisnik moţe koristiti šifre izvještaja od 2001 do 32000 za kreiranje vlastitih izvještaja. Postupak:
1. u šifrarniku izvještaja obrazaca otvoriti novu šifru (npr. 2001 na dalje) i naziv izvještaja
2. u prozoru za kreiranje redova izvještaja kreirati redove za novokreiranu šifru
3. u izvještajima ispisati izvještaj (naravno ako ima podataka u glavnoj knjizi)
Kreiranje redova izvještaja:
redni broj Redni broj kako će se red pozicija ispisati na izvještaju. Ako ţelimo promijeniti poloţaj nekog reda na izvještaju promijenimo mu broj u neki drugi te nakon toga izvšimo renumeraciju brojeva da budu po redu.
pozicija Ima funkciju u samom programu da šifrira red, preko pozicije se moţemo pozvati na taj red dok smo u nekom drugom redu
tip pozicije-reda 1 naslov - program ovdje ništa ne izraĉunava, na izvještaju se samo ispisuje tekst opisa pozicije 2 suma pozicija - program će kod ovih redova zbrajati pozicije koje su nabrojane
Kombiniranje zbrajanja i oduzimanja moţete ostvariti na naĉin da odreĊenu poziciju upišete s predznakom minus.
3 suma konta - u redu koji ima ovaj tip program će u glavnoj knjizi pretraţivati iznose konta koji su nabrojani u popisu 4 iznos - ovdje moţete upisati konaĉan iznos za taj red, program ništa ne raĉuna 5 umnoţak pozicija - program će pomnoţiti pozicije koje su nabrojane u popisu pozicija
redoslijed izraĉuna (nivo pozicije) Nivo pozicije moţe biti 0, 1, 2, 3, 4 i 5. Koristi se se kod tipa pozicije 2 (suma pozicija) i 5 (umnoţak pozicija) da bi se odredilo koje pozicije će se izraĉunati prije, a koje poslije. Primjer: Red .br.
Nivo pozicije
Pozicij a
Opis
Popis kontapozicija
1
2
AKT
Aktiva
suma pozicija A, B ...
2
1
A.
Potraţivanja za upisani kapital
suma pozicija A.I., A.II., ...
3
1
B.
Dugotrajna imovina
suma pozicija B.I., B.II., ...
4
0
B.I.
Nematerijalna imovina
suma pozicija B.I.1., B.I.2, ....
5
B.I.1.
Osnivaĉki izdaci
suma konta 010
6
B.I.2.
Izdaci za istraţivanje i razvoj
suma konta 011
7
B.I.3.
Patenti, licence, koncesije
suma konta 012
U ovom primjeru program će najprije izraĉunati redove koji su tip suma konta (B.I.1., B.I.2., B.I.3), zatim će prijeći na tip redova suma pozicija (AKT, A., B., B.I.). MeĊutim ako pozicije krene izraĉunavati redom kako se ispisuju (po rednim brojevima) onda će za AKT zbrojiti pozicije A. i B. koje još nisu izraĉunate, zatim će za poziciju B. pokušati zbrojiti B.I., B.II., B.III. itd. koje isto tako nisu izraĉunate. Zato će program prvo izraĉunavati pozicije sa nivoom 0, a to je B.I. u kojoj će zbrojiti pozicije koje su bile suma konta, zatim će krenuti na nivo 1, a to je B. u kojoj će zbrojiti B.I. , B.II. itd. koje su izraĉunate u nivou 0. I tek na kraju će izraĉunavati nivo 2, a to je AKTIVA
gdje će zbrojiti izraĉunate pozicije iz nivoa 1, a to su A., B. itd.
tip algoritma za obraĉun Koristi se kod tipa pozicije 2 - suma konta, odreĊuje na koji naĉin se se obraĊivati konta navedena u popisu. Uzimat će se saldo, dugovni ili potraţni promet saldo - program će, za svaki konto naveden u popisu, zbrajati dugovnu i potraţnu stranu, nakon što izvrti sva konta iz popisa dobit će se ukupan dugovni i ukupan potraţni iznos, predznak tih iznosa ovisi o tome da li je neki konto odreĊen da se zbraja ili oduzima. Zatim će program od dugovnog iznosa oduzeti potraţni iznos tj. dugIznos - potIznos = iznosPozicije, iznos pozicije će program staviti kao pozitivan bez obzira da li je rezultat oduzimanja plus ili minus. dugovni promet - program će, za svaki konto naveden u popisu, zbrajati dugovnu stranu, nakon što izvrti sva konta iz popisa dobit će se ukupan dugovni iznos, predznak tog iznosa ovisi o tome da li je neki konto odreĊen da se zbraja ili oduzima. potraţni promet - program će, za svaki konto naveden u popisu, zbrajati potraţnu stranu, nakon što izvrti sva konta iz popisa dobit će se ukupan potraţni iznos, predznak tog iznosa ovisi o tome da li je neki konto odreĊen da se zbraja ili oduzima. dugovni saldo - program će, za svaki konto naveden u popisu, zbrajati dugovnu i potraţnu stranu, nakon što izvrti sva konta iz popisa dobit će se ukupan dugovni i ukupan potraţni iznos, predznak tih iznosa ovisi o tome da li je neki konto odreĊen da se zbraja ili oduzima. Zatim će program od dugovnog iznosa oduzeti potraţni iznos tj. dugIznos - potIznos = iznosPozicije, za razliku od tipa Saldo ovdje iznos moţe biti i pozitivan i negativan potraţni saldo - program će, za svaki konto naveden u popisu, zbrajati dugovnu i potraţnu stranu, nakon što izvrti sva konta iz popisa dobit će se ukupan dugovni i ukupan potraţni iznos, predznak tih iznosa ovisi o tome da li je neki konto odreĊen da se zbraja ili oduzima. Zatim će program od potraţnog iznosa oduzeti dugovni iznos tj. potIznos - dugIznos = iznosPozicije, za razliku od tipa Saldo ovdje iznos moţe biti i pozitivan i negativan
popis konta pozicija Kod upisa konta moţemo upisivati i sintetiĉka i analitiĉka konta, npr. sintetika 40, 41, analitika 4100, 4101. Npr. kod upisa sintetiĉkog konta 40 program podrazumijeva kao da smo upisali sve sintetike i analitike koje poĉinju sa brojem 40. Kod upisa pozicija i konta odvajamo ih zarezom, razmak nije bitan, ako ispred pozicije (konta) stavimo minus znaĉi da će se ta pozicija (konto) oduzimati a ne zbrajati
U jednom redu moţemo upisati ili samo pozicije ili samo konta ili iznos, u zavisnosti koji je tip pozicije odreĊen.
opis pozicije reda Tekst opisa koji će se ispisati na izvještaju za taj red
aktivan Red koji nije oznaĉen kao aktivan neće sudjelovati u izraĉunu izvještaja i neće se ispisivati
nivo ispisa U svakom redu moţemo upisati jedan broj od 0 do 9, npr. (4) AKTIVA (3) A. Potraţivanja za upisani kapital (3) B. Dugotrajna imovina (2) B.I. Nematerijalna imovina (1) B.I.1. Osnivaĉki izdaci (1) B.I.2. Izdaci za istraţivanje i razvoj (1) B.I.3. Patenti, licence, koncesije Ako dakle kod ispisa odredimo nivo ispisa 2 ispisat će se redovi koji imaju nivo ispisa 2,
3 i 4 (do 9). Na taj naĉin moţemo kod ispisa promjenom jednog broja ispisati izvještaj u širem ili uţem obliku.
Redovi koji nisu obuhvaćeni za ispis sudjeluju u izraĉunu, jedino se ne pojavljuju na ispisu. Redovi sa nivoom ispisa 0 se nikad ne ispisuju, a sudjeluju u izraĉunu npr. u takav red moţemo upisati stopu poreza na dobitak s kojom će se mnoţiti dobiti prije oporezivanja.
negativan broj = nula Rezultat izraĉuna nekog reda moţe biti nula, pozitivan i negativan broj (npr. gubitak ili dobitak), moţemo za odreĊene redove specificirati da ne ispisuju negativne iznose nego nule
iznos = nula, ne ispisuj poziciju na izvještaju Ako je rezultat izraĉuna nekog reda jednak nuli tada preko ove opcije moţemo odrediti da se ta pozicija ne ispisuje na izvještaju
iznos < nule, ne ispisuj poziciju na izvještaju Ako je rezultat izraĉuna nekog reda negativan tada preko ove opcije moţemo odrediti da se ta pozicija ne ispisuje na izvještaju Npr. ako u nekom obrascu piše da je red rezultat izraĉuna pozicija (2.1 - 2.4) ili (2.4 2.1) oĉito je da će jedan od tih izraĉuna biti pozitivan, a drugi negativan. U tom sluĉaju ćemo upisati oba reda u izvještaj sa istim opisom i razliĉitim izraĉunima, ali ćemo im oznaĉiti opciju da se ne ispisuju ako im je iznos negativan, rezultat je da će se ispisati samo red koji ima pozitivan iznos.
izraĉun bez poĉetnog stanja U odreĊenim izraĉunima je potrebno iskljuĉiti poĉetno stanje. Npr. kada je potrebno utvrditi smanjenje/povećanje troškova zaliha proizvodnje preko ove opcije to moţemo jednostavno utvrditi jer je potrebno iskljuĉiti stanje zaliha na poĉetku razdoblja.
izraĉun bez zakljuĉnih knjiţenja U odreĊenim izraĉunima je potrebno iskljuĉiti dokument zakljuĉna knjiţenja.
nivo teksta (naglašenost) Svaki red u izvještaju moţemo naglasiti u 4 nivoa, 0: 8 pointa, normalan tekst 1: 8 pointa, bold 2: 8 pointa, bold, sjenĉano 3: 10 pointa, bold 4: 12 pointa, bold
Uz ove nivoe naglašenosti dodatno moţete kombinirati i ostale naĉine formatiranja kao što su r a z m a k n u t i t e k s t, VELIKA SLOVA, Uvuĉeni tekst --- dodatni znakovi ---
ispiši red na novoj stranici Ovom opcijom moţete zadati da se odreĊeni redovi ispisuju na novoj stranici i tako dodatno pojaĉati preglednost izvještaja
Kopiranje izvještaja Pozivom panela za kopiranje izvještaja program će automatski za izvještaj koji se kopira postaviti izvještaj na kojem smo bili pozicionirani, korisnik treba upisati šifru novog izvještaja i njegov naslov. Nakon odabira tipke Kopiraj progam će kreirati novu šifru u šifraniku popisa izvještaja i kopirati sve redove tekućeg izvještaja u novi izvještaj.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke glavne knjige Tip automatskog prometa kod knjiţenja izvoda
promet svake stavke
samo duguje i potraţuje
Kod knjiţenja izvoda nakon upisa zadnje stavke moţemo tipkom promet automatski upisati promet za taj izvod. Moguće su dvije varijante
da se upiše promet svake stavke tako da na kartici 1000 vidimo svako pojedino plaćanje, iznos i naziv kupca-dobavljaĉa
da se upiše samo klasiĉan dugovni i potraţni promet
U automatskim izvodima traţi šifru kupca u pozivu na broj odobrenja
ne traţi šifru
traţi šifru kupca kao prvi broj
Kod automatskog unosa bankovnih izvoda iz FINA datoteke da li da jedan od kriterija za pronalaţenje partnera bude i šifra kupca koja se nalazi u pozivu na broj odobrenja. Detaljnije vidi Rad s izvodima ţiro-raĉuna.
Tip importa kod automatskih izvoda
XML format
TXT Fina format
Moguće je odabrati dva formata izvadka, obje datoteke su tekstualne. TXT format je zapravo CSV tj. podaci su odvojeni ; znakom unutar jednog reda, a niţu se u redovima. XML je specijalan format gdje su podaci u tekstualnom obliku zapisani na poseban naĉin tako da se mogu lako programski uĉitati.
Upisivanje poslovnih jedinica kod knjiţenja
ukljuĉen
iskljuĉen
Da li da se kod unosa dnevnika glavne knjige prikazuje polje za poslovnu jedinicu tj. evidencija knjiţenja prema poslovnim jedinicama. Kasnije se mogu ispisivati izvještaji prema poslovnim jedinicama. Firme koje ne trebaju evidenciju prema poslovnim jedinicama trebaju tu postavku iskljuĉiti.
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Dnevnik glavne knjige Ispis dnevnika glavne knjige tj. svih poslovnih dogaĊaja. Upisati redoslijed ispisa knjiţenja po rednom broju knjiţenja ili po datumu dokumenta (ne po datumu kad je dokument upisan). Ako ţelimo da u izvještaj bude ukljuĉen samo odreĊeni dokument npr. samo Izvodi banke tada trebamo prvo specificirati koji je to dokument i ukljuĉiti opciju. Kriterij za ispis moţe biti
od do knjiţenja
od do datuma Koji kriterij će se uzimati u obzir zavisi od toga koji je redoslijed ispisa specificiran (po knjiţenju ili datumu). Polja kriterija za ispis ne mogu ostati prazna. Naslov izvještaja, program inicijalno daje naslov, ali ga korisnik moţe promjeniti. Copyright © IPOS 1992-2008.
Kartice glavne knjige Ispis kartica-raĉuna glavne knjige. Odabrati redoslijed po kojem će biti sortirana knjiţenja na kartici, po rednom broju knjiţenja, ili po datumu dokumenta. Odabrati od kojeg do kojeg konta će biti ispisane kartice. Polje ne moţe ostati prazno npr. ako ţelimo ispisati
sva konta skupine 10 tada ćemo upisati od 10 do 1099999
samo konto 1000 tada ćemo upisati od 1000 do 1000
sva konta klase 4 tada ćemo upisati od 4 do 499999 Kriteriji za ispis su od do knjiţenja i od do datuma, koji od tih kriterija će se uzeti u ozbir zavisi od toga koji redoslijed ispisa smo odabrali. Polja kriterija od do ne mogu biti prazna. Naslov izvještaja program inicijalno sam postavlja, ali ga korisnik moţe promijeniti. Ispis kartica moţe biti svaka kartica na novoj strani bez obzira na broj redova ili moţemo odabrati mogućnost da se kartice ispisuju kontinuirano jedna iza druge popunjavajući cijelu stranicu prije prelaska na novu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Izvod iz knjigovodstva Ispis kartica-raĉuna glavne knjige, ali u saţetoj formi gdje je svaka kartica prikazana u jednom redu. Specificiramo od kojeg do konta će se kartice ispisivati, polja ne mogu ostati prazna primjeri upisa:
sva konta skupine 10 tada ćemo upisati od 10 do 1099999
samo konto 1000 tada ćemo upisati od 1000 do 1000
sva konta klase 4 tada ćemo upisati od 4 do 499999 Od do datuma, raspon datuma dokumenata koji će biti ukljuĉeni u zbroj, polja ne mogu ostati prazna, moţemo upisati samo dan i mjesec bez godine npr. 1.1. do 30.6. program podrazumijeva da se radi o tekućoj godini. Naslov izvještaja, program ga inicijalno postavlja, ali ga korisnik moţe promijeniti. Copyright © IPOS 1992-2008.
Brutto bilanca Detaljan izvještaj stanja i prometa svih kartica koje su ukljuĉene u kriterij, neće se ispisivati kartice kontnog plana koje nisu imale promet tj. nema bojazni od prevelikog kontnog plana koji će nam samo smetati svojim obujmom. Sve kartice će biti sortirane i zbrojene na svakom nivou klase, skupine itd. Odabiremo koja konta ulaze u izvještaj od do, polja ne mogu ostati prazna, primjer upisa:
sva konta skupine 10 tada ćemo upisati od 10 do 1099999
samo konto 1000 tada ćemo upisati od 1000 do 1000
sva konta klase 4 tada ćemo upisati od 4 do 499999 Odabiremo razdoblje od do datuma, polja ne mogu ostati prazna. Dodatni kriteriji:
Da li ţelimo ispis sintetiĉkih konta tj. zbrojeva, ako ne na ispisu će biti samo analitiĉke kartice, izvještaj sliĉan izvodu iz knjigovodstva.
Da ţelimo ispis analitiĉkih kartica, ako ne dobivamo vrlo skraćenu i preglednu brutto bilancu sa samo sintetiĉkim kontima.
Da li ţelimo ispis rekapitulacije po razredima. Sve navedene kriterije je moguće kombinirati tako da je ovdje u jednom izvještaju zapravo cijeli niz izvještaja. Ako specificiramo da ţelimo deviznu brutto bilancu tada moramo odrediti koju teĉajnu listu i koju valutu, program će provjeriti da li postoje podaci o tome. Program će uzeti pojedinaĉno svaki datum knjiţenja (dokumenta) i za taj datum pronaći navedeni teĉaj.
Nije potrebno evidentirati teĉajeve za sve datume iz brutto bilance jer se program ponaša kao što je i u praksi sluĉaj ako za navedeni datum nema teĉaja uzima se teĉaja od prvog manjeg datuma što znaĉi da ako ţelimo moţemo za cijelu brutto bilancu upisati samo jedan teĉaj. Sve zavisi do koje toĉnosti ţelimo devizni izvještaj. Prilikom odabira teĉajne liste i valute ako ţeljene ne postoje moţemo ih upisati direktno ovdje.
Naslov izvještaja, program ga daje inicijalno, ali ga korisnik moţe promijeniti. Copyright © IPOS 1992-2008.
Prihodi i troškovi za menadţere Izvještaj koji je prilagoĊen za menadţere, rukovodioce. Karakteristika tog izvještaja je da je u formi koja je razumljiva i neknjigovoĊama. Jednostavno su specificirani svi prihodi i svi troškovi po imenu, šifre konta ne moraju biti ukljuĉena, jednostavno reĉeno razlika prihoda i troškova daje brutto dobit nekog razdoblja. Upisati kriterij od do datuma, polja ne mogu ostati prazna. To je mogućnost da pratimo poslovanje po tjednima, mjesecima, tromjeseĉjima i sl. Te podatke usporedimo sa planom i to je to. Da li ţelimo ispis prihoda i troškova koji su nula, razlog tome je da se moţe vidjeti ĉitava lepeza eventualnih prihoda i troškova. Da li ţelimo ispis šifre konta ispred naziva prihoda i troškova, razlog je lakše povezivanje sa knjigovodstvenim podacima. Ako specificiramo da ţelimo devizni izvještaj tada moramo odrediti koju teĉajnu listu i koju valutu, program će provjeriti da li postoje podaci o tome. Program će uzeti pojedinaĉno svaki datum knjiţenja (dokumenta) i za taj datum pronaći navedeni teĉaj.
Nije potrebno evidentirati teĉajeve za sve datume iz knjigovodstva jer se program ponaša kao što je i u praksi sluĉaj ako za navedeni datum nema teĉaja uzima se teĉaja od prvog manjeg datuma što znaĉi da ako ţelimo moţemo za sve datume upisati samo jedan teĉaj. Sve zavisi do koje toĉnosti ţelimo devizni izvještaj. Prilikom odabira teĉajne liste i valute ako ţeljene ne postoje moţemo ih upisati direktno ovdje.
Ako ţelimo u izvještaj ukljuĉiti samo odreĊenu poslovnu jedinicu potrebno je iz popisa poslovnih jedinica odabrati jednu i ukljuĉiti tu opciju, naravno preduvjet je i taj da smo prilikom unosa podataka u dnevnik glavne knjige unosili podatke po poslovnim jedinicama. Naslov izvještaja program inicijalno nudi sam, ali ga korisnik moţe promijeniti. Copyright © IPOS 1992-2008.
Izvještaji obrasci koje korisnik sam kreira Kako sam naslov kaţe korisnik sam kreira niz izvještaja koji u osnovi imaju predefiniran oblik i strukturu redova, ali je korisniku data mogućnost da kreira neograniĉen broj takvih izvještaja i za svaki takav izvještaj neograniĉen broj redova. Potrebno je specificirati koji izvještaj. Upisati kriterij za koje razdoblje se radi izvještaj, polja datuma ne mogu ostati prazna. Naslov izvještaja program nudi sam, ali ga korisnik moţe promijeniti.
Dodatne informacije
Prozor korisniĉkih izvještaja obrazaca Copyright © IPOS 1992-2008.
Izvještaji obrasci koje korisnik sam kreira Kako sam naslov kaţe korisnik sam kreira niz izvještaja koji u osnovi imaju predefiniran oblik i strukturu redova, ali je korisniku data mogućnost da kreira neograniĉen broj takvih izvještaja i za svaki takav izvještaj neograniĉen broj redova. Potrebno je specificirati koji izvještaj. Upisati kriterij za koje razdoblje se radi izvještaj, polja datuma ne mogu ostati prazna. Naslov izvještaja program nudi sam, ali ga korisnik moţe promijeniti.
Dodatne informacije
Prozor korisniĉkih izvještaja obrazaca Copyright © IPOS 1992-2008.
Izvještaji obrasci koje korisnik sam kreira Kako sam naslov kaţe korisnik sam kreira niz izvještaja koji u osnovi imaju predefiniran oblik i strukturu redova, ali je korisniku data mogućnost da kreira neograniĉen broj takvih izvještaja i za svaki takav izvještaj neograniĉen broj redova. Potrebno je specificirati koji izvještaj. Upisati kriterij za koje razdoblje se radi izvještaj, polja datuma ne mogu ostati prazna. Naslov izvještaja program nudi sam, ali ga korisnik moţe promijeniti.
Dodatne informacije
Prozor korisniĉkih izvještaja obrazaca Copyright © IPOS 1992-2008.
Izvještaji obrasci koje korisnik sam kreira Kako sam naslov kaţe korisnik sam kreira niz izvještaja koji u osnovi imaju predefiniran oblik i strukturu redova, ali je korisniku data mogućnost da kreira neograniĉen broj takvih izvještaja i za svaki takav izvještaj neograniĉen broj redova. Potrebno je specificirati koji izvještaj. Upisati kriterij za koje razdoblje se radi izvještaj, polja datuma ne mogu ostati prazna. Naslov izvještaja program nudi sam, ali ga korisnik moţe promijeniti.
Dodatne informacije
Prozor korisniĉkih izvještaja obrazaca Copyright © IPOS 1992-2008.
Izvještaji obrasci koje korisnik sam kreira Kako sam naslov kaţe korisnik sam kreira niz izvještaja koji u osnovi imaju predefiniran oblik i strukturu redova, ali je korisniku data mogućnost da kreira neograniĉen broj takvih izvještaja i za svaki takav izvještaj neograniĉen broj redova. Potrebno je specificirati koji izvještaj. Upisati kriterij za koje razdoblje se radi izvještaj, polja datuma ne mogu ostati prazna. Naslov izvještaja program nudi sam, ali ga korisnik moţe promijeniti.
Dodatne informacije
Prozor korisniĉkih izvještaja obrazaca Copyright © IPOS 1992-2008.
Izvještaji obrasci koje korisnik sam kreira Kako sam naslov kaţe korisnik sam kreira niz izvještaja koji u osnovi imaju predefiniran oblik i strukturu redova, ali je korisniku data mogućnost da kreira neograniĉen broj takvih izvještaja i za svaki takav izvještaj neograniĉen broj redova. Potrebno je specificirati koji izvještaj. Upisati kriterij za koje razdoblje se radi izvještaj, polja datuma ne mogu ostati prazna. Naslov izvještaja program nudi sam, ali ga korisnik moţe promijeniti.
Dodatne informacije
Prozor korisniĉkih izvještaja obrazaca Copyright © IPOS 1992-2008.
Izvještaji obrasci koje korisnik sam kreira Kako sam naslov kaţe korisnik sam kreira niz izvještaja koji u osnovi imaju predefiniran oblik i strukturu redova, ali je korisniku data mogućnost da kreira neograniĉen broj takvih izvještaja i za svaki takav izvještaj neograniĉen broj redova. Potrebno je specificirati koji izvještaj. Upisati kriterij za koje razdoblje se radi izvještaj, polja datuma ne mogu ostati prazna. Naslov izvještaja program nudi sam, ali ga korisnik moţe promijeniti.
Dodatne informacije
Prozor korisniĉkih izvještaja obrazaca Copyright © IPOS 1992-2008.
Izvještaji obrasci koje korisnik sam kreira Kako sam naslov kaţe korisnik sam kreira niz izvještaja koji u osnovi imaju predefiniran oblik i strukturu redova, ali je korisniku data mogućnost da kreira neograniĉen broj takvih izvještaja i za svaki takav izvještaj neograniĉen broj redova. Potrebno je specificirati koji izvještaj. Upisati kriterij za koje razdoblje se radi izvještaj, polja datuma ne mogu ostati prazna. Naslov izvještaja program nudi sam, ali ga korisnik moţe promijeniti.
Dodatne informacije
Prozor korisniĉkih izvještaja obrazaca Copyright © IPOS 1992-2008.
Izvještaji obrasci koje korisnik sam kreira Kako sam naslov kaţe korisnik sam kreira niz izvještaja koji u osnovi imaju predefiniran oblik i strukturu redova, ali je korisniku data mogućnost da kreira neograniĉen broj takvih izvještaja i za svaki takav izvještaj neograniĉen broj redova. Potrebno je specificirati koji izvještaj. Upisati kriterij za koje razdoblje se radi izvještaj, polja datuma ne mogu ostati prazna. Naslov izvještaja program nudi sam, ali ga korisnik moţe promijeniti.
Dodatne informacije
Prozor korisniĉkih izvještaja obrazaca Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon prihoda, troškova i dobiti Stupĉasti bar grafikon koji na bazi podataka iz glavne knjige prikazuje odnos i kretanje prihoda, troškova i dobiti.U šifrarniku kontnog plana se za svaki konto moţe definirati da li predstavlja prihod ili trošak i na bazi toga će grafikon svrstati odreĊeni konto u prihode ili troškove. Moţemo dobiti prikaz odnosa samo prihoda (troškova, dobiti) za odreĊenu vremensku jedinicu (dan, tjedan, mjesec) u razdoblju godine dana. Stupci mogu biti prikazani kao usporedni jedan pored drugog, jedan na drugom i jedan na drugom u ukupnoj visini 100%. Osim stupaca moţemo dobiti i linijske grafikone za prihod (trošak, dobit) koje pokazuju trend kretanja. Isto tako moţemo prikazati i postotak udjela svake vremenske toĉke. Kod prikaza po danima i tjednima moţemo ukljuĉiti i animaciju (tri brzine animacije). Pomicanje grafikona lijevo ili desno moţete ostvariti tako da s pritisnutom desnom tipkom miša primite graf i pomaknete ga lijevo ili desno.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon kretanja sredstava Stupĉasti bar grafikon koji na bazi podataka iz glavne knjige prikazuje priliva, odliva i stanja sredstava. Moţemo definirati bilo koji konto tj. i 10 ili 1020 (blagajna) te na taj naĉin dobiti prikaz bilo kojih tipova sredstava. Moţemo dobiti prikaz odnosa samo priliva, odliva i stanja za odreĊenu vremensku jedinicu (dan, tjedan, mjesec) u razdoblju godine dana. Stupci mogu biti prikazani kao usporedni jedan pored drugog, jedan na drugom i jedan na drugom u ukupnoj visini 100%. Osim stupaca moţemo dobiti i linijske grafikone za prihod (trošak, dobit) koje pokazuju trend kretanja. Isto tako moţemo prikazati i postotak udjela svake vremenske toĉke. Kod prikaza po danima i tjednima moţemo ukljuĉiti i animaciju (tri brzine animacije). Pomicanje grafikona lijevo ili desno moţete ostvariti tako da s pritisnutom desnom tipkom miša primite graf i pomaknete ga lijevo ili desno.
Prikaz po
Prikaz po danima je pogodan kada se ţeli detaljniji prikaz i kako izgleda krivulja rasta i pada u duţem razdoblju. Prikaz će imati 365 toĉaka na apscisi.
Tjedni 48 toĉaka na apscisi.
Mjeseci prikaz cijele godine u vidnom polju jer će se svih dvanaest toĉaka vidjeti odjednom.
Ukljuĉi u prikaz
Bar - bar grafovi
Linija - linija rasta i pada tzv. curve fiting matematiĉka linija
Postotak - iznad svake toĉke prikaţi postotak njenog udjela u ukupnom iznosu Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon prihoda, troškova i dobiti Stupĉasti bar grafikon koji na bazi podataka iz glavne knjige prikazuje odnos i kretanje prihoda, troškova i dobiti. U šifrarniku kontnog plana se za svaki konto moţe definirati da li predstavlja prihod ili trošak i na bazi toga će grafikon svrstati odreĊeni konto u prihode ili troškove. Moţemo dobiti prikaz odnosa samo prihoda (troškova, dobiti) za odreĊenu vremensku jedinicu (dan, tjedan, mjesec) u razdoblju godine dana. Stupci mogu biti prikazani kao usporedni jedan pored drugog, jedan na drugom i jedan na drugom u ukupnoj visini 100%. Osim stupaca moţemo dobiti i linijske grafikone za prihod (trošak, dobit) koje pokazuju trend kretanja. Isto tako moţemo prikazati i postotak udjela svake vremenske toĉke. Kod prikaza po danima i tjednima moţemo ukljuĉiti i animaciju (tri brzine animacije). Pomicanje grafikona lijevo ili desno moţete ostvariti tako da s pritisnutom desnom tipkom miša primite graf i pomaknete ga lijevo ili desno. Copyright © IPOS 1992-2008.
Saldakonti - uvod Saldakonti tj. analitiĉka evidencija kupaca (dobavljaĉa) je razrada skupnog raĉuna 1200 (2200) glavne knjige. Analitiĉka evidencija kupaca i dobavljaĉa nije zakonski obavezna no bez nje ne bismo imali kvalitetan i brz uvid u stanje raĉuna naših kupaca i dobavljaĉa. Svaki kupac (dobavljaĉ) predstavlja jednu karticu, jedan analitiĉki raĉun.
Sistem otvaranja kartice je takav da se npr. u glavnoj knjizi otvori samo jedan konto 1200 za sve kupce, a u analitiĉkoj evidenciji šifra partnera-kupca predstavlja nastavak toga konta npr. partner sa šifrom 245 u saldakontiju ima karticu 245, ali gobalno gledano šifra njegove kartice je 1200245. Ovo je vaţno naglasiti zbog knjigovoĊa koji su navikli u kontnom planu upisivati šifre kupaca i dobavljaĉa.
Dodatne informacije
Objašnjenje relacija analitika - sintetika, temeljnice Copyright © IPOS 1992-2008.
Dokumenti u saldakontiju općenito U saldakontiju kupaca i dobavljaĉa postoje ĉetiri vrste dokumenata.
raĉuni
knjiţne obavijesti
plaćanja
storna Svako knjiţenje (upisivanje) na neki dokument se automatski upisuje u dnevnik kupaca (dobavljaĉa), kartice partnera i temeljnice. Ekran za unos dokumenta moţe biti sa i bez protustavaka za glavnu knjigu, regulira se postavkama za tekućeg partnera. Unosi plaćanja tj. izvodi nemaju protustavaka za glavnu knjigu jer se taj dokument u izvornom obliku upisuje u glavnu knjigu pa se automatski prenose stavke plaćanja u saldakonti. Stornirani dokumenti su oznaĉeni u ekranskom i tabelarnom prikazu.
Dodatne informacije
Saldakonti poĉetno stanje
Kako voditi kartiĉno poslovanje (American, MasterCard i dr.) Copyright © IPOS 1992-2008.
Raĉuni saldakonti Raĉun je nosioc poslovnog dogaĊaja. To je komercijalni dokument koji regulira poslovni odnos kupca i dobavljaĉa. Na svaki raĉun je moguće vezati proizvoljan broj knjiţnih obavijesti. Svaki raĉun moţe biti plaćen sa proizvoljnim brojem plaćanja. U zavisnosti da li je ukljuĉeno kontiranje u analitiĉkoj evidenciji kupaca i dobavljaĉa ekran za unos-izmjenu moţe biti sa ili bez protustavaka za glavnu knjigu. Kod ukljuĉenih protustavaka za glavnu knjigu program će ponuditi kod prve stavke konto sa prve stavke prethodnog raĉuna i iznos raĉuna, kod druge i treće stavke konta iz prethodnog raĉuna.
Knjiţenje protustavaka temeljnica dobavljaĉa moţete automatizirati preko šifrarnika Tip knjiţenja protustavaka temeljnica dobavljaĉa.
Kod ukljuĉene automatske veze saldakonti i knjige UR-a, IR-a istovremeno sa spremanjem glave raĉuna upisati će se podaci i u porezne evidencije.
Raĉuni i obavijesti o knjiţenju, u kupcima i dobavljaĉima, kod kojih se u opisu knjiţenja upiše tekst #sakriven# neće se prikazivati na izvještajima: Kartice zatvaranja, Rokovi dospjeća plaćanja, Izvod otvorenih stavaka
Tipka UR Kod saldakonti dobavljaĉa ulazni raĉun ima tipku 'UR' kojom se moţe za jedan raĉun upisati proizvoljan broj redova u knjizi UR-a. Napomena: ako ste koristili tu tipku tada se kod spremanja glave neće ništa upisivati u knjigu UR-a. Svaki puta kad kliknete na tu tipku upisat će se jedan red u knjigu UR-a, nakon toga moţete promjeniti sve podatke i ponovo kliknuti na tipku "UR" da se upiše novi red i tako koliko redova ţelite. Dakle ne morate iz saldakonti dobavljaĉa ulaziti u knjige UR-a za upis dodatnih podataka.
Tipka 30/70 Ova tipka je varijanta tipke UR, tipkom UR moţemo npr. odrediti: knjiga 4 Knjiga ulaznih raĉuna za vlastitu potrošnju tip unosa 2 Porez se ne moţe odbiti u polje za stopu upisati 30(%) odabrati tipku UR da se upiše jedan red u porezne evidencije, zatim ... knjiga 1 Knjiga za primljena dobra i usluge tip unosa 1 Porez se moţe odbiti u polje za stopu upisati 70(%) odabrati tipku UR da se upiše jedan red u porezne evidencije MeĊutim sve ovo se moţe napraviti samo jednim odabirom tipke 30/70. Primjer za upotrebu te tipke je raĉun za gorivo za sluţbene osobne automobile.
Tipka HUB Preko ove tipke moţemo pozvati prozor za unos HUB obrasca u kojem će se automatski popuniti podaci iz ulaznog raĉuna, podatke je dovoljno pregledati i spremiti HUB. Ako istovremeno drţite tipku Ctrl tada se se HUB kreirati i spremiti automatski, a program će vas vratiti natrag na ulazni raĉun.
Tipka GOT Preko ove tipke moţete koristiti automatiku kod R-1 raĉuna koji su plaćeni gotovinom, postupak:
upišite redovno raĉun u prozoru saldakonti dobavljaĉa - ulazni raĉuni
u tabelarnom prikazu se pozicionirajte na ţeljeni raĉun i odaberite tipku GOT
program će u isplatama dobavljaĉima upisati isplatu (naĉin plaćanja iz šifrarnika) sa svim podacima koje moţe naći na raĉunu
zatim će u blagajniĉkom poslovanju pronaći blagajnu (koju ste odredili u šifrarniku) i dnevnik i upisati isplatnicu sa sljedećim rednim brojem, u opis će uz opis iz raĉuna dodati i podatak R-1(2) i broj ulaznog raĉuna U šifrarniku moţete odrediti inicijalnu šifru Naĉina plaćanja kod upisa isplate u dobavljaĉima i šifru blagajne za blagajniĉko poslovanje, ako šifra naĉina plaćanja nije upisana upotrijebit će se šifra 3, ako nije upisana blagajna upotrijebit će se blagajna 3. Raĉune moţete u saldakonti importirati iz vanjske datoteke iz nekog drugog programa vidi Import izlaznih raĉuna u saldakonti
Dodatne informacije
Kako voditi kartiĉno poslovanje (American, MasterCard i dr.)
Kako promjeniti broj temeljnice već upisanim dokumentima
Tip knjiţenja protustavaka temeljnica dobavljaĉa
Import izlaznih raĉuna u saldakonti Copyright © IPOS 1992-2008.
Import izlaznih raĉuna u saldakonti Preko ove opcije u programu moţemo importirati izlazne raĉune u saldakonti kupaca iz neke vanjske datoteke.
Karakteristike datoteke Naziv datoteke treba biti "Import_dnekup.txt". Datoteka je tekstualna dakle moţemo je otvoriti u bilo kojem tekstualnom editoru. Podaci u datoteci trebaju biti organizirani u vidu redova (zapisa), svaki red predstavlja jedan raĉun. Unutar jednog reda pojedini podaci za raĉun (polja) su odvojeni znakom toĉka zarez (;). Prvi red moţemo iskoristiti za upis nekih informacija o poljima jer se kod samog importa programu moţe oznaĉiti da ne importira prvi red. Osnovna logika kod importa je da program provjerava da li godina i broj pojedinog raĉuna iz datoteke za import postoji u popisu raĉuna, ako ne postoji upisuje raĉun, ako postoji preskaĉe raĉun. U jednom zapisu ima ukupno 28 polja meĊusobno odvojenih toĉka zarezom, ako neke podatke ne ţelimo importirati potrebno je staviti znak toĉka zarez bez podatka. Kada program uzme jedan raĉun (jedan red ili zapis) da bi pronašao npr. podatak o matiĉnom broju traţi podatak koji je ispred X oznake toĉka zarez. Program za import će prvo provjeriti da li svaki zapis ima traţeni broj polja. Popis polja u datoteci za import:
1. 2.
godina raĉuna
obavezan podatak, program će raĉun upisati samo ako godina i broj ne postoje broj raĉuna
obavezan podatak, program će raĉun upisati samo ako godina i broj ne postoje 3.
datum raĉuna
obavezan podatak, format npr. 21.11.2007 4.
matiĉni broj kupca
obavezan podatak, preko matiĉnog broja će program pronaći partnera u šifrarniku partnera i upisati šifru partnera, prilikom kontrole program provjerava da li matiĉni broj postoji u partnerima 5.
opis knjiţenja
neobavezan podatak, ali je kao i kod ostalih podataka gdje moţemo ne upisati ništa potrebno ostaviti prazno mjesto tj. toĉka zarez 6.
iznos raĉuna
obavezan podatak, format npr. 3756,46 7.
datum dospijeća raĉuna
obavezan podatak 8.
oznaka zatvaranja
9.
iznos poreza (knjiga IR-a)
neobavezan podatak neobavezan podatak
10. tip knjige ira obavezan podatak ako je ukljuĉen automatski prijenos u pdv modul 11. tip unosa u knjigu ira obavezan podatak ako je ukljuĉen automatski prijenos u pdv modul
12. osnovica za porez 0% neobavezan podatak 13. konto1 program kontrolira da li je nešto upisano u to polje, ako nije ništa upisano tada se preskaĉu kontrole pod duguje, potraţuje i jedinica, korisnik mora osigurati postojanje analitiĉkog konta u kontnom planu 14. duguje1 ako je upisan konto, obavezno je upisati barem 0, korisnik mora osigurati ispravnost dugovne i potraţne strane kompletnog knjiţenja 15. potraţuje1 ako je upisan konto obavezno je upisati barem 0, korisnik mora osigurati ispravnost dugovne i potraţne strane kompletnog knjiţenja 16. jedinica1 neobavezan podatak 17. konto2 18. duguje2 19. potraţuje2 20. jedinica2 21. konto3 22. duguje3 23. potraţuje3 24. jedinica3 25. konto4 26. duguje4 27. potraţuje4 28. jedinica4
Naĉin importa Nakon odabira tipke Importiraj u prozoru za import program će nam kroz poseban prozor omogućiti da pronaĊemo na disku datoteku import_dnekup.txt za import podataka. Inicijalno će je pokušati pronaći u putanji "c:\IposPrijenos\Import podataka", ako ţelimo bez traţenja odabrati datoteku moţemo je smjestiti u taj direktorij prije importa. Nakon odabira import datoteke program će prvo napraviti provjeru ispravnosti zapisa u datoteci, ako pronaĊe neke neispravne zapisa dat će poruku o tome koji su to redovi, a za prvih 20 grešaka će u istom prozorĉiću ispisati koje su toĉno greške u kojem redu (npr. broj polja je manji od 28, nedostaje matiĉni broj itd.).
Umjesto šifre kupca se upisuje njegov matiĉni broj kojeg će program pokušati pronaći u šifrarniku poslovnih partnera. Dakle prije samog importa raĉuna je preporuĉljivo prvo napraviti import partnera u program.
Bitno je naglasiti da se u istoj datoteci nalaze podaci za tri importa: raĉune, protustavke za temeljnice i knjige IR-a.
Primjer datoteke (prvi red nije obavezan) godina;broj;datum;mb partnera;opis;iznos;datum dospijeća;zatvaranje;porez;tip ira;tip unosa ira;osnovica
0%;konto1;duguje1;potraţuje1;jedinica1;konto2;duguje2;potraţuje2;jedinica2;konto3;duguj e3;potraţuje3;jedinica3;konto4;duguje4;potraţuje4;jedinica4; 2007;100;21.11.2007;5555555;ovo je opis;1220,00;25.11.2007;zatvaranje;220;1;1;;2200;0;1220;;1400;220;0;;4000;1000;0;; 2007;101;21.11.2007;5555555;ovo je opis;122,00;25.11.2007;zatvaranje;22;1;1;;2200;0;122;;1400;22;0;;4100;100;0;;
Knjiţne obavijesti Knjiţne obavijesti se veţu na odreĊeni raĉun, broj knjiţnih obavijesti po raĉunu nije ograniĉen. Njezin smisao je da korigira raĉun npr. djelomiĉno ga stornira. npr. raĉun iznosi 1000,00 kn, kasnije je dogovoreno da se raĉun smanji na 800,00 kn, ispostavlja se dokument knjiţna obavijest sa iznosom -200,00 kn.
Raĉuni i obavijesti o knjiţenju, u kupcima i dobavljaĉima, kod kojih se u opisu knjiţenja upiše tekst #sakriven# neće se prikazivati na izvještajima: Kartice zatvaranja, Rokovi dospjeća plaćanja, Izvod otvorenih stavaka Copyright © IPOS 1992-2008.
Uplate/isplate saldakontija Plaćanja su u saldakontiju preteţno bezgotovinska (virmanski nalozi). Korisnik moţe virman upisivati direktno kroz glavnu knjigu sa automatskim rasporeĊivanjem plaćanja u kupce i dobavljaĉe, a isto tako moţe i ruĉno upisati plaćanje u saldakonti pojedinaĉno za svakog partnera. Copyright © IPOS 1992-2008.
Storno dokumenti saldakontija Ako je jedan dokument prenesen u glavnu knjigu ili na bilo koji naĉin zaveden u drugim evidencijama tada izmjenom ili brisanjem tog dokumenta na jednom mjestu dovodimo u nesklad cijeli sistem. Zato je ispravnije dokument stornirati tj. ne brišemo taj dokument nego ga oznaĉavamo kao storniran, istovremeno program generira dokument storno koji je u svemu isti kao i stornirani dokument samo su iznosi sa suprotnim predznacima. Ako dokument ima protustavke za glavnu knjigu i one će uredno biti stornirane. Dokument storno se takoĊer upisuje u dnevnik, karticu, i temeljnicu. Kada ta temeljnica doĊe u glavnu knjigu ona će neutralizirati dokument koji smo stornirali. Datum dokumenta storno je inicijalno današnji, moţete ga promjeniti tako da se pozicionirate na polje datuma u tabelarnom prikazu i pritisnete tipku Enter, da bi se promjena spremila potrebno je izaći iz tog polja prije zatvaranja prozora. Copyright © IPOS 1992-2008.
Saldakonti kartice Brz i jedostavan pregled kartica partnera (kupaca i dobavljaĉa) sa svim dokumentima, prometom i saldom. U tabelarnom pregledu su vidljivi svi podaci vezani uz odreĊeni dokument, pa i iznos zatvaranja pojedinih dokumenata. Opcija 'prikaz samo onih kartica koje imaju promet' se moţe ukljuĉiti po potrebi, program će u filtrirati sve partnere i prikazati samo one kartice koje imaju promet. 'Automatski izraĉun prometa kartice' moţe biti stalno ukljuĉen ako ţelimo da program u letu izraĉunava promete kartica prelaskom s partnera na partnera, ako nam to usporava rad kod kartica sa puno stavaka moţemo koristiti tipku za izraĉun prometa samo pojedinog partnera. Copyright © IPOS 1992-2008.
Saldakonti dnevnik Evidenicija knjiţenja svih dokumenata u saldakontiju. Redoslijed prema broju knjiţenja (onako kako su unošeni) ili prema datumu. Jednostavno pronalaţenje bilo kojeg knjiţenja, datuma, dokumenta i broja. Copyright © IPOS 1992-2008.
Saldakonti temeljnice Ekran temeljnica saldakontija daje detaljan prikaz svake stavke odreĊene temeljnice. Prikaz je dan zbog toga da se na jednostavan i brz naĉin moţe izvršiti provjera nekog knjiţenja i njegovih protustavaka.
Vidi
Saldakonti prijenos temeljnica Copyright © IPOS 1992-2008.
Saldakonti prijenos temeljnica Prijenos temeljnica se ne mora obavezno napraviti automatski, korisnici koji to ţele mogu i ruĉno upisati temeljnicu u glavnu knjigu. Nema nikakve razlike u konaĉnici izmeĊu automatskog i ruĉnog prijenosa temeljnica. I kod automatskog i kod ruĉnog prijenosa je bitno da se u glavnoj knjizi koriste dokumenti koji su za to predviĊeni.
51 _Kupci automatska temeljnica izlaznih raĉuna
52 _Dobavljaĉi automatska temeljnica ulaznih raĉuna Prilikom rada u saldakontiju (ako je ukljuĉn rad sa temeljnicama) program će provjeravati da li gore navedeni dokumenti imaju knjiţenja i koji su im redni brojevi. npr. ako u glavnoj knjizi postoji dokument _Kupci automatska temeljnica izlaznih računa sa brojevima 1 i 2 (dakle dvije temeljnice), prilikom knjiţenja u kupcima tekuća temeljnica će dobiti redni broj 3. Ako ruĉno upišemo temeljnicu sa brojem 5 u glavnu knjigu tekuće knjiţenje u saldakontiju kupaca će dobiti redni broj temeljnice broj 6 i sl.
Osnovno je dakle zapamtiti sljedeće, prilikom svakog ulaska u unos (analitika kupaca, dobavljaĉa, osnovnih sredstava, i dr.) program će provjeriti koji redni broj te temeljnice već postoji u glavnoj knjizi i automatski će vam uvijek dodijeliti sljedeći veći broj.
Što ako vam je tekuća temeljnica u kupcima broj 7, a vi ţelite promjeniti dokument na temeljnici 4? Znaĉi da u glavnoj knjizi ta temeljnica postoji s rednim brojem 6, redni brojevi od 1 do 5 mogu i ne moraju postojati jer program ne gleda koliko ima temeljnica u glavnoj knjizi nego da li ih ima i koji je najveći redni broj temeljnice. Dovoljno je u kupcima pronaći ţeljeni dokument i promjeniti ga, program će nas upozoriti da je taj dokument već prenesen u glavnu knjigu, ali će dopustiti izmjenu (s otkljuĉanim postavkama). Kad smo promjenili dokument u kupcima doveli smo u nesklad saldakonti kupaca i glavnu knjigu (pod uvjetom da smo mijenjali npr. konta ili iznose). Da bismo stanje doveli u red moţemo napraviti jednu od dvije moguće stvari:
otići u glavnu knjigu i na toj istoj temeljnici uskladiti promjene kroz izmjenu dokumenta
obrisati u glavnoj knjizi tu temeljnicu i ponovo je automatski prenijeti iz saldakonti kupaca (s datumom koji je imala prethodna temeljnica) Sliĉan je postupak ako ţelite kompletno obrisati neki dokument s temeljnice.
Što ako ţelite dodati novi dokument na temeljnicu 4, a program vam kod unosa uvijek upisuje na temeljnicu 7? Prvo što moramo je dobiti da nam program kod unosa u analitici nudi temeljnicu 4, a ne temeljnicu 7. Program nam nudi temeljnicu 7 zato što je u glavnoj knjizi pronašao taj dokument s najvećim rednim brojem 6. Dakle prvo ćemo u glavnoj knjizi kroz izmjenu dokumenta promjeniti redne brojeve temeljnicama 4, 5, 6 u -4, -5, -6. Tada će najveći rednim broj u glavnoj knjizi biti broj 3, što znaĉi da će nam program kod unosa u analitici nuditi upis na temeljnicu broj 4 što smo i ţeljeli. Kada napravimo potrebni unos temeljnice, u glavnoj knjizi broj -4, -5 i -6 izmjenimo ponovo u 4, 5 i 6, a s temeljnicom broj 4 moţemo napraviti sljedeće:
potpuno je obrisati u glavnoj knjizi i ponovo prenijeti iz analititke
izmjeniti je u glavnoj knjizi tako da je usklaĊena s analitikom Copyright © IPOS 1992-2008.
Ruĉno zatvaranje
Vidi
Zatvaranje stavaka Copyright © IPOS 1992-2008.
Automatsko zatvaranje
Vidi
Zatvaranje stavaka Copyright © IPOS 1992-2008.
Saldakonti poĉetno stanje Poĉetna stanja nemaju protustavke za glavnu knjigu jer su ona već u glavnoj knjizi unijeta kroz poĉetno stanje glavne knjige. Kada unosimo poĉetno stanje za npr. jednog partnera tada to moţemo napraviti na tri naĉina:
1. da za tog partnera unesemo samo njegov saldo (raĉuna ili plaćanja) dokument će imati neki nepostojeći redni broj
2. da unesemo sve otvorene dokumente, ali ne s izvornim iznosima nego samo sa otvorenim iznosom
3. da unesemo sve otvorene dokumente u svojim izvornim iznosima koji ĉe ĉiniti to poĉetno stanje Poĉetno stanje moţe biti ruĉno i automatsko, sva tri naĉina moţemo unijeti ruĉno, automatski se mogu unijeti samo 2. i 3 naĉin. Ruĉno poĉetno stanje je i jedino moguće onda kada ne postoje podaci prošlih poslovnih godina u raĉunalu. Unos ruĉnog poĉetnog stanja se vrši kroz standardne prozore raĉuna, obavijesti, plaćanja, potrebno je samo na tim prozorima ukljuĉiti opciju unos kao poĉetno stanje.
1. Naĉin - prjienos samo ukupnog salda za partnera Prenosimo samo jedan fiktivni dokument (raĉun ili uplatu) bez obzira na broj otvorenih dokumenata i stavljamo mu iznos jednak ukupnom saldu kartice. Sistem ne daje informaciju o dokumentima, niti o njihovom iznosu niti o iznosu zatvaranja, daje samo saldo kartice na nivou kupca. Postupak je da u prošloj godini izlistate izvještaj Prometi i salda kartica i za pojedinog kupca upišete njegov saldo u novu godinu kroz 1 fiktivni dokument koji će biti raĉun ili uplata zavisno je li saldo dugovni ili potraţni.
2. Naĉin - prijenos svih otvorenih dokumenata samo sa otvorenim iznosom Automatski prijenos poĉetnog stanja prenosi sve otvorene (potpuno ili djelimiĉno otvorene) dokumente jednog partera koji saĉinjavaju poĉetno stanje. Za razliku od trećeg naĉina ovdje se dokumenti ne prenose u svojem izvornom iznosu nego u iznosu za koji su otvoreni tj. puni ili neki manji iznos. Dakle neće biti preneseni dokumenti koji su potpuno zatvoreni, a koji su sudjelovali u zatvaranju s drugim dokumentima koji su otvoreni. Za takve dokumente koji su u prošloj godini imali jedan iznos, a u novu su preneseni s manjim iznosom koji je otvoren, u opis dokumenta će biti dodan tekst (izvorno: iznos dokumenta), gdje je iznos dokumenta njegov izvorni iznos. Na taj naĉin ćemo i bez gledanja u prošle godine vidjeti pravi iznos dokumenta.
3. Naĉin - prijenos svih otvorenih dokumenata sa izvornim iznosima Automatski prijenos poĉetnog stanja prenosi sve otvorene dokumente jednog partera koji saĉinjavaju poĉetno stanje, to mogu biti i zatvoreni dokumenti, ali koji su sudjelovali u zatvaranju sa nekim dokumentom koji je otvoren, npr.
rn 1 1000,00 kn
rn 2 2000,00 kn
pl 1 1100,00 kn Rn 1 je kompletno zatvoren sa plaćanjem 1, ostatak plaćanja 1 od 100,00 kn je potrošeno na djelomiĉno zatvaranje raĉuna 2. Ukupan saldo je 1900,00 kn, no ako bismo prenijeli samo rn 2 i plaćanje 1 ne bismo dobili taj saldo zato moramo prenijeti i rn 1. U praksi postoje puno sloţenije situacije npr. rn 1 je zatvaran sa pl 1, pl 1 je zatvarala i rn 2, rn 2 je zatvaran i sa pl 3, pl 3 ja zatvarano sa rn 3, rn 3 je zatvaran sa pl 4 itd., ako je samo jedan od dokumenata u tom proizvoljno dugom nizu djelomiĉno otvoren svi dokumenti u tom nizu se moraju prenijeti.
Zašto se u novu godinu prenose i raĉuni koji su u prošloj godini bili zatvoreni? Neke korisnike zbunjuje ĉinjenica da se kod automatskog poĉetnog stanja saldakonti kupaca prenose i raĉuni koji su u prošloj poslovnoj godini bili potpuno zatvoreni s odreĊenim uplatama. Da bude jasnije pogledat ćemo to na primjeru jednog kupca. Kupac XY, Poslovna godina 2001 Raĉuni
Uplate
A 100,00
C 200,00
B 500,00
D 600,00
C 700,00 1.300,00
800,00
500,00 So
Status zatvaranja Raĉun zatvaran sa
Uplato m
U iznosu
A (100,00)
C (200,0 0)
100,00
B (500,00)
C (200,0 0)
100,00
B (500,00)
D (600,0 0)
400,00
C (700,00)
D (600,0 0)
200,00
Ukupna kartica kupca ima saldo 1300,00 (rn) - 800.00 (up) = 500,00. Kartica zatvaranja - otvorene stavke pokazuje samo raĉun C (700,00) koji je zatvaran s up D (600,00) s 200,00 kn, raĉun visi za 500,00 kn. Ovakva situacija moţe dovesti u zabludu jer se ĉini da poĉetno stanje treba ĉiniti samo jedan otvoreni raĉun. Moramo poći od pretpostavke da su i raĉun i uplata na izvodu izvorni dokumenti i da ih ne moţemo u novu poslovnu godinu prenositi u fiktivnim iznosima tj. prenijeti samo nezatvoreni iznos dokumenta. Raĉun kao i uplata mora imati svoj stvarni iznos tj. ne moţemo raĉun C prenijeti u iznosu 500,00 kn, ili uplatu D u iznosu 200,00 kn, na takvoj kartici u novoj godini ne vidimo stvarne iznose dokumenata koji su osnova za razgovor s kupcem.
Kod automatskog prijenosa program se drţi dva kriterija:
Da saldo kartice pojedinog kupca odgovara saldu na 31.12.
Da su svi dokumenti preneseni u svojim stvarnim iznosima U našem sluĉaju ako prenesemo rn C 700,00 up D 600,00 ne dobivamo ispravan saldo. Ako prenesemo rn B 500,00 up D 600,00 rn C 700,00 opet ne dobivamo ispravan saldo. Jedino prijenosom rn A 100,00 up C 200,00 rn B 500,00 up D 600,00 rn C 700,00 dobivamo ispravan saldo kartice u 2002. godini od 500,00 kn. Poĉetno stanje 2002. godine u ovom sluĉaju izgleda kao i završno u 2001. Kriterij prijenosa je da se prenosi svaki otvoreni dokument u stvarnom iznosu koji je:
djelomiĉno zatvoren ILI
potpuno zatvoren, ali je zatvaran s drugim dokumentom koji je nezatvoren Na taj naĉin automatski zadovoljavamo oba kriterija zatvaranja. Moţe se dogoditi da smo u lanac povezali desetke raĉuna i uplata npr. rn 1 up 2 rn 3 up 4 rn 5 up 6 rn 7 up 8 ... itd. Raĉuni u tzv. lancu će ostati u onoj poslovnoj godini u kojoj će biti zatvoreni svi dokumenti koji su meĊusobno povezani. Copyright © IPOS 1992-2008.
Zatvaranje stavaka Zatvaranje stavaka, raĉuna i plaćanja, je i glavni razlog voĊenja saldakontija. Kroz razne izvještaje otvorenih stavaka pratimo kome smo i koliko duţni, tko je nama i koliko duţan. Nema ograniĉenja u broju plaćnja koja zatvaraju jedan raĉun ili u broju raĉuna koji zatvaraju jedno plaćanje. Zatvaranje stavaka je izvan knjigovodstvena evidencija pa stavke moţemo po potrebi zatvarati i otvarati. Zatvaranje stavaka ima i svrhu kod automatskog poĉetnog stanja da u novu godinu prenesemo samo otvorene, a ne sve stavke ili npr. samo saldo. Vrste zatvaranja:
1. Ruĉno zatvaranje Vizualno zatvaramo stavku po stavku u ţeljenom iznosu, program kontrolira da li je saldo raĉuna ili plaćanja dovoljan za meĊusobno zatvaranje.
2. Automatsko zatvaranje istih POZIVNIH OZNAKA kod raĉuna i plaćanja Radi se o pozivima na broj kod virmana. Na raĉunu kupcu navedemo koji broj da stavi u polje poziva na broj kod plaćanja, kada dobijemo izvod zap-a prema tom broju znamo što nam je kupac platio. Pozivne oznake mogu biti brojevi ugovora, brojevi raĉuna, predraĉuna i sl. Za razliku od virmana gdje te oznake mogu biti samo brojevi u programu to mogu biti i brojevi i slova. Na dokumentima se to polje zove 'Oznake za zatvaranja'. Pokretanjem zatvaranja program će po pojedinim partnerima pretraţivati dokumente dok ne naĊe neki koji ima slobodan iznos za zatvaranje, zatim traţi plaćanje sa istom pozivnom oznakom koje ima slobodan iznos, meĊusobno ih zatvori za najveći mogući iznos. Preostale vrijednosti (ako ih ima) od tog raĉuna ili plaćanja koristi kod daljeg zatvaranja.
3. Automatsko zatvaranje raĉuna i plaćanja koje imaju IDENTIĈNE IZNOSE Pretraţuju se svi raĉuni i plaćanja za po partnerima i zatvaraju samo oni koji imaju slobodan cjelokupan iznos, i naravno ako su ti iznosi jednaki.
4. Automatsko zatvaranje SVIH RAĈUNA i plaćanja unutar jednog partnera Ovu metodu koristimo ako nam nije bitno da je plaćanje x zatvaralo baš raĉun y, program će zatvoriti sve što se da zatvoriti na nivou jednog partnera. Copyright © IPOS 1992-2008.
Prijeboj (kompenzacija) potraţivanja Općenito obraĉunska plaćanja Prijeboj Naĉin knjiţenja Upute za ispis Tok izraĉuna kod ispisa
Općenito obraĉunska plaćanja Prema odredbama Zakona o platnom premtu u zemlji (NN 117/01) plaćanja izmeĊu sudionika u platnom premetu obavljaju se bezgovotivnskim, gotovinskim i obraĉunskim putem. Pod obraĉunskim se plaćanjem razumijeva namirivanje meĊusobnih novĉanh obveza izmeĊu sudionika bez uporabe novca, a obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga i drugim oblicima meĊusobnih namirivanja obveza i potraţivanja. Poduzetnik moţe, ali i ne mora obraĉunska plaćanja evidentirati na ţiro-raĉunu tj. ne postoji obveza podnoĊenja naloga za evidentiranje obraĉunskog plaćanja preko raĉuna u banci. Obraĉunsko plaćanje kao zakonska kategorija se provodi samo na temelju vjerodostojne dokumentacije - izjave o kompenzaciji, ugovora o cesiji i sl., kojom se dokazuje da je obraĉunsko plaćanje nastalo i na temelju koje se u knjigovodstvu sudionika u obraĉunskom plaćanju provode knjiţenja. Sukladno ĉl. 27 Zakona o platnom prometu, poslovni subjekt ne moţe obavljati obraĉunsko plaćanje ako na raĉunu za redovno poslovanje ima evidentirane nenamirene dospjele obveze tj. "ako ima blokiran ţiro-raĉun".
Prijeboj (kompenzacija) Prijeboj ili kompenzacija meĊusobnih potraţivanja i obveza dvije osoba predstavlja jedan od naĉina prestanka obveza sukladno ĉl. 195. do 202. Zakona o obveznim odnosima. Rijeĉ je o meĊusobnom obraĉunavanju dospjelih potraţivanja izmeĊu dviju ili više osoba koja glase na novac ili druge zamjenjive stvari. Kod prijeboja dolazi do meĊusobnog obraĉunavanja (prebijanja) potraţivanja izmeĊu istog vjerovnika i duţnika. Pritom prijeboj moţe biti potpun ili djelomiĉan, pri ĉemu se nakon obavljenog prijeboja uzajamnih potraţivanja do njihove iste svote, osobi s veći potraţivanjem podmiruje preostala razlika na naĉin kako je dogovoreno. Ĉl. 195. ZOO propisani su opći uvjeti za valjanost prijeboja:
uzajamnost ppotraţivanja koja postoji kada svaka strana u kompenzaciji ujedno duguje i potraţuje istovrsnost potraţivanja što znaĉi da oba potraţivanja glase na novac ili druge zamjenjive stvari iste vrste i kakvoće dospjelost oba potraţivanja u trenutku prijeboja, što znaĉi da se dospjelo potraţivanje ne moţe prebiti sa nedospjelim
Prijeboj ne nastaje sam po sebi ĉim se za to steku uvjeti, već je potrebno da jedna strana izjavi drugoj da obavlja prijeboj. U tu svrhu jedan od sudionika u obraĉunskom plaćanju sastavlja pisanu Izjavu o prijeboju ĉiji oblik nije propisan i jedan primjerak dostavlja osobi s kojom prebija meĊusobna potraţivanja. Nakon dane izjave o prijeboju smatra se da je prijeboj nastao onog trenutka kada su se stekli uvjeti za to, tj. u trenutku kada su meĊusobna potraţivanja i obveze dospjele. To znaĉi da Izjava o prijeboju ima retroakitvno djelovanje - prijeboj nije nastao onda kada je dana izjava, već kada su se stekli uvjeti za prijeboj, a to je u pravilu prije dane izjave.
Izjava o prijeboju ne moţe se odbiti, a nije potrebna ni suglasnost (pristanak) druge osobe koja sudjeluje u prijeboju jer prijeboj je jednostrani ĉin kojeg druga strana ne moţe odbiti ako su zadovoljeni svi prije navedeni uvjeti propisani Zakonom o obveznim odnosima. Obveza se moţe prebiti sa zastarjelim potraţivanjem samo ako ono još nije bilo zastarjelo u trenutku kad su se stekli uvjeti za prijeboj, sukladno ĉl. 198 ZOO. No ako duţnik zastarjelog potraţivanja nije istaknuo prigovor zastare, i zastarjelo potraţivanje moţe se kompenzirati. Kada izmeĊu dvije osobe postoji više obveza koje mogu prestati prijebojem, prijeboj se obavlja po pravilima koja vrijede za uraĉunavanje ispunjenja koje je ureĊeno odredbama Zakona o obveznim odnosima. Ovisno o broju osoba razlikujemo:
Jednostavni prijeboj izmeĊu dva sudionika Višestrani (multilateralni) ili lanĉani prijeboj u kojemu sudjeluje tri ili više osoba koje izravno putem ugovora prebijaju svoja potraţivanja i obveze u visini najmanje svote što se meĊu njima pojavljuje, a razliku podmiruju na ugovoreni naĉin.
Kako bi višestrani prijeboj bio valjan, svaki od sudionika mora svojim potpisom (i peĉatom) prihvatiti svoje sudjelovanje u lancu. Za razliku jednostavnog prijeboja koji nastaje jednostranom izjavom volje kod ugovornog prijeboja dolazi do dobrovoljnog prebijanja meĊusobnih potraţivanja putom novozakljuĉenog ugovora pa se stoga ugovorne strane ne moraju pridrţavati općih uvjeta iz ĉl. 195. ZOO i prebijati mogu neistovrsna i nedospjela potraţivanja. U programu Ipos knjigovodstvo moţete automatski raditi samo jednostavni prijeboj izmeĊu dva sudionika
Naĉin knjiţenja U saldakonti kupaca će se na dugovnoj strani kumulirati izlazni raĉuni, a u dobavljaĉima na potraţnoj strani ulazni raĉuni. Temeljem izjave o prijeboju ćemo knjiţiti plaćanje tako da ćemo kod kupaca knjiţiti iznos na potraţnu stranu, a kod dobavljaĉa isti iznos na dugovnu stranu. Ako to radim kroz glavnu knjigu onda je dobro otvoriti novi dokument u glavnoj knjizi i nazvati ga Prijeboj, bitno je da je tip dokumenta izvod tako da moţemo upisivati i partnere. Na taj naĉin ćemo imati evidencijuo svakom prijeboju, a iznose ćemo automatski prenositi u saldakonti kupaca i dobavljaĉa.
Upute za ispis Moguće je dakle zatraţiti ispis za sve partnere, po šifri ili abecedi, ili ispis samo za jednog partnera. Prijeboj na dan u ispis ukljuĉuje samo dokumente kojima je rok dospijeća manji ili jednak zadanom datumu. Moguće je ukljuĉiti/iskljuĉiti ispis odreĊenih dokumenata koji u opisu knjiţenja imaju tekst #sakriven#. Prikaz samo raĉuna koji sudjeluju u prijeboju je opcija kojom reguliramo da li da se na ispisu prikaţu samo ulazni i izlazni raĉuni koji sudjeluju u prijeboju ili da se prikaţu svi raĉuni koji su neplaćeni, a da se iznos prijeboja izraĉuna kao manji od ta dva zbroja. Na izjavi je moguće predefinirati Tekst prije i Tekst iza stavaka, šifrarnik tih tekstova se moţe pozvati iz samog prozora za pripremu izvještaja. U tekst je moguće upisati variable: #neprebijeno# - kod samog ispisa tekst će biti zamijenjen ukupnim preostalim iznosom koji ne moţe biti prebijen jer su npr. izlazni raĉuni veći od ulaznih ili obratno #neprebijeno_slovima# - neprebijeni iznos ispisan slovima
#duz_vjer# - variabla će biti zamijenjena tekstom "duţnik" ili "vjerovnik" zavisno koji je veći iznos
Tok izraĉuna kod ispisa - uzima se šifrarnik partnera (kupaca i dobavljaĉa) i za svakog partnera pojedinaĉno se radi provjera -
za pojedinog partnera se uzimaju podaci o svim raĉunima iz saldakonti dobavljaĉa ako je raĉun storniran, preskaĉe se ako je raĉun oznaĉen kao sakriven, preskaĉe se zavisno od ukljuĉene opcije provjerava se da li je datum dospijeća raĉuna manji ili jednak zadanom provjerava se da li je raĉun zatvaran uplatama, kompletno zatvoren raĉun se preskaĉe
-
za pojedinog partnera se uzimaju podaci o svim raĉunima iz saldakonti kupaca ako je raĉun storniran, preskaĉe se ako je raĉun oznaĉen kao sakriven, preskaĉe se zavisno od ukljuĉene opcije provjerava se da li je datum dospijeća raĉuna manji ili jednak zadanom provjerava se da li je raĉun zatvaran uplatama, kompletno zatvoren raĉun se preskaĉe
- ako postoji popis neplaćenih ulaznih i istovremeno izlaznih raĉuna, partner je kandidat za prijeboj - ako je ukljuĉena opcija da se u izjavu ukljuĉuju samo raĉuni koji sudjeluju u prijeboju, brišu se raĉuni koji ne sudjeluju u prijeboju i to po kriteriju da se brišu npr. ulazni raĉuni ako je njihov neplaćeni zbroj veći od izlaznih, brišu se prvo raĉuni sa starijim datumom dospijeća
Tehniĉi ispravak - storniranje - obavijest o knjiţenju Postoje 3 vrste ispravaka.
Tehniĉki ispravak Ako smo primjetili grešku onoga trenutka kada smo je napravili tj. greška se nije provukla kroz druge dokumente, tada radimo klasiĉni tehniĉki ispravak. U ruĉnom sistemu bi to bilo isto kao da precrtamo pogrešan broj i iznad njega napišemo ispravan.
Storniranje Ako je greška utvrĊena naknadno nakon što se provukla kroz mnoge druge dokumente tada je ispravnije dokumkent kompletno stornirati, tako da njegove vrijednosti suprotnog predznaka ponište prethodno krivo stanje,
Knjiţna obavijest To i nije greška nego dogovorna promjena meĊu partnerima da izmjene iznos raĉuna, na više ili manje. Copyright © IPOS 1992-2008.
Knjiţenje protukonta da ili ne U analitiĉkoj evidenciji se mogu stavke knjiţiti sa i bez protukonta za glavnu knjigu. Unos bez protukonta je jednostavniji i brţi. Ako podatke unosi osoba koja ne poznaje dovoljno kontiranje bolje je da se podaci unose bez protukonta, a da se u glavnu knjigu podaci unesu na osnovi rekapitulacije odreĊenog razdoblja. U sluĉaju da je osoba koja radi sa odreĊenom analitikom istovremeno i osoba koja knjiţi glavnu knjigu tada je prirodnije da protukonta za glavnu knjigu unosi zajedno sa dokumentom analitike. OdreĊivanja da li knjiţenje sa protukontima se regulira u postavkama za tekućeg partnera. Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija obroĉnih plaćanja U programu trenutno ne postoji klasiĉna evidencija i praćenje obroĉnih plaćanja. Korisnici koji ţele mogu se za interno voĊenje te evidencije koristiti raĉunima i obavijestima o knjiţenju (OK-ovi) na sljedeći naĉin: Raĉun je nosioc nekog poslovnog dogaĊaja, a jedan ili više OK-ova se mogu vezati uz odreĊeni raĉun. Kako svaki OK ima svoj datum i datum dospjeća moţemo ih iskoristiti za evidenciju obroĉnih plaćanja i pratiti svaku ratu posebno. Npr. ako je raĉun na 10.000,00 kn i plaća se u deset rata. Raĉun ćemo uredno upisati u saldakonti sa svojim datumima i iznosom i kao takav će biti evidentiran u knjigama IR-a, URa. Nakon toga ćemo ući u izmjenu raĉuna i promjeniti mu iznos na 1000,00 kn, datum dospjeća postaviti na datum dospjeća prve rate. Zatim ćemo upisati još devet obavijesti o knjiţenju svaka će imati iznos od 1000,00 kn, a datum dospjeća prema datumu dospjeća rate. U opis knjiţenja moţemo upisati 1. rata, 2. rata itd. Kod evidencije plaćanja raĉun se kao i svaki OK zatvara pojedinaĉno tako da moţemo pratiti tok plaćanja svake rate. Naravno ukupan iznos na kartici je ostao nepromjenjen jer raĉun i svi ok-ovi zajedno imaju iznos kao i originalni raĉun. Copyright © IPOS 1992-2008.
Kako voditi kartiĉno poslovanje (American, MasterCard i dr.) Ovo je samo jedan primjer kako se ta evidencija moţe riješiti u programu IPOS knjigovodstvo, svaki korisnik moţe upotrijebiti naĉin rada koji njemu odgovara, moguće su i razne modifikacije i kombinacije varijanti koje su niţe navedene. Kod standardne evidencije u saldakonti dobavljaĉa svaki raĉun plaćamo direktno na ţiro-raĉun dobavljaĉa prema datumu dospjeća na originalnom raĉunu dobavljaĉa. Otvaramo dobavljaĉa u šifrarniku partnera (samim tim je automatski otvorena njegova kartica dobavljaĉa) i upisujemo raĉun na njegovu karticu. Po primitku izvoda zap-a na kojem se nalazi ta isplata upisujemo to plaćanje takoĊer na njegovu karticu i pokrećemo jednu od metoda zatvaranja. U varijanti da smo raĉun dobavljaĉa platili npr. American karticom situacija je drugaĉija, a moţemo je evidentirati na dva naĉina. Razlika meĊu njima je u tome da li ţelimo za svakog dobavljaĉa kod kojeg kupujemo karticom imati otvorenu njegovu karticu i evidentirati sve raĉune ili ćemo PZB American express voditi kao jednog dobavljaĉa umjesto tih pojedinaĉnih dobavljaĉa.. Neki npr. ne ţele evidentirati sve raĉune pojedinaĉno za kancelarijski materijal i druge sitne kupovine, jednostavnije im je da vode sve pod jednim dobavljaĉem. U varijanti saldakonti kupaca cijeli sistem knjiţenja je isti samo obrnuti.
A.1) Evidentiramo raĉune svakog dobavljaĉa posebno na njihovim karticama, zatvaranje raĉuna nakon primitka naloga za plaćanje Predradnje
u dokumentima glavne knjige otvaramo novi dokument s nazivom "American izvadak", tip dokumenta stavimo "izvod banke", konto dodjelimo neki pomoćni npr. "5000 American promet".
Bitno je isto da je šifra tog dokumenta ista kao i šifra naĉina plaćanja (American kartica) u meniu "Šifrarnici>Pomoćni šifrarnici>Načini plaćanja". Ako ne moţete izvadku dodijeliti takvu šifru korigirajte šifru naĉina plaćanja.
Postupak
1) Svaki raĉun R-1 koji dobijemo prilikom plaćanja karticom upisujemo na karticu dobavljaĉa (modul: Saldakonti dobavljaĉa) navedenog na raĉunu kao i sve druge ulazne raĉune koje plaćamo HUB-om (virmanom). Samim tim je svaki taj raĉun upisan i u poreznu evidenciju knjigu UR-a tj. kasnije automatski u PDV obrazac.
Radi informacije moţemo kod opisa knjiţenja svakog takvog raĉuna upisati "Amex plaćanje" tako da znamo da se ti raĉuni ne plaćaju direktno dobavljaĉu nego PBZ American expressu po primitku izvatka.
2) Kada dobijemo izvadak od PBZ American expressa na njemu je naveden ukupan iznos koji smo u odreĊenom razdoblju potrošili na kartici i koji plaćamo PBZ American expressu HUB-om. Izvadak knjiţimo u glavnu knjigu postupkom kao i kod redovnog bankovnog izvadka, ali na dokument "American izvadak". Postupak ...Dakle, upisujemo svaku pojedinu uplatu dobavljaĉa na konto npr. 2200 duguje, tip stavke "Dobavljaĉi" , upisujemo šifru dobavljaĉa i iznos na dubovnu stranu. Nakon što smo upisali i zadnju stavku provjerimo da li je ukupan zbroj izvatka na ekranu jednak onom na papiru i zatraţimo prijenos stavaka u saldakonti preko tipke "Saldakonti", nakon ĉega je na svaku karticu dobavljaĉa upisana njegova uplata. Na kraju zatraţimo automatski upis prometa izvatka npr. konto 5000 potraţuje. Nakon automatskog prijenosa uplata u saldakonti moţemo u saldakonti dobavljaĉa zatraţiti zatvaranje raĉuna i uplata.
Ako na tom izvadku ima stavaka koje plaćamo samom PBZ American expressu (kao npr. ĉlanarina, upisnina i sl.) tada ćemo za to od PBZ American expressa dobiti poseban raĉun R-1 s evidencijom usluge, pdv-a i dr. kao i svaki regularan raĉun. Taj raĉun upisujemo na karticu PBZ American expressa, evidentiramo pdv i dr., on se upisuje i u knjigu UR-a kao i svaki drugi regularan ulazni raĉun. 3) Kada od Zap-a (ili banke) dobijemo izvod na kojem je, izmeĊu ostalog, evidentirana uplata PBZ Amexu, knjiţimo je na dugovnu stranu npr. konta 5000 tip stavke "financijsko", na taj naĉin smo prenijeli promet American izvatka na redovni izvadak npr. konto 1000.
A.2) Evidentiramo raĉune svakog dobavljaĉa posebno na njihovim karticama, zatvaranje raĉuna odmah nakon primitka raĉuna U varijanti A.1 raĉun je ostao nezatvoren dok nismo proknjiţili izvod Americana tj. dok nismo izvršili plaćanje. U varijanti A.2 raĉun ćemo zatvoriti odmah nakon primitka raĉuna tj. nakon danog instrumenta plaćanja tj. kartice. Dakle nakon knjiţenja ulaznog raĉuna npr. 4000, 1400 / 2200 vršimo upis plaćanja karticom
direktno na samom ulaznom raĉunu u dijelu kontiranja samog raĉuna kao 5. i 6. stavku npr. 2200 / 2150 (obveze prema izdavateljima kreditnih kartica american) ili kroz glavnu knjigu periodiĉno (dnevno, tjedno, mjeseĉno) prema rekapitulaciji plaćanja, na naĉin da u glavnoj knjizi otvorimo dokument vezan uz American (tip Izvod), konto 2150 i na njemu za svakog pojedinog dobavljaĉa knjiţimo 2200 /2150 (kao promet).
Na taj naĉin moţemo odmah zatvoriti raĉune, a na kontu 2150 će nam se kumulirati obveza prema Americanu. Kada dobijemo od Americana izvadak tj. obavijest o izvršenim troškovima izvršit ćemo plaćanje. Po primljenom izvodu banke knjiţimo 2150 / 1000. Dakle osnovna razlika A.1 i A.2 postupka je da kod A.1 plaćanje po kreditnoj kartici na kartici dobavljaĉa evidentiramo tek po primljenom originalnom izvadku od kartiĉara, a kod postupka A.2 plaćanje evidentiramo odmah po primljenom raĉunu ili periodiĉno (dnevno, tjedno, mjeseĉno).
B) Evidentiramo samo izvadak-raĉun PBZ American expressa Predradnje U poslovnim partnerima evidentiramo dobavljaĉa "PBZ American express"
Postupak
Svaki raĉun R-1 koji dobijemo prilikom plaćanja karticom odlaţemo u poseban registrator dok ne dobijemo izvadak od PBZ American express
Kada dobijemo izvadak od PBZ American expressa na njemu je naveden iznos koji smo u odreĊenom razdoblju potrošili na kartici i koji moramo platiti PBZ American expressu. Izvadak-raĉun upisujemo na karticu dobavljaĉa (modul: Saldakonti dobavljaĉa) "PBZ American express" u ukupnom iznosu. Tom izvadku prilaţemo raĉune svih dobavljaĉa koji su na njemu navedeni. Samim tim je taj raĉun upisan i u poreznu evidenciju knjigu UR-a tj. kasnije automatski u PDV obrazac.
Kao podvarijanta moţemo s izvadka upisati svaki pojedinaĉni iznos kao poseban raĉun (u opisu knjiţenja navesti dobavljaĉa).
Kada dospije rok za plaćanje po odreĊenom izvadku PBZ American expressa, virmanom uplaćujemo ukupan iznos u korist njihovog ţiro-raĉuna.
Kada od Zap-a dobijemo izvod na kojem je evidentirana ta uplata, cijelu uplatu evidentiramo na kartici tj. poslovnom partneru-dobavljaĉu PBZ American express. Ovime smo pokrili prispjele i evidentirane izvadke PBZ Americane s uplatama i moţemo ih meĊusobno zatvoriti tj. kartica dobavljaĉa "PBZ American express" nema otvorenih stavaka tj. nemamo duga prema PBZ American express.
Mane i prednosti Varijanta A je detaljna i daje puni uvid u karticu svakog pojedinog dobavljaĉa, dok varijanta B ne omogućava pregledavanje pojedinaĉnih kartica. Varijanta B je jednostavnija za evidenciju i ima manje posla kod unošenja podataka, zatvaranja i sl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Kako promjeniti broj temeljnice već upisanim dokumentima Brojevi temeljnica se kod unosa novog dokumenta generiraju automatski na naĉin da program npr. kod unosa novog raĉuna prije nego postavi tekući broj temeljnice tj. broj temeljnice na koju će se pridruţiti raĉun, gleda u glavnu knjigu koji je zadnji broj te vrste temeljnice. U ovom sluĉaju _Automatska temeljnica izlaznih raĉuna, ako je u glavnoj knjizi taj broj npr. 10 tada će se u kupcima ponuditi broj 11. Ako iz nekog razloga obrišemo u glavnoj knjizi temeljnicu s brojem 10 i ostane temeljnica 9 kao zadnja, tada će se u kupcima nuditi temeljnica 10. Ako npr. u glavnoj knjizi upišemo dokument s brojem 25 bez obzira da li ima neke stavke i bez obzira da li postoje temeljnice 24, 23, 22 itd, u kupcima će se nuditi temeljnica s brojem 26, dakle uvijek za jedan broj veća od najvećeg broja u glavnoj knjizi. Ako imamo potrebe već upisanim raĉunima u saldakonti koji se nalaze na nekoj temeljnici promjeniti broj temeljnice tada to moţemo napraviti u prozoru Dnevnik kupaca (dobavljaĉa) tako što ćemo se pozicionirati na ţeljeni red u dnevniku tj. na odreĊeni dokument, desno od tipke Promjeni broj temeljnice ćemo upisati ţeljeni novi broj temeljnice i pritisnuti tipku, program će promjeniti broj temeljnice i prebaciti nas u novi red. Ovime smo samo prebacili dokument u kupcima s jedne temeljnice na drugu bez obzira da li su one već prenesene u glavnu knjigu ili ne. To znaĉi da ako je temeljnica tj. dokument na njoj već ranije prenesen u glavnu knjigu moramo i u glavnoj knjizi napraviti ruĉno tu promjenu.
Prijenos dokumenta se moţe napraviti i na broj temeljnice koja još nigdje ne postoji, ako to uĉinimo ona će biti automatski kreirana. Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke za temeljnice Brisanje i izmjena dokumenata, u analitikama, koji su preneseni u glavnu knjigu
zabranjeno
dozvoljeno
Postavka koja regulira da li se smiju mijenjati i brisati dokumenti u analitiĉkom knigovodstvu, a koji su već preneseni u glavnu knijgu preko temeljnica. Ako to dozvolite tada morate izmjene u analitici evidentirati i u sintetici.
Kod kupaca i dobavljaĉa izmjena - obratite paţnju na dokumente koji su već zatvarani, promjene broja i godine dokumenta, promjene poslovnog partnera dokumenta, promjene iznosa, mogu priliĉno poremetiti sistem zatvorenih stavaka. U takvim sluĉajevima je preporuĉljivo u pregledu zatvaranja otvoriti taj dokument, izmjeniti ga, i ponovo zatvoriti.
Rad sa temeljnicama u saldakontiju dobavljaĉa
ukljuĉen
iskljuĉen
Da li da se u saldakonti dobavljaĉa prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Rad sa temeljnicama u saldakontiju kupaca
ukljuĉen
iskljuĉen
Da li da se u saldakonti kupaca prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Rad sa temeljnicama u robno-materijalnom knjigovodstvu
ukljuĉen
iskljuĉen
Da li da se u skladišnim dokumentima prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Rad sa temeljnicama u osnovnim sredstvima
ukljuĉen
iskljuĉen
Da li da se u dokumentima prikazuju protustavke (konta) za glavnu knjigu ili ne.
Vidi Standardni prozor prekid
Copyright © IPOS 1992-2008.
Tip knjiţenja protustavaka temeljnica dobavljaĉa Knjiţenje konta u stavkama temeljnica dobavljaĉa za glavnu knjigu tj. kontiranje moţete automatizirati na naĉin da u šifrarnik zabiljeţite karakteristiĉne situacije kod pojedinih tipova knjiţenja. Šifra tipa knjiţenja se upisuje u glavi ulaznog raĉuna i taj tip se koristi neposredno nakon spremanja glave, a prije knjiţenja stavaka. Npr. Kancelarijski materijal, telefoni, reklame, gorivo i dr. Za svaki tip knjiţenja otvarate jednu šifru i dodjeljujete smisleni naziv, npr.
šifra: 1 naziv: Kontiranje troškova za kancelarijski materijal stavka1: tip iznosa: iznos s porezom D/P: potraţuje konto: 2200 koeficijent: 1 stavka2: tip iznosa: porez D/P: duguje konto: 1400 koeficijent: 1 stavka3: tip iznosa: iznos - porez D/P: duguje konto: 4010 koeficijent: 1 Dakle programu za svaku stavku odreĊujemo koji konto će upotrijebiti, koji iznos, dugovna ili potraţna strana i koeficijent s kojim će mnoţiti iznos.
Kad šifrirate tip knjiţenja za troškove goriva moţete koeficijent postaviti na 0,30 poreza i 0,70 poreza jer se 30% poreza ne priznaje.
Maksimalno moţete imati 5 stavaka u jednom tipu knjiţenja što je dovoljno za većinu kontiranja. Stavke koje ne koristite oznaĉite tip iznosa 0 - neaktivno. Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon ostvarenog prometa - linijski i stupĉasti Na bazi podataka s kartica kupaca-dobavljaĉa u vremenskim toĉkama (dani, tjedni, mjeseci) iskazuje kretanje financijskih podataka prema raĉunima i/ili plaćanjima i to kao stupĉasti ili linijski graf. Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon ostvarenog prometa - pita graf Prikaz odnosa iznosa raĉuna ili plaćanja po mjesecima s kartica kupaca-dobavljaĉa. Moguć je prikaz samo za pojedinog ili za sve kupce. Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon najvećih N kupaca-dobavljaĉa Podaci se uzimaju s kartica kupaca-dobavljaĉa i to iznosi raĉuna ili plaćanja. Nakon što generiramo podatke preko tipke "Izraĉun" moţemo bez ponovnog generiranja prikazati graf s raĉunima ili s plaćanjima. Ako je broj stupaca (tj. kupaca i dobavljaĉa) veći i ne stanu svi u horizontalni prikaz moguće je:
uhvatiti grafikon desnim klikom miša i pomicati ga lijevo ili desno po potrebi
ili ukljuĉiti animaciju tako da se stupci sami pomiĉu na ekranu tako da moţemo vidjeti sve partnere TakoĊer je moguće grafikon prikazati u trodimenzionalnom ili dvodimenzionalnom prikazu, sa i bez podloge u boji. Raspon broja mogućih partnera u prikazu je od 1 do 1000 najvećih, raspon je potrebno odrediti prije samog generiranja podataka tipkom "Izraĉun". Tip oznake polja tj. podaci koji se mogu ispisati uz svaki stupac (partnera) su:
naziv
naziv i stopa
naziv i vrijednost
naziv i stopa od ukupno Tip oznake se moţe mijenjati bez ponovnog generiranja grafa s podacima. Moguće je odrediti duţinu naziva kupca i max broj stupaca u prikazu prema potrebi, za promjenu ovih podataka je potrebno ponovo generirati graf. Moguće je generirati graf za cijelo razdoblje tj. sve dokumente ili samo za razdoblje od do raspona datuma. Copyright © IPOS 1992-2008.
Usporedni grafikon prometa kupaca i dobavljaĉa Na bazi podataka s kartica kupaca-dobavljaĉa u vremenskim toĉkama (dani, tjedni, mjeseci) iskazuje kretanje financijskih podataka prema raĉunima i/ili plaćanjima i to kao stupĉasti ili linijski graf. Mogu se usporedno prikazivati podaci o: izlaznim raĉunima, uplatama kupaca, ulaznim raĉunima, isplatama dobavljaĉima. Copyright © IPOS 1992-2008.
Dnevnik saldakontija Kronološka evidencija knjiţenja svih dokumenata u saldakontiju. Redoslijed ispisa dokumenata moţe biti prema broju knjiţenja i prema datumu dokumenta od do ţeljenog kriterija. Moguće je u izvještaj ukljuĉiti samo odreĊeni dokument, npr. raĉun, na taj naĉin dobijemo popis knjige raĉuna.
Izvještaji dnevnik kupaca i dnevnik dobavljaĉa se mogu filtrirati na naĉin da se kod svakog dokumenta u opis knjiţenja moţe upisati nekakav šifrirani tekst npr. "oznaĉen", prilikom ispisa dnevnika moţemo ispisati samo te dokumente. Ovo moţe posluţiti u razne svrhe, a shodno tome promjenite i naslov izvještaja, ne mora se zvati Dnevnik kupaca i sl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Kartice saldakontija Kartica pojedinog partnera sa svim raĉunima i plaćanjima. Redoslijed ispisa po abecedi ili po šifri partnera od do ţeljenog kriterija. Ako radimo ispis kartica za arhivu tj. ispisujemo sve kartice tada je praktiĉnije ispisivati sve kartice redom jednu iza druge sa popunjavanjem cijelih stranica, za prikaz na ekranu je praktiĉnije ispisati svakog partnera pojedinaĉno na sledećoj strani. Za brzi prikaz podataka jednog partnera ukljuĉite opciju ispisa samo za jednog partnera. Redoslijed ispisa stavaka kartica moţe biti po rednom broju knjiţenja u dnevniku ili po datumu dokumenta od do ţeljenog kriterija.
Izvještaji dnevnik kupaca i dnevnik dobavljaĉa se mogu filtrirati na naĉin da se kod svakog dokumenta u opis knjiţenja moţe upisati nekakav šifrirani tekst npr. "oznaĉen", prilikom ispisa dnevnika moţemo ispisati samo te dokumente. Ovo moţe posluţiti u razne svrhe, a shodno tome promjenite i naslov izvještaja, ne mora se zvati Dnevnik kupaca i sl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Prometi i salda kartica Izvještaj koji nam daje samo promete i salda za pojedinog partnera. Praktiĉno za brzi pregled stanja svih partnera.
Izvještaji dnevnik kupaca i dnevnik dobavljaĉa se mogu filtrirati na naĉin da se kod svakog dokumenta u opis knjiţenja moţe upisati nekakav šifrirani tekst npr. "oznaĉen", prilikom ispisa dnevnika moţemo ispisati samo te dokumente. Ovo moţe posluţiti u razne svrhe, a shodno tome promjenite i naslov izvještaja, ne mora se zvati Dnevnik kupaca i sl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Temeljnice raĉuna Rekapitulacija knjiţenja svih raĉuna po kontima glavne knjige, samo zbirni iznos za konto. Izvještaj samo za korisnike koji imaju ukljuĉeno knjiţenje sa protustavkama. Temeljnica raĉuna je temeljnica za knjiţenje u glavnoj knjizi. Temeljnica plaćanja ne postoji u saldakontiju jer se sva virmanska plaćanja upisuju kroz izvode u glavnoj knjizi, tj. svaka uplata je pojedinaĉno evidentirana u sintetiĉkom knjigovodstvu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Specifikacija temeljnica raĉuna Sliĉno kao i temeljnice raĉuna, ali sa detaljnom razradom stavaka za svaki konto. Ovaj izvještaj koristimo kada ţelimo vidjeti od kojih se sve raĉuna sastoji pojedini konto temeljnice za glavnu knjigu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Specifikacija dokumenata po kontima Specifikacija svih dokumenata koji su kao protustavku imali odreĊeni konto. Opcija ispisa samo iznosa za konto. Izvještaj koji će u PDV-u moći dati i u kupcima i u dobavljaĉima iznos 2400 poreza na dodanu vrijednost za izdane raĉune. Copyright © IPOS 1992-2008.
Kartice zatvaranja Kartice zatvaranja sadrţe sliĉne podatke kao i klasiĉne kartice kupaca i dobavljaĉa, ali su ti podaci sloţeni prema meĊusobnom odnosu kako su zatvarani. Redoslijed kartica moţe biti po abecedi ili šifri partnera, od do ţeljenog naziva ili šifre. Opcija ispisa kartica u nizu ili svaki partner na novoj strani. Brzi izvještaj za pojedinog partnera je ukljuĉivanjem opcije 'samo partner sljedećeg naziva'. Moguće je i izvještaj ukljuĉiti dokumente samo do odreĊenog datuma ili sve. Opcija ispisa je i da li ţelimo ispis samo otvorenih stavaka ili svih. Raĉuni i obavijesti o knjiţenju, u kupcima i dobavljaĉima, kod kojih se u opisu knjiţenja upiše tekst #sakriven# neće se prikazivati na izvještajima: Kartice zatvaranja, Rokovi dospjeća plaćanja, Izvod otvorenih stavaka Copyright © IPOS 1992-2008.
Rokovi dospjeća plaćanja Izvještaj pomoću kojega moţemo jednostavno vidjeti rokove dospjeća pojedinih raĉuna. Ukupni broj plus ili minus dana dospjeća. Sumarno ukupni dug i dug za odmah, 7, 15, 30, 60 i >60 dana. Redoslijed ispisa po abecedi ili šifri partnera od do naziva ili šifre. Svaki partner na novoj strani ili ispis u nizu (štednja papira). Brzi ispis ukljuĉi samo partnera odreĊenog naziva. Raĉuni i obavijesti o knjiţenju, u kupcima i dobavljaĉima, kod kojih se u opisu knjiţenja upiše tekst #sakriven# neće se prikazivati na izvještajima: Kartice zatvaranja, Rokovi dospjeća plaćanja, Izvod otvorenih stavaka Copyright © IPOS 1992-2008.
Izvod otvorenih stavaka Dokumenti o otvorenim stavkama koje šaljemo našim partnerima. Ukljuĉeni su dokumenti na odreĊeni dan. Korisnik moţe samostalno mijenjati tekst prije i iza popisa otvorenih stavaka vidi Raĉuni i obavijesti o knjiţenju, u kupcima i dobavljaĉima, kod kojih se u opisu knjiţenja upiše tekst #sakriven# neće se prikazivati na izvještajima: Kartice zatvaranja, Rokovi dospjeća plaćanja, Izvod otvorenih stavaka Copyright © IPOS 1992-2008.
Kašnjenja plaćanja po danima Na izvještaju ćemo dobiti popis svih partnera iz traţenog kriterija koji imaju neki raĉun ili OK kojemu je prošao rok plaćanja tj. kasni se s plaćanjem. Osim osnovnih podataka o ukupnom iznosu raĉuna, plaćenom, neplaćenom iznosu iznos kašnjenja će biti razraĊeno po skali dana 8, 15, 30, 60 i više od 60. Copyright © IPOS 1992-2008.
Specifikacija temeljnica raĉuna po knjiţenjima Specifikacija knjiţenja svih konta u saldakontiju. Izvještaj je pogodan pri pregledu kontiranja radi kontrole jer daje konta i protukonta na nivou svakog raĉuna pa se jednostavno moţe napraviti kontrola da li su pojedini raĉuni pravilno iskontirani. Copyright © IPOS 1992-2008.
Iskaz izravnih usluga proizvodnje po radnim nalozima Program pretraţuje ulazne raĉune saldakonti dobavljaĉa i prema kriterijima u izvještaj ukljuĉuje pronaĊene ulazne raĉune. Copyright © IPOS 1992-2008.
Blagajniĉko poslovanje - uvod Program za blagajniĉko poslovanje nas oslobaĊa svih poslova oko voĊenja blagajne. Ruĉni postupak je obuhvaćao evidenciju ĉekova i raĉuna, te ispise uplatnica i isplatnica za iste, sa svim svojim elementima iznosi slovima, svrhe, konta i sl., zatim se na osnovu toga radio blagajniĉki dnevnik, taj isti dnevnik se opet prepisivao u glavnu knjigu. Sada je sve to uraĊeno onog trenutka kada smo evidentirali raĉun ili ĉek. Svi dokumenti, izvještaji, prijenosi i ispisi se mogu zatraţiti automatski. Za jedno poduzeće se moţe voditi praktiĉno neograniĉen broj blagajni, za svaku blagajnu se vode posebni blagajniĉki dnevnici i posebne uplatnice i isplatnice (njihovi redni brojevi). Svaka blagajna dakle ima svoj niz blagajniĉkih dnevnika (o korisniku ovisi koje će razdoblje zahvaćati svaki pojedini dnevnik tj. blagajniĉki izvještaj). Za svaki se blagajniĉki dnevnik vode redni brojevi od 1 do n. Dokumenti koji se mogu upisati su blagajniĉka uplatnica i isplatnica. Šifra odreĊene blagajne je zapravo šifra dokumenta u popisu dokumenata glavne knjige, npr. Glavna blagajna 3, Blagajna bonova 4 i sl., svakom tom dokumentu (blagajni) treba pridruţiti konto blagajne (kroz izmjenu dokumenata u glavnoj knjizi).
Kako se poĉetno stanje blagajne već nalazi u otvaranju glavne knjige ovdje ćemo ga upisati za svaku pojedinu blagajnu u blagajniĉki dnevnik broj "0" (uplatnica 0) koji je automatski postavljen da je već prenesen u glavnu knjigu te se više neće prenositi.
Dodatne informacije
Poĉetna stanja Copyright © IPOS 1992-2008.
Poĉetna stanja Poĉetno stanje svake blagajne je saldo blagajne na kraju prošle godine. Poĉetno stanje blagajne unosimo tako da za odreĊenu blagajnu otvorimo dnevnik sa brojem nula i za njega upišemo dokument uplatnicu takoĊer sa brojem nula. Tako ćemo upisati poĉetni saldo blagajne, a nećemo izgubiti broj jedan dnevnika i uplatnice.
Inaĉe se dnevnik nula ne moţe prenijeti u glavnu knjigu jer se njegov promet već nalazi u poĉetnom stanju glavne knjige.
Copyright © IPOS 1992-2005.
Prozor blagajniĉkog dnevnika Sastoji se od tabelarnog i ekranskog prikaza tj. ima standardan oblik. Pri vrhu prozora je moguće odabrati naĉin pretraţivanja podataka (naziv blagajne, šifra blagajne, broj dnevnika i redni broj za tekuću blagajnu, brojeve isplatnica i uplatnica za tekuću blagajnu). U donjem dijelu prozora uvijek vidimo trenutno stanje za tekući dnevnik i tekuću blagajnu. U blagajni su moguća samo dva dokumenta uplatnica i isplatnica. Redni brojevi uplatnica i isplatnica su u nizu za svaku blagajnu posebno. Ako vodimo više blagajni tada se prvo pozicioniramo u tabelarnom prikazu na blagajnu za koju ţelimo raditi unos i idemo na unos.
Ako mijenjate podatke koji su se automatski pojavili npr. šifra blagajne, broj dnevnika, datumi dnevnika i dr. tada provjerite ruĉno u tabelarnom prikazu npr. da li je taj dnevnik već prenesen, koji je zadnji tekući broj i dr.
Ako knjiţite dokument koji ima više konta kao npr. putni nalog i sl. tada ćete taj putni nalog rastaviti na onoliko isplatnica koliko imate konta.
Dodatne informacije
Poĉetna stanja Prozor prijenosa blagajne u glavnu knjigu Prozor popisa izvještaja blagajne i putnih naloga
Copyright © IPOS 1992-2005.
Prozor prijenosa blagajne u glavnu knjigu Svaka blagajna je predstavljena sa jednim tipom dokumenta u glavnoj knjizi, koliko ima razliĉitih blagajni toliko ima i dokumenata u glavnoj knjizi. Redni broj blagajniĉkog dnevnika je ujedno i redni broj dokumenta (blagajne) u glavnoj knjizi. U prozoru za prijenos će biti prikazani samo oni dnevnici koji su imali knjiţenja, a da istovremeno nisu u glavnoj knjizi. Ako bismo u glavnoj knjizi obrisali dokument tada bi se on opet mogao prenijeti iz blagajne u glavnu knjigu. Dakle ako smo nešto naknadno promijenili u dnevniku koji je već prenesen u glavnu knjigu tada imamo dvije mogućnosti.
u glavnoj knjizi ruĉno aţurirati izmjenu
obrisati u glavnoj knjizi dokument i ponovo ga prenijeti iz blagajne
Copyright © IPOS 1992-2005. Copyright © IPOS 1992-2005.
Putni nalog i putni obraĉun Općenito Zaposlenik upućen na sluţbeno putovanje ostvaruje pravo na naknadu troškova koji mu tijekom tog putovanja nastaju. Prije poĉetka sluţbenog putovanja poslodavac zaposleniku izdaje putni nalog u kojemu navodi podatke o odobrenom trajanju putovanja te troškovima koji se nadoknaĊuju. Putni nalog sadrţava podatke o: osobi koja se upućuje na putovanje datumu putovanja mjestu putovanja zadatak puta trajanje putovanja u danima odobreno prijevozno sredstvo iznos predujma i ostale podatke koje korisnik moţe proizvoljno unijeti u slobodan tekst iza naloga.
Izdaci za smještaj Poslodavac zaposleniku moţe neoporezivo nadoknaditi troškove noćenja na sluţbenom putovanju u visini stvarnih izdataka na temelju vjerodostojnog dokumenta.
Dnevnice Dnevnice za sluţbena putovanja u zemlji isplaćuju se zaposlenicima koje poslodavac upućuje iz mjesta njihovog rada u neko drugo mjesto (osim u mjesto njihovog prebivališta), udaljenosti najmanje 30 kilometara od mjesta rada zbog obavljanja poslova koji su vezani uz njihovo radno mjesto, tj. u vezi djelatnosti poslodavca. Za isplatu neoporezive dnevnice potrebno je ispuniti uvjet vremenskog trajanja putovanja. Pravo na neoporezivu isplatu dnevnice (trenutno 170,00 kn, 8/2003) moţe se ostvariti ako sluţbeno putovanje traje preko 12 sati dnevno. Za putovanja koja traju više od 8, a manje od 12 sati, zaposlenik ostvaruje pravo na polovicu propisanog neoporezivog iznosa dnevnice tj. 85,00 kn. Ako putovanje traje više dana, pravo na neoporezivu dnevnicu ostvaruje se za svakih 24 sata, kao i ostatak vremena duţi od 12 sati tj. pola dnevnice 8 do 12 sati. Dnevnica sluţi za pokriše troškova prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je zaposlenik upućen na sluţbeno putovanje. Uobiĉajeno je da je u cijenu noćenja ukljuĉen i doruĉak pa se dnevnicom pokrivaju troškovi ostalih obroka (ruĉak, veĉera ...). Troškovi prijevoza koji zaposleniku nastaju do mjesta u koje je upućen na sluţbeno putovanje, nadoknaĊuju se na temelju vjerodostojne dokumentacije (raĉuna tj. karte). Dnevnice za druge drţave u koje se sluţbeno putuje obraĉunava se od sata prelaska granice Hrvatske.
Izdaci za prijevoz Ako se na sluţbenom putovanju posebno plaća rezervacija mjesta, taksa zraĉnoj luci i sl. uz obraĉun se prilaţu i raĉuni o plaćanju tih troškova. U sluĉaju putovanja sluţbenih osobnim vozilom poslodavac snosi sve troškove vozila (gorivo, raĉuni za cestarinu ...). Zaposleniku koji koristi privatni automobil u sluţbene svrhe, poslodavac moţe neoporezivo nadoknaditi trošak prijevoza utvrĊen mnoţenjem 30% cijene litre benzina (euro super 95 bezolovni) s brojem prijeĊenih kilometara. Izdatke za cestarine i sl. poslodavac posebno nadoknaĊuje zaposleniku. Ostali izdaci npr.: korištenje telefona, iznajmljivanje prostorija za sastanke, pribavljanje putniĉkih isprava, cijepljenje, lijeĉniĉki pregledi koji se traţe i sl. Za sluţbeni put u inozemstvo obraĉun putnih troškova i pisani izvještaj zaposlenik podnosi u roku od sedam dana od dana
kada je sluţbeno putovanje završeno. Uz obraĉun se prilaţe: nalog za sluţbeno putovanje, hotelski raĉun za pravdanje izdataka za smještaj, raĉuni za prijevoz i dr.
Naĉin rada u programu U prozoru putnih naloga imamo standardne tipke za: unos, izmjenu, brisanje, izvještaje. Postoje tri tab kartice (podprozori), Tabelarni prikaz, Pojedinaĉni prikaz naloga, Pojedinaĉni prikaz obraĉuna. U tabelarnom prikazu vidimo svaki nalog-obraĉun u jednom redu. Bitno je naglasiti da se ne unosi posebno nalog, pritiskom na tipku Unos kreira se i nalog i obraĉun. Putni nalog se mijenja u kartici Pojedinaĉni prikaz naloga, a putni obraĉun u Pojedinaĉni prikaz obraĉuna. Naravno priliom izrade naloga još ne moţemo ispuniti putni obraĉun, nakon što kreiramo putni nalog i ispišemo ga, sam putni obraĉun još uvijek nema datum i podatke, pritiskom na tipku Izvještaji automatski će nam se nuditi ispis putnog naloga. Kada ţelim napraviti putni obraĉun tada ćemo u tabelarnom prikazu pronaći putni nalog, pritisnuti tipku Izmjena i program će nas prebaciti u karticu Prikaz pojedinaĉnog obraĉuna. U tom prikazu ćemo unijeti podatke za obraĉun, dok god nema datuma obraĉuna smatra se da obraĉun nije kreiran. Svi tekstualni šifrarnici kao što su: zadatak puta, prijevozno sredstvo, relacije, opisi troškova, tekstovi na kraju naloga, se mogu prenijeti iz šifrarnika i onda dodatno proizvoljno mijenjati, a mogu se unijeti i kao slobodan tekst bez korištenja šifrarnika. Ovdje se neće posebno navoditi znaĉenje pojedinih polja jer su ona dio znanja knjigovodstvene problematike. Copyright © IPOS 1992-2005.
Obraĉun loko voţnje Općenito Poduzetnicima se priznaje naknada za korištenje privatnog automobila u sluţbene svrhe do visine 30% cijene litre benzina po prijeĊenom kilometru. U troškove loko voţnje se mogu pribrojiti samo izravni troškovi koji su nastali u svezi s uporabom privatnog osobnog automobila u poslovne - sluţbene svrhe (npr. troškovi parkiranja, autoputa, trajekta, mostarina, tunela i sl.) i to na osnovi originalnih raĉuna. Ova naknada iskljuĉuje sve druge troškove koji bi se mogli pojaviti s tim automobilom (premije osiguranja, bonovi za gorivo na teret tvrtke, servisiranje i sl.) jer su to troškovi vlasnika osobnog automobila i sadrţani su u cijeni naknade. Vjerodostojnost za ove troškove treba biti u realnim poslovnim aktivnostima koje se mogu u sluĉaju poreznog nadzora i dokazati,
Naĉin rada Prozor loko voţnje je tzv. dvostruki unos tj. posebno su podaci o glavi dokumenta, a posebno stavke za taj dokument. Preko tipke Unos prebacujemo se u Pojedinaĉni prikaz (za razliku od tabelarnog gdje vidimo više obraĉuna) jednog obraĉuna, program automatski dodjeljuje prvi sljedeći veći broj obraĉuna i današnji datum tj. datum zadnjeg obraĉuna. Mjesec obraĉuna dodjeljuje kao što je na zadnjem obraĉunu jer podrazumijeva da za jedan mjesec radimo obraĉun za više zaposlenika, ako ţelimo moţemo klikom miša na rijeĉi Mjesec obraĉuna prebaciti broj na sljedeći mjesec. Upisujemo osobu (šifrarnik suradnika), u suradnicima postoji polje za upis registracije automobila koje će se onda automatski upisati u obraĉun za tog djelatnika. Cijena po kilometru će se prepisati sa zadnjeg obraĉuna. Ostale izravne troškove trajekta, parkiranja i sl. upisujemo ako postoje. Tekst iza stavaka nije obavezan i proizvoljan je. Spremanjem glave prelazimo na stavke, upisom svake stavke program će nam ponuditi datum prvog dana u tom mjesecu i tako kod svake stavke sljedeći datum (nedjelje se preskaĉu), ako ţelimo promjeniti datum moţemo koristiti tipke sa strelicama naprijed i nazad. Relaciju moţemo pozvati iz šifrarnika i onda je promjeniti ili je moţemo unijeti ispoĉetka, ako prenosimo naziv relacije iz šifrarnika moţe se automatski upisati i numerirana udaljenost u kilometrima. Opis posla nije obavezan unos. Copyright © IPOS 1992-2005.
Blagajniĉki dnevnik Ispis svih dokumenata po rednim brojevima za odabranu blagajnu i blagajniĉki dnevnik. Copyright © IPOS 1992-2008.
Uplatnice i isplatnice Ispis svih ili samo odreĊenih uplatnica i isplatnica odabrane blagajne i blagajniĉkog dnevnika. Dokumenti se ispisuju na A4 formatu po 3 na strani. Copyright © IPOS 1992-2008.
Temeljnice za glavnu knjigu Ispis temeljnice u obliku u kakvom se ona knjiţi u glavnu knjigu, sluţi kao podloga za knjiţenje. Copyright © IPOS 1992-2008.
Specifikacija temeljnica Ako ţelimo vidjeti detaljno od kojih se dokumenata sastoje iznosi konta na temeljnici. Copyright © IPOS 1992-2008.
Specifikacija dokumenata po kontima Ako ţelimo vidjeti od kojih se dokumenata i kada su nastali sastoje pojedini troškovi u blagajniĉkom poslovanju. Copyright © IPOS 1992-2008.
Putni nalozi-obraĉuni Ispis dokumenta putni nalog. Kriteriji jedan ili više naloga od do broja ili datuma. Izvještaj se moţe ograniĉiti i na odreĊenu osobu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Obraĉun loko voţnje Copyright © IPOS 1992-2008.
Iskaz izravnih troškova putnih naloga po radnim nalozima Program pretraţuje obraĉune putnih naloga i prema kriterijima ih ukljuĉuje u izvještaj. Copyright © IPOS 1992-2008.
Porezne evidencije - uvod Radi odgovarajućeg jednoobraznog praćenja nastanka obveze plaćanja PDV-a, kao i osloboĊenja od plaćanja predviĊenih Zakonom, radi osiguranja kontrole iskazivanja obveze i plaćanja PDV-a, Pravilnikom o PDV-u je propisana obveza voĊenja posebnih evidencija. Porezni obveznik se koristi odgovarajućim knjigovodstvenim ispravama, kao što su obraĉuni, primljeni i izdani raĉuni, isprave o uvozu, izvozu, carinske deklaracije, isprave o plaćanju i dr. evidencije radi lakšeg praćenja tijekova dogaĊaja. Osim obveza izdavanja raĉuna i njegova obveznog sadrţaja Pravilnikom su propisane ove evidencije i obrasci:
Knjiga izdanih (izlaznih) raĉuna - obrazac I-RA,
Knjiga primljenih (ulaznih) raĉuna - obrazac U-Ra,
Prijava poreza na dodanu vrijednost (u toku godine) obrazac PDV,
Prijava poreza na dodanu vrijednost (na kraju godine) obrazac PDV-K,
Evidencija raĉuna o prodanim dobrima radi povrata PDV-a, obrazac PDV-F,
Zahtjev za povrat PDV-a obrazac PDV-P.
Knjiga IRA i URA vode se u kontinuitetu za svaku godinu i zakljuĉuju krajem kalendarske godine ili u sluĉaju prestanka poslovanja, odnosno prestanka statusa poreznog obveznika. U tijeku godine za svako obraĉunsko razdoblje svote upisane u knjigu se zbrajaju i koriste za popunjavanje prijave. TakoĊer se upisuju i kumulativne svote poreza za obraĉunsko razdoblje. Obraĉunska razdoblja u tijeku godine su od 1. do kraja mjeseca, što ĉini 12 obraĉunska razdoblja u tijeku godine (osim poduzetnika iz ĉl. 82., st. 3 Pravilnika).
Program razlikuje obrtnika R-2 od firme R-1 po oznaci u šifrarniku partnera R-1, R-2.
U programu je implementirano nekoliko PDV obrazaca: 1. PDV obrazac u poslovnim godinama do zakljuĉno 2005., automatski se pojavljuje kad ste u tim godinama. 2. PDV obrazac u poslovnim godinama od 2006. na dalje, automatski se pojavljuje kad ste u tim godinama. 3. PDV obrazac za BiH, potrebno je namjestiti postavku.
Dodatne informacije
Obrazac PDV
Knjiga izdanih raĉuna I-RA
Knjiga ulaznih raĉuna U-RA
Specifiĉnosti poreznih evidencija kod obrtnika (R-2) Copyright © IPOS 1992-2005.
Knjiga ulaznih raĉuna U-RA Unose se svi ulazni raĉuni ukljuĉujući i gotovinske raĉune za nabavljena dobra u maloprodaji. U pogledu toga preporuĉujemo da postupite kao i kod knjige I-RA tj. da podatak unesete u zbrojnom iznosu za odreĊeno razdoblje. Knjiga ulaznih raĉuna vodi se ovisno o vrsti transakcije promete i to za:
primljena dobra i usluge, za dane predujmove, za vlastitu potrošnju, za uvezena dobra. za neplaćene raĉune od obrtnika (koristi se kao pomoćna knjiga)
Iznos raĉuna s porezom Ukupan iznos raĉuna s porezom
Iznos bez poreza Ukupan iznos raĉuna bez pretporeza
Pretporez ukupno Ukupan iznos pretporeza
Pretporez - moţe se odbiti Pretporez koji se moţe odbiti
Pretporez - ne moţe se odbiti Pretporez koji se ne moţe odbiti
Upozorenje: ulazni raĉuni koji su izdani od strane obrtnika (fiziĉke osobe), koji ne obraĉunavaju porez iz dobitka, se ne mogu koristiti za odbitak pretporeza u odreĊenom razdoblju ako nisu i plaćeni.
Firme koje prime ulazni R-2 raĉun, a koji nije plaćen mogu koristiti dodatnu knjigu za neplaćene R-2 raĉune u koju upisuju te raĉune dok ne budu plaćeni. Onog trenutka kada je raĉun plaćen prebacit ćete raĉun u regularnu knjigu s datumom (datum u poreznim knjigama je porezni datum za razliku od datuma raĉuna, a koji ne moraju biti isti) preko kojeg će raĉun ući u odreĊeno porezno razdoblje.
Tipka Plaćen-prijenos Preko ove tipke moţemo automatski prebacivati raĉune iz pomoćne knjige neplaćenih R-2 raĉuna u regularne knjige. Dovoljno je pozicionirati se na raĉunu kojeg ţelimo prebaciti, upisati datum koji će taj raĉun imati u novoj knjizi i nakon pitanja odabrati u koju knjigu vršimo prijenos. Program će obrisati raĉun iz tekuće knjige i upisati ga u novu odabranu knjigu pod novim datumom.
Dodatne informacije
Specifiĉnosti kod upisa u UR-e i IR-e (vlastita potrošnja i dr.)
Specifiĉnosti poreznih evidencija kod obrtnika (R-2) Copyright © IPOS 1992-2008.
Knjiga izdanih raĉuna I-RA U knjigu izlaznih raĉuna unose se svi izdani raĉuni bez iznimke. Knjige izlaznih raĉuna porezni obveznici moraju voditi odvojeno po vrstama prometa, pa tako imamo knjige izlaznih raĉuna za: isporuĉane dobra i usluge primljene predujmove za vlastitu potrošnju Sve tri knjige su istovjetne po sadrţaju. Polja se popunjavaju prema opisu.
Porezni broj primatelja se ne popunjava ako je rijeĉ o maloprodaji za krajnju potrošnju, ili za inozemnog primatelja dobra.
Iznos raĉuna s porezom Iznosi svih raĉuna koji su izdani, za maloprodajne raĉune se unose zbrojne svote. U ovo polje se unose i svote raĉuna koje su samo u dijelu oporezive a u dijelu su osloboĊene plaćanja PDV-a.
Ne podlijeţe oporezivanju i dr. prema pravilniku PDV-a.
Dodatne informacije
Specifiĉnosti kod upisa u UR-e i IR-e (vlastita potrošnja i dr.)
Specifiĉnosti poreznih evidencija kod obrtnika (R-2) Copyright © IPOS 1992-2008.
Obrazac PDV Kod otvaranja nove poslovne godine prazni PDV obrasci još ne postoje, tada imamo mogućnosti da:
automatski otvorimo sve potrebne PDV obrasce (mjeseĉne ili tromjeseĉne)
otvaramo svaku poreznu prijavu onda kada nam zatreba
otvorimo ruĉno sve obrasce koje ţelimo Svaki pdv obrazac se moţe i ruĉno aţurirati, no kod automatskog punjenja pojedine knjige podaci koji su trenutno upisani bit će obrisani. Prilikom pokretanja automatskog unosa program će prema datumima poĉetka i kraja razdoblja pretraţiti sve knjige UR-a i IR-a i prema definiciji veza izmeĊu kolona knjiga UR-a i IR-a i polja PDV obrasca popuniti polja u PDV obrascu. Moţemo zatraţiti automatski unos u pdv obrazac pa ga ruĉno doraditi. Prilikom ruĉnog unosa unose se samo podaci u direktna polja, a sve sume se automatski aţuriraju nakon izlaska iz pojedinog polja.
U programu je implementirano nekoliko PDV obrazaca: 1. PDV obrazac u poslovnim godinama do zakljuĉno 2005., automatski se pojavljuje kad ste u tim godinama. 2. PDV obrazac u poslovnim godinama od 2006. na dalje, automatski se pojavljuje kad ste u tim godinama. 3. PDV obrazac za BiH, potrebno je namjestiti postavku.
PDV-K Na kraju godine se osim stndardnih (mjeseĉnih) pdv obrazaca predaje i konaĉni PDV-K obrazac. U njemu su sadrţani eventualni ispravci iz tekuće godine ili promjene koje nismo stigli evidentirati u PDV obrascu za 12. mjesec. PDV-K obrazac se ispisuje kao zbir svih pdv obrazaca tekuće godine.
Da ne biste radili promjene na npr. pdv obrascu za 12. mjesec (1.12. - 31.12) unesite novi trinaesti obrazac za razdoblje 31.12. - 31.12. i u njemu evidentirajte razlike koje ţelite, kod ispisa odredite razdoblje 1.1. - 31.12. (kriterij za ispis su datumi poĉetka obrazaca).
Obrtnici za obrtnike automatski unos radi na principu da se kod automatskog unosa upisuju samo raĉuni koji imaju datum plaćanja iz tekućeg raspona datuma pdv obrasca.
Dodatne informacije
Veza UR-a IR-a s PDV obrascem
Knjiga izdanih raĉuna I-RA
Specifiĉnosti poreznih evidencija kod obrtnika (R-2) Copyright © IPOS 1992-2008.
Porezni propisi u vezi PDV evidencija
Dodatne informacije
http://propisi.porezna-uprava.hr Copyright © IPOS 1992-2008.
Veza UR-a IR-a s PDV obrascem Trenutno postoje 3 knjige IR-a i 4 knjige UR-a svaka od tih sedam knjiga sadrţi odreĊene kolone s iznosima. Radi mogućnosti automatskog kreiranja PDV obrasca iz tih knjiga u programu postoji mogućnost da korisnik sam definira za svaku kolonu u koje polje obrasca PDV će se puniti podaci. Ako za neke kolone knjiga UR-a i IR-a ne ţelite automatsko punjenje podataka u PDV obrazac tada šifru polja PDV obrasca ostavite praznu.
Šifra polja u knjigama ira i ura se sastoji od 4 znamenke, naĉin šifriranja polja je sljedeći ABCC. A: oznaĉava da li je knjiga ira ili ura i to 1 i 2 za hrvatsku do 31.12.2005., 3 i 4 za BiH, 5 i 6 za Hrvatsku od 1.1.2006. tj. 1-ira hrv, 2-ura hrv, 3-ira bih, 4-ura bih, 5-ira hrv, 6-ura hrv B: oznaĉava tip knjige ira ili ura CC: redni broj kolone (polja) u pojedinoj knjizi ira-ura
Promjenu pdv obrasca za drugu drţavu vršite preko postavki poreznih evidencija, samim tim se mijenja i šifrarnik polja pdv obrasca u datoteci veza. Copyright © IPOS 1992-2008.
Renumeracija I-RA Renumeracija prema datumima će sve redove knjige sortirati prema datumima, obrisati postojeće redne brojeve i dodijeliti nove redne brojeve. Nakon premještaja odreĊenih redova promjenom datuma ovom akcijom moţemo ponovo dobiti slijed rednim brojeva. Renumeracija prema rednim brojevima će posloţiti redove knjige prema rednim brojevima, a zatim obrisati sve redne brojeve i ponovo ih dodijeliti od 1 na dalje. Dakle ako smo obrisali neke redne brojeve ili neke duplicirali zato da bismo red premjestili na neko drugo mjesto ponovnim dodjeljivanjem rednih brojeva moţemo taj redoslijed zadrţati sa slijednim rednim brojevima. Copyright © IPOS 1992-2008.
Renumeracija U-RA Renumeracija prema datumima će sve redove knjige sortirati prema datumima, obrisati postojeće redne brojeve i dodijeliti nove redne brojeve. Nakon premještaja odreĊenih redova promjenom datuma ovom akcijom moţemo ponovo dobiti slijed rednim brojeva. Renumeracija prema rednim brojevima će posloţiti redove knjige prema rednim brojevima, a zatim obrisati sve redne brojeve i ponovo ih dodijeliti od 1 na dalje. Dakle ako smo obrisali neke redne brojeve ili neke duplicirali zato da bismo red premjestili na neko drugo mjesto ponovnim dodjeljivanjem rednih brojeva moţemo taj redoslijed zadrţati sa slijednim rednim brojevima. Copyright © IPOS 1992-2008.
Specifiĉnosti kod upisa u UR-e i IR-e (vlastita potrošnja i dr.) U sluĉaju ulaznih raĉuna kod kojih se dio pdv-a priznaje u pretporez, a dio ne postupa se na sljedeći naĉin. Npr. u sluĉaju raĉuna za osobni automobil u vlasništvu tvrtke
Ulazni raĉun za gorivo iznos bez pdv-a
100,0 0
pdv
22,00
ukupno
122,0 0
70% pdv-a tog raĉuna se priznaje u pretporez dakle u knjigu ulaznih raĉuna za primljena dobra i usluge ćemo upisati kao osnovica za oporezivanje
70,00
pdv kao pretporez
15,40
ukupno
85,40
30% tog raĉuna se upisuje u knjigu ulaznih raĉuna za vlastitu potrošnju tj. osnovica pdv koji se ne moţe odbiti ukupno
30,00 6,60
36,60
sveukupno raĉun 70%
85,40
30%
36,60
100%
122,0 0
Ako gore navedeni raĉun unosite kroz saldakonti dobavljaĉa tada ćete vidjeti da desno od polja osnovica za porez postoji tipka 'UR', pritiskom na tu tipku će se upisati jedan red u knjigu ur-a, na taj naĉin moţete upisati i više redova u knjigu ur-a za jedan raĉun. Dakle upisat ćete podatke za raĉun sa punim iznosima, ali ćete desno od tipke UR upisati 70%, odabrati knjigu za primljena dobra i usluge i kliknuti na tipku 'UR' da se to upiše u knjigu ur-a. Nakon toga ćete upisati 30% i odabrati knjigu za osobnu potrošnju porez se ne moţe odbiti.
Nakon toga spremate glavu raĉuna i prelazite na knjiţenje protustavaka za glavnu knjigu.
Neki knjigovoĊe su mišljenja da bi trebalo u knjigu ulaznih raĉuna za primljena dobra i usluge upisati cjelokupan raĉun, a onda u knjizi IR-a za osobnu potrošnju upisati 30% iznos kao neka vrsta storna tih 30% poreza. Moţete to i tako napraviti.
Kad se radi o npr. izuzimanju stvari iz poduzeća za osobne potrebe tada ćete koristiti knjigu IR-a za osobnu potrošnju i obraĉunati porez koji se plaća. Isto tako kada npr. obraĉunavate mjeseĉno 22% pdv-a na 30% mjeseĉne amortizacije osobnih automobila u vlasništvu tvrtke tada ćete to unijeti u knjigu ir-a za osobnu potrošnju direktno. Kontiranje toga je proizvoljno, npr. konto 4676/24033 tj. obveza poreza za osobnu potrošnju i konto troška poreza koji se ne moţe odbiti, to moţete napraviti direktno u glavnoj knjizi ili ako ţelite u saldakonti kupaca kao interni raĉun. Copyright © IPOS 1992-2008.
Specifiĉnosti poreznih evidencija kod obrtnika (R-2) Obrtnici (matiĉna firma koja u šifrarniku partnera ima oznaku R-2) u knjigama ira i ura (poreznih evidencija) imaju dodatno polje Datum plaćanja.
Raĉuni koji nemaju upisani datum plaćanja se tretiraju kao neplaćeni i kao takvi se ne upisuju kod automatskog generiranja pdv obrasca, ĉim neki raĉun dobije datum plaćanja automatski će ući u pdv obrazac. Na taj naĉin će se situacija kada dobijemo raĉun u 6. mjesecu, a koji je plaćen u 7. mjesecu jednostavno riješiti na naĉin da u pdv za 6. mjesec taj raĉun neće ući iako ima datum iz tog mjeseca, jer nema datum plaćanja tj. nije plaćen, a kada mu se upiše datum plaćanja npr. 15.7. taj će raĉun dakle ući u pdv za 7. mjesec prema datumu plaćanja. Na taj naĉin bez obzira na datume plaćanja, u knjige ira i ura slijedom unosimo sve raĉune kronološki. S obzirom na to u tabelarnom prikazu ira i ura je dodana kolona datum plaćanja, raĉuni koji nemaju upisan datum plaćanja su automatski oznaĉeni crvenom bojom da budu uoĉljiviji. Isto tako je u ispisu knjiga ira i ura dodana opcija ispisa prema datumu plaćanja s mogućnošću ispisa svih raĉuna, samo plaćenih ili samo neplaćenih. U knjige IRA, URA I KPI je uvedeno polje "veza kpi-pdv" da bi se povezale porezne knjige raĉuna s knjigom KPI. Kod svakog novog unosa u KPI će se automatski puniti i polje vezapdvkpi podatkom iz rednog broja kpi, sam redni broj nije mogao biti iskorišten za tu svrhu zbog mogućeg kasnijeg renumeriranja knjige tj. promjene rednih brojeva. U knjigama IRa i URa je napravljena automatska rutina kojom se na tipku moţe iz pojedinog reda generirati novi red u knjizi KPI (primitaka i izdataka), istovremeno će se u tu knjigu automatski upisati podatak vezapdvkpi, te će se u tabelarnom prikazu moći vidjeti s kojim rednim brojem knjige KPI je povezan koji red knjiga IRa i URa. Kod generiranja novog reda u KPI datum plaćanja će se upotrijebiti ili datum plaćanja koji je upisan u iru tj. uru ili ako taj datum još nije upisan tada će se upotrijebiti tekući datum koji je moguće promjeniti pokraj tipke za generiranje KPI. Navedene veze i automatski unosi vrijede za raĉune plaćene u jednom iznosu. U sluĉaju da je jedan raĉun plaće u 3 rate u tri razliĉita mjeseca, morat ćemo raĉun u pdv knjigama razdvojiti u 3 reda sa svojim pojedinaĉnim iznosima da bismo za svaki red mogli odrediti poseban datum plaćanja, tj. generirati posebne redove knjige kpi. Naravno mogli bismo evidentirati samo jedan raĉun u pdv knjigama, a svaku ratu posebno u kpi, no to je dalje stvar procjene knjigovoĊe. Automatska podjela raĉuna na plaćeni i neplaćeni dio U svrhu automatizacije dodana je tipka "Podijeli" i dva polja, prvo za unos ukupnog iznosa uplate, a drugo za unos iznosa pdv-a u uplati. Samim upisom iznosa uplate program će automatski izraĉunavati iznos uraĉunatog pdv-a. Pritiskom na tipku podijeli program će napraviti dva raĉuna od kojih je dakle prvi plaćen, a drugi neplaćen. Kako to izgleda u praksi kod izlaznih raĉuna ... Tokom mjeseca izdajemo izlazne raĉune npr. u fakturiranju, na kraju svakog dana automatski prenesemo kreirane izlazne raĉune u saldakonti kupaca, a istodobno i u knjige IR-a u pdv modulu. Ti raĉuni su inicijalno neplaćeni. Kada dobijemo izvod s njega ćemo upisati uplate u saldakonti kupaca (moţemo i kroz glavnu knjigu), automatskim postupcima ćemo izvršiti zatvaranja raĉuna s uplatama. Bilo na osnovu izvještaja kartice zatvaranja ili samog izvoda ćemo u poreznim knjigama IR-a pronaći raĉune koji su plaćeni.
a) Ako je raĉun plaćen u potpunosti upisat ćemo datum uplate (ponuĊen je današnji) i pritiskom na tipku KPI ćemo taj raĉun oznaĉiti da je plaćen i prenijeti ga u knjigu KPI. Oznakom datuma plaćanja taj raĉun će se automatski upisivati u PDV obrazac razdoblja iz datuma uplate.
b) Ako je raĉun plaćen djelomiĉno tada ćemo prvo za taj raĉun upisati iznos uplate, program automatski raĉuna udio 22% pdv-a u uplati, iznos pdv-a se moţe mijenjati. Nakon toga pritisnemo tipku "Podijeli" nakon koje će program od tekućeg raĉuna napraviti dva reda, u prvom redu će biti iznos raĉuna koji je jednak iznosu uplate uz proporcionalne ostale iznose. U drugom redu će biti preostali iznos raĉuna kada se oduzme originalni iznos minus iznos uplate. Nakon toga za plaćen dio raĉuna slijedimo postupak pod a). Na taj naĉin moţemo raĉun, koji je plaćen u desetak rata, jednostavno ukljuĉivati u pdv obrazac i knjigu kpi.
U vezi voĊenja knjige Evidencija o traţbinama i obvezama Citat RRIF 12/2001 str. 105. "Obrtnici koji nisu u sustavu PDV-a, umjesto Knjiga U-RA i I-RA, obvezni su sukladno Ĉl. 19., st. 2. Zakona o porezu na dohodak voditi Evidencije o traţbinama i obvezama odnosno o svim ispostavljenim i primljenim negotovinskim raĉunima. Isto tako su i obrtnici - obveznici PDV-a koji u Knjige U-RA i IRA unose iskljuĉivo plaćene odnosno naplaćene raĉune obvezni voditi ovu evidenciju. U tom sluĉaju oni će prvo svaki negotovinski raĉun u trenutku primitka zabiljeţiti u Evidenciji o obvezama, a zatim kada taj raĉun bude plaćen unijet će ga u Knjigu URA kako bi priznali pretporez. Isto će uĉiniti s izlaznim raĉunima koji nose oznaku “R-2”. No, prema Ĉl. 38., st. 6. Pravilnika o porezu na dohodak, obrtnik moţe odmah sve negotovinske raĉune kronološkim redom unositi u Knjige U-RA i I-RA i na kraju obraĉunskog razdoblja osigurati podatke koji su od ovih raĉuna plaćeni odnosno naplaćeni. U tom sluĉaju ne postoji obveza voĊenja dodatne Evidencije o traţbinama i obvezama."
Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke poreznih evidencija Automatski upis ulaznih raĉuna iz saldakonti dobavljaĉa u knjige U-RA
ukljuĉen,
iskljuĉen
Ako je postavka ukljuĉena, a što će se vidjeti po tome da li se kod unosa raĉuna prikazuju tip U-RA i tip unosa, tada će se prilikom spremanja tog raĉuna automatski aţurirati knjiga U-RA. Samo prilikom unosa, ne i prilikom izmjena raĉuna.
Automatski upis izlaznih raĉuna iz saldakonti kupaca u knjige I-RA
ukljuĉen
iskljuĉen
Ako je postavka ukljuĉena, a što će se vidjeti po tome da li se kod unosa raĉuna prikazuju tip I-RA i tip unosa, tada će se prilikom spremanja tog raĉuna automatski aţurirati knjiga I-RA. Samo prilikom unosa, ne i prilikom izmjena raĉuna. Automatski prijenos raĉuna u saldakonti kupaca je takoĊer unos kod kojeg će se aţurirati knjige I-RA.
NAPOMENA: kod istovremeno ukljuĉene opcije za knjige I-RA u fakturiranju kod automatskog prijenosa u kupce se neće aţurirati knjige I-RA.
Automatski upis izlaznih raĉuna iz fakturiranja u knjige I-RA
ukljuĉen
iskljuĉen
Ako je postavka ukljuĉena, a što će se vidjeti po tome da li se kod unosa raĉuna prikazuju tip I-RA i tip unosa, tada će se prilikom spremanja tog raĉuna automatski aţurirati knjiga I-RA. Samo prilikom unosa, ne i prilikom izmjena raĉuna. Isto će biti prilikom automatskog prijenosa predraĉuna u raĉun.
Inicijalna postavka kontrole iznosa raĉuna i poreza u ruĉnom unosa I-RA i U-RA
ukljuĉen
iskljuĉen
Ako je postavka ukljuĉena, inicijalno će biti ukljuĉena opcija za kontrolu iznosa raĉuna sa porezom, iznosa bez poreza i poreza.
Porezna prijava, PDV obrazac prilagoĊen za pojedinu drţavu
Hrvatska
Bosna i Hercegovina
Postavka kojia regulira da za koju drţavu će se prikazivati pdv obrazac.
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Naĉini automatskog unosa u I-RA Šifrarnik se koristi kod saldakonti kupaca i fakturiranja u veleprodaji gdje se prilikom unosa dokumenata raĉuna treba na neki naĉin reći programu na koji naĉin da popuni kolone knjige IRA.
1. Oporezivo 22% ispunjava se osnovica i porez
2. Oporezivo 10% ispunjava se osnovica i porez
3. Ne podlijeţe oporezivanju ukupan iznos raĉuna se upisuje u ovo polje
4. OsloboĊeno poreza izvoz ukupan iznos raĉuna se upisuje u ovo polje
5. OsloboĊeno poreza tuzemstvo ukupan iznos raĉuna se upisuje u ovo polje
6. OsloboĊeno poreza ostalo ukupan iznos raĉuna se upisuje u ovo polje Copyright © IPOS 1992-2008.
Naĉini automatskog unosa u U-RA Šifrarnik se koristi kod saldakonti dobavljaĉa gdje se prilikom unosa dokumenata raĉuna treba na neki naĉin reći programu na koji naĉin da popuni kolone knjige U-RA.
1. Pretporez se moţe odbiti 22% Unosi se osnovica u polje osnovica 22%, iznos s porezom je ukupni iznos raĉuna, ukupni pretporez u istoimeno polje i ukupni pretporez u moţe se odbiti 22%
2. Pretporez se ne moţe odbiti 22% Isto kao i jedan osim što se porez upisuje u polje ne moţe se odbiti
3. Pretporez se moţe odbiti 10% Isto kao jedan, ali se odnosi na polja osnovice i poreza sa 10%
4. Pretporez se ne moţe odbiti 10% Isto kao i dva, samo u poljima sa 10%
5. Stopa poreza 0% Cjelokupni iznos se upisuje u osnovicu 0%
Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis knjige I-RA
odabrati tip knjige IRA redoslijed ispisa po rednom broju ili datumu dokumenta, zavisno od odabranog redoslijed moţemo zadati kriterije od do rednog broja ili datuma ili ispis svih stavaka po traţenom redoslijedu
opcije:
da li da se ukljuĉi kumulativ od poĉetka knjige do kraja traţenog kriterija da li da se u ispis ukljuĉe sve knjige zajedno da li da se u izvještaj ukljuĉi samo partner sa zadanom šifrom ukljuĉivanje ispisa datuma i vremena ispisa Sve opcije se mogu kombinirati.
Obrtnici imaju dodatnu oznaku: da li da se ukljuĉe samo neplaćeni raĉuni u izvještaj. A uvijek će se ispisivati kumulativ izvještaja ukupno i posebno za neplaćene raĉune. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis knjige U-RA
odabrati tip knjige URA redoslijed ispisa po rednom broju ili datumu dokumenta, zavisno od odabranog redoslijed moţemo zadati kriterije od do rednog broja ili datuma ili ispis svih stavaka po traţenom redoslijedu
opcije:
da li da se ukljuĉi kumulativ od poĉetka knjige do kraja traţenog kriterija da li da se u ispis ukljuĉe sve knjige zajedno da li da se u izvještaj ukljuĉi samo partner sa zadanom šifrom ukljuĉivanje ispisa datuma i vremena ispisa Sve opcije se mogu kombinirati.
Obrtnici imaju dodatnu oznaku: da li da se ukljuĉe samo neplaćeni raĉuni u izvještaj. A uvijek će se ispisivati kumulativ izvještaja ukupno i posebno za neplaćene raĉune. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis PDV (PDV-K) obrasca Moţemo odabrati:
ispis jedne porezne prijave i specificirati datum poĉetka razdoblja više poreznih prijava odjednom i specificirati razdoblje od do datuma u koje ulaze datumi poĉetka poreznih prijava ispisati sve porezne prijave koje su evidentirane
Ukljuĉivanjem opcije za kumulativ sve porezne prijave koje bi se inaĉe ispisivale pojedinaĉno ispisuju se kao kumulativ na jednoj prijavi, dodaje se oznaka PDV-K. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis definicije veza UR-a IR-a i PDV obrasca Ispisuje se popis svih kolona tri knjige IR-a i ĉetiri knjige UR-a s oznakom u koje polje PDV obrasca će se puniti podaci iz tih kolona. Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon poreznih obveza Moţemo dobiti prikaz odnosa samo poreza (pretporeza, obvezei) za odreĊenu vremensku jedinicu (15 dana, mjesec, tromjeseĉje) u razdoblju godine dana. Stupci mogu biti prikazani kao usporedni jedan pored drugog, jedan na drugom i jedan na drugom u ukupnoj visini 100%. Osim stupaca moţemo dobiti i linijske grafikone koji pokazuju trend kretanja. Isto tako moţemo prikazati i postotak udjela svake vremenske toĉke. Moţemo ukljuĉiti i animaciju (tri brzine animacije). Grafikon prikazuje kretanja i odnosa poreza i pretporeza po mjesecima tj. prema podacima iz obrazaca PDV. Moţete ukljuĉiti i iskljuĉiti bilo koji podatak. Pomicanje grafikona lijevo ili desno moţete ostvariti tako da s pritisnutom desnom tipkom miša primite graf i pomaknete ga lijevo ili desno. Copyright © IPOS 1992-2008.
Fakturiranje u veleprodaji - uvod Fakturiranje u veleprodaji je zaseban modul koji ne mora imati nikakve veze sa ostalim knjigovodstvenim modulima, ali je uobiĉajeno povezan sa robnim knjigovodstvom. Obuhvaća izradu narudţbi, cjenika, ulaznih kalkulacija, raĉuna, predraĉuna i dr. Fakturiranje tj. izradu izlaznog raĉuna moţemo shvatiti kao pametnu pisaĉu mašinu kod koje je sve automatizirano, od upisa naziva artikala, cijena, adresa, zaglavlja raĉuna i dr. Raĉun kreiran u modulu fakturiranje tek dok ga zaprimimo u saldakonti na kartice kupaca postaje punovaţan u knjigovodstvu, a do tada ga moţemo proizvoljno promijeniti. Naravno to zavisi od organizacije rada pojedinog korisnika. Kriteriji izmjene raĉuna i veze sa robnim knijgovodstvom mogu biti i stroţiji npr. raĉun se ne moţe kreirati ako na zalihi nema tih artikala i sl.
Uobiĉajeni postupak:
unijeti u popis artikala i usluga veći broj stavaka
formirati cjenik(e) za te artikle
Preporuka je da idete na prodajnu cijenu, a ne stopu marţe
ako vodite skladište zaprimiti robu na skladište poĉetnom inventurom
za nabavku nove robe moţete se posluţiti izradom narudţbi tako da izaberete iz popisa artikala one koje ţelite da budu na narudţbi
kod pristigle robe, zaprimate robu preko skladišne primke u odreĊeno skladište,
paralelno s primkom radite ulaznu kalkulaciju na kojoj formirate nabavne i prodajne cijene, istovremeno sa izradom ulazne kalkulacije program vam nudi prodajne cijene iz cjenika (koje su već prije formirane), ako na samoj kalkulaciji promijenite cijenu ona će se automatski mijenjati i u cjeniku
završetkom ulazne kalkulacije i prijenosom stavaka iz nje u primku roba je zaprimljena na skladište
prije izdavanja raĉuna moţete izdati predraĉun koji je gotovo istovjetan kao i raĉun, ako se predraĉun kompletno realizira moţete ga automatski prenijeti u raĉun
evidencija plaćanja raĉuna i dr. se vodi u saldakontiju gdje se svaki partner (kupac, dobavljaĉ ili oboje) vodi na posebnoj kartici Copyright © IPOS 1992-2008.
Fakturiranje u veleprodaji - uvod Fakturiranje u veleprodaji je zaseban modul koji ne mora imati nikakve veze sa ostalim knjigovodstvenim modulima, ali je uobiĉajeno povezan sa robnim knjigovodstvom. Obuhvaća izradu narudţbi, cjenika, ulaznih kalkulacija, raĉuna, predraĉuna i dr. Fakturiranje tj. izradu izlaznog raĉuna moţemo shvatiti kao pametnu pisaĉu mašinu kod koje je sve automatizirano, od upisa naziva artikala, cijena, adresa, zaglavlja raĉuna i dr. Raĉun kreiran u modulu fakturiranje tek dok ga zaprimimo u saldakonti na kartice kupaca postaje punovaţan u knjigovodstvu, a do tada ga moţemo proizvoljno promijeniti. Naravno to zavisi od organizacije rada pojedinog korisnika. Kriteriji izmjene raĉuna i veze sa robnim knijgovodstvom mogu biti i stroţiji npr. raĉun se ne moţe kreirati ako na zalihi nema tih artikala i sl.
Uobiĉajeni postupak:
unijeti u popis artikala i usluga veći broj stavaka
formirati cjenik(e) za te artikle
Preporuka je da idete na prodajnu cijenu, a ne stopu marţe
ako vodite skladište zaprimiti robu na skladište poĉetnom inventurom
za nabavku nove robe moţete se posluţiti izradom narudţbi tako da izaberete iz popisa artikala one koje ţelite da budu na narudţbi
kod pristigle robe, zaprimate robu preko skladišne primke u odreĊeno skladište,
paralelno s primkom radite ulaznu kalkulaciju na kojoj formirate nabavne i prodajne cijene, istovremeno sa izradom ulazne kalkulacije program vam nudi prodajne cijene iz cjenika (koje su već prije formirane), ako na samoj kalkulaciji promijenite cijenu ona će se automatski mijenjati i u cjeniku
završetkom ulazne kalkulacije i prijenosom stavaka iz nje u primku roba je zaprimljena na skladište
prije izdavanja raĉuna moţete izdati predraĉun koji je gotovo istovjetan kao i raĉun, ako se predraĉun kompletno realizira moţete ga automatski prenijeti u raĉun
evidencija plaćanja raĉuna i dr. se vodi u saldakontiju gdje se svaki partner (kupac, dobavljaĉ ili oboje) vodi na posebnoj kartici Copyright © IPOS 1992-2008.
Prijenosi raĉuna u IR-a, saldakonti kupcaca Zavisno od postavki moguće su razne kombinacije prenošenja. Postavke koje se podešavaju kod veza fakturiranja s drugim modulima:
Grupa: Postavke za temeljnice za tekućeg partnera Rad s temeljnicama u saldakonti kupaca (nivo partnera) (ako je ova postavka ukljuĉena tada će se prilikom prijenosa raĉuna iz fakturiranja evidentirati i konta protustavki za glavnu knjigu, u šifrarnicima se nalaze predefinirana konta)
Grupa: Postavke fakturiranja u veleprodaji za tekućeg partnera U fakturiranju automatska izrada otpremnice iz raĉuna s kontrolom zaliha (nivo partnera) (ako je ova postavka ukljuĉena tada će se prilikom izrade raĉuna kontrolirati zalihe u robnom knjigovodstvu, a prilikom završetka-upisa raĉuna automatski će se kreirati otpremnica u robnom tj. razduţiti skladište) Kod prijenosa raĉuna u kupce prenose se i raĉuni za predujam (nivo programa) (ako koristimo raĉune za predujam u fakturiranju ova postavka regulira da li će se kod prijenosa u saldakonti kupaca prenositi i raĉuni koji su oznaĉeni kao raĉuni za predujam ili samo obiĉni raĉuni)
Grupa: Postavke poreznih evidencija Automatski upis izlaznih raĉuna iz fakturiranja u knjige IR-a (nivo partnera) (ako je ova postavka ukljuĉena tada će se knjige IR-a aţurirati prilikom upisa raĉuna u fakturiranju, ne i prilikom prijenosa raĉuna u saldakonti) Automatski upis izlaznih raĉuna iz saldakonti kupaca u knjige IR-a (nivo partnera) (ako je ova postavka ukljuĉena tada će se aţurirati knjige IR-a prilikom ruĉnog upisa raĉuna u saldakonti kupaca. Prilikom automatskog upisa-prijenosa iz fakturiranja aţurirat će se takoĊer knjige IR-a ako je ova postavka ukljuĉena i ako je postavka za prijenos iz fakturiranja u IR-a iskljuĉena)
Preporuka:
ako posjedujete module saldakonti kupaca i fakturiranje i ţelite prenositi raĉune iz fakturiranja u kupce automatski, iskljuĉite aţuriranje knjige IR-a iz fakturiranja
ako radite s raĉunima za predujam ne prenosite ih u saldakonti oni sluţe za poreznu evidenciju i ne bi trebali biti osnov za priznanje prihoda
izbjegavajte raĉune za predujam kada god moţete (što nije uvijek sluĉaj), umjesto da izdate: predraĉun raĉun za predujam neki i storno raĉuna za predujam raĉun otpremnicu tj. 5 dokumenata za jedan poslovni dogaĊaj, puta broj takvih poslovnih dogaĊaja ... izdajte:
ponudu (predraĉun) kad vam plate izdajte kompletan raĉun s porezom
Prenosimo vam mišljenje RRIF-ovih struĉnjaka Dr.sci. Vinko Belak, mr.sci. Vlado Brkanić iz knjige Porez na dodanu vrijednost - primjena u praksi III izdanje str. 134: "Moţe se pojaviti dvojba u sluĉaju kad po ispostavljenom raĉunu primatelj raĉuna obavi uplatu, a isporuke ili usluge još uvijek nisu obavljene. Postavlja se pitanje ima li u tom sluĉaju primatelj raĉuna pravo na korištenje pretporeza, bez obzira na to što isporuke ili usluge još nisu obavljene. Ako se ta situacija izjednaĉi sa situacijom kad je dan predujam i primljen raĉun za
predujam, proizlazi da primatelj raĉuna koji je taj raĉun podmirio ima pravo na korištenje pretporeza bez obzira na to što isporuke ili usluge još nisu obavljene jer ovaj raĉun poprima znaĉenje raĉuna za predujam"
Dodatne informacije
Raĉuni za predujam Copyright © IPOS 1992-2008.
Cjenici artikala i usluga Cjenik je evidencija u kojoj evidentiramo cijene pojedinih artikala i usluga. Broj cjenika nije ograniĉen, ali se zbog jednostavnijeg rada ne preporuĉuje preveliki broj cjenika. Npr. bilo bi pogrešno imati za svakog kupca po jedan cjenik ako imamo npr. više stotina kupaca. Logiĉno je npr. imati nekoliko cjenika tj. nivoa cijena sa razlikama 2%, 5%, 10% i sl. ili cjenik za jako dobre kupce, standardne kupce i nove kupce. Najjednostavnije je imati samo jedan cjenik, a preko popusta (rabata) regulirati cijene zavisno od kupca i sl.
Cjenik sa šifrom nula se smatra osnovnim cjenikom i ne moţe se obrisati. Cjenici podatke o artiklima i uslugama (dalje samo artikli) uzimaju iz jedinstvenog šifrarnika artikala tj. da bi nekom artiklu upisali cijenu u cjenik on mora postojati u šifrarniku artikala.
Prozor cjenika omogućava prikaz fotografije artikala. Fotografije za svaki artikl moţete jednostavno kreirati skeniranjem ili jednostavnije digitalnim foto aparatom. Detaljno vidi Kako prikazati fotografije u programu. Svi podaci o artiklima se isto tako mogu exportirati u format koji je pogodan za importiranje u vanjske programe Word, Excel i sl. Detaljnije vidi u Ispis cjenika. Objašnjenje filtera, vidi Filtriranje podataka. Kod pregleda cjenika program inicijalno postavlja prvi cjenik (nulti) i skladište iz popisa cjenika i skladišta. Inicijalno se za odreĊeni cjenik prikazuju svi artikli iz šifrarnika usluga, ali se moţe ukljuĉiti opcija da se filtriraju samo oni artikli koji imaju zadanu cijenu ili stopu marţe. Podaci u pregledu cjenika:
šifra i naziv artikla
stanje na tekućem skladištu (preko automatske evidencije zaliha)
priprema, koliĉine na primkama u pripremi (ulazna kalkulacija) - koliĉine na otpremnicama u pripremi (izlazni raĉun)
tekuća nabavna cijena na skladištu (preko automatske evidencije zaliha), ako nema zalihe tada su polja stanje i nabavna cijena prazni
rezervacija artikala vidi Rezervacije artikala
stopa marţe, izraĉunava marţu jedino ako je poznata nabavna cijena
cijena bez poreza
porez
cijena s porezom
Korisnik moţe unijeti/izmjeniti podatke o stopi marţe ili o prodajnoj cijeni bez poreza. Analogno tome je u tabelarnom prikazu podatak koji je zadan oznaĉen zvjezdicom. Preporuka je da se zada prodajna cijena jer će na taj naĉin cjenik biti u funkciji bez obzira na stanje zalihe i nabavnu cijenu.
Kod kopiranja cjenika i povećanja/smanjenja cijena u cjeniku promjene se provode na trenutno prikazanim artiklima tj. moţete preko filtera ograniĉiti promjene samo na odreĊene grupe artikala i sl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis cjenika Odaberete šifru cjenika za ispis.
Tip cjenika
interni, automatski će se ukljuĉiti/iskljuĉiti odreĊena polja u opijama tj. u izvještaju, interni cjenik nije predviĊen za van, na internom cjeniku će se pojedine kolone zbrajati za razliku od eksternog eksterni, automatski će se ukljuĉiti/iskljuĉiti odreĊena polja u opijama tj. u izvještaju, eksterni cjenik je predviĊen za van i izgleda kao dopis ponuda, na njemu se ispisuje zaglavlje sa našim podacima i adresa kupca ako smo ukljuĉili tu opciju i odabrali kupca
Opcije koje moţemo ukljuĉiti:
adresa kupca dugi opis artikla-usluge, prikazuje dugi opis artikla (moţe biti i veći od strane) tekst prije stavaka, specifiĉan tekst proizvoljnog sadrţaja koji moţemo ukljuĉiti na cjenik, inicijalno se poziva iz šifrarnika tekstova koji moţemo promijeniti ili u šifrarniku za sve naredne cjenike ili na samom cjeniku tako da je ta promjena evidentirana samo za ispis tog cjenika. Npr. pozovemo se na upit kupca. tekst iza stavaka sliĉno kao i tekst prije stavaka npr. uvjeti poslovanja i sl. stanje zaliha nabavna cijena, samo za internu upotrebu marţa, samo za internu upotrebu prodajna cijena da li ţelimo kod prikaza stanja zaliha i nabavnih cijena s odreĊenog ili zbrojeno sa svih skladišta datum na cjeniku. moguće je ispisati devizni cjenik po nekoj teĉajnoj listi i valuti prema zadanom datumu teĉaja
Kriteriji za ispis artikala:
redoslijed po šifri, nazivu, klasifikaciji od do šifre, naziva, klasifikacije
Filter Ako je ukljuĉena opcija za filter tada moţemo napisati niz rijeĉi pojedinaĉno ili zajedno odvojenih toĉka zarezom ";" npr. "meblo" ukljuĉuje samo artikle kod kojih u polju Filter (popis artikala) postoji rijeĉ meblo npr. "meblo; kupaonski" samo kupaonski artikli od mebla i sl. Kako će filter filtrirati podatke zavisi i od opcije naĉin upotrebe filtera. Broj elemenata u jednom filteru je ograniĉen samo na ukupnu duţinu filtera od 60 znakova. Naslov izvještaja daje program, a korisnik ga moţe promijeniti. Promjene standardnih tekstova. Cjenik artikala ima pripremljenu automatsku rutinu za ispis etiketa artikala
Export podataka Ako je ukljuĉena opcija za export podataka u tekstualnu datoteku tada će se istovremeno s ispisom izvještaja generirati u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvuĉeni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportCjeniciVPxxxxxx.doc. Datoteke ExportCjeniciVPxxxxx.doc prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja.
Ovu datoteku nakon toga moţete importirati u excel, word i dr. U wordu moţete kreirati nove cjenike s izgledom kojeg moţete samostalno kreirati, naljepnice za artikle i sl. Podaci koji se exportiraju: šifra naziv artikla kataloški broj filter klasifikacija minimalne zalihe maksimalne zalihe jedinica mjere zaliha rezervacija ean kod stopa poreza nabavna cijena stopa marţe jediniĉna marţa cijena bez poreza cijena s porezom proizvoĊaĉ naziv mjesto ulica drţava email uvoznik naziv mjesto ulica drţava email telefon današnji datum zemlja porijekla godina proizvodnje/uvoza Na CD-u u direktoriju "Primjer naljepnica za artikle" moţete naći već pripremljenu šablonu za ispis naljepnica formata 70x37mm iz MS Worda, dovoljno je samo u wordu otvoriti dokument "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" i pokrenuti opciju "Merge data with document" Da biste je primjenili na svoje podatke napravite:
- otvorite neki direktorij na disku i u njega iskopirajte datoteke s CD-a (preko propertia im promjenite Atributes iz Read-only u Archive) - napravite export podataka o artiklima i cijenama iz cjenika - preimenujte datoteku ExportCjeniciVPxxxxx.doc u ExportCjeniciVP.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij - otvorite datoteku "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" u Wordu i to je sve - naravno moţete promjeniti veliĉine naljepnica, podatke na njima, moţete ukljuĉiti bar kod i sl.
Na CD-u u direktoriju "Primjer kataloga za artikle" moţete naći već pripremljenu šablonu za kreiranje kataloga artikala iz MS Worda, dovoljno je samo u wordu otvoriti dokument "Katalog za artikle.doc"
Da biste je primjenili na svoje podatke napravite:
- otvorite neki direktorij na disku i u njega iskopirajte datoteke s CD-a (preko propertia im promjenite Atributes iz Read-only u Archive) - napravite export podataka o artiklima i cijenama iz cjenika - preimenujte datoteku ExportCjenicixxxxx.doc u ExportCjenici.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij - otvorite datoteku "Katalog artikala.doc" u Wordu i pokrenite opciju "Merge data with document" - tako dobiveni katalog dalje mijenjate prema svojim potrebama, moţete generiranu tabelu ubaciti u neki svoj već pripremljeni šablon za kataloge ili cjenike. Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis cjenika Popis cjenika predstavlja popis (šifrarnik) cjenika za koje ţelimo evidentirati cijene. Obiĉno je svaki cjenik kreiran za neku svrhu. Broj cjenika nije ograniĉen, ali se zbog jednostavnijeg rada ne preporuĉuje preveliki broj cjenika. Npr. bilo bi pogrešno imati za svakog kupca po jedan cjenik. Logiĉno je npr. imati nekoliko cjenika tj. nivoa cijena sa razlikama 2%, 5%, 10% i sl. ili cjenik za jako dobre kupce, standardne kupce i nove kupce. Najjednostavnije je imati samo jedan cjenik, a preko popusta (rabata) regulirati cijene zavisno od kupca i sl. Cjenik sa šifrom nula se smatra osnovnim cjenikom i ne moţe se obrisati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Kopiranje cjenika Kopiranje cijena izmeĊu dva cjenika. Ako postoje cijene u ciljnom cjeniku, bti će biti izbrisane i upisat će se cijene iz ishodišnog cjenika. Operacija kopiranja cjenika je pogodna kada iz postojećeg cjenika ţelimo napraviti novi cjenik, ali sa nešto drukĉijim cijenama. Tada jednostavno ţeljeni cjenik iskopiramo u novi te ga povećanjem i smanjenjem cijena promijenimo.
Kod kopiranja cjenika i povećanja/smanjenja cijena u cjeniku promjene se provode na trenutno prikazanim artiklima tj. moţete preko filtera ograniĉiti promjene samo na odreĊene grupe artikala i sl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Povećanje i smanjenje cijena u cjeniku Promjena svih cijena u odreĊenom cjeniku. Povećanje/smanjenje se provodi mnoţenjem svih cijena sa ţeljenim koeficijentom. Ako je zadana prodajna cijena tada se ona jednostavno mnoţi koeficijentom. Ako je zadana stopa marţe tada se nova stopa marţe dobiva po algoritmu NovaMarţa= koeficijent * (100 + StaraMarţa) - 100. Povećanje cijena je sa koeficiijentom većim od jedan. Smanjenje cijena je sa koeficijentom većim od nula, ali manjim od jedan, NE SA NEGATIVNIM BROJEM. npr.
Broj 1 je povećanje za nula posto.
Broj 2 je povećanje za 100%
Broj 10 je povećanje za 900%
Broj 0,30 je smanjenje za 70%
Broj 0,98 je smanjenje za 2%
Kod kopiranja cjenika i povećanja/smanjenja cijena u cjeniku promjene se provode na trenutno prikazanim artiklima tj. moţete preko filtera ograniĉiti promjene samo na odreĊene grupe artikala i sl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Narudţbe Ekran za izradu narudţbi nam omogućava da jednostavno izradimo narudţbu kao gotov dopis s našom i adresom dobavljaĉa, svim generalijama i stavkama. Stavke se jednostavno biraju iz popisa artikala. Osnovni podaci godina, broj, datum, veza, dobavljaĉ su u posebnim poljima, a svi ostali podaci su proizvoljni za svakog korisnika i narudţbu posebno. Svaka narudţba ima tekst prije i poslije stavaka koji se nalaze u šifrarniku tekstova već predefinirani. Korisnik moţe promijeniti te tekstove prema svojim potrebama i dodavati nove, dva osnovna teksta su oni koji će se inicijalno pojavljivati kod izrade nove narudţbe.
Oduzmi skladišnu zalihu Narudţba omogućava kao i skladišni izlazni dokumenti da se upiše sloţeni artikl, a da se preko normativa upišu svi elementi tog sloţenog artikla. Nakon što na takav naĉin kreiramo narudţbu moţemo preko tipke "Oduzmi skladišnu zalihu" smanjiti narudţbu za koliĉine koje postoje na skladištu, tako da nam na narudţbi ostane samo nedostajuća koliĉina za proizvodnju.
Automatska narudţba Osim ruĉnog sistema moţemo koristiti i automatsko punjenje artikala u narudţbu na osnovi podataka izvještaja minimalnih zaliha. U modulu Robno-materijalno tj. modulu Maloprodaja postoji izvještaj Minimalne i maksimalne zalihe. Izvještaj se kreira na osnovu podataka iz šifrarnika artikala, gdje upisujemo ţeljenu minimalnu i maksimalnu zalihu za svaki artikl, i na osnovu tekućeg stanja artikala na skladištu, na odreĊeni dan. Kada za izvještaj minimalne i maksimalne zalihe definiramo ţeljene parametre, koje skladište, koji artikli, koliko ispod minimuma, dobavljaĉ i sliĉno i kada na ekranu provjerimo da je probni prikaz artikala koji su prekoraĉili minimalne zalihe odgovarajući, moţemo ponovo zatraţiti isti izvještaj samo ovog puta odrediti broj narudţbe u koju će se koliĉine tih artikala upisati.
Prije toga narudţba mora postojati, moţe biti bez upisanih stavaka ili sa već upisanim stavkama ako ţelimo iz nekoliko izvještaja kreirati jednu narudţbu.
Pretvornik jedinice mjere: dvostruki klik na polje u kojem je upisana koliĉina artikla će tu koliĉinu podijeliti sa koliĉinom podjedinice mjere iz šifrarnika artikala. Primjer 1. Ako Ploĉice vodite po komadu 25x25, u podjedinicu mjere (šifrarnik artikala) upišete m2 i koliĉinu 0,060. U polje za upis koliĉine potrebno je upisati broj komada ploĉica (jer cijenu i koliĉinu vodite po komadu), a vi znate broj kvadrata ploĉica npr. 30m2, jednostavno upišete broj kvadrata 30, na to polje napravite dvostruki klik mišem i program će tih 30 kvadrata pretvoriti u 500 kom ploĉica tako što će 30 / 0,060. Primjer 2. Ploĉice vodite po m2, u podjedinicu mjere imate upisano 16,666666. Ako morate upisati npr. 100 kom ploĉica dvostrukim klikom program će tih 100 kom pretvoriti u 6 m2 tako što će 100 / 16,666666. Copyright © IPOS 1992-2008.
Izlazni raĉuni Pretraţivanje Prozor izlaznih raĉuna pri vrhu ima tragaĉ raĉuna prema broju i datumu raĉuna, trenutno kako upisujemo podatke tako će se vršiti pretraţivanje. Opcije pretraţivanja prvog sljedećeg i prvog prethodnog raĉuna za kupca koristimo tako da upišemo prvih par slova naziva kupca i pokrenemo tipku Traţi. Npr. ako ţelimo pronaći zadnji raĉun nekog kupca doĊemo na kraj tabele i traţimo prvi prethodni raĉun za kupca. Dio sa tipkama za odreĊene akcije: unos, izmjena, brisanje ... vidi standardni prozor dvostrukog unosa.
Prikaz nabavne cijene Opcija za ukljuĉivanje i iskljuĉivanje prikaza nabavne cijene prilikom samog kalkuliranja izrade raĉuna, opcija je inicijalno iskljuĉena tako da eventualno prisutan kupac ne moţe na ekranu vidjeti te podatke.
Tipovi prikaza podataka Prozor ima Tabelarni i Pojedinačni prikaz koji su u meĊusobnoj vezi dok smo u statusu pregleda raĉuna, tj. kretanjem po tabelarnom prikazu istovremeno se u ekranskom prikazu mijenjaju podaci i obratno. Kada prijeĊemo u stanje unosa ili izmjene tada je tabelarni prikaz samostalan tj. dok mijenjamo jedan raĉun u ekranskom prikazu moţemo pregledavati ostale raĉune u tabelarnom prikazu.
Otpremnica u pripremi - ţuti raĉuni Ĉesto se dogodi da odreĊenu robu otpremimo kupcu, damo mu dokument Raĉun-otpremnica ili ruĉnu otpremnicu. Tj. knjigovodstvena otpremnica nije provedena na skladištu iz razloga što moţda još nismo stigli napraviti knjigovodstveni ulaz za te artikle. Da bi komercijala, skladište i dr. mogli za koliĉine tih artikala imati potpunu evidenciju u raĉunalu koje odgovara stvarnom stanju u skladištu moţemo taj raĉun oznaĉiti kao otpremnicu u pripremi. Na svim mjestim gdje se inaĉe pojavljuju podaci o koliĉinama robe na zalihi će se pojavljivati i podaci o robi u pripremi tj. robi koja je stvarno raspoloţiva na zalihi, ali još nije provedena kroz skladišne dokumente. U cjenicima će to npr. biti:
50 zaliha po primkama i otpremnicama
20 zaliha u pripremi
40 rezervacija Stvarno fiziĉko stanje na zalihi je zapravo 70 (50+20).
Nabavne cijene iz robnog Ako u trenutku izrade raĉuna/predraĉuna nije bilo podataka o nabavnim cijenama, ako kasnije proĊemo kroz takve raĉune izmjenom, program će automatski provjeriti da li sada postoje nabavne cijene u robnom skladištu i dodat će ih na raĉunu ako je nabavna cijena bila nula, a za isti iznos će smanjiti marţu
Automatski dio Zavisno od naĉina rada koji ste odabrali, a koji je vezan uz redoslijed dokumenata kao što su ponuda, otpremnica, raĉun i dr. moţete koristiti odreĊene automatizacije. Ako ţelite automatski s izradom raĉuna napraviti i otpremnicu u robnom zajedno s knjiţenjem na karticama, dnevniku, temeljnicama i dr., tada je potrebno ukljuĉiti postavku (Postavke fakturiranja u veleprodaji - za tekućeg partnera) za tu opciju Ako prije radite otpremnicu pa raĉun tada moţete u glavi raĉuna specificirati koja je to otpremnica i preko tipke Auto upis u stavkama raĉuna automatski upisati stavke s te otpremnice na tekući raĉun
Za import stavaka iz vanjske datoteke (handheld i sl.) vidi Automatski upis stavaka iz vanjske datoteke
Negativne koliĉine Omogućena je izrada faktura s negativnim koliĉinama tj. moţe se napraviti raĉun s negativnim iznosima, u kombinaciji s promjenom naziva raĉuna kod ispisa u Knjiţna obavijest mogu se u fakturiranju raditi knjiţne obavijesti. Tako kreirani raĉuni će i dalje u saldakonti kupaca dolaziti kao raĉuni, ali će zbog negativnih iznosa moći izvršiti istu funkciju kao i klasiĉni OK u saldakontiju, prednost mu je što se ne mora vezati uz neki postojeći raĉun. Kod automatskog prijenosa takvog raĉuna u otpremnicu stavke koje imaju negativnu koliĉinu će i na otpremnici imati negativnu koliĉinu tj. bit će kao storno izlaza tj. imat će istu funkciju kao i povratnica kupca.
Knjiţno odobrenje (obavijest o knjiţenju) U popisu raĉuna u istom nizu brojeva upisujemo obiĉne raĉune, raĉune za predujam i knjiţna odobrenja iz razloga što su to sve komercijalni dokumenti koje šaljemo kupcima, a koje moţemo tretirati kao raĉune. OdreĊeni dokument (raĉun) oznaĉavamo kao knjiţno odobrenje onda kada je došlo do poslovne promjene, a koja se odnosi na toĉno odreĊeni raĉun. Razlozi za to mogu biti npr. povrat neke robe, dostava dodatne robe, zamjena robe, promjena financijske vrijednosti raĉuna (npr. cassa-sconto) i sl. U samom knjiţnom odobrenju se pozivamo na godinu i broj raĉuna na kojeg se odobrenje veţe. Kod ispisa takvog dokumenta u naslovu će pisati "Knjiţno odobrenje", a ispod naslova broj raĉuna na koji se odobrenje odnosi.
Kod automatskog prijenosa odobrenja u saldakonti kupaca odobrenje će biti upisano kao odobrenje, ali ako ne postoji raĉun na koji se odobrenje odnosi odobrenje će biti upisano kao klasiĉan raĉun, a u opisu knjiţenja će pisati da je to knjiţno odobrenje vezano na raĉuna X.
Tabelarni prikaz U prvom od tri dijela prikazuje tabelarni popis više raĉuna sa osnovnim podacima. Ispod tog prikaza je ukupni iznos raĉuna, te pregled svih stavaka tog raĉuna. U donjem dijelu tabelarnog prikaza nalaze se tekstovi prije i iza stavaka selektiranog raĉuna.
Pojedinaĉni prikaz Prikazuje podatke samo jednog raĉuna, sastoji se iz tri dijela. Prvi dio s podacima glave raĉuna koji se nalazi u posebnom pomiĉnom polju. godina i broj, datum raĉuna
raĉun za predujam da, ne: detaljnije ...ako će raĉun biti za predujam tada će se prilikom ispisa raĉuna ispisivati Raĉun za predujam, otvorite u šifrarniku artikala uslugu "Predujam za robu" ili sliĉno, analogno moţete otvoriti uslugu "Storno predujma za robu", pazite uslugu ne artikl. Iznos te usluge je iznos predujma. U oznakama za knjige IR-a postavite knjiga za primljene predujmove. knjiţno odobrenje (obavijest o knjiţenju), kod ovog tipa raĉuna je potrebno upisati podatke o godini i broju raĉuna na koji se odnosi odobrenje oznaka tipa prihoda (raĉuna) prema kojoj se dodjeljuje konto za prihod prilikom prijenosa raĉuna u saldakonti kupaca ako je ukljuĉen rad sa temeljnicama kupac, iz popisa poslovnih partnera u pripremi, ako po tom raĉunu nije kreirana otpremnica, a roba je otpremljena oznaĉimo taj raĉun da bi se aţurirala zaliha te robe rabat, automatski nam je ponuĊen rabat koji je upisan za tog partnera u popisu poslovnih partnera skladište iz robnog knjigovodstva cjenik, šifra cjenika iz kojeg će se povlaĉiti cijene predraĉun, broj, datum, iznos, dovoljno je upisati bilo koji podatak, a program će to prikazati na raĉunu i dovesti u vezu sa iznosom na raĉunu
postojeća otpremnica, automatski se prikazuje u tom polju ako postoji otpremnica za taj raĉun Broj otpremnice za automatski upis stavaka, ako u ovom polju upišemo broj neke postojeće otpremnice za navedeno skladište tada će nam se kod upisa stavaka otvoriti i tipka Auto upis stavaka kojom moţemo automatski upissati stavke s otpremnice model plaćanja, npr. 01 15-27-199725, 01 oznaka osnovnog modela, 15 šifra kupca, 27 broj raĉuna, 19972 godina i 2 kao oznaka da se radi o raĉunu (kod predraĉuna je oznaka 1), 5 je kontrolni broj, detaljnije ...Svojim kupcima izdajemo raĉune i predraĉune prema kojima nam oni plaćaju, na izvodu vidimo uplate kupaca meĊutim već kod malo sloţenijih situacija je teško sa sigurnošću spojiti dokument i uplatu, zbog toga na dokumentu dajemo nalog kupcu da se prilikom plaćanja vrimanom pozove na odreĊeni broj. Taj broj je nekakva kombinacija podataka koji su nama potrebni za detekciju (npr. šifra kupca, broj dokumenta, godina dokumenta i sl.). Problem je u tome što kod tih brojeva moţe doći do greške koju je teško uoĉiti jer niti kupac niti operater u banci nezna što znaĉe ti brojevi pa krivi unos proĊe bez upozorenja.Tome se moţe doskoĉiti na naĉin da se zajedno s pozivom na broj upiše i nakakav broj-kljuĉ koji je generiran na osnovu sadrţaja poziva na broj, kod samog unosa u sistem Fine ili banke njihovo raĉunalo će ponovo na osnovu sadrţaja poziva na broj generirati taj broj-kljuĉ i on mora odgovarati našem broju, ako to nije sluĉaj tada neki od brojeva u poziva na broj nije u redu i virman se vraća kupcu na ispravak. Poziv na broj moţe imati jedan, dva, tri ili ĉetiri podatka odvojenih crticama. Postoje razne kombinacije koji od tih brojeva će biti pod kontrolom kontrolnog broja, a što se regulira predbrojem tj. brojem modela poziva na broj. Ako je predbroj prazan tada sadrţaj poziva na broj nije pod kontrolom, ako je broj modela 01 tada su svi podaci pod kontrolom jednog kontrolnog broja koji se upisuje na kraj polja uz zadnji broj (prvi,drugi ili treći), za broj modela 02 drugi i treći podatak su svaki pojedinaĉno pod kontrolnim brojem itd. za brojeve modela 03, 04, ..., 66, 83, 84, 99. Model 99 upotrebljava se kada je sadrţaj poziva na broj prazan. naĉin plaćanja, izabiremo iz šifrarnika datum dospijeća cassa-sconto, vidi Unos kod partnera godina i broj radnog naloga, za automatsko povlaĉenje stavaka sa radnog naloga tekst prije stavaka, proizvoljan tekst koji je šifrarnicima tekstova unaprijed pripremljen, moţete ga prilagoditi svojim potrebama tako da vas kod svakog novog raĉuna taj tekst ĉeka, taj osnovni tekst isto tako moţete proizvoljno mijenjati na svakom pojedinom raĉunu i uĉiniti raĉun specifiĉnim. Uobiĉajeno se na tekstu prije stavaka pozvati na dokuemnt na osnovu kojeg je raĉun izdan ili telefonski razgovor i sl. tekst iza stavaka, ima iste mogućnosti kao i tekst prije stavaka, u njega moţemo ubaciti sva ona polja koja su nam interesantna za naše specifiĉno poslovnje npr. naĉin otpreme, franco, rok isporuke i dr. generalije devizni raĉun, ako ţelimo ispisati dokument za inozemstvo u nekoj drugoj valuti potrebno je oznaĉiti da se radi o deviznom raĉunu, odrediti teĉajnu listu, valute i datum teĉaja. Iznosi se i dalje unose u domaćoj valuti, a samo se prilikom ispisa dokument preraĉunava u deviznu valutu, prilikom ispisa moţemo odrediti da se i devizni raĉunu ispisuju u domaćoj valuti poslovna jedinica, ako je postavka u glavnoj knjizi ukljuĉena da se za svaki prihod i trošak evidentira i poslovna jedinica tada će se ti podaci za unos vidjeti na raĉunu i predraĉunu, inaĉe ne fakturirao, automatski se postavlja ime korisnika koji je ušao u program ili korisnika koji je u poslovnim partnerima upisan kao komercijalista za tog partnera odobrio, automatski se postavlja ime korisnika sa zadnjeg raĉuna Kod upisanog podatka o broju radnog naloga tipa Servisni radni nalog, na ispisu raĉuna će se prikazati osnovni podaci o radnom nalogu (broj naloga, predmet, datum otvaranja i isporuke) i o predmetu servisa (naziv ureĊaja, s/n, imei tj. naziv vozila, broj šasije, registarska oznaka).
Dodatne informacije
Za rabat i broj dana odgode plaćanja vidi Poslovni partneri - firme
Rezervacije artikala
Radni nalozi Drugi dio je dio sa stavkama u kojem je prikazana samo jedna stavka sa podacima naslov grupe stavaka je tekst pomoću kojega moţete oznaĉiti (razdvojiti) grupe stavaka na dokumentu, npr. uz prvu stavku napišete "Ovo su zaostale stavke iz narudţbe br. 56", a uz petu stavku "Stavke s tekuće narudţbe" redni broj artikl
Ako je artikl sloţeni artikl sa strane će se pojaviti crvena oznaka SL koja to oznaĉava, dvostrukim klikom na tu oznaku program će tekući artikl zamijeniti sa prvim elementom sloţenog artikla i pomnoţiti koliĉinu artikla sa koliĉinom elementa. Gdje se to moţe primjeniti? Npr. Ako boce nekog pića imate pakirane pojedinaĉno i u pakiranjima od 12 boca. U šifrarniku artikala ćete upisati artikl Pivo 0,5l jed. mj. kom i Sanduk pive 12/1 jed.mj. sanduk. U normativu ćete Sanduk pive oznaĉiti kao sloţeni artikl od elementa Pivo 0,5l i koliĉinom 12. Kada se odskenira artikl Sanduk pive i upiše koliĉina 3, dvostrukim klikom na oznaku SL program će umjesto artikla Sanduk pive upisati Pivo 0,5l i upisati koliĉinu 12x3 tj. 36 boca. Ovo moţete primjeniti i u raznim drugim situacijama, npr. ako imate artikle koji su raznih boja i imaju razliĉite bar kodove na ambalaţi, svaki takav artikl moţete oznaĉiti kao sloţeni, a pod element upisati glavni artikl koji je univerzalan i koliĉinu 1, dvostruki klik na SL će jednostavno zamijeniti skenirani artikl za glavni artikl sa istom koliĉinom.
opis usluge, mogućnost da se kod usluga dodatno promjeni tekst usluge koji će se kao takav promijeniti samo na ispisu raĉuna, a u šifrarniku ostaje nepromijenjen teks, dvostruki klik na ovo polje će kopirati originalni tekst iz šifrarnika koliĉina Pretvornik jedinice mjere: dvostruki klik na polje u kojem je upisana koliĉina artikla će tu koliĉinu podijeliti sa koliĉinom podjedinice mjere iz šifrarnika artikala. Primjer 1. Ako Ploĉice vodite po komadu 25x25, u podjedinicu mjere (šifrarnik artikala) upišete m2 i koliĉinu 0,060. U polje za upis koliĉine potrebno je upisati broj komada ploĉica (jer cijenu i koliĉinu vodite po komadu), a vi znate broj kvadrata ploĉica npr. 30m2, jednostavno upišete broj kvadrata 30, na to polje napravite dvostruki klik mišem i program će tih 30 kvadrata pretvoriti u 500 kom ploĉica tako što će 30 / 0,060. Primjer 2. Ploĉice vodite po m2, u podjedinicu mjere imate upisano 16,666666. Ako morate upisati npr. 100 kom ploĉica dvostrukim klikom program će tih 100 kom pretvoriti u 6 m2 tako što će 100 / 16,666666. nabavna cijena, !!! samo ako je ukljuĉena u prikaz marţa, !!! samo ako je ukljuĉena u prikaz prodajna cijena, program je automatski nudi iz specificiranog cjenika rabat, nudi za tekućeg partnera ako smo ga predefinirali porez, nudi ga iz šifrarnika artikala prodajna cijena s porezom, zbroj prethodnih elemenata zidanje, moţete i direktno upisati cijenu u ovo polje Prikaz (trenutnog) ukupnog iznosa raĉuna.
Treći dio prikazuje tabelarno sve stavke koje su trenutno upisane za taj raĉun.
Moguće je odrediti rabat za svaku stavku pojedinaĉno ili sveukupno za ĉitav raĉun. Promjena redoslijeda stavaka: pozicionirajte se u pregledu stavka na stavku koju mijenjate, kliknite na izmjenu, u redni broj upišite redni broj na koji premještate stavku, ako ţelite da bude ispred prve upišite 0 ili -1, spremite izmjenu i pritisnite tipku "Renumeracija stavaka", gotovo. Prikaz slike prozora izlaznog raĉuna, tabelarni prikaz ...
Prikaz slike prozora izlaznog raĉuna, pojedinaĉni prikaz, glava raĉuna ...
Prikaz slike prozora izlaznog raĉuna, pojedinaĉni prikaz, stavke raĉuna ...
Tipke zaglavlje Unos
Prelazak u Pojedinaĉni prikaz i unos podataka o glavi novog raĉuna Izmjena Prijenos u Pojedinaĉni prikaz i izmjena glave raĉuna koji je trenutno pozicioniran u tabelarnom prikazu Izlaz Tipka izlaz će biti raspoloţiva jedino ako smo u modu pregleda tj. ne u unosu ili izmjeni, zatvaranje prozora Brisanje Brisanje raĉuna koji je trenutno pozicioniran u tabelarnom prikazu Izvještaji Poziv ispisa raĉuna.
Vidi
Upis nedostajućih nabavnih cijena u raĉunima veleprodaje
Tipke glava Odustani Odustanak od uĉinjenih izmjena. Ako smo u unosu tada raĉun neće biti kreiran, ako smo bili u izmjeni tada će se poništiti uĉinjene izmjene. Spremi Spremi uĉinjene izmjene u glavi raĉuna i prijeĊi na unos/izmjenu stavaka raĉuna.
Tipke stavke Unos Unos nove stavke Izmjena Izmjena stavke koja je pozicionirana u tabelarnom prikazu unešenih stavaka za raĉun Brisanje Brisanje stavke koja je pozicionirana u tabelarnom prikazu unešenih stavaka za raĉun Sljedeći Ako smo u unosu ili izmjeni ovom tipkom ćemo automatski spremiti tekuću stavku i prijeći na sljedeći unos ili izmjenu Spremi Spremi tekuću stavku koja se unosi ili mijenja Odustani Odustani od unosa/izmjene tekuće stavke Izlaz Izlaz iz stavaka raĉuna tj. kraj raĉuna Renumeriraj Renumeriraj sve stavke raĉuna tako da su svi redni brojevi po redu u nizu Rabat Poziv prozora za unos ukupnog rabata za raĉun
Dodatne informacije
Prijenos raĉuna u saldakonti kupaca
Raĉuni za predujam
Normativi artikala i usluga
Povratna naknada za ambalaţu sa jednokratnom upotrebom Copyright © IPOS 1992-2008.
Izlazni raĉuni Pretraţivanje Prozor izlaznih raĉuna pri vrhu ima tragaĉ raĉuna prema broju i datumu raĉuna, trenutno kako upisujemo podatke tako će se vršiti pretraţivanje. Opcije pretraţivanja prvog sljedećeg i prvog prethodnog raĉuna za kupca koristimo tako da upišemo prvih par slova naziva kupca i pokrenemo tipku Traţi. Npr. ako ţelimo pronaći zadnji raĉun nekog kupca doĊemo na kraj tabele i traţimo prvi prethodni raĉun za kupca. Dio sa tipkama za odreĊene akcije: unos, izmjena, brisanje ... vidi standardni prozor dvostrukog unosa.
Prikaz nabavne cijene Opcija za ukljuĉivanje i iskljuĉivanje prikaza nabavne cijene prilikom samog kalkuliranja izrade raĉuna, opcija je inicijalno iskljuĉena tako da eventualno prisutan kupac ne moţe na ekranu vidjeti te podatke.
Tipovi prikaza podataka Prozor ima Tabelarni i Pojedinačni prikaz koji su u meĊusobnoj vezi dok smo u statusu pregleda raĉuna, tj. kretanjem po tabelarnom prikazu istovremeno se u ekranskom prikazu mijenjaju podaci i obratno. Kada prijeĊemo u stanje unosa ili izmjene tada je tabelarni prikaz samostalan tj. dok mijenjamo jedan raĉun u ekranskom prikazu moţemo pregledavati ostale raĉune u tabelarnom prikazu.
Otpremnica u pripremi - ţuti raĉuni Ĉesto se dogodi da odreĊenu robu otpremimo kupcu, damo mu dokument Raĉun-otpremnica ili ruĉnu otpremnicu. Tj. knjigovodstvena otpremnica nije provedena na skladištu iz razloga što moţda još nismo stigli napraviti knjigovodstveni ulaz za te artikle. Da bi komercijala, skladište i dr. mogli za koliĉine tih artikala imati potpunu evidenciju u raĉunalu koje odgovara stvarnom stanju u skladištu moţemo taj raĉun oznaĉiti kao otpremnicu u pripremi. Na svim mjestim gdje se inaĉe pojavljuju podaci o koliĉinama robe na zalihi će se pojavljivati i podaci o robi u pripremi tj. robi koja je stvarno raspoloţiva na zalihi, ali još nije provedena kroz skladišne dokumente. U cjenicima će to npr. biti:
50 zaliha po primkama i otpremnicama
20 zaliha u pripremi
40 rezervacija Stvarno fiziĉko stanje na zalihi je zapravo 70 (50+20).
Nabavne cijene iz robnog Ako u trenutku izrade raĉuna/predraĉuna nije bilo podataka o nabavnim cijenama, ako kasnije proĊemo kroz takve raĉune izmjenom, program će automatski provjeriti da li sada postoje nabavne cijene u robnom skladištu i dodat će ih na raĉunu ako je nabavna cijena bila nula, a za isti iznos će smanjiti marţu
Automatski dio Zavisno od naĉina rada koji ste odabrali, a koji je vezan uz redoslijed dokumenata kao što su ponuda, otpremnica, raĉun i dr. moţete koristiti odreĊene automatizacije. Ako ţelite automatski s izradom raĉuna napraviti i otpremnicu u robnom zajedno s knjiţenjem na karticama, dnevniku, temeljnicama i dr., tada je potrebno ukljuĉiti postavku (Postavke fakturiranja u veleprodaji - za tekućeg partnera) za tu opciju Ako prije radite otpremnicu pa raĉun tada moţete u glavi raĉuna specificirati koja je to otpremnica i preko tipke Auto upis u stavkama raĉuna automatski upisati stavke s te otpremnice na tekući raĉun
Za import stavaka iz vanjske datoteke (handheld i sl.) vidi Automatski upis stavaka iz vanjske datoteke
Negativne koliĉine Omogućena je izrada faktura s negativnim koliĉinama tj. moţe se napraviti raĉun s negativnim iznosima, u kombinaciji s promjenom naziva raĉuna kod ispisa u Knjiţna obavijest mogu se u fakturiranju raditi knjiţne obavijesti. Tako kreirani raĉuni će i dalje u saldakonti kupaca dolaziti kao raĉuni, ali će zbog negativnih iznosa moći izvršiti istu funkciju kao i klasiĉni OK u saldakontiju, prednost mu je što se ne mora vezati uz neki postojeći raĉun. Kod automatskog prijenosa takvog raĉuna u otpremnicu stavke koje imaju negativnu koliĉinu će i na otpremnici imati negativnu koliĉinu tj. bit će kao storno izlaza tj. imat će istu funkciju kao i povratnica kupca.
Knjiţno odobrenje (obavijest o knjiţenju) U popisu raĉuna u istom nizu brojeva upisujemo obiĉne raĉune, raĉune za predujam i knjiţna odobrenja iz razloga što su to sve komercijalni dokumenti koje šaljemo kupcima, a koje moţemo tretirati kao raĉune. OdreĊeni dokument (raĉun) oznaĉavamo kao knjiţno odobrenje onda kada je došlo do poslovne promjene, a koja se odnosi na toĉno odreĊeni raĉun. Razlozi za to mogu biti npr. povrat neke robe, dostava dodatne robe, zamjena robe, promjena financijske vrijednosti raĉuna (npr. cassa-sconto) i sl. U samom knjiţnom odobrenju se pozivamo na godinu i broj raĉuna na kojeg se odobrenje veţe. Kod ispisa takvog dokumenta u naslovu će pisati "Knjiţno odobrenje", a ispod naslova broj raĉuna na koji se odobrenje odnosi.
Kod automatskog prijenosa odobrenja u saldakonti kupaca odobrenje će biti upisano kao odobrenje, ali ako ne postoji raĉun na koji se odobrenje odnosi odobrenje će biti upisano kao klasiĉan raĉun, a u opisu knjiţenja će pisati da je to knjiţno odobrenje vezano na raĉuna X.
Tabelarni prikaz U prvom od tri dijela prikazuje tabelarni popis više raĉuna sa osnovnim podacima. Ispod tog prikaza je ukupni iznos raĉuna, te pregled svih stavaka tog raĉuna. U donjem dijelu tabelarnog prikaza nalaze se tekstovi prije i iza stavaka selektiranog raĉuna.
Pojedinaĉni prikaz Prikazuje podatke samo jednog raĉuna, sastoji se iz tri dijela. Prvi dio s podacima glave raĉuna koji se nalazi u posebnom pomiĉnom polju. godina i broj, datum raĉuna
raĉun za predujam da, ne: detaljnije ...ako će raĉun biti za predujam tada će se prilikom ispisa raĉuna ispisivati Raĉun za predujam, otvorite u šifrarniku artikala uslugu "Predujam za robu" ili sliĉno, analogno moţete otvoriti uslugu "Storno predujma za robu", pazite uslugu ne artikl. Iznos te usluge je iznos predujma. U oznakama za knjige IR-a postavite knjiga za primljene predujmove. knjiţno odobrenje (obavijest o knjiţenju), kod ovog tipa raĉuna je potrebno upisati podatke o godini i broju raĉuna na koji se odnosi odobrenje oznaka tipa prihoda (raĉuna) prema kojoj se dodjeljuje konto za prihod prilikom prijenosa raĉuna u saldakonti kupaca ako je ukljuĉen rad sa temeljnicama kupac, iz popisa poslovnih partnera u pripremi, ako po tom raĉunu nije kreirana otpremnica, a roba je otpremljena oznaĉimo taj raĉun da bi se aţurirala zaliha te robe rabat, automatski nam je ponuĊen rabat koji je upisan za tog partnera u popisu poslovnih partnera skladište iz robnog knjigovodstva cjenik, šifra cjenika iz kojeg će se povlaĉiti cijene predraĉun, broj, datum, iznos, dovoljno je upisati bilo koji podatak, a program će to prikazati na raĉunu i dovesti u vezu sa iznosom na raĉunu
postojeća otpremnica, automatski se prikazuje u tom polju ako postoji otpremnica za taj raĉun Broj otpremnice za automatski upis stavaka, ako u ovom polju upišemo broj neke postojeće otpremnice za navedeno skladište tada će nam se kod upisa stavaka otvoriti i tipka Auto upis stavaka kojom moţemo automatski upissati stavke s otpremnice model plaćanja, npr. 01 15-27-199725, 01 oznaka osnovnog modela, 15 šifra kupca, 27 broj raĉuna, 19972 godina i 2 kao oznaka da se radi o raĉunu (kod predraĉuna je oznaka 1), 5 je kontrolni broj, detaljnije ...Svojim kupcima izdajemo raĉune i predraĉune prema kojima nam oni plaćaju, na izvodu vidimo uplate kupaca meĊutim već kod malo sloţenijih situacija je teško sa sigurnošću spojiti dokument i uplatu, zbog toga na dokumentu dajemo nalog kupcu da se prilikom plaćanja vrimanom pozove na odreĊeni broj. Taj broj je nekakva kombinacija podataka koji su nama potrebni za detekciju (npr. šifra kupca, broj dokumenta, godina dokumenta i sl.). Problem je u tome što kod tih brojeva moţe doći do greške koju je teško uoĉiti jer niti kupac niti operater u banci nezna što znaĉe ti brojevi pa krivi unos proĊe bez upozorenja.Tome se moţe doskoĉiti na naĉin da se zajedno s pozivom na broj upiše i nakakav broj-kljuĉ koji je generiran na osnovu sadrţaja poziva na broj, kod samog unosa u sistem Fine ili banke njihovo raĉunalo će ponovo na osnovu sadrţaja poziva na broj generirati taj broj-kljuĉ i on mora odgovarati našem broju, ako to nije sluĉaj tada neki od brojeva u poziva na broj nije u redu i virman se vraća kupcu na ispravak. Poziv na broj moţe imati jedan, dva, tri ili ĉetiri podatka odvojenih crticama. Postoje razne kombinacije koji od tih brojeva će biti pod kontrolom kontrolnog broja, a što se regulira predbrojem tj. brojem modela poziva na broj. Ako je predbroj prazan tada sadrţaj poziva na broj nije pod kontrolom, ako je broj modela 01 tada su svi podaci pod kontrolom jednog kontrolnog broja koji se upisuje na kraj polja uz zadnji broj (prvi,drugi ili treći), za broj modela 02 drugi i treći podatak su svaki pojedinaĉno pod kontrolnim brojem itd. za brojeve modela 03, 04, ..., 66, 83, 84, 99. Model 99 upotrebljava se kada je sadrţaj poziva na broj prazan. naĉin plaćanja, izabiremo iz šifrarnika datum dospijeća cassa-sconto, vidi Unos kod partnera godina i broj radnog naloga, za automatsko povlaĉenje stavaka sa radnog naloga tekst prije stavaka, proizvoljan tekst koji je šifrarnicima tekstova unaprijed pripremljen, moţete ga prilagoditi svojim potrebama tako da vas kod svakog novog raĉuna taj tekst ĉeka, taj osnovni tekst isto tako moţete proizvoljno mijenjati na svakom pojedinom raĉunu i uĉiniti raĉun specifiĉnim. Uobiĉajeno se na tekstu prije stavaka pozvati na dokuemnt na osnovu kojeg je raĉun izdan ili telefonski razgovor i sl. tekst iza stavaka, ima iste mogućnosti kao i tekst prije stavaka, u njega moţemo ubaciti sva ona polja koja su nam interesantna za naše specifiĉno poslovnje npr. naĉin otpreme, franco, rok isporuke i dr. generalije devizni raĉun, ako ţelimo ispisati dokument za inozemstvo u nekoj drugoj valuti potrebno je oznaĉiti da se radi o deviznom raĉunu, odrediti teĉajnu listu, valute i datum teĉaja. Iznosi se i dalje unose u domaćoj valuti, a samo se prilikom ispisa dokument preraĉunava u deviznu valutu, prilikom ispisa moţemo odrediti da se i devizni raĉunu ispisuju u domaćoj valuti poslovna jedinica, ako je postavka u glavnoj knjizi ukljuĉena da se za svaki prihod i trošak evidentira i poslovna jedinica tada će se ti podaci za unos vidjeti na raĉunu i predraĉunu, inaĉe ne fakturirao, automatski se postavlja ime korisnika koji je ušao u program ili korisnika koji je u poslovnim partnerima upisan kao komercijalista za tog partnera odobrio, automatski se postavlja ime korisnika sa zadnjeg raĉuna Kod upisanog podatka o broju radnog naloga tipa Servisni radni nalog, na ispisu raĉuna će se prikazati osnovni podaci o radnom nalogu (broj naloga, predmet, datum otvaranja i isporuke) i o predmetu servisa (naziv ureĊaja, s/n, imei tj. naziv vozila, broj šasije, registarska oznaka).
Dodatne informacije
Za rabat i broj dana odgode plaćanja vidi Poslovni partneri - firme
Rezervacije artikala
Radni nalozi Drugi dio je dio sa stavkama u kojem je prikazana samo jedna stavka sa podacima naslov grupe stavaka je tekst pomoću kojega moţete oznaĉiti (razdvojiti) grupe stavaka na dokumentu, npr. uz prvu stavku napišete "Ovo su zaostale stavke iz narudţbe br. 56", a uz petu stavku "Stavke s tekuće narudţbe" redni broj artikl
Ako je artikl sloţeni artikl sa strane će se pojaviti crvena oznaka SL koja to oznaĉava, dvostrukim klikom na tu oznaku program će tekući artikl zamijeniti sa prvim elementom sloţenog artikla i pomnoţiti koliĉinu artikla sa koliĉinom elementa. Gdje se to moţe primjeniti? Npr. Ako boce nekog pića imate pakirane pojedinaĉno i u pakiranjima od 12 boca. U šifrarniku artikala ćete upisati artikl Pivo 0,5l jed. mj. kom i Sanduk pive 12/1 jed.mj. sanduk. U normativu ćete Sanduk pive oznaĉiti kao sloţeni artikl od elementa Pivo 0,5l i koliĉinom 12. Kada se odskenira artikl Sanduk pive i upiše koliĉina 3, dvostrukim klikom na oznaku SL program će umjesto artikla Sanduk pive upisati Pivo 0,5l i upisati koliĉinu 12x3 tj. 36 boca. Ovo moţete primjeniti i u raznim drugim situacijama, npr. ako imate artikle koji su raznih boja i imaju razliĉite bar kodove na ambalaţi, svaki takav artikl moţete oznaĉiti kao sloţeni, a pod element upisati glavni artikl koji je univerzalan i koliĉinu 1, dvostruki klik na SL će jednostavno zamijeniti skenirani artikl za glavni artikl sa istom koliĉinom.
opis usluge, mogućnost da se kod usluga dodatno promjeni tekst usluge koji će se kao takav promijeniti samo na ispisu raĉuna, a u šifrarniku ostaje nepromijenjen teks, dvostruki klik na ovo polje će kopirati originalni tekst iz šifrarnika koliĉina Pretvornik jedinice mjere: dvostruki klik na polje u kojem je upisana koliĉina artikla će tu koliĉinu podijeliti sa koliĉinom podjedinice mjere iz šifrarnika artikala. Primjer 1. Ako Ploĉice vodite po komadu 25x25, u podjedinicu mjere (šifrarnik artikala) upišete m2 i koliĉinu 0,060. U polje za upis koliĉine potrebno je upisati broj komada ploĉica (jer cijenu i koliĉinu vodite po komadu), a vi znate broj kvadrata ploĉica npr. 30m2, jednostavno upišete broj kvadrata 30, na to polje napravite dvostruki klik mišem i program će tih 30 kvadrata pretvoriti u 500 kom ploĉica tako što će 30 / 0,060. Primjer 2. Ploĉice vodite po m2, u podjedinicu mjere imate upisano 16,666666. Ako morate upisati npr. 100 kom ploĉica dvostrukim klikom program će tih 100 kom pretvoriti u 6 m2 tako što će 100 / 16,666666. nabavna cijena, !!! samo ako je ukljuĉena u prikaz marţa, !!! samo ako je ukljuĉena u prikaz prodajna cijena, program je automatski nudi iz specificiranog cjenika rabat, nudi za tekućeg partnera ako smo ga predefinirali porez, nudi ga iz šifrarnika artikala prodajna cijena s porezom, zbroj prethodnih elemenata zidanje, moţete i direktno upisati cijenu u ovo polje Prikaz (trenutnog) ukupnog iznosa raĉuna.
Treći dio prikazuje tabelarno sve stavke koje su trenutno upisane za taj raĉun.
Moguće je odrediti rabat za svaku stavku pojedinaĉno ili sveukupno za ĉitav raĉun. Promjena redoslijeda stavaka: pozicionirajte se u pregledu stavka na stavku koju mijenjate, kliknite na izmjenu, u redni broj upišite redni broj na koji premještate stavku, ako ţelite da bude ispred prve upišite 0 ili -1, spremite izmjenu i pritisnite tipku "Renumeracija stavaka", gotovo. Prikaz slike prozora izlaznog raĉuna, tabelarni prikaz ...
Prikaz slike prozora izlaznog raĉuna, pojedinaĉni prikaz, glava raĉuna ...
Prikaz slike prozora izlaznog raĉuna, pojedinaĉni prikaz, stavke raĉuna ...
Tipke zaglavlje Unos
Prelazak u Pojedinaĉni prikaz i unos podataka o glavi novog raĉuna Izmjena Prijenos u Pojedinaĉni prikaz i izmjena glave raĉuna koji je trenutno pozicioniran u tabelarnom prikazu Izlaz Tipka izlaz će biti raspoloţiva jedino ako smo u modu pregleda tj. ne u unosu ili izmjeni, zatvaranje prozora Brisanje Brisanje raĉuna koji je trenutno pozicioniran u tabelarnom prikazu Izvještaji Poziv ispisa raĉuna.
Vidi
Upis nedostajućih nabavnih cijena u raĉunima veleprodaje
Tipke glava Odustani Odustanak od uĉinjenih izmjena. Ako smo u unosu tada raĉun neće biti kreiran, ako smo bili u izmjeni tada će se poništiti uĉinjene izmjene. Spremi Spremi uĉinjene izmjene u glavi raĉuna i prijeĊi na unos/izmjenu stavaka raĉuna.
Tipke stavke Unos Unos nove stavke Izmjena Izmjena stavke koja je pozicionirana u tabelarnom prikazu unešenih stavaka za raĉun Brisanje Brisanje stavke koja je pozicionirana u tabelarnom prikazu unešenih stavaka za raĉun Sljedeći Ako smo u unosu ili izmjeni ovom tipkom ćemo automatski spremiti tekuću stavku i prijeći na sljedeći unos ili izmjenu Spremi Spremi tekuću stavku koja se unosi ili mijenja Odustani Odustani od unosa/izmjene tekuće stavke Izlaz Izlaz iz stavaka raĉuna tj. kraj raĉuna Renumeriraj Renumeriraj sve stavke raĉuna tako da su svi redni brojevi po redu u nizu Rabat Poziv prozora za unos ukupnog rabata za raĉun
Dodatne informacije
Prijenos raĉuna u saldakonti kupaca
Raĉuni za predujam
Normativi artikala i usluga
Povratna naknada za ambalaţu sa jednokratnom upotrebom Copyright © IPOS 1992-2008.
Knjiţna odobrenja (obavijesti o knjiţenju) Knjiţna odobrenja koristimo korekcija prethodnih dokumenata (raĉuna), npr. ako je kupac po raĉunu 23/2007 vratio neku robu zbog greške, ne moţemo mijenjati raĉun po kojem su već nastale neke knjigovodstvene promjene nego ispostavljamo novi dokument koji nazivamo Knjiţno odobrenje ili Knjiţna obavijest, skraćeno OK. U knjiţnom odobrenju se pozivamo na dokument kojeg korigiramo. Knjiţno odobrenje moţemo napraviti u modulu Fakturiranje kao i svaki drugi raĉun. Ako na odobrenju vraćamo kupcu robu tada ćemo upisivati stavke artikala sa negativnom koliĉinom, ako kupcu npr. odobravamo neki naknadni popust (npr. cassa-sconto) tada upisujemo stavku uslugu i u tekstu stavke opisujemo uslugu, koliĉina je -1 (jedinica mjere proizvoljna), a cijena tj. iznos je iznos popusta. Brojevi dokumenata u pregledu fakturiranja idu od 1 do N bez obzira da li se radi o obiĉnom raĉunu, raĉunu za predujam ili knjiţnom odobrenju, u pravilu sve su to isti komercijalni dokumenti. Da li je neki dokument knjiţno odobrenje odreĊujemo u polju "tip raĉuna", dalje je potrebno upisati godinu i broj raĉuna na kojeg se odnosi odobrenje. Poţeljno je da raĉun postoji u saldakonti kupaca jer će se tada knjiţno odobrenje kod automatskog prijenosa u saldakonti kupaca prenijeti kao knjiţno odobrenje. Ako takav raĉun ne postoji u saldakonti kupaca tada će se knjiţno odobrenje upisati kao raĉun na karticu kupca, a u opisu knjiţenja će biti navedeno da se radi o knjiţnom odobrenje i raĉun na kojeg se odnosi.
Rabat na raĉunima Moguće je odrediti rabat za svaku stavku pojedinaĉno ili sveukupno za ĉitav raĉun. Ovaj postupak koristimo npr. kada dajemo rabat na veliki iznos raĉuna. U sluĉaju da iznos rabata pojedine stavke bude takav da je prodajna cijena s rabatom manja od nule tada će se rabat smanjiti na iznos prodajne cijene. Ovako dodani rabat se zbraja na već utvrĊeni rabat po stavkama. Kod brisanja rabata, rabat svih stavaka će biti postavljen na 0%.
U sluĉaju kada ţelimo rabat iskazati kao posebnu stavku na raĉunu tada nećemo ići standardnim postupkom davanja popusta po stavkama nego ćemo formirati novu uslugu u šifrarniku artikala i nazvati je npr. Distributerski rabat, koliĉina na toj stavci će biti negativna. Na taj naĉin moţemo za odreĊeno vremensko razdoblje vidjeti koliki je bio iznos danih rabata.
Vidi Rabati u veleprodaji Copyright © IPOS 1992-2008.
Prijenos raĉuna u saldakonti kupaca Automatski prijenos izlaznih veleprodajnih raĉuna iz fakturiranja u saldakonti kupaca. U sluĉaju da saldakonti kupaca knjiţite sa ukljuĉenim temeljnicama za glavnu knjigu tada će se iz fakturiranja raĉuni u kupce knjiţiti sa svim kontima. Naravno za takvo što je potrebno prije podesiti sva automatska konta koja će program trebati prilikom takvog prijenosa.
konto kupaca, vidi Popis konta za automatsko kontiranje
konto prihoda, vidi Tip izlaznog raĉuna za kontiranje prihoda
konto poreza, vidi Tarifne skupine poreza na promet Prijenos moţete ostvariti od do broja raĉuna, od do datuma ili svi raĉuni u popisu. Slobodno moţete zatraţiti i sve raĉune jer će program kontrolirati da li taj raĉun već postoji u saldakonti kupaca (i da li je moţda storniran, ako je, tada se moţe prenijeti). Vremenski interval prijenosa u saldakonti kupaca moţete odrediti prema svojim potrebama, ali općenito ne bi trebao biti kraći od jednog dana tj. svi raĉuni koji su napravljeni toga dana bi trebali biti preneseni u saldakonti kupaca.
Iz fakturiranja će se u kupce prenositi dokumenti tipa Raĉun, Raĉun za predujam, Raĉun-odobrenje. U sluaĉaju da u saldakonti kupaca ne postoji raĉun na koji se knjiţno odobrenje odnosi, odobrenje će biti upisano kao raĉun, samo će u opisu knjiţenja pisati da se radi o odobrenju koje se odnosi na odreĊeni raĉun.
Obratite paţnju na sljedeću situaciju, u fakturiranju postoji raĉun-odobrenje broj 24/2007, a koji se odnosi na raĉun 3/2006, taj raĉun ne postoji u saldakontiju i kod prijenosa u kupce taj raĉun-ok će biti prenesen kao raĉun. Nakon toga u fakturiranju će raĉun 24 biti oznaĉen kao prenesen i ako ga pokušamo ponovo prenijeti nećemo uspjeti. MeĊutim ako uĊemo u izmjenu raĉuna-ok i broj raĉuna na koji se odnosi promjenimo iz 3/2006 u 3/2007 tj. u raĉun koji postoji u kupcima, kod sljedećeg prijenosa raĉun će se prenijeti kao OK u knjiţne obavijesti, prvi puta to nije napravljeno jer nije bilo raĉuna za ok. Copyright © IPOS 1992-2008.
Raĉuni za predujam Primjer rada s primljenim predujmovima kupaca 1. Dana 20.02.2005. na transakcijski raĉun smo od kupca Maslaĉak doo primili uplatu od 1220,00 kn za robu. 2. U istom mjesecu smo izdali raĉun za predujam u istom iznosu. 3. Na kraju mjeseca smo platili pdv. 4. Dana 15.03.2005. izvršili smo isporuku robe i kupcu izdali raĉun R-1 za robu. 5. Izdali smo kupcu storno raĉuna za predujam
1. Korak Knjiţimo izvod i uplatu kupca, modul glavna knjiga, dokument Izvod. Automatskim prijenosom u kupce na kartici kupca se evidentira uplata. Uplatu kupca knjiţimo na redovan konto jer u tom trenutku i ne znamo da li se radi o uplati za predujam ili ne. Opis
Kont o
Duguje
(1) Knjiţenje uplate kupca
1000
1.220,0 0
1200
Potraţ uje
1.220,0 0
2. Korak U trenutku kada smo uvidom u karticu kupca ustanovili da se radi o predujmu moţemo izdati raĉun za predujam ili moţemo ĉekati kraj mjeseca da to napravimo. U modulu Fakturiranje izdajemo raĉun za predujam na ukupno uplaćeni iznos, u glavi raĉuna odreĊujemo tip raĉuna Predujam i upisujemo šifru Knjige izlaznih raĉuna za primljene predujmove. Raĉun iz modula fakturiranje prebacujemo automatski u modul Saldakonti kupaca i modul PDV. (Napomena: da bi se raĉun za predujam prenio u kupce potrebno je u Postavkama fakturiranja u veleprodaji provjeriti da li je ukljuĉena postavka za to) Raĉun je u saldakonti kupaca automatski kontiran na naĉin da smo stornirali iznos predujma sa konta kupaca u brutto iznosu, prenijeli netto iznos predujma na konto predujma i iznos poreza na konto poreza. Duguje
Potraţ uje
Opis
Kont o
(2) Kontiranje raĉuna za predujam
1200
1.220, 00
225
1.000, 00
2400
220,00
Kod automatskog prijenosa raĉuna za predujma, i storna raĉuna, u saldakonti kupaca će u opis knjiţenja biti upisan tekst
Nakon prijenosa u PDV modul (automatski kod prijenosa raĉuna u kupce) u Knjizi za primljene predujmove imamo knjiţenu obvezu uplate 220,00 kn pdva za 2. mjesec. U saldakonti kupaca moţemo zatvoriti uplatu predujma i raĉun za predujam. Do kraja mjeseca nije bilo nikakvih promjena i temeljnicom 2 za veljaĉu prenosimo knjiţenja u glavnu knjigu, a na pdv obrascu imamo obvezu 220,00 kn za taj mjesec.
3. Korak Na kraju drugom mjeseca plaćamo pdv po raĉunu za predujam Opis
Kont o
(3) Plaćamo pdv po rn za predujam
1000
2400
Duguje
Potraţ uje 220,00
220,00
1.000, 00
4. Korak Dana 15.3.2005. vršimo isporuku robe kupcu i istovremeno mu izdajemo klasiĉan raĉun u modulu Fakturiranje, istovremeno moţemo napraviti storno raĉuna za predujam na naĉin kao što smo kreirali raĉun za predujam samo s negativnom koliĉinom tako da ukupni iznos bude negativan. Automatskim prijenosom u saldakonti kupaca prenijet će se oba raĉuna, i automatski će se upisati u knjige IR-a. (za isporuĉena dobra i za primljeni predujam u negativnom iznosu) Raĉun za robu bit će kontiran npr. na sljedeći naĉin: Opis
Kont o
Duguje
(4) Automatsko kontiranje raĉuna za robu
1200
1.220,0 0
Potraţ uje
7600
1.000, 00
2400
220,00
5. Korak Storno raĉuna za predujam će automatski biti knjiţen sliĉno kao i raĉun za predujam samo sa negativnim iznosima tj. storniramo netto iznos raĉuna sa konta predujma, storniramo iznos poreza sa konta poreza i brutto iznos raĉuna s porezom tj. ukupan iznos uplate prebacujemo na potraţnu stranu kupaca. Duguje
Potraţ uje
Opis
Kont o
(5) Kontiranje storno raĉuna za predujam
1200
1.220, 00
225
1.000, 00
2400
220,00
U Knjizi ira za isporuĉena dobra za 3. mjesec imat ćemo obvezu 220,00 kn, ali ćemo istovremeno imati storno -220,00 u Knjizi za primljene predujmove te će nam obveza pdv-a za 3. mjesec biti nula. Storno raĉuna za predujam ćemo zatvoriti s uplatom predujma (drugi puta, zatvaranje s negativnim raĉunom povećava iznos zatvaranja uplate koji je trenutno nula jer je potrošen na raĉun za predujam) tako da stvarni raĉun moţemo zatvoriti s uplatom predujma. Nakon tih zatvaranja kartica zatvaranja kupca neće imati otvorenih stavaka. Nakon prijenosa temeljnice 3 za oţujak u glavnoj knjizi imamo sljedeće stanje: Opis
Transakcijski raĉun
Kon to
Pro mjen a
(1)
Plaćanje poreza po rn za predujam
1.220,0 0
(3) Sald o
220,00 1.000, 00
-
225
Donos uplate kupca bez poreza na predujam
(2)
Storniranje raĉuna za predujam
1.000,00
(5) Sald o
Potraţivanja od kupaca
Potraţ uje
100 0
Primljena uplata kupca
Primljeni predujmovi
Duguje
1.000,00 -
-
120 0
Primljena uplata kupca
(1)
1.220,0 0
Prijenos uplate kupca na predujam
(2)
1.220,0 0
Knjiţenje klasiĉnog raĉuna za robu
(4)
Storniranje raĉuna za predujam
(5)
1.220,00 1.220,00
Sald o
Obveze za pdv po izlaznim rn
1.220, 00
1.220, 00
240 0
Raĉun za predujam obveza za porez
(2)
Plaćanje poreza
(3)
220,00 220,00
Obveza poreza po klasiĉnom raĉunu
(4)
220,00
Storno rn za predujam, storno obveze poreza
(5)
-220,00
Sald o
Prihod od prodaje dobara
-
-
760 0
Kontiranje raĉuna za robu
(4)
Sald o
1.000,0 0 1.000, 00
Prikazani naĉin rada s predujmovima svaki korisnik moţe prilagoditi svojem sistemu. Npr. moţemo ne raditi storno raĉuna za predujam u fakturiranju i prenositi ga u kupce nego moţemo kreirati obavijest o knjiţenju vezano na raĉun za predujam koji se isto tako automatski prebacuje u Knjigu ira za primljene predujmove i sl. varijante. Poĉetno stanje nerealiziranih predujmova iz prošle godine se upisuje kao i sva ostala knjiţenja u saldakonti kupca i glavnoj knjizi.
Dodatne informacije
Prijenosi raĉuna u IR-a, kupce Copyright © IPOS 1992-2008.
Predraĉuni Predraĉun je dokument koji nema nikakve knjigovodstvene vaţnosti, obiĉno je na predraĉunu rok vaţenja predraĉuna tj. uvjeti koji su navedeni na predraĉunu vrijede samo do tog roka. Zbog toga ga i koristimo prije izdavanja raĉuna u sluĉaju kada je plaćanje neizvjesno. Tip predraĉuna je polje koje nam moţe posluţiti u razne svrhe npr. Ako neki puta izdajemo neformalne ponude za koje se nezna da li će se realizirati tada im moţemo staviti tip Ponuda, ali ako je dio posla već izvršen tj. ponuda se mora realizirati (a još ne ţelimo izdati raĉun) tada moţemo dati tip Nalog za uplatu (na taj naĉin taj predraĉun ima dodatnu teţinu). Tip predraĉuna je zapravo i šifrarnik naziva predraĉuna kod ispisa.
Za import stavaka iz vanjske datoteke (handheld i sl.) vidi Automatski upis stavaka iz vanjske datoteke
Kopiranje predraĉuna Odabirom tipke "Kopiraj" moţemo tekuće pozicionirani predraĉun kopirati u novi predraĉun tj. napraviti njegov duplikat. To je od koristi onima koji ĉesto imaju ponude sliĉnog sadrţaja, a s npr. puno stavaka. Da se na takvim ponudama ne moraju svaki puta ponovo unositi artikli moţemo kreirati nekakve "template" ponude s karakteristiĉnim setom stavaka koje ćemo kasnije samo kopirati.
Najbolje je u partnerima otvoriti firme s nazivima Template predraĉun 1, Template predraĉun 2 i sl. i kreirati predraĉune za te partnere tako da znamo da to nisu pravi predraĉuni, brojeve tih predraĉuna upišite kao -1, -2, -3 itd.
Po svom obliku predraĉun je gotovo identiĉan izlaznom raĉunu pa detalje vezane uz njega moţete pogledati u Izlaznim raĉunima.
Predlošci za unos novog predraĉuna Svaki predraĉun (ponudu) koji napravimo u programu moţemo oznaĉiti kao predloţak. Predloţak je primjer predraĉuna koji moţemo unaprijed pripremiti kao podlogu za unos novog predraĉuna, u njega unesemo sve podatke glave dokumenta koji će se kao takvi kopirati kod unosa novog predraĉuna. Kao partnera-kupca za svaki predloţak otvorimo novog fiktivnog partnera u bazi poslovnih partnera i nazovemo ga opisnim imenom predloška npr. Predloţak: ponuda izvoz, Predloţak: ponuda tuzemstvo i sl. Prvi predloţak će uvijek biti Standardni unos bez predloška. Podaci kao što su godina i broj, šifra komercijaliste, datum dokumenta i sl. se neće kopirati nego će se generiati novi podaci. Nakon što smo odreĊene predraĉune oznaĉili kao predloţak u tabelarnom prikazu će se pojavljivati u plavoj boji, ostali dokumenti su zeleni ili crveni. Kod pozivanja prozora predraĉuna predlošci će biti nabrojani u posebnom polju ispod tipke unos i moţemo odabrati predloţak za unos. U postavkama fakturiranja moţemo odabrati inicijalni predloţak koji će biti postavljen kod svakog pozivanja prozora predraĉuna. Najbolje za za predloške koristiti neku stariju godinu kako se ne bi miješali sa tekući dokumentima npr. 2000 i redni broj predloška npr.: 2000-1, 2000-2, 2000-3 i sl. Predlošci trebaju biti aktivni kako bi se kod prijenosa u novu godinu i oni prenijeli sa poĉetnim stanjem.
Dodatne informacije
Izlazni raĉuni
Prijenos aktivnih predraĉuna Copyright © IPOS 1992-2008.
Rezervacije artikala Rezervacije artikala koristimo u fakturiranju i robnom knjigovodstvu. Program vodi automatsko stanje rezervacija preko ponuda (predraĉuna) tj. koliĉinu jednog artikla imamo na rezervaciji onoliko koliko tog artikla imamo na predraĉunima koji su oznaĉeni kao AKTIVNI. To je jedna posebna datoteka (rezervacije.db) u kojoj program vodi tu automatsku evidenciju. Svaki puta kada napravimo novi predraĉun za odreĊene artikle ti se artikli u toj koliĉini upisuju u rezervaciju. Ako taj predraĉun oznaĉimo ruĉno kao neaktivan ti se artikli brišu iz rezervacije. Isto će se dogoditi ako taj predraĉun obrišemo. Izmjenom pojedinih stavaka predraĉuna takoĊer mijenjamo stanje rezervacije bilo da dodajemo nove artikle u predraĉun, mijenjamo vrste ili koliĉine postojećih artikala i sl. Isto tako će se artikli brisati iz automatske evidencije rezervacija ako predraĉun automatski prebacimo u raĉun jer se tada predraĉun oznaĉava kao neaktivan. Ako pak neaktivan predraĉun oznaĉimo kao aktivan ti će se artikli dodati u rezervaciju. Rezervacije se vode za pojedini artikl na pojedinom skladištu tj. prvi artikl moţe imati rezervaciju na 5 komada u prvom skladištu i 7 komada na drugom skladištu.
Ako posumnjamo da nam automatsko stanje evidencije rezervacija ne odgovara stvarnom stanju po predraĉunima tada moţemo zatraţiti UsklaĎivanja stanja rezervacija s predračunima, program će obrisati automatsku evidenciju i ponovo prema aktivnim predraĉunima upostaviti novu evidenciju. Izvještaj "Rekapitulacija ponuda po aktivnim predraĉunima" će nam dati uvijek ispravno stanje rezervacija, izvještaj npr. "Cjenici artikala" i sl. povlaĉe podatke o rezervacijama iz automatske evidencije rezervacija (rezervacije.db) koja se aţurira kod svake izmjene predraĉuna. Podatke o rezerviranim artiklima moţemo uvijek vidjeti npr. na "Robnim karticama artikala" u robnom knjigovodstvu, prilikom unosa novih stavaka kod raĉuna i predraĉuna gdje ćemo usporedno vidjeti podatke o stanju zalihe i o stanju rezervacije. Zatim u pregledu cjenika, ispisu cjenika, u samom pregledu datoteke automatske rezervacije. Pregled automatske evidencije rezervacija nam prikazuje sve artikla iz šifrarnika artikala ili samo one koji imaju rezervaciju ako smo ukljuĉili filter za to. Pogodniji pregled je bez filtera jer na jednostavan naĉin moţemo npr. za jedan artikl pregledati rezervacije na svim skladištima tako da se u tabeli pozicioniramo na ţeljeni artikl, zatim na polje za promjenu skladišta i sa strelicama mijenjamo skladišta i pratimo stanje rezervacija za taj artikl.
Dodatne informacije
Prijenos aktivnih predraĉuna Copyright © IPOS 1992-2008.
Prijenos aktivnih predraĉuna Na prijelazu iz stare u novu godinu ćete vjerovatno imati predraĉuna/ponuda koji su napravljeni prethodne godine, ali im je datum dospjeća tj. vaţenja u sljedećoj godini. Da se ne bi iz tekuće godine prelazilo u prethodnu logiĉno je da se ti predraĉuni upišu u tekuću godinu ali sa svojom originalnom godinom i brojem. Istovremeno s prijenosom aktivnih predraĉuna aţurirati će se i stanje rezervacija za te artikle jer su ti predraĉuni i dalje vaţeći. Kod tog automatskog prijenosa program će kontrolirati da li je netko moţda ruĉno unio neke predraĉune ili ste moţda već izvršili automatski prijenos, u svakom sluĉaju predraĉuni se neće duplirati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Upis nedostajućih nabavnih cijena u raĉunima veleprodaje Prilikom izrade raĉuna (ponude) nije neophodno da stavke raĉuna imaju skladišnu zalihu, dovoljno je da je artikl upisan u šifrarnik artikala i da eventualno ima upisanu prodajnu cijenu u cjeniku. U sluĉaju fakturiranja takvih artikala na raĉunu se neće upisati nabavna cijena sa skladišta tj. neće se moći odrediti trenutna razlika prodajne i nabavne cijene tj. marţa. To u trenutku izrade i ispisa raĉuna i nije toliko bitno, ali kada kasnije ţelimo na izvještaju dobiti podatke o marţi to neće biti moguće. Za tu svrhu dodana je rutina kojom će program proći kroz sve stavke pojedinog raĉuna i kod onih stavaka kod kojih naĊe da je nabavna cijena jednaka nuli pokušat će upisati tekuću nabavnu cijenu sa skladišta, za isti iznos će umanjiti do tada upisanu marţu tako da prodajna cijena ostane ista. Ako program ne naĊe tekuću nabavnu cijenu u automatskoj evidenciji zaliha, pokušat će pronaći nabavnu cijenu u nekom povijesnom dokumentu na tom skladištu za odreĊeni artikl. Opcije kod pokretanja rutine su raĉuni od do datuma ili svi postojeći raĉuni. Copyright © IPOS 1992-2008.
Objašnjenje relacija: ulazna kalkulacija - primka, raĉun - otpremnica Ulazna kalkulacija - primka Jedino skladišni dokumenti kao npr. primka, otpremnica, izdatnica i dr. mijenaju stanje robe na skladištu. Ulazna kalkulacija nije skladišni dokument pa prema tome njenom izradom ne zaprimamo robu na skladište, ona prvenstveno sluţi tome da nam olakša izraĉun nabavne cijene kod kompliciranijih nabavki. Kompliciranija nabavka je npr. kada imamo devizni ulazni raĉun sa 200-tinjak stavaka, nekoliko vrsta zavisnih troškova kao prijevoz, carina, špedicija i dr. koje treba rasporediti po svim stavkama, ali za jediniĉnu koliĉinu u financijskom omjeru. Takav jedan posao ruĉno moţe trajati satima jer treba prvo sve cijene preraĉunati u kune, zatim izraĉunati za jedan komad svake stavke postotak udjela u ĉitavom raĉuna da bi se prema toj stopi mogao odrediti jediniĉni iznos svakog pojedinog zavisnog troška. Ulazne kalkulacije moţemo izraditi i neovisno od toga da li ćemo prema njoj poslije raditi primku, moţemo napraviti koliko ţelimo kalkulacija, a moţemo ih i mijenjati i brisati. Shvatimo ulaznu kalkulaciju kao jedan pomoćni kalkulator za izraĉun nabavnih cijena. Primka je skladišni dokument. Samom njenom izradom smo zaprimili robu na skladište/zalihu. Primki moţe, ali i ne mora prethoditi ulazna kalkulacija. Ako je svrha ulazne kalkulacije pojednostavnjenje proraĉuna nabavnih cijena tada se sam po sebi nameće zakljuĉak da ćemo je koristiti onda kada je kalkulacija nabavne cijene komplicirana, a onda kada već na ulaznom dokumentu (raĉun dobavljaĉa) imamo izraĉunate jediniĉne nabavne cijene i nema dodatnih raĉuna za troškove prijevoza i sl. tada moţemo sve podatke direktno unijeti u skladišnu primku tj. artikl, koliĉinu i nabavnu cijenu. Kalkulacija cijene iza nabavne (marţa, prodajna cijena i dr.) nema utjecaja na skladišnu primku jer se veleprodajno skladište vodi po nabavnim cijenama, dakle taj dio kod ulazne kalkulacije moţemo i preskoĉiti. Ako moramo napraviti ulaznu kalkulaciju kojim redoslijedom ići?
1) Moţemo prvo ući u unos nove primke u meniu Robno-mat>Skladišni dokumenti>Skladišne primke i odabrati tipku Unos. U samoj glavi primke se nalazi tipka kojom moţemo pozvati prozor sa Ulaznim kalkulacijama, program će nas automatski prebaciti u unos nove kalkulacije. Nakon što završimo kalkulaciju, tipkom Prijenos (na ulaznim kalkulacijama) prenosimo broj kalkulacije u glavu primke. Spremamo glavu primke i dolazimo do unosa stavaka primke, odabiremo tipku Auto unos s kojom ćemo automatski povući sve stavke sa navedene ulazne kalkulacije: artikl, koliĉinu i nabavnu cijenu.
2) Moţemo prvo napraviti jednu ili više ulaznih kalkulacija u meniu Robno-mat>Robno knjigovodstvoi>Ulazne kalkulacije, kasnije kod izrade primke moţemo se pozvati na broj bilo koje kalkulacije.
Raĉun - otpremnica Raĉun je prije svega komercijalni dokument za razliku od otpremnice koja je skladišni dokument. Raĉun ne skida robu sa zalihe, robu sa zalihe moţe skinuti jedino otpremnica kao skladišni dokument. Raĉun je širi pojam od otpremnice tj. on sadrţi sve one elemente koje sadrţi i otpremnica: podatke o kupcu, dobavljaĉu, vrsti i koliĉini robe, ali i sve ostale komercijalne uvjete: popuste, poreze uvjete plaćanja i dr. koje otpremnica ne sadrţi. Kada bi i otpremnica sadrţavala sve te elemente onda više ne bismo imali raĉun i otpremnicu nego dva raĉuna, samo bi se drugaĉije zvali.
Na otpremnici nije obavezno iskazivanje cijena. Ona prevenstveno sluţi kao popratni dokument kod transporta robe ili kod otpreme-zaprimanja. Ako dakle raĉun sadrţi sve podatke s otpremnice plus još svoje dodatne komercijalne podatke moţemo pojednostavniti administraciju i raĉun ispisati s naslovom Raĉun-otpremnica. Na taj naĉin ne moramo raditi dva dokumenta, ne moramo slati dva pisma, a naši kupci će s robom dobiti i raĉun tj. imat će sve potrebne elemente za izradu ulazne kalkulacije. Naravno ova tehnika ne moţe proći u onim firmama koje iz nekih razloga ne mogu ispostaviti odmah raĉun nego prvo otpremnicu, a kasnije raĉun. Vremenski tjesnac ne moţe tome biti razlog jer kad se raĉuni rade na raĉunalu i imate sve pripremljeno: popis artikala, cijene, uvjete plaćanja, šifrarnik partnera i dr. za izradu raĉuna s deset stavaka je potrebno oko jedne do dvije minute. Copyright © IPOS 1992-2008.
Filtriranje podataka Svrha filtera je da se upisivanjem odreĊenih kraćih kljuĉnih rijeĉi mogu entiteti svrstati u odreĊene grupe. Entiteti su npr. šifrarnici partnera, artikala i dr. Kasnije kod ispisa izvještaja moţemo zatraţiti da se u izvještaj ukljuĉe samo oni entiteti koji sadrţe ili koji ne sadrţe odreĊene kljuĉne rijeĉi. Kljuĉne rijeĉi su sastavljene od niza slova ili brojeva maksimalne duţine 60 znakova. Kljuĉne rijeĉi se meĊusobno odvajaju toĉka zarezom ";". Broj kljuĉnih rijeĉi nije ograniĉen, ograniĉen je ukupan broj znakova u polju (60).
Tipovi filtriranja:
ukljuĉi entitet ako je zadovljen bilo koji uvjet Entitet će biti ukljuĉen ako se barem jedan od navedenih uvjeta, kljuĉnih rijeĉi, poklapa s kljuĉnom rijeĉi upisanom za taj entitet, bez obzira što se ostale kljuĉne rijeĉi ne poklapaju
ukljuĉi entitet samo ako su zadovoljeni svi uvjeti iz filtera Entitet će biti ukljuĉen samo ako se svi uvjeti poklapaju s kljuĉnim rijeĉima npr. uvjet "kupac; -kupac" neće dati niti jednog partnera jer se uvjeti meĊusobno iskljuĉuju
1. Primjer kod poslovnih partnera: U polje filter kod onih partnera koji su nam kupci upisujemo npr. kljuĉnu rijeĉ "kupac", kod dobrih kupaca upisujemo dodatnu kljuĉnu rijeĉ "dobar" ili "super", kod loših "loš" i sl. Kasnije kod ispisa moţemo zatraţiti da se ispišu npr.:
svi kupci tako da upišemo kljuĉnu rijeĉ "kupac" u polje uvjet filtera
samo dobri kupci tako da upišemo kljuĉne rijeĉi "kupac; dobar"
svi kupci osim loših kupaca tako da upišemo "kupac; -loš", upisom kljuĉne rijeĉi s predznakom minus traţimo da se pojavljuju partneri koji ne sadrţe tu kljuĉnu rijeĉ
2. Primjer kod poslovnih partnera: Dodatno uz već postojeće kljuĉne rijeĉi moţemo dodati svakom partneru (u polje filter) i kljuĉnu rijeĉ "boţić" ako mu ţelimo za novogodišnje praznike poslati ĉestitku dakle
u ispisu izvještaja u polje filter upisujemo "boţić"
istovremeno moţemo ukljuĉiti opciju exporta podataka u tekstualnu datoteku spremnu za unos u Word
3. Primjerkod artikala Prodajemo namještaj, u popisu artikala imamo kljuĉne rijeĉi: sobni, kupaonski, spavaći, radni, domaći, talijanski, njemaĉki, francuski. Upisujemo npr:
kupaonski (dobit ćemo sav kupaonski namještaj)
kupaonski; talijanski (dobit ćemo samo talijanski kuponski namještaj)
kupaonski; -njemaĉki (dobit ćemo sav kupaonski namještaj, ali koji nije njemaĉki)
-radni (dobit ćemo sav namještaj osim radnog)
Dodatne informacije
Popis filtera Copyright © IPOS 1992-2008.
Normativi artikala i usluga Pojam normativa koristimo kod sloţenih artikala i usluga. Sam pojam normativa se obiĉno veţe za proizvodnju odreĊenih proizvoda gdje normativ predstavlja koliĉine manjih elemenata koje saĉinjavaju proizvod tj. neki veći element. U programu IPOS knjigovodstvo normativi se mogu koristiti u razne svrhe zato je primjerenije koristiti pojam sloţenih i jednostavnih artikala i usluga. Sloţeni artikl/usluga - onaj artikl/usluga koji se sastoji od više drugih artikala i/ili usluga Jednostavni artikl/usluga - onaj artikl/usluga koji se ne sastoji od manjih dijelova, ali moţe i ne mora saĉinjavati neke sloţene artikle.
Mogućnosti upotrebe sloţenih artikala i usluga Svi oni koji ne ţele koristiti normative ne moraju tj. neka ne upisuju elemente u prozoru normativa.
Fakturiranje u veleprodaji Pozivanjem sloţenih artiklala i usluga na raĉunima i predraĉunima moţemo npr. ispisati te dokumente tako da im se ispod regularnih stavaka (sloţenih artikala i usluga) prikaţu i elementi od kojih su sastavljeni (šifra, naziv, jed. mjere i koliĉina bez cijena). To je moguće mijenjati za ispis svakog pojedinog raĉuna.
Raĉuni i otpremnice Ako je ukljuĉena opcija da se iz raĉuna automatski generira otpremnica tada će se automatski razduţiti elementi sloţenih artikala i usluga, a ne sloţeni artikli. Tu radnju je moguće regulirati preko posebne postavke u fakturiranju.
Narudţbe Ako ţelimo napisati narudţbu za veći broj artikala u proizvodnji tj. materijala moţemo na narudţbi pozivati samo sloţene artikle, a program će u narudţbu puniti materijale za izradu tih proizvoda
Otpremnice i izdatnice Prilikom upisa stavaka za razduţenje skladišta ako program detektira da se radi o sloţenom artiklu ili usluzi ponudit će nam razduţenje skladište za elemente tog artikla/usluge.
PC blagajna Ako na maloprodajnom raĉunu fakturiramo sloţene artikle tada je moguće skladište za promet odreĊenog razdoblja razduţiti za elemente artikala i usluga. Moţe se regulirati posebnom postavkom.
Proizvodnja Ovdje se normativi koriste u punom smislu rijeĉi, ali ne samo kao normativ materijala već i kao normativ resursa (ljudi i strojeva) te općih troškova konverzije koji svi zajedno ĉine proizvodnu cijenu proizvoda.
Vidi Pregled normativa u proizvodnji U daljnjem tekstu artikl znaĉi artikl ili usluga. U prozoru "Normativi artikala i usluga" će se automatski pojaviti svi artikli koji postoje u šifrarniku artikala tj. popis artikala i usluga je onaj isti kao i u prozoru normativa. Svaki artikl i usluga mogu dodavanjem elemenata postati sloţeni artikl/usluga tj. nije potrebno ukljuĉivati nikakva posebna polja da bi se od obiĉnog artikla napravio sloţeni artikl. Pregled normativa se sastoji iz dva tabelarna pregleda: gornji prikazuje popis svih artikala, a donji popis elemenata za selektirani artikl iz gornje tabele. Crvena oznaka SL oznaĉava da se radi o sloţenom artiklu. Posebnim filterom se moţe iz prikaza iskljuĉiti sve artikle koji nisu sloţeni.
Pravila kod odreĊivanja elemenata sloţenog artikla
Elementi se odreĊuju samo u prvom nivou npr. artikl A sastoji od artikala B i C artikl B se istovremeno sastoji od artikala D, E i F Pozivanjem artikla A tj. razduţivanjem prema njegovim elementima npr. u robnom razduţit će se samo artikli B i C, a ne i D, E i F. To nam omogućava to da se artikl B moţe sastojati i od artikala A, E i F jer se neće dogoditi rekurzija da artikl A poziva artikl B, a ovaj opet A itd. Moguće su varijante s uslugama npr. usluga A se sastoji od artikala B, C i usluge D ili artikl A se sastoji samo od usluga B, C i D. Moguće su ĉak i sljedeće kombinacije
artikl A se sastoji od elementa A
artikl A se sastoji od elementa B
artikl A se sastoji od elemenata A, B i C Ne moţete samo upisati sljedeće npr. artikl A se satoji od elemenata A i A tj. jedan element se moţe pojaviti samo jednom kod istog sloţenog artikla. Koliĉine elemenata za sloţeni artikl se odreĊuju za jediniĉnu vrijednost sloţenog artikla. Broj elemenata za sloţeni artikl nije ograniĉen.
Kako prepoznati sloţeni artikl/uslugu u drugim prozorima U pregledu raĉuna i predraĉuna, narudţbama, otpremnicama, izdatnicama, maloprodajnim raĉunima, šifrarniku artikala sloţeni artikl uslugu ćemo prepoznati tako što će ispred naziva artikla u tabelarnom prikazu biti crvena ili crna oznaka SL što predstavlja skraćenicu sloţeni artikl. U nekim dijelovima kao npr. šifrarnik artikala, cjenici i sl. moguće je i otvoriti poseban tabelarni prikaz s elementima za oznaĉeni sloţeni artikl. U pojedinaĉnom prikazu će se moţda pored naziva artikla isto pojaviti SL za sloţeni artikl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija serijskih brojeva Serijski broj (S/N) je oznaka na artiklu koja ga u skupini istih artikala jednoznaĉno odreĊuje, to je nekakav skup alphanumeriĉkih znakova i nalazi se negdje na artiklu gdje se ne moţe skinuti bez vidljivih oštećenja kao zaštita od promjene serijskog broja. Koristi se kod artikala koji su po svojoj prirodi takvi da je bitno da se svaki komad moţe jednoznaĉno oznaĉiti. Npr. kruh, mlijeko, kapa i sliĉno su artikli kod kojih ne oznaĉavamo svaki pojedini komad, što ne znaĉi da ne bismo mogli, ali za to nema praktiĉne svrhe ili nije ekonomski isplativo ili je tehniĉki teško provedivo. Karakteristike artikala koji se oznaĉavaju serijskim brojevima bi bile veća financijska vrijednost potreba za praćenjem svakog pojedinog komada artikla potreba za servisiranjem artikla i dr. U programu se evidencija serijskih brojeva nalazi u modulima Fakturiranje, Robno-materijalno, Pc kasa, Maloprodaja zalihe. To je zapravo šifrarnik serijskih brojeva kao proširena verzija šifrarnika artikala. U šifrarniku serijskih brojeva se za svaki pojedini artikl otvaraju podšifre tj. serijski brojevi, to je tablica u kojoj imamo broj zapisa koji je jednak broj artikala x broj serijskih brojeva, a to moţe biti veliki broj. Slika prozora serijskih brojeva
Prozor serijskih brojeva u Tabelarnom prikazu ima dvije tablice, u gornjoj je popis svih artikala koji su upisani u šifrarnik artikala bez obzira da li oni imaju evidentirane serijske brojeve ili ne, u donjoj tablici su serijski brojevi tekuće pozicioniranog artikla u gornjoj tabeli (ako postoje).
U dijelu sa tipkama se nalazi opcija kojom moţemo prikazati samo one artikle koji imaju serijske brojove.
Evidencija serijskih brojeva se vodi na nivou partnera tj. zajedniĉka je za sve poslovne godine jedne matiĉne firme što je i logiĉno jer ako jedan ureĊaj ima garanciju 3 godine moramo kroz više poslovnih godina imati podatak o njegovom serijskom broju tj. kada je kupljen i po kojem ulaznom raĉunu i kada je prodan i po kojem izlaznom raĉunu.
Serijski brojevi ne mijenjaju stanje zalihe artikala, to je posebna evidencija koja se vodi nevezano na stanje zaliha robe bilo na veleprodajnom ili maloprodajnom skladištu.
Glavni dokumenti na osnovu kojih zaprimamo i razduţujemo serijske brojeve su ulazni i izlazni raĉuni. U samim raĉunima se ne evidentiraju nikakvi podaci o serijskim brojevima artikala jer su ti raĉuni vezani uz pojedine poslovne godine, a serijski brojevi "ţive" duţe od jedne poslovne godine pa je ta evidencija zajedniĉka za sve poslovne godine.
Veza izmeĊu dokumenata ulaza i izlaza je zapisana u samoj evidenciji serijskih brojeva, dakle kada razduţujemo neki artikl-serijski broj zbog prodaje kupcu preko veleprodajnog raĉuna mi u evidenciji serijskih brojeva evidentiramo datum i broj tog raĉuna. Na taj naĉin program prilikom ispisa tog raĉuna (bez obzira na poslovnu godinu) moţe kod stavke tog artikla ispisati i njegov serijski broj, ili više njih ako smo tog artikla prodali npr. 5 komada. Svrha serijskih brojeva i jest da znamo za svaki komad nekog artikla kod kojeg kupca se nalazi, npr. iz tvornice nam mogu javiti da odreĊena serija proizvoda ima grešku i da ih povlaĉe iz upotrebe uz zamjenu.
Unos novih serijskih brojeva Novi serijski broj za neki artikl moţemo unijeti ruĉno jedan po jedan, ili automatski veći broj odjednom. Podaci koji oznaĉavaju artikl-serijski broj kod zaduţenja su datum ulaza i broj ulaznog računa (interni broj)Odabran je broj ulaznog raĉuna kao jedinstveni dokument za razliku od brojeva ulaznih kalkulacija, primki, prema raznim skladištima, veleprodajama, maloprodajama itd. . Kod razduţenja je potrebno upisati datum izlaza i broj izlaznog raĉuna veleprodaje ili podatke o izlaznom računu maloprodajeTo je prodavaonica, kasa i broj raĉuna, i ovdje se nije išlo na brojeve skladišnih dokumenata otpremnice, izdatnice po raznim skladištima i sl. .
Bez upisanog datuma izlaza i broja raĉuna ne moţete evidentirati serijski broj tj. bez upisanog datuma izlaza i izlaznog raĉuna ne moţete razduţiti serijski broj.
Pojedinaĉni unos Odabiremo tipku Unos i program nas prebacuje u tab Pojedinaĉni prikaz pri tome se podaci artikl, datum ulaza i broj raĉuna prepisuju iz tekućeg reda(pretpostavka je da unosimo više serijskih brojeva jedan za drugim koji se razlikuju samo u podatku o serijskom broju) . Kursor je na polju za unos serijskog broja kojeg moţemo unijeti ruĉno ili što je praktiĉnije ruĉnim skenerom bar kodagotovo svi serijski brojevi su osim alphanumeriĉkog prikaza oznaĉeni i crtiĉnim bar kodom koji se moţe odskenirati bar kode ĉitaĉem. . Nakon unosa serijskog broja odabiremo na tipkovnici tipku Enter (Return), program sprema podatke i prebacuje nas u unos novog serijskog broja. Na taj naĉin moţem brzo unijeti veći koliĉinu serijskih brojeva. Automatski unos Kao i kod pojedinaĉnog unosa odabiremo tipku Unos, istovremeno se otvara nova tab kartica Auto unos serijskih brojeva. Prebacujemo se na taj tab i unosimo ţeljene podatke u formulu za serijski broj, prvi i zadnji broj u nizu itd. U formulu za serijski broj se upisuju zajedno fiksni i promjenjivi dio. Mjesto promjenjivog dijela se oznaĉava znakom % Npr. GN3-345A-5%F-34 Fiksni dio: GN3-345A-5 F-34 Promjenjivi dio: % Umjesto znaka % promjenjivog dijela, program će generirati niz brojeva, korisnik zadaje prvi i zadnji broj u nizu, te eventualno ukupni broj znamenaka u promjenjivom dijelu. Nakon unosa podataka odabire se tipka Pokreni auto unos. Nakon završenog generiranja serijskih brojeva program nas ostavlja u statusu unosa da bismo mogli nastaviti sa unosom eventualnog sljedećeg niza serijskih brojeva. Primjer unosa formule serijskog broja Formula: GN3-345A-5%F-34 Prvi broj: 800 Zadnji broj: 805 Fiksna duţina sa 5 znamenaka.
Program će generirati sljedeće serijske brojeve: GN3-345A-500800F-34 GN3-345A-500801F-34 GN3-345A-500802F-34 GN3-345A-500803F-34 GN3-345A-500804F-34 GN3-345A-500805F-34
U sluĉaju neke pogreške u unosu moţemo tipkom Izmjena ispraviti krivi unos.
Razduţivanje serijskih brojeva Kada se jedan komad odreĊenog artikla proda, evidentiramo datum izlaza i podatak o izlaznom raĉunu. Podatak moţe biti o veleprodajnom izlaznom raĉunu ili maloprodajnom. Samo razduţenje dakle moţemo napraviti preko tipke Izmjena tako da za odreĊeni serijski broj upišemo datum izlaza i broj raĉuna, meĊutim za tu svrhu je bolje koristiti automatiziraniji postupak. Automatsko razduţivanje U prozoru izlaznih raĉuna u fakturiranju i prozoru maloprodajnih raĉuna u pc blagajni ćemo pronaći tipku S/N. U oba prozora za izradu raĉuna imamo glavu raĉuna i stavke raĉuna ...
u stavkama raĉuna (raĉun u fakturiranju ili pc blagajni) se pozicioniramo na ţeljeni artikl odaberemo tipku S/N (serial number) program će otvoriti prozor sa Evidencijom serijskih brojeva i oznaĉiti ţeljeni artikl istovremeno će u posebnom dijelu evidentirati podatke o izlaznom raĉunu (datum i broj) u tragaĉu (prostor za pretraţivanje) će odabrati naĉin pretraţivanja po serijskom broju za tekući artikli pozicionirati nas u polje za upis serijskog broja odabiremo serijski broj na naĉin da ... u tablici serijskih brojeva (prikazanih za taj artikl) odaberemo traţeni serijski broj ili u polju za pretraţivanje upišemo (ili odskeniramo) serijski broj artikla nakon što smo pozicionirani na ţeljenom serijskom broju odabiremo tipku Razduži kojom će se automatski za taj serijski broj upisati podaci o datumu izlaza i broju izlaznog raĉuna ako ţelimo razduţiti više serijskih brojeva jednostavno više puta odabiremo tipku Razduži
Ako ţelimo razduţiti veću koliĉinu serijskih brojeva odjednom npr. 1000 komada, tada moţemo upisati podatak o seriji i broju komada (ispod podataka o datum i broju izlaznog raĉuna) koje ţelimo razduţiti, nakon odabira tipke Razduţi program neće razduţiti tekući artikl nego 1000 komada od tekućeg artikla prema dolje. Prije razduţivanja program će napraviti provjeru da li ima slobodnih 1000 komada, ako nema javit će koliko je slobodno.
Brisanje serijskih brojeva Serijske brojeve u pravilu ne brišemo iz evidencije serijskih brojeva, ali ako je to potrebno u odreĊenim okolnostima to moţemo napraviti preko tipke Brisanje. Odabirom te tipke briše se tekuće oznaĉeni serijski broj za tekući artikl.
Ako odaberemo tipku Brisanje i istovremeno drţimo tipku Ctrl obrisat ćemo sve serijske brojeve za tekuće oznaĉeni artikl.
Ispis serijskih brojeva Ispis serijskih brojeva je na naĉin da se lista sortira po artiklima (naziv, šifra, klasifikacija itd.), a onda za svaki artikl slijedi lista njegovih serijskih brojeva. U listi serijskih brojeva moţemo iskljuĉiti serijske brojeve koji imaju datum izlaza (koji su razduţeni) ili koji nemaju datum izlaza (koji nisu razduţeni). Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija serija, LOT brojevi, šarţe ... Osim evidencije serijskih brojeva gdje vodimo evidenciju o svakom pojedinom komadu nekog artikla (npr. mobitel, bušilica) u nekim djelatnostima postoji potreba i za voĊenjem evidencije o serijama. Neki to zovu serija, neki LOT number, neki šarţa. Smisao svega je da se odreĊena koliĉina nekog artikla, serija, mora moći evidentirati kod ulaza na skladište i pratiti kod izlaza iz skladišta. Dakle od koga smo i kada kupili odreĊenu koliĉinu, seriju, tog artikla i kada smo i kome sve prodali artikle iz te serije, tzv. SLJEDIVOST. Objasnit ćemo na primjeru lijekova, recimo da imamo artikl Andol C, kupili smo 3 komada, ali svaki je od druge serije Šifra
Kataloški broj
Naziv
1
Andol C
AC S10
2
Andol C
AC S20
3
Andol C
AC S30
Poanta je da svaku novu seriju jednog te istog artikla upisujemo pod novom šifrom, naziv artikla ostaje isti za to je potrebno ukljuĉiti postavku da se mogu upisivati artikli istog naziva, u polje kataloški broj upisujemo kataloški broj artikla AC i dodajemo još i šifru serije S10, S20, S30. Broj mogućih evidentiranih artikala u programu je preko milijardu. U postavkama fakturiranja je potrebno postavku kojom se kontrolira unos više istih naziva artikala tj. potrebno je omogućiti unos više istih naziva artikala, istovremeno je potrebno u postavkama odrediti da se ne mogu upisati dva ista kataloška broja. Poanta je u tome da sada jedan Artikl-Serija predstavlja zapravo jedan artikl, svaki takav Artikl-serija inicijalno ima razliĉitu kompjutersku šifru, ali ima i razliĉit kataloški broj jer je on sastavljen od kataloškog broja i broja serije te je kao takav jedinstven kao druga šifra. Na ovaj naĉin smo dobili sistem u kojem imamo sve evidencije u programu na nivou Artikl-serije, a ne samo na nivou artikla (kod artikala koji nemaju serije). Sljedivost: ovime je dakle zadovoljena sljedivost jer se lako pronalazi kada je koja artikl-serija ušla, po kojem dokumentu, od kojeg dobavljaĉa i u kojoj koliĉini. Isto tako je omogućeno da se za svaki artikl-seriju vidi u kojoj koliĉini je prodana, kada i kome. Ovo je omogućeno dodatnim izvještajem Fakturiranje>Izvještaji>Rekapitulacija prodaje artikla po kupcima. Nakon što se detektira kome je sve prodan odreĊeni artikl-serija potrebno je ruĉno pregledati pojedinog kupca ako se ţeli vidjeti po kojim je toĉno raĉunima otišla ta artikl-serija. Višestruko razduţivanje je automatski riješeno s tim što se u šifrarniku artikala, a samim tim i u svim evidencijama umjesto artikla vodi artikl-serija. Iskazivanje oznake serija na ispisu raĉuna, samim tim što se oznaka serije nalazi unutar kataloškog broja za nju vrijedi sve što i za kataloški broj u postavkama se moţe odrediti da li da se kataloški broj prikazuje u pregledima na ekranu (prozorima), da li da se ispisuje na izvještajima i dr. Lako se dobije koji su sve artikli prodani od odreĊenog dobavljaĉa jer u šifrarniku artikala postoji polje dobavljaĉ. Koji artikli su prodani po nekom drugom kritreriju, u šifrarniku artikala se upišu u filter artikala ţeljeni kriteriji i pridruţe svakom pojedinom artiklu, na taj naĉin se npr. u izvještaju Fakturiranje>Izvještaji>Rekapitulacija prodaje po artiklima moţe ukljuĉiti filter koji će na izvještaju prikazati samo artikle koji imaju jedan ili više ţeljenih kriterija, zavisno koje filtere smo ubacili za prikaz izvještaja. Preko ove opcije filtera se na taj naĉin mogu i razni drugi izvještaji tj. svi gdje god postoji opcija filtera po artiklima.
Ako se na raĉunu ţeli dobiti i dodatne podatke o roku trajanja, naĉinu skladištenja i dr. potrebno je rok trajanja upisati kod evidencije artikla, kod samog ispisa raĉuna potrebno je ukljuĉiti opciju "Dodatni podaci o seriji, roku trajanja/garanciji, skladištenju".
Tovarni list Tovarni list je nekakav nalog za utovar tj. popis artikala koje je potrebno utovariti u prijevozno sredstvo, obiĉno su to artikli sa više otpremnica (ili raĉuna-otpremnica). U sluĉaju kada imamo npr. 10 otpremnica lakše je kreirati tovarni list i prema tom popisu odabrati artikle za utovar nego za svaku otpremnicu posebno. Dokument tovarni list se sastoji iz glave dokumenta i stavaka. Glava dokumenta Dokument ima godinu i broj te datum, opis u kojem se sa jednom reĉenicom dodatno opisuje svrha tovarnog lista. Polje 'Tip popisa' odreĊuje da li ćemo tovarni list formirati iz popisa raĉuna-otpremnica ili iz popisa otpremnica sa nekog skladišta. Dakle jedan tovarni list moţe sadrţavati ili raĉune ili otpremnice sa odreĊenog skladišta. U varijanti kada je tip popisa Popis otpremnica polje za upis skladišta je obavezno unijeti, unosi se skladište veleprodaje. Kada je tip popisa Popis raĉuna tada je skladište samo informativan podatak i nije obavezan unos. Polje 'Zakljuĉen tovarni list' se ukljuĉuje kada je tovarni list zakljuĉen za daljnje izmjene. Tekst prije i iza stavaka se automatski puni iz šifrarnika tekstova tovarnog lista. Stavke dokumenta Stavke sadrţe samo popis raĉuna (ili otpremnica) u zavisnosti koji je tip odabran. Program neće dozvoliti unos dva ista raĉuna ili dvije iste otpremnice u popisu tovarnih listova npr. ako je raĉun br. 2345 pridruţen na tovarnom listu 134, više ga ne moţemo pridruţiti na tovarnom listu 150. U tabelarnom prikazu će se osim broja dokumenta prikazati i naziv partnera i mjesto sa tog dokumenta (raĉuna ili otpremnice). Ako dokumente nismo pridruţivali po redu tipkom 'Presloţi' moţemo stavke posloţiti prema brojevima dokumenata.
Vidi
Ispis tovarnog lista
Copyright © IPOS 1992-2008.
Kako prikazati fotografije u programu U odreĊenim prozorima u programu je moguće prikazati fotografije. Konkretno to moţemo u kadrovskoj evidenciji tj. prikazati fotografije djelatnika (prozor Popisa djelatnika). Moţemo isto tako prikazati fotografije artikala u prozorima: cjenik artikala i šifrarnik artikala.
Naĉin kreiranja slika Slike (fotografije) je najjednostavnije kreirati digitalnim fotoaparatom koji se danas već moţe kupiti za cijenu ispod 1000,00 kn (cca 250 dem). Dakle, fotoaparatom snimimo sve predmete koje ţelimo ubaciti u program i onda ih (preko kabla) prebacimo u raĉunalo. Druga opcija je da postojeće slike na papiru skeniramo tj. ubacimo u raĉunalo. Treća opcija je da iskoristimo već neke postojeće slike u nekom grafiĉkom formatu pa ih prebacimo u jpeg i dodatno obradimo. Slike moraju biti u JPEG formatu (danas najpopularniji format). Fotografije koje se koriste za prikaz na internetu su upravo tih veliĉina, rezolucija i dr. kakve su pogodne za prikaz u programu. Sami moţete odrediti koja će biti veliĉina slike, rezolucija i broj boja, ali ćemo dati smjernice koje su se pokazale kao najoptimalnije. Ako slike napravite u previsokoj rezoluciji (1024*768) dobit ćete naravno savršene slike koje će i na ekranu izgledati kao na papiru, ali takve slike zauzimaju i dosta prostora na disku.
Rezolucija slike Za prikaz na zaslonu monitora je dovoljna rezolucija od 72 tpi (toĉaka po inĉu).
Veliĉina slike Nema potrebe za slikama većim od 150-200 piksela (širine i duţine).
Broj boja Moţe i 16 miliona.
Tip slike JPEG Slika koja zadovoljava ove kriterije je velika od 4 do 10 kb, a što je sasvim prihvatljivo i za prikaz tisuća slika artikala.
Kako ubaciti kreirane slike-datoteke u program ? Kada smo formirali ţeljene datoteke s jpg nastavkom potrebno je na disku, u direktoriju gdje se nalaze podaci za matiĉnu firmu u programu, kreirati direktorij "Slike", a unutar njega poddirektorije "Artikli" i "Djelatnici". Artilkli su za trgovaĉki dio programa, a djelatnici za kadrovsku evidenciju. Direktorij "Slike" se odnosi na odreĊenu matiĉnu firmu (za koje vodimo poslovne knjige) tj. ako je matiĉna firma partner sa šifrom 2 tada ćemo direktorij slike smjestiti na disku u "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\partner2", ako s programom vodimo knjige za još jednog partnera npr. sa šifrom 3 tada ćemo kreirati direktorij "Slike" (i poddirektorije Artikli i Djelatnici) u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\partner3". Već pogaĊate da će se sve slike artikala za firmu 2 nalaziti u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\partner2\Slike\Artikli", a slike djelatnika u "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\partner2\Slike\Djelatnici". Prilikom samog kreiranja slika vjerovatno ste im dali smislene nazive tako da znate što/koga koja slika predstavlja npr. o o o
marko.jpg marija.jpg ivan.jpg.
Da bi program jednoznaĉno znao pod kojom slikom se nalazi ivan slike ćemo preimenovati na sljedeći naĉin o o o
djel1_marko.jpg djel2_marija.jpg djel3_ivan.jpg
ili o markoDjel1_.jpg o marijaDjel2_.jpg o ivanDjel3_.jpg Broj iza rijeĉi djel je šifra djelatnika u programu, iza broja obavezno dolazi crtica za podvlaĉenje koja znaĉi završetak broja. Generalno pravilo, da bi program pronašao odreĊenu sliku potrebno je da u njenom nazivu pronaĊe tekst djelx_ (gdje je x šifra). Taj tekst se moţe nalaziti bilo gdje, na poĉetku, u sredini ili na kraju ukupnog naziva datoteke. Isto vrijedi i za artikle s tom razlikom što je kljuĉna rijeĉ artx_ tj. negdje u nazivu datoteke upišemo rijeĉ "art" iza nje šifru artikla i kraj šifre oznaĉimo s "_". Npr. art456_raĉunalo pentium.jpg.
Samim otvaranjem praznih knjiga za novog poslovnog partnera se neće kreirati direktoriji slike, artikli i djelatnici, potrebno ih je ruĉno kreirati. Naravno direktorije i slike koje jednom kreiramo ostaju za sve poslovne godine tog partnera.
Kako odrediti poloţaj slika ? Slike će se inicijalno prikazati na desnoj strani prozora tj. pored tabelarnog prikaza koji ih opisuje. U programskim postavkama moţete poloţaj slike prebaciti desno, dole, gore i lijevo. Moţemo isto tako odrediti da li da se slika automatski prikazuje i kadrovskoj evidenciji preko Postavki kadrovske evidencije i u cjenicima i šifrarnicima artikala preko Postavki fakturiranja u veleprodaji - nivo programa.
Na originalnom CD-u u direktoriju "Primjeri slika" imate primjere slika-fotografija koje moţete ubaciti i isprobati kako izgledaju. Copyright © IPOS 1992-2008.
Povratna naknada za ambalaţu sa jednokratnom upotrebom Uvod U 2006. godini je poĉela primjena Pravilnika o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (Nar. nov. 97/05 i 115/05), Zakon o otpadu (Nar. nov. 178/04 i 153/05).
Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost www.fzoeu.hr.
Navedenim pravilnikom je propisano nekoliko oblika raznih naknada koje trebaju plaćati proizvoĊaĉi i uvoznici. Definirane su ĉetiri vrste naknada:
1. Naknada za zbrinjavanje prema materijalu Naknada koja se plaća prema vrsti materijala ambalaţe i to prema koliĉinama stavljenim na trţište npr.
PET 410,00 kn/t Al limenke 410,00 kn/t Fe limenke 225,00 kn/t Papir, karton 375 kn/t Višeslojna ambalaţa s preteţitim papirom 410,00 kn/t za pića i 750,00 kn/t za ostale namjene Drvo 150,00 kn/t Tekstil 150,00 kn/t Ostali polimerni materijali 750,00 kn/t Staklo 150,00 kn/t Ova naknada se plaća prema raĉunima Fonda za zaštitu okoliša tj. prema izvještajima o stavljenoj ambalaţi na trţište.
2. Naknada za zbrinjavanje po jedinici za pića i napitke Plaća se u svoti od 0,10 kn po jedinici prodajne ambalaţe za sva pića i mlijeĉne napitke. Ova naknada se ne plaća za povratnu ambalaţu ĉija se višekratna upotreba osigurava sustavom pologa (kaucije).
3. Povratna naknada za pića i napitke Ovo je naknada za ambalaţu za pića i napitke s jednokratnom uporabom u svrhu poticanja povrata iskorištene ambalaţe. Plaća se po jedinici proizvoda prodajne ambalaţe koja se stavlja na trţište za sve vrste napitaka i pića, iznosi 0,50 kn po jedinici prodajne ambalaţe veće od 0,2L.
4. Poticajna naknada za pića i napitke to je naknada za ambalaţ za pića i napitke u svrhu poticanja uporabe višestruko primjenjive odnosno povratne ambalaţe. Poticajnu naknadu plaćaju samo oni proizvoĊaĉi (i uvoznici) koji u svojem proizvodnom programu nemaju višestruko iskoristivu povratnu ambalaţu. Naknada se plaća prema jedinici prodajne ambalaţe stavljene na trţište te prema vrsti i veliĉini ambalaţe za sve vrste pića.
Staklo i PET do 0,25l 0,30 0,25-0,5l 0,50 0,5-1,5l 0,70 više od 1,5l 1,00 Al-Fe lim. 1,00
Odnosi uvoznika, veleprodajnog trgovca, maloprodajnog trgovca U poslovnim odnosima moţemo razlikovati nekoliko statusa uvoznik ili proizvoĊaĉ
trgovac na veliko (prodaje drugim pravnim osobama) trgovaca na malo (prodaje krajnjim potrošaĉima) krajnji kupac (potrošaĉ)
Uvoznik (proizvoĊaĉ) Uvoznik (proizvoĊaĉ) je dakle obveznik plaćanja sve ĉetiri vrste davanja (Fondu za zaštitu okoliša), on je prvi u lancu koji stavlja ambalaţu na trţište Hrvatske. Uvozniku će sve 4 naknade biti trošak koji on moţe uraĉunati u cijenu tj. naplatiti od sljedećeg kupca. Kod (3) Povratne naknade za pića i napitke je razlika u tome da je ona prema posebnom propisu neoporeziva pdv-om. Dakle kad uvoznik (proizvoĊaĉ) prodaje proizvode drugoj pravnoj osobi on "Povratnu naknadu za pića i napitke" iskazuje kao posebnu stavku i na nju ne obraĉunava porez.
Trgovac na veliko Ako je sljedeći kupac u lancu takoĊer pravna osoba on po osnovi te kupovine ne plaća fondu navedene ĉetiri naknade, ali je kod daljnje prodaje sljedećoj pravnoj osobi (trgovcu) obavezan zaraĉunati "Povratnu naknadu za pića i napitke" isto kao što je to njemu zaraĉunao njegov dobavljaĉ, dakle kao posebnu stavku na koju nije obraĉunat pdv.
Trgovac na malo Trgovac koji proizvode prodaje krajnjim potrošaĉima takoĊer ne plaća navedene ĉetiri naknade fondu, ali će od svojih kupaca (krajnjih potrošaĉa) naplatiti "Povratnu naknadu za pića i napitke" koju je njemu zaraĉunao njegov dobavljaĉ (uvoznik). Trgovci ĉiji je prodajni prostor veći od 200m2 duţni su prihvaćati nepovratnu prodajnu ambalaţu za pića i napitke od krajnjih potrošaĉa i isplatiti im 0,50 kn za svaku bocu. Ovu naknadu će trgovcima na malo vratiti Fond za zaštitu okoliša prema mjeseĉnim izvještajima. Dakle trgovac na malo treba na raĉunima krajnjim potrošaĉima iskazati "Povratnu naknadu za pića i napitke".
Krajnji potrošaĉ Na taj naĉin je ova naknada ("Povratnu naknadu za pića i napitke") napravila cijeli krug, uvoznik ju je uzeo od veletrgovca i platio fondu, veletrgovac ju je vratio od trgovca na malo, trgovac na malo ju je naplatio od kranjeg potrošaĉa, krajnji potrošaĉ, nakon što je iskoristio proizvod je vratio jednokratnu ambalaţu trgovcu na malo i vratio natrag iznos od 0,50 kn po boci, a trgovac na malo je taj iznos vratio od Fonda koji je taj iznos naplatio od uvoznika. Svrha svega toga je bila da se jednokratna, nepovratna, ambalaţa uredno razvrstava i deponira odvojeno od ostalog otpada.
Naĉin rada u programu U šifrarniku artikala kod svakog artikla postoji polje za upis broja komada nepovratne jednokratne prodajne ambalaţe.
Nije uvijek sluĉaj da artikl ima samo jednu bocu jer se neki artikli prodaju kao pakovanje od npr. 12 boca. Artiklima kod kojih se ne naplaćuje ova naknada ne upisujemo ništa ili nula.
U šifrarniku artikala je potrebno je otvoriti poseban artikl "Povratna naknada za pića i napitke", u cjeniku staviti cijenu 0,50 kn, jedinica mjere komad. Potrebno je otvoriti novu tarifnu skupinu sa stopom poreza 0% i naznakom da se radi o prolaznoj stavci i pridruţiti je tom artiklu.
Uvoznici i proizvoĊaĉi u svojstvu uvoznika tj. proizvoĊaĉa U ulaznoj kalkulaciji za pića i napitke kao posebnu stavku upisati broj boca za povratnu naknadu po nabavnoj i prodajnoj cijeni od 0,5 kn. Drugim rijeĉima boce Povratne naknade se vode na zalihi kao poseban artikl, na skladištu se boce zaduţuju i razduţuju.
Uvoznici i veletrgovci u svojstvu prodavaĉa drugim trgovcima
Kod izrade veleprodajnog raĉuna dodavanjem stavaka na raĉunu program će zbrajati koliĉine boca nepovratne ambalaţe, podatak o tome program dobiva kao umnoţak koliĉine stavke i broja boca u šifrarniku artikala (kod artikala gdje smo odredili tu naknadu). Taj podatak će biti prikazan kao jedan broj u samom ekranu za unos. Kao zadnju stavku unosimo artikl koji smo otvorili u šifrarniku artikala i kao koliĉinu dodajemo broj boca koje je program izraĉunao. Na taj naĉin ćemo na veleprodajnom raĉunu zaraĉunati "Povratnu naknadu za pića i napitke" sljedećem veletrgovcu i na tu naknadu neće biti obraĉunat pdv.
Veleprodajni trgovac u svojstvu kupca Kupac veletrgovac koji dobije takav raĉun će u svoju ulaznu kalkulaciju unijeti sve stavke sa artiklima, Povratnu naknadu će kao i uvoznik upisati u kalkulaciju kao posebnu stavku i zaprimiti je na skladište.
Trgovci na malo u svojstvu kupca Za razliku od veletrgovaca (modul Robno-materijalno i Fakturiranje) trgovci na malo (modul Maloprodajne zalihe i PC kasa) zalihe zaprimaju na skladište-prodavaonicu po krajnjim potrošaĉkim cijenama (nabavna cijena + marţa + pdv). U ovom sluĉaju naknadu od 0,50 kn u ulaznoj kalkulaciji (primci) uraĉunavamo u cijenu svakog posebnog artikla, na to nas obavezuje zakon o potrošaĉima. U skladišnim dokumentima vodi se kategorija nabavne cijene i marţe (oporezivi elementi) i posebno kategorija povratne naknade (kao neoporezivi element).
Trgovci na malo u svojstvu prodavaĉa krajnjim potrošaĉima Na samom izlaznom raĉunu u pc kasi cijene artikala će dakle već imati uraĉunatu povratnu naknadu, a na kraju raĉuna program će automatski ispisati tekst "Povratna naknada je uraĉunata u cijene artikala i iznosi npr. 5 komada x 0,50 kn = 2,50 kn." Ovo naravno samo u sluĉaju ako na raĉunu postoje artikli kod kojih smo upisali koliĉinu boca povratne naknade u šifrarniku artikala. Na neki naĉin povratnu naknadu tretiramo kao neku vrstu kaucije kupcu, razlika od klasiĉne kaucije je da kupac moţe bocu vratiti (i dobiti povratnu naknadu 0,5 kn za bocu) u bilo kojem dućanu (većem od 200 m2). Za vrijeme upisivanja stavaka raĉuna program će pored ukupnog iznosa raĉuna ispisivati i broj boca za Povratnu naknadu ambalaţe kao informaciju.
Kod naĉina rada u Pc kasi tipa Maloprodaja iz veleprodaje podaci o cijenama se povlaĉe iz veleprodajnih cjenika, a podaci o povratnoj naknadi iz šifrarnika artikala. Cijene u veleprodajnim cjenicima nemaju uraĉunatu povratnu naknadu, program na tu cijenu kod izrade raĉuna dodaje iznos povratne naknade prema broju boca upisanim u šifrarniku artikala.
Popust se ne obraĉunava na povratnu naknadu!
Ugostitelji nemaju obvezu iskazivanja povratne naknade na maloprodajnom raĉunu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Automatski upis stavaka iz vanjske datoteke U odreĊenim dokumentima postoji mogućnost importiranja tj. automatskog upisa stavaka iz vanjske datoteke, to su sljedeći dokumenti:
pripremne inventure predraĉuni veleprodaji raĉuni u veleprodaji prijenosnica u robnom izdatnica u robnom otpremnica u robnom
U tim dokumentima kod rada sa stavkama postoji tipka Auto upis kojom pozivamo prozor za odabir vanjske datoteke sa stavkama. Vanjska datoteka moţe biti kreirana na bilo koji naĉin: ruĉno u nekom editoru ili najpraktiĉnije preko ruĉnog HandHeld ureĊaja za oĉitavanje artikala. Datoteka je obiĉna tekstualna datoteka koja mora imati ekstenziju (nastavak) .stav da bi se mogla uĉitati. Naziv datoteke je proizvoljan. Redoslijed kojim će program traţiti automatsku datoteku:
a:\IposPrijenos\Stavke dokumenata c:\IposPrijenos\Stavke dokumenata
Format datoteke je sljedeći: Dakle
šifra; koliĉina šifra; koliĉina ... npr. 34; 45 23; 500,345 4675345875432; 123,46 456; 0 ... onoliko redova koliko artikala, u svakom redu su dva podatka.
Prvi je šifra artikla koji moţe biti upisan kao šifra artikla iz šifrarnika artikala ili kao EAN kod, program će sam prepoznati da li je za neki artikl upisan ean kod ili šifra. Drugi podatak je koliĉina artikla, upisuje se kao cijeli broj ili sa decimalnim zarezom. Podaci meĊusobno moraju biti odvojeni znakom toĉka zarez (;). U jednu pripremnu inventuru se moţe importirati više razliĉitih datoteka. Prije samog upisa program će provjeriti da li su zapisi ispravni tj. da li su tehniĉki ispravno upisani i da li postoje artikli koji su u njoj navedeni, ako postoje neki neispravni zapisi program će u poruci javiti koji su to zapisi i neće provesti upis stavaka u dokument. Ako su svi zapisi ispravni program će upisati zapise i javiti koliko je bilo upisano zapisa. Nakon ispravno provedenog upisa program će ponuditi brisanje vanjske datoteke. Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke fakturiranja u veleprodaji Općenite postavke
Kontrola artikala i usluga: zabrana unosa dva ista kataloška broja
ukljuĉen
iskljuĉen
Prebacivanje kontrole unosa artikala na kataloški broj.
Kontrola artikala i usluga: obavezan unos kataloškog broja
ukljuĉen
iskljuĉen
Prebacivanje kontrole unosa artikala na kataloški broj.
Prikaz kataloškog broja uz naziv artikla u ispisima fakturiranja i robnog
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Da li da kod pregleda dokumenata na ekranu uz naziv artikla ispisuje i kataloški broj.
Kontrola artikala i usluga: zabrana unosa dva ista naziva
ukljuĉen
iskljuĉen
Firme koje rada s kataloškim brojevima ĉesto ţele unijeti artikle s istim nazivom.
Inicijalno redoslijed artikala u tabelarnom prikazu (artikli, cijenici ...)
po šifri
po nazivu
po klasifikaciji, nazivu
po kataloškom broju
Po ĉemu je inicijalno pretraţivanje kod datoteke aritkala i usluga
po nazivu
po kataloškom broju
Odaberite što je praktiĉnije u vašem poslovanju
Da li da se inicijalno prikazuje slika artikla u cjenicima, šifrarniku artikala ...
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Postavka regulira da li da već samim ulaskom u prozor cjenika i šifrarnika artikala imamo prikazivanje slika ili ne.
vidi Kako prikazati fotografije u programu
Na što se odnose datumi u serijskim brojevima
datum garancije
datum upotrebe
Poduzetnici koji u svojoj evidenciji imaju tehniĉke ureĊaja će ove datume koristiti za poĉetak i kraj garancije, a oni koji imaju npr. prehrambene proizvode, lijekove i sl. ove datume će koristiti za datum proizvodnje i datum upotrebe (rok trajanja). Postavke kod unosa računa i predračuna
Kod unosa novog raĉuna da se podaci povlaĉe s tekućeg, a ne najzadnjeg
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Postavka kojom se regulira da li da se kod unosa novog raĉuna podaci o sljedećem većem broju, skladištu i dr. unose sa zadnje unešenog raĉuna ili sa tekućeg raĉuna iz tabelarnog prikaza. Svrha toga je da ako smo iz nekog razloga upisali jedan veliki broj raĉuna npr. 100.000, a ostali raĉuni su nam došli do broja 3150, pozicioniramo se na broj 3150 kliknemo na unos inicijalno će se upisati broj 3151, nakon spremanja tog raĉuna ponovnim klikom na unos će nam se ponuditi 3152 itd.
Da li da program upozori da broj raĉuna već postoji i traţi potvrdu novog broja
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Kod iskljuĉene postavke program će detektirati da broj raĉuna koji ste upisali već postoji, stavit će sljedeći najveći broj i spremiti glavu raĉuna s tim novim brojem te vas prebaciti u dio sa stavkama. Ako je postavka ukljuĉena tada će vas program upozoriti da broj raĉuna koji ste upisali već postoji, pozicionirat će vas na polje za upis broja i omogućiti da promjenite broj u neki drugi.
Inicijalni tip prihoda-kontiranja kod unosa nove ponude tj. raĉuna
proizvodi
trgovaĉka roba
proizvodi izvoz
roba izvoz
Opcija odreĊuje što će se inicijalno upisati kod unosa novih ponuda ili raĉuna. Ako je kod predraĉuna korišten predloţak tada priroritem ima ono što piše u predlošku.
Broj modela u predbroju poziva na broj za izraĉun kontrolnog broja
bez kontrolnog broja
model 01
Svojim kupcima izdajemo raĉune i predraĉune prema kojima nam oni plaćaju, na izvodu vidimo uplate kupaca meĊutim već kod malo sloţenijih situacija je teško sa sigurnošću spojiti dokument i uplatu, zbog toga na dokumentu dajemo nalog kupcu da se prilikom plaćanja vrimanom pozove na odreĊeni broj. Taj broj je nekakva kombinacija podataka koji su nama potrebni za detekciju (npr. šifra kupca, broj dokumenta, godina dokumenta i sl.). Problem je u tome što kod tih brojeva moţe doći do greške koju je teško uoĉiti jer niti kupac niti operater u banci nezna što znaĉe ti brojevi pa krivi unos proĊe bez upozorenja. Tome se moţe doskoĉiti na naĉin da se zajedno s pozivom na broj upiše i nakakav broj-kljuĉ koji je generiran na osnovu sadrţaja poziva na broj, kod samog unosa u sistem Fine ili banke njihovo raĉunalo će ponovo na osnovu sadrţaja poziva na broj generirati taj broj-kljuĉ i on mora odgovarati našem broju, ako to nije sluĉaj tada neki od brojeva u poziva na broj nije u redu i virman se vraća kupcu na ispravak. Poziv na broj moţe imati jedan, dva, tri ili ĉetiri podatka odvojenih crticama. Postoje razne kombinacije koji od tih brojeva će biti pod kontrolom kontrolnog broja, a što se regulira predbrojem tj. brojem modela poziva na broj. Ako je predbroj prazan tada sadrţaj poziva na broj nije pod kontrolom, ako je broj modela 01 tada su svi podaci pod kontrolom jednog kontrolnog broja koji se upisuje na kraj polja uz zadnji broj (prvi,drugi ili treći), za broj modela 02 drugi i treći podatak su svaki pojedinaĉno pod kontrolnim brojem itd. za brojeve modela 03, 04, ..., 66, 83, 84, 99. Model 99 upotrebljava se kada je sadrţaj poziva na broj prazan.
Podaci koji se automatski upisuju u Model plaćanja kao nalog kupcu za upis na virmanu
prazno
šifra kupca-broj dokumenta-godina
kupac-dokument
dokument, dokument-godina
Kod unos predraĉuna/raĉuna program moţe sam upisati podatke u polje za model plaćanja. Oznaka modela je 00, a podaci koji će se upisati mogu biti sastavljeni od šifre kupca iz adresara partnera, broj predraĉuna/raĉuna, godina dokumenta. Uz godinu se upisuje i dodatna oznaka 1 za predraĉun i 2 za raĉun.
U raĉunima i predraĉunima omogućen unos više istih artikala
zabranjeno
DOZVOLJENO
Kod upisivanja stavaka u predraĉunima i raĉunima da li je omogućeno ponavljanje istih artikala za jedan raĉun. Uobiĉajeno je da se artikli ne ponavljaju i da program kontrolira da li je taj artikl već naveden na raĉunu, ali nekim korisnicima je moţda pogodna opcija da se isti artikli ponavljaju jer npr. moţda imaju drugaĉiju cijenu u zavisnosti od koliĉine.
Omogućen unos stavaka na raĉunu i predraĉunu s cijenom manjiom ili jednakom nula
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Inicijalno svaka stavka mora imat cijenu veću od nula, ali ako postoji potreba da se naka stavka upiše sa cijenom nula to moţete regulirati preko ove postavke, oprezno kod prebacivanja raĉuna u saldakonti i knjigu ira koji imaju ukupan iznos nula.
Brisanje duplikata artikala u raĉunima i predraĉunima kod izlaza iz unosa stavaka
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Ako smo tijekom unosa neke artikle unijeli više puta, a s potpuno istim elementima cijena (cijena, rabat, porez i sl.) tada će program kod ukljuĉene ove postavke automatski sve iste artikle svesti pod jednu stavku sa zbrojenim koliĉinama, i naravno automatski izvršiti renumeraciju stavaka. Bez obzira na ovu postavku brisanje duplih stavaka moţemo ostvariti i dvostrukim klikom miša na rijeĉi Ukupan iznos raĉuna tj. predraĉuna.
Kod prijenosa raĉuna u kupce prenose se i raĉuni za predujam
prenose se
ne prenose se
Da li prijenos iz fakturiranja i onih raĉuna koji su oznaĉeni kao raĉuni za predujam.
Ako je u kupcima raĉun 'X' storniran kod auto prijenosa se moţe ponovo prenijeti
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Mogućnost ili zabrana da se ponovo automatskom metodom prenese broj raĉuna iz fakturiranja koji već postoji u saldakonti kupaca, ali je storniran. U saldakontima kupaca je inaĉe moguće upisati npr. raĉun broj 10, stornirati ga, a zatim pod tim brojem upisati novi raĉun.
Inicijalni tip predraĉuna kod unosa
Kod standardnog unosa inicijalni tip predraĉuna (Ponuda, Predraĉun, Nalog za uplatu ...) Kad se radi unos preko predloška, predloţak ima prednost.
Inicijalni predloţak kod unosa novog predraĉuna Potrebno je upisati godinu-broj predraĉuna koji će biti postavljen kao inicijalni predloţak kod otvaranja prozora predraĉuna. Prije toga je potreno u predraĉunima oznaĉiti koi predraĉuni su prelošci za unos. Koristite notaciju godina-broj, npr. 2000-10.
Inicijalna tarifa poreza kod unosa deviznih predraĉuna Kad radimo devizne predraĉune tj. izvozne, uobiĉajeno je da je porez nula. Inicijalno se tarifa poreza povlaĉi iz šifrarnika artikala, u ovom sluĉaju moţemo unaprijed za sve artikle predefinirati tarifu poreza sa 0% za svaki devizni predraĉun. Automatske otpremnice
Automatska izrada otpremnice iz raĉuna s kontrolom zaliha
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Postavka koja omogućava da se u ekranu za izradu raĉuna izradi automatska otpremnica. Kod ukljuĉene postavke program će istovremeno kontrolirati stanje zalihe svakog artikla.
Kod automatske otpremnice iz raĉuna uzmi u obzir sloţene-artikle usluge
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Postavka kojom reguliramo da li da se kod raĉuna uzimaju u obzir sloţeni-artikli usluge prilikom razduţivanja skladišta tj. izrade otpremnice.
Kod automatske otpremnice iz raĉuna, kontrola zaliha na nivou stavke
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Ako je ukljuĉena postavka za automatsku izradu otpremnice tada s ovom postavkom reguliramo da li da se kontrola zaliha vrši na nivou stavke i na kraju raĉuna ili samo na kraju raĉuna. Praktiĉnija je varijanta na kraju raĉuna jer tada moţemo odluĉiti da li ćemo napraviti raĉun i bez otpremnice, a na nivou stavke ne moţemo dalje ako te robe nema na zalihi. Uključivanje i određivanje naziva kolona u ispisu računa i predračuna
Dodatne opcije - nazivi kolona kod ispisa raĉuna-predraĉuna Svih 14 kolona koje su navedene kod ukljuĉivanja/iskljuĉivanja kolona imaju mogućnost izmjene naziva zaglavlja. Dakle dovoljno je u svakoj pojedinoj kuĉici zamijeniti ponuĊeni standardni tekst, samim izlaskom iz kuĉice za unos podatak je spremljen.
Ako ste kod unosa nešto pogriješili i ne znate što je prije bilo upisano moţete koristiti tipku "Resetiraj podatke" kojom ćete vrijednost vratiti na osnnovne postavke.
Sve širine kolona su fiksne, osim naziva artikla, zato ne upisujte predugaĉke nazive jer se neće vidjeti cijeli naziv kolone.
Na ispisu raĉuna prikaz kolone ...
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Regulira da li da se kolona ...prikazuju na ispisu raĉuna, raĉuni koji imaju popust na barem jednoj stavci automatski dobivaju kolonu Popust %, a moguće je dakle prikazati i cijenu sa umanjenim popustom. Popis kolona koje se mogu ukljuĉiti/iskljuĉiti
1.
Redni broj Kolona koja je inicijalno ukljuĉena
2.
Šifra Kolona koja prikazuje kompjutersku šifru, ako ne koristite tu šifru za komunikaciju s klijentima moţete tu kolonu iskljuĉiti
3.
Kataloški broj Dodatna šifra u koju mogu biti upisani slova i brojevi (alphanumerici), po potrebi moţe biti ukljuĉena
4.
Naziv artikla-usluge Obavezna kolona, bez nje nema smisla sam dokument. Širina ove kolone je promjenjiva i ovisi koje smo sve ostale kolone ukljuĉili. Ako je ukljuĉeno puno drugih kolona onda će širina ove kolone biti manja i obratno.
5.
Jedinica mjere Neke firme nemaju potrebe za ovom kolonom.
6.
Koliĉina Firme koje imaju sve koliĉine jedan mogu ovu kolonu iskljuĉiti.
7.
Cijena Osnovna cijena
8.
Popust stopa Ako je ova kolona ukljuĉena, a niti jedna stavka na raĉunu nema popust ova kolona se neće prikazivati.
9.
Cijena s popustom Vrijedi isto kao i za kolonu popust stopa, inaĉe prikazuje cijenu umanjenu za popust
10. Iznos bez poreza Ova kolona je obavezna u poreznom sustavu BiH
11. Porez stopa 12. Porez jediniĉni Kolona prikazuje iznos poreza za jediniĉnu koliĉinu
13. Porez iznos Prikazuje ukupan iznos poreza za stavku
14. Iznos stavke Ukupan iznos stavke, da li je sa porezom i popustom regulirano je drugim postavkama
Postavke ispisa računa/predračuna
Kod ispisa predraĉuna prikaz elemenata poreza
ne vide se
vide se
Postavka koja regulira da li će na predraĉunu biti vidljivi elementi poreza pojedinaĉno što bi tom dokumentu davalo više elemenata raĉuna, ovom postavkom broj elemenata raĉuna smanjujemo da se ne dovodimo u poziciju da po tom dokumentu moramo uplatiti porez.
Da li da se uz naziv artikla kod ispisa predraĉuna/raĉuna prikaţe i EAN kod
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Mogućnost da se na raĉunima, predraĉunima, narudţbama prikazuje uz naziv artikla i šifra ean koda
Prikaz osobe koja je izradila ponudu/raĉun prilikom ispisa
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Postavka regulira da li da kod ispisa raĉuna/predraĉuna bude prikazano ime osobe koja je izradila dokument bez obzira da li je ime kod same izrade upisano ili ne
Prikaz skladišta prilikom ispisa raĉuna i predraĉuna
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Prikaz ili ne skladišta kod ispisa navedenih dokumenata. Opciju je moguće promjeniti i prije samog ispisa.
Ponavljanje zaglavlja na 2, 3 ... stranici kodi ispisa raĉuna i predraĉuna
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Uobiĉajeno je da se zaglavlje s općim podacima pojavljuje samo na prvoj stranici, meĊutim ako ţelimo da sve stranice (1, 2, 3, itd. ako raĉun ima više strana) imaju kompletno zaglavlje tada to moţemo postići s ovom postavkom.
Prikaz skenirane slike potpisa na raĉunima i predraĉunima
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
vidi Slika potpisa i/ili peĉata na raĉunima, predraĉunima, narudţbama
Na ispisu raĉuna i predraĉuna u iznos stavke je ukljuĉen popust
nije ukljuĉen
UKLJUĈEN
Regulira da li da se iznos stavke na raĉunima i predraĉunima (ponudama) prikazuje s ukljuĉenim popustom ili ne.
Na ispisu raĉuna i predraĉuna u iznos stavke je ukljuĉen porez
nije ukljuĉen
UKLJUĈEN
Regulira da li da se iznos stavke na raĉunima i predraĉunima (ponudama) prikazuje s ukljuĉenim porezom ili ne.
Kod ispisa izlaznih raĉuna naslov Raĉun-otpremnica
Raĉun
Raĉun-otpremnica
Ako ţelimo kod ispisa izlaznih raĉuna da taj raĉun predstavlja i otpremnicu moţemo preko ove postavke dodati tekst -otpremnica i naravno na kraju raĉuna dodatne potpise izdao, primio i sl.
Napomena: ispis takvog raĉuna ne predpostavlja da je istovremeno kreirana i otpremnica, nju je potrebno generirati u robnom knjigovodstvu (ruĉno ili automatski kod izlaza iz stavaka raĉuna).
Kod ispisa raĉuna i predraĉuna prikaz elemenata sloţenog artikla
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Reguliramo da li da se na ispisu raĉuna i predraĉuna prikazuju elementi od kojih su sastavljeni sloţeni artikli.
Prikaz katal. broja uz naziv artikla u pregledima fakturiranja i robnog
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Da li da kod ispisa dokumenata na pisaĉu uz naziv artikla ispisuje i kataloški broj.
Tekst dospjeća kod ispisa predraĉuna Korisniku je omogućeno da promjeni tekst dospjeća plaćanja npr. Datum dospjeća, Opcija dokumenta do i sl., iza tekst program će ispisati datum dospjeća.
Tekst dospjećan kod ispisa raĉuna Korisniku je omogućeno da promjeni tekst dospjeća plaćanja npr. Datum dospjeća, Opcija dokumenta do i sl., iza tekst program će ispisati datum dospjeća.
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis izlaznih raĉuna Inicijalno nam program nudi zadnji kreirani raĉun po broju. U polju kriterij za ispis je selektirano jedan raĉun sa brojem tako da je ulaskom u ekran dovoljno pritisnuti samo tipku Enter. Odabirom raĉuni od do broj ili od do datuma moţemo ispisati i veći broj raĉuna ili sve raĉune. Opcija ispisa dugog opisa artikla regulira da li da se ispod stavke artikla ispiše i dugi opis (koji moţe biti i veći od jedne stranice). Opcija raĉun-otpremnica regulira da li će se na tekući raĉun koji ispisujemo dodati i rijeĉ Otpremnica, to ne znaĉi da se ta otpremnica mora stvarno i kreirati. Opcija da li da se devizni raĉuni ispisuju u domaćoj valuti, ako ţelimo imati i devizni i domaći raĉun.
U postavkama je moguće regulirati da li da se prikazuju kolone: Cijena s popustom, Iznos bez poreza, Jediniĉni porez, Iznos poreza. Isto tako da li će u Iznosu stavke biti ukljuĉen iznos popusta i/ili Iznos poreza.
Vidi Postavke fakturiranja u veleprodaji - nivo programa Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis predraĉuna Inicijalno nam program nudi zadnji kreirani predraĉun po broju. U polju kriterij za ispis je selektirano jedan predraĉun sa brojem tako da je ulaskom u ekran dovoljno pritisnuti samo tipku Enter. Odabirom predraĉuni od do broj ili od do datuma moţemo ispisati i veći broj predraĉuna ili sve predraĉune. Opcija ispisa dugog opisa artikla regulira da li da se ispod stavke artikla ispiše i dugi opis (koji moţe biti i veći od jedne stranice). Opcija da li da se devizni raĉuni ispisuju u domaćoj valuti, ako ţelimo imati i devizni i domaći raĉun. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis narudţbi Inicijalno nam program nudi zadnju kreiranu narudţbu po broju. U polju kriterij za ispis je selektirano jedna narudţba sa brojem tako da je ulaskom u ekran dovoljno pritisnuti samo tipku Enter. Odabirom narudţbe od do broj ili od do datuma moţemo ispisati i veći broj narudţbi ili sve narudţbe. Opcija ispisa dugog opisa artikla regulira da li da se ispod stavke artikla ispiše i dugi opis (koji moţe biti i veći od jedne stranice). Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis popisa narudţbi Popis svih keriranih narudţbi. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis raĉuna-kalkulacija Na klasiĉnom ispisu raĉuna se vide samo eksterni podaci koje kupac smije vidjeti. Kako je raĉun zapravo kompletna izlazna kalkulacija ispisom raĉuna-kalkulacije moţemo ispisati i te podatke. Isto tako ovaj izvještaj moţemo urediti kao rekapitulaciju raĉuna tj. prodaje jer moţemo ukljuĉiti i iskljuĉiti glave i stavke raĉuna, ako iskljuĉimo stavke tada je to ĉisti popis raĉuna sa sumarnim podacima. Opcijom za odreĊeno skladište, za odreĊenog kupca, za odreĊenog komerijalistu, jedinicu prihoda i kombinacijom svih tih opcija moţemo sami kreirati veći broj izvještaja za razliĉite namjene. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis predraĉuna-kalkulacija Na klasiĉnom ispisu predraĉuna se vide samo eksterni podaci koje kupac smije vidjeti. Kako je predraĉun zapravo kompletna izlazna kalkulacija ispisom predraĉuna-kalkulacije moţemo ispisati i te podatke. Isto tako ovaj izvještaj moţemo urediti kao rekapitulaciju predraĉuna jer moţemo ukljuĉiti i iskljuĉiti glave i stavke predraĉuna, ako iskljuĉimo stavke tada je to ĉisti popis predraĉuna sa sumarnim podacima. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis rekapitulacije prodaje po artiklima Rekapitulacia prodaje po artiklima je skup izvještaja baziran na pojedinom artiklu za razliku od popisa raĉuna-kalkulacija. Kombinacijom razliĉitih opcija moţemo dobiti veći broj potpuno razliĉitih izvještaja. Kriteriji:
dokumenti od do datuma ispis artikala po nazivu, šifri, klasifikaciji od do naziva, šifra, klasifikacije ili svi artikli ukljuĉi samo skladište, samo kupca, samo komercijalistu, samo jedinicu prihoda Copyright © IPOS 1992-2008.
Rekapitulacija prodaje artikla po kupcima Izvještaj moţe posluţiti za upite tipa "Tko je sve kupio taj artikl?" Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis popisa cjenika Popis svih cjenika evidentiranih u programu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis cjenika Odaberete šifru cjenika za ispis.
Tip cjenika
interni, automatski će se ukljuĉiti/iskljuĉiti odreĊena polja u opijama tj. u izvještaju, interni cjenik nije predviĊen za van, na internom cjeniku će se pojedine kolone zbrajati za razliku od eksternog eksterni, automatski će se ukljuĉiti/iskljuĉiti odreĊena polja u opijama tj. u izvještaju, eksterni cjenik je predviĊen za van i izgleda kao dopis ponuda, na njemu se ispisuje zaglavlje sa našim podacima i adresa kupca ako smo ukljuĉili tu opciju i odabrali kupca
Opcije koje moţemo ukljuĉiti:
adresa kupca dugi opis artikla-usluge, prikazuje dugi opis artikla (moţe biti i veći od strane) tekst prije stavaka, specifiĉan tekst proizvoljnog sadrţaja koji moţemo ukljuĉiti na cjenik, inicijalno se poziva iz šifrarnika tekstova koji moţemo promijeniti ili u šifrarniku za sve naredne cjenike ili na samom cjeniku tako da je ta promjena evidentirana samo za ispis tog cjenika. Npr. pozovemo se na upit kupca. tekst iza stavaka sliĉno kao i tekst prije stavaka npr. uvjeti poslovanja i sl. stanje zaliha nabavna cijena, samo za internu upotrebu marţa, samo za internu upotrebu prodajna cijena da li ţelimo kod prikaza stanja zaliha i nabavnih cijena s odreĊenog ili zbrojeno sa svih skladišta datum na cjeniku. moguće je ispisati devizni cjenik po nekoj teĉajnoj listi i valuti prema zadanom datumu teĉaja
Kriteriji za ispis artikala:
redoslijed po šifri, nazivu, klasifikaciji od do šifre, naziva, klasifikacije
Filter Ako je ukljuĉena opcija za filter tada moţemo napisati niz rijeĉi pojedinaĉno ili zajedno odvojenih toĉka zarezom ";" npr. "meblo" ukljuĉuje samo artikle kod kojih u polju Filter (popis artikala) postoji rijeĉ meblo npr. "meblo; kupaonski" samo kupaonski artikli od mebla i sl. Kako će filter filtrirati podatke zavisi i od opcije naĉin upotrebe filtera. Broj elemenata u jednom filteru je ograniĉen samo na ukupnu duţinu filtera od 60 znakova. Naslov izvještaja daje program, a korisnik ga moţe promijeniti. Promjene standardnih tekstova. Cjenik artikala ima pripremljenu automatsku rutinu za ispis etiketa artikala
Export podataka Ako je ukljuĉena opcija za export podataka u tekstualnu datoteku tada će se istovremeno s ispisom izvještaja generirati u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvuĉeni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportCjeniciVPxxxxxx.doc. Datoteke ExportCjeniciVPxxxxx.doc prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja.
Ovu datoteku nakon toga moţete importirati u excel, word i dr. U wordu moţete kreirati nove cjenike s izgledom kojeg moţete samostalno kreirati, naljepnice za artikle i sl. Podaci koji se exportiraju: šifra naziv artikla kataloški broj filter klasifikacija minimalne zalihe maksimalne zalihe jedinica mjere zaliha rezervacija ean kod stopa poreza nabavna cijena stopa marţe jediniĉna marţa cijena bez poreza cijena s porezom proizvoĊaĉ naziv mjesto ulica drţava email uvoznik naziv mjesto ulica drţava email telefon današnji datum zemlja porijekla godina proizvodnje/uvoza Na CD-u u direktoriju "Primjer naljepnica za artikle" moţete naći već pripremljenu šablonu za ispis naljepnica formata 70x37mm iz MS Worda, dovoljno je samo u wordu otvoriti dokument "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" i pokrenuti opciju "Merge data with document" Da biste je primjenili na svoje podatke napravite:
- otvorite neki direktorij na disku i u njega iskopirajte datoteke s CD-a (preko propertia im promjenite Atributes iz Read-only u Archive) - napravite export podataka o artiklima i cijenama iz cjenika - preimenujte datoteku ExportCjeniciVPxxxxx.doc u ExportCjeniciVP.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij - otvorite datoteku "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" u Wordu i to je sve - naravno moţete promjeniti veliĉine naljepnica, podatke na njima, moţete ukljuĉiti bar kod i sl.
Na CD-u u direktoriju "Primjer kataloga za artikle" moţete naći već pripremljenu šablonu za kreiranje kataloga artikala iz MS Worda, dovoljno je samo u wordu otvoriti dokument "Katalog za artikle.doc"
Da biste je primjenili na svoje podatke napravite:
- otvorite neki direktorij na disku i u njega iskopirajte datoteke s CD-a (preko propertia im promjenite Atributes iz Read-only u Archive) - napravite export podataka o artiklima i cijenama iz cjenika - preimenujte datoteku ExportCjenicixxxxx.doc u ExportCjenici.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij - otvorite datoteku "Katalog artikala.doc" u Wordu i pokrenite opciju "Merge data with document" - tako dobiveni katalog dalje mijenjate prema svojim potrebama, moţete generiranu tabelu ubaciti u neki svoj već pripremljeni šablon za kataloge ili cjenike. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis rekapitulacije ponuda po artiklima Rekapitulacia ponuda po artiklima je skup izvještaja baziran na pojedinom artiklu za razliku od popisa predraĉuna-kalkulacija. Kombinacijom razliĉitih opcija moţemo dobiti veći broj potpuno razliĉitih izvještaja. Kriteriji:
dokumenti od do datuma ispis artikala po nazivu, šifri, klasifikaciji od do naziva, šifra, klasifikacije ili svi artikli ukljuĉi samo skladište, samo kupca, samo komercijalistu, samo jedinicu prihoda kriterij aktivnih i neaktivnih ponuda nam moţe dati izvještaj rezerviranih artikala i usluga Copyright © IPOS 1992-2008.
Top lista prodaje artikala Izvještaj koji nam omogućava da, za odreĊeno vremensko razdoblje od do datuma, dobijemo top listu N broja artikala po kriterijima vrijednosti nabave, marţe, prodaje ili koliĉine. Niz moţe biti rastući ili padajući, tj. moţemo vidjeti npr. najboljih tj. najlošijih 100 artikala. Npr. moţemo vidjeti u kojem postotnom udjelu prometa sudjeluje najjaĉih 30 artikala i sl. Dodatni kriteriji su filtriranje artikala i partnera, pojedino skladište, kupac, komercijalist, jedinica. Copyright © IPOS 1992-2008.
Pregled otpremnica po raĉunima u veleprodaji U situacijama mnogobrojnih raĉuna i otpremnica, u varijanti jedan raĉun jedna otpremnica, zatim jedan raĉun više otpremnica teško je kontrolirati da li koliĉine na otpremnicama odgovaraju koliĉinama na raĉunima. U tu svrhu dodan je izvještaj kojim se mogu izlistati svi raĉuni sa pripadajućim otpremnicama po kriteriju od do broja ili od do datuma, ili svi raĉuni. Za sve ili odreĊenog kupca. Izvještaj se zatim moţe filtrirati na naĉin da se na ispisu prikaţu samo oni raĉuni kod kojih postoji razlika koliĉina prema vezanoj otpremnici-ma. Istovremeno će program pored svakog raĉuna specificirati koje su njegove otpremnice, a ispod svakog raĉuna će se ispisati lista svih artikala na kojima postoji razlika koliĉina tj. ispisat će se koliĉina na raĉunu i koliĉina na otpremnici. Dodatna opcija je i mogućnost da se prikazuju ili ne raĉuni koji uopće nemaju otpremnice jer su na njima svi artikli sa razlikom koliĉina prema otpremnici. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis tovarnog lista Tovarni list je popis artikala za utovar tj. nalog za utovar. Moţemo ispisati pojedinaĉni tovarni list ili više tovarnih listova od do broja ili datuma. Kod kreiranja tovarnog lista pridruţujemo mu brojeve raĉuna ili otpremnica, a ne artikle. Kod ispisivanja tovarnog lista program će pronaći sve dokumente (raĉune ili otpremnice) koji su pridruţeni tovarnom listu i sa njih skupiti sve artikle, zbrojiti sve artikle iste šifre, te ispisati ukupnu koliĉinu za svaki artikl i izraĉunati koliĉinu podjedinicu mjere. Isto tako će se prilikom ispisa izraĉunati i 3 tovarne jedinice mjere. Inicijalno su to u programu Volumen m3, Masa kg i Broj paleta.
Vidi
Popis artikala i usluga Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon ostvarenog koliĉinskog prometa Prikaz ostvarenog koliĉinskog prometa po danima, tjednima ili mjesecima. Izbor grafa je stupĉasti i/ili linijski s postocima. Moguć je prikaz za jednog ili sve kupce, za jedan ili sve artikle, i kombinacija istih. Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon ostvarenog prometa tokom godine Grafikon pokazuje pojedinaĉni ili zajedniĉki prikaz ostvarenog prometa nabavne vrijednosti, marţe i prodajen vrijednosti bez poreza. Podatke moţemo vidjeti za sve kupce ili za jednog, za sve artikle ili za jedan artikl, ili kombinaciju. Moguć je odabir vremenske toĉke dan, tjedan, mjesec. Prikaz šest razliĉiti grafikona:
stupĉasti grafikon: nabava, marţa, prodaj linijski grafikon: nabava, marţa, prodaja
Svaki se pojedinaĉno moţe ukljuĉiti ili iskljuĉiti. Opcije trodimenzionalni prikaz, podloga, animacija kod većeg broja toĉaka u tri brzine. Prikaz svako stupca na toĉki posebno, stupci jedan na drugom ili stupci jedan na drugom u skali do 100%. Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon ostvarenog prometa - pita grafikon Grafikon pokazuje pojedinaĉni prikaz ostvarenog prometa nabavne vrijednosti, marţe i prodajen vrijednosti bez poreza. Podatke moţemo vidjeti za sve kupce ili za jednog, za sve artikle ili za jedan artikl, ili kombinaciju. Vremenska toĉka je mjesec. Prikaz tri razliĉita grafikona: nabava, marţa, prodaja Opcije trodimenzionalni prikaz, podloga, animacija u tri brzine. Tip oznake polja: samo oznaka mjeseca, mjesec i stopa, mjesec i vrijednost, mjesec i stopa od ukupno. Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon N najprodavanijih artikala - pita graf Prikaz N najprodavanijih artikala prema podacima (nabava, marţa, prodaja, koliĉina). Nakon što generiramo podatke preko tipke "Izraĉun" moţemo bez ponovnog generiranja prikazati graf s podacima o nabavi, marţi, prodaji ili koliĉini. Moguće je ukljuĉiti animaciju tako da se pita graf okreće ako se neki dijelovi grafa ne vide dobro. TakoĊer je moguće grafikon prikazati u trodimenzionalnom ili dvodimenzionalnom prikazu, sa i bez podloge u boji. Raspon broja mogućih artikala u prikazu je od 1 do 1000 najvećih, raspon je potrebno odrediti prije samog generiranja podataka tipkom "Izraĉun". Zbog prirode graf pita-graf program će podatke koji su manji od 3% svrstati pod ostalo jer je pita graf nepraktiĉan da se na njemu prikaţe npr. 1000 dijelova. Tip oznake polja tj. podaci koji se mogu ispisati uz svaki stupac (partnera) su:
naziv
naziv i stopa
naziv i vrijednost
naziv i stopa od ukupno Tip oznake se moţe mijenjati bez ponovnog generiranja grafa s podacima. Moguće je odrediti duţinu naziva artikla, za promjenu ovih podataka je potrebno ponovo generirati graf. Moguće je generirati graf za cijelo razdoblje tj. sve dokumente ili samo za razdoblje od do raspona datuma. Moguće je generirati graf samo za odreĊenog kupca. Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon N najprodavanijih artikala - stupac graf Prikaz N najprodavanijih artikala prema podacima (nabava, marţa, prodaja, koliĉina). Nakon što generiramo podatke preko tipke "Izraĉun" moţemo bez ponovnog generiranja prikazati graf s podacima o nabavi, marţi, prodaji ili koliĉini. Ako je broj stupaca (tj. artikala) veći i ne stanu svi u horizontalni prikaz moguće je:
uhvatiti grafikon desnim klikom miša i pomicati ga lijevo ili desno po potrebi
ili ukljuĉiti animaciju tako da se stupci sami pomiĉu na ekranu tako da moţemo vidjeti sve partnere TakoĊer je moguće grafikon prikazati u trodimenzionalnom ili dvodimenzionalnom prikazu, sa i bez podloge u boji. Raspon broja mogućih artikala u prikazu je od 1 do 1000 najvećih, raspon je potrebno odrediti prije samog generiranja podataka tipkom "Izraĉun". Tip oznake polja tj. podaci koji se mogu ispisati uz svaki stupac (artikl):
naziv
naziv i stopa
naziv i vrijednost
naziv i stopa od ukupno Tip oznake se moţe mijenjati bez ponovnog generiranja grafa s podacima. Moguće je odrediti duţinu naziva artikla i max broj stupaca u prikazu prema potrebi, za promjenu ovih podataka je potrebno ponovo generirati graf. Moguće je generirati graf za cijelo razdoblje tj. sve dokumente ili samo za razdoblje od do raspona datuma. Moguće je generirati graf samo za odreĊenog kupca. Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon N najvećih kupaca - pita graf Prikaz N najvećih kupaca prema podacima (nabava, marţa, prodaja, koliĉina). Nakon što generiramo podatke preko tipke "Izraĉun" moţemo bez ponovnog generiranja prikazati graf s podacima o nabavi, marţi, prodaji ili koliĉini. Moguće je ukljuĉiti animaciju tako da se pita graf okreće ako se neki dijelovi grafa ne vide dobro. TakoĊer je moguće grafikon prikazati u trodimenzionalnom ili dvodimenzionalnom prikazu, sa i bez podloge u boji. Raspon broja mogućih partnera u prikazu je od 1 do 1000 najvećih, raspon je potrebno odrediti prije samog generiranja podataka tipkom "Izraĉun". Zbog prirode graf pita-graf program će podatke koji su manji od 3% svrstati pod ostalo jer je pita graf nepraktiĉan da se na njemu prikaţe npr. 1000 dijelova. Tip oznake polja tj. podaci koji se mogu ispisati uz svaki stupac (partnera) su:
naziv
naziv i stopa
naziv i vrijednost
naziv i stopa od ukupno Tip oznake se moţe mijenjati bez ponovnog generiranja grafa s podacima. Moguće je odrediti duţinu naziva kupca, za promjenu ovih podataka je potrebno ponovo generirati graf. Moguće je generirati graf za cijelo razdoblje tj. sve dokumente ili samo za razdoblje od do raspona datuma. Moguće je generirati graf samo za odreĊeni artikl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon N najvećih kupaca - stupac graf Prikaz N najvećih kupaca prema podacima (nabava, marţa, prodaja, koliĉina). Nakon što generiramo podatke preko tipke "Izraĉun" moţemo bez ponovnog generiranja prikazati graf s podacima o nabavi, marţi, prodaji ili koliĉini. Ako je broj stupaca (tj. kupaca i dobavljaĉa) veći i ne stanu svi u horizontalni prikaz moguće je:
uhvatiti grafikon desnim klikom miša i pomicati ga lijevo ili desno po potrebi
ili ukljuĉiti animaciju tako da se stupci sami pomiĉu na ekranu tako da moţemo vidjeti sve partnere TakoĊer je moguće grafikon prikazati u trodimenzionalnom ili dvodimenzionalnom prikazu, sa i bez podloge u boji. Raspon broja mogućih partnera u prikazu je od 1 do 1000 najvećih, raspon je potrebno odrediti prije samog generiranja podataka tipkom "Izraĉun". Tip oznake polja tj. podaci koji se mogu ispisati uz svaki stupac (partnera) su:
naziv
naziv i stopa
naziv i vrijednost
naziv i stopa od ukupno Tip oznake se moţe mijenjati bez ponovnog generiranja grafa s podacima. Moguće je odrediti duţinu naziva kupca i max broj stupaca u prikazu prema potrebi, za promjenu ovih podataka je potrebno ponovo generirati graf. Moguće je generirati graf za cijelo razdoblje tj. sve dokumente ili samo za razdoblje od do raspona datuma. Moguće je generirati graf samo za odreĊeni artikl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Robno-materijalno knjigovodstvo - uvod Robno-materijalno knjigovodstvo je knjigovodstveni modul u kojem se vodi skladište artikala. U programu IPOS knjigovodstvo:
skladište se vodi po nabavnim cijenama
broj skladišta je neograniĉen
materijali za proizvodnju i artikli za prodaju su u istom popisu-šifrarniku
zalihe se vode po metodi prosjeĉnih cijena
Kod izrade odreĊenog skladišnog dokumenta program automatski aţurira kartice artikala, dnevnik, automatsku evidenciju zaliha i temeljnice za glavnu knjigu (kod ukljuĉene postavke). Copyright © IPOS 1992-2008.
Objašnjenje relacija: ulazna kalkulacija - primka, raĉun - otpremnica Ulazna kalkulacija - primka Jedino skladišni dokumenti kao npr. primka, otpremnica, izdatnica i dr. mijenaju stanje robe na skladištu. Ulazna kalkulacija nije skladišni dokument pa prema tome njenom izradom ne zaprimamo robu na skladište, ona prvenstveno sluţi tome da nam olakša izraĉun nabavne cijene kod kompliciranijih nabavki. Kompliciranija nabavka je npr. kada imamo devizni ulazni raĉun sa 200-tinjak stavaka, nekoliko vrsta zavisnih troškova kao prijevoz, carina, špedicija i dr. koje treba rasporediti po svim stavkama, ali za jediniĉnu koliĉinu u financijskom omjeru. Takav jedan posao ruĉno moţe trajati satima jer treba prvo sve cijene preraĉunati u kune, zatim izraĉunati za jedan komad svake stavke postotak udjela u ĉitavom raĉuna da bi se prema toj stopi mogao odrediti jediniĉni iznos svakog pojedinog zavisnog troška. Ulazne kalkulacije moţemo izraditi i neovisno od toga da li ćemo prema njoj poslije raditi primku, moţemo napraviti koliko ţelimo kalkulacija, a moţemo ih i mijenjati i brisati. Shvatimo ulaznu kalkulaciju kao jedan pomoćni kalkulator za izraĉun nabavnih cijena. Primka je skladišni dokument. Samom njenom izradom smo zaprimili robu na skladište/zalihu. Primki moţe, ali i ne mora prethoditi ulazna kalkulacija. Ako je svrha ulazne kalkulacije pojednostavnjenje proraĉuna nabavnih cijena tada se sam po sebi nameće zakljuĉak da ćemo je koristiti onda kada je kalkulacija nabavne cijene komplicirana, a onda kada već na ulaznom dokumentu (raĉun dobavljaĉa) imamo izraĉunate jediniĉne nabavne cijene i nema dodatnih raĉuna za troškove prijevoza i sl. tada moţemo sve podatke direktno unijeti u skladišnu primku tj. artikl, koliĉinu i nabavnu cijenu. Kalkulacija cijene iza nabavne (marţa, prodajna cijena i dr.) nema utjecaja na skladišnu primku jer se veleprodajno skladište vodi po nabavnim cijenama, dakle taj dio kod ulazne kalkulacije moţemo i preskoĉiti. Ako moramo napraviti ulaznu kalkulaciju kojim redoslijedom ići?
1) Moţemo prvo ući u unos nove primke u meniu Robno-mat>Skladišni dokumenti>Skladišne primke i odabrati tipku Unos. U samoj glavi primke se nalazi tipka kojom moţemo pozvati prozor sa Ulaznim kalkulacijama, program će nas automatski prebaciti u unos nove kalkulacije. Nakon što završimo kalkulaciju, tipkom Prijenos (na ulaznim kalkulacijama) prenosimo broj kalkulacije u glavu primke. Spremamo glavu primke i dolazimo do unosa stavaka primke, odabiremo tipku Auto unos s kojom ćemo automatski povući sve stavke sa navedene ulazne kalkulacije: artikl, koliĉinu i nabavnu cijenu.
2) Moţemo prvo napraviti jednu ili više ulaznih kalkulacija u meniu Robno-mat>Robno knjigovodstvoi>Ulazne kalkulacije, kasnije kod izrade primke moţemo se pozvati na broj bilo koje kalkulacije.
Raĉun - otpremnica Raĉun je prije svega komercijalni dokument za razliku od otpremnice koja je skladišni dokument. Raĉun ne skida robu sa zalihe, robu sa zalihe moţe skinuti jedino otpremnica kao skladišni dokument. Raĉun je širi pojam od otpremnice tj. on sadrţi sve one elemente koje sadrţi i otpremnica: podatke o kupcu, dobavljaĉu, vrsti i koliĉini robe, ali i sve ostale komercijalne uvjete: popuste, poreze uvjete plaćanja i dr. koje otpremnica ne sadrţi. Kada bi i otpremnica sadrţavala sve te elemente onda više ne bismo imali raĉun i otpremnicu nego dva raĉuna, samo bi se drugaĉije zvali.
Na otpremnici nije obavezno iskazivanje cijena. Ona prevenstveno sluţi kao popratni dokument kod transporta robe ili kod otpreme-zaprimanja. Ako dakle raĉun sadrţi sve podatke s otpremnice plus još svoje dodatne komercijalne podatke moţemo pojednostavniti administraciju i raĉun ispisati s naslovom Raĉun-otpremnica. Na taj naĉin ne moramo raditi dva dokumenta, ne moramo slati dva pisma, a naši kupci će s robom dobiti i raĉun tj. imat će sve potrebne elemente za izradu ulazne kalkulacije. Naravno ova tehnika ne moţe proći u onim firmama koje iz nekih razloga ne mogu ispostaviti odmah raĉun nego prvo otpremnicu, a kasnije raĉun. Vremenski tjesnac ne moţe tome biti razlog jer kad se raĉuni rade na raĉunalu i imate sve pripremljeno: popis artikala, cijene, uvjete plaćanja, šifrarnik partnera i dr. za izradu raĉuna s deset stavaka je potrebno oko jedne do dvije minute. Copyright © IPOS 1992-2008.
Temeljnice robnog knjigovodstva Prijenos temeljnica se ne mora obavezno napraviti automatski, korisnici koji to ţele mogu i ruĉno upisati temeljnicu u glavnu knjigu. Nema nikakve razlike u konaĉnici izmeĊu automatskog i ruĉnog prijenosa temeljnica. I kod automatskog i kod ruĉnog prijenosa je bitno da se u glavnoj knjizi koriste dokumenti koji su za to predviĊeni.
55 _Robno automatska temeljnica ulaza
56 _Robno automatska temeljnica izlaza Prilikom rada u robnom knjgovodstvu (ako je ukljuĉen rad sa temeljnicama) program će provjeravati da li gore navedeni dokumenti imaju knjiţenja i koji su im redni brojevi. npr. ako u glavnoj knjizi postoji dokument _robno automatska temeljnica ulaza sa brojevima 1 i 2 (dakle dvije temeljnice), prilikom knjiţenja u robnom tekuća temeljnica će dobiti redni broj 3. Ako ruĉno upišemo temeljnicu sa brojem 5 u glavnu knjigu tekuće knjiţenje u robnom knjigovodstvu će dobiti redni broj temeljnice broj 6 i sl.
Ako radite s protustavkama u dokumentima robnog knjigovodstva, u dijelu s unosom protustavaka moţete mišem napraviti dvostruki klik u poljima duguje i potraţuje i automatski će se upisati ukupni iznos stavaka. Copyright © IPOS 1992-2008.
Dnevnik robnog knjigovodstva Redoslijed knjiţenja moţete dobiti po knjiţenju ili po datumu knjiţenja (dokumenta). Promet ukupnog dnevnika moţete dobiti na tipku "Promet dnevnika". Dnevnik se prikazuje za tekuće skladište, promjenu skladišta vršite iz izbora skladišta. Tabelarni prikaz u gornjem dijelu prikazuje knjiţenja, a u donjem dijelu stavke. Copyright © IPOS 1992-2008.
Robno-materijalne kartice Prozor pregleda kartica sadrţi sljedeće dijelove:
Tragaĉ biranjem kriterija za pretraţivanje i upisivanjem podataka se automatski pretraţuju podaci
Prikaz samo kartica koje imaju promet Inicijalno se u prikazu pojavljuju svi artikli iz popisa, ukljuĉivanjem ove opcije filtrirat će se samo artikli koji za aktivno skladište imaju bilo kakav promet.
Automatski izraĉun prometa kartice Biranjem artikala automatski se izraĉunava koliĉinski i financijski promet kartice. U sluĉaju da vam kartice imaju jako veliki broj stavaka i kretanje po artiklima je znaĉajno usporeno moţete iskljuĉiti ovu opciju, a za odreĊenu karticu moţet izraĉun prometa dobiti na tipku "Promet kartice". Automatska evidencija zaliha se uvijek prikazuje jer se njeni podaci dobivaju trenutno.
Redoslijed artikala i stavaka Artikle (kartice) moţete postaviti u redoslijed po šifri ili po nazivu, a stavke kartice po rednom broju knjiţenja ili po datumu dokumenta.
Skladište Ako kliknete na popis skladišta dobit ćete popis svih otvorenih skladišta, odabirom jednog mijenja se i popis artikala tj. stavaka kartica.
Dodatne informacije
Rezervacije artikala Ako imate veći ekran moţete otvoriti dva prozora za pregled i usporeĊivati razliĉite kartice ili razliĉita skladišta. Slika prozora za pregled kartica ...
Copyright © IPOS 1992-2008.
Ulazne kalkulacije Ulaznim kalkulacijama kalkuliramo nabavnu i prodajnu cijenu. Uobiĉajeno je da se ulazna kalkulacija poziva kroz skladišnu primku kao njen sastavni dio. Ako je faktura devizna upisujemo teĉaj i valutu za preraĉunavanje deviza u domaću valutu. Fakturna cijena - cijena od dobavljaĉa na fakturi, kod zaliha PDV je neutralan i ne uraĉunava se Rabat - odobren rabat na fakturi Trošak 1,2,3,4 - razne vrste troškova koji uvećavaju nabavnu cijenu (carina, špedicija, transport i sl.), nazivi troškova su dani općenitio 1,2,3,4, a svaki korisnik odreĊuje za što će ih koristiti Nabavna cijena - cijena koja je potrebna da bi se roba dovela na skladište (zbroj svih prethodnih redova) Marţa - razlika u cijeni, razlika izmeţu nabavne i prodajne cijene bez poreza Cijena bez poreza - nabavna cijena + marţa Porez - stopa poreza, osnovica cijena bez poreza Prodajna cijena s porezom - konaĉna prodajna cijena za kupca Upisivanjem stavaka moţe se automatski aţurirati specificirani cjenik. Dodatna opcije odreĊuju da li da se u cjeniku aţurira stopa marţe ili prodajna cijena. Kalkulacije se mogu raditi nezavisno za razliĉite potrebe no najĉešće u svrhu zaprimanja robe na skladište (nabavna cijena), a istovremeno kalkuliranje prodajne cijene. Elementi sa kalkulacije se u veleprodaji zaprimaju na sljedeća mjesta:
nabavna cijena: na skladištu
marţa, prodajna cijena: u cjeniku
tarifa poreza: u samom šifrarniku artikala-usluga Prilikom izrade veleprodajnog raĉuna nabavna cijena se povlaĉi sa skladišta, prodajna cijena iz cjenika, tarifa poreza iz šifrarnika artikala.
Ţuta kalkulacija - primka u pripremi Ĉesto se dogodi da dobijemo pošiljku robe za koju još nije stigla kompletna dokumentacija na osnovu koje bismo izraĉunali nabavnu cijenu. Za takvu robu ne moţemo napraviti skladišnu primku tj. ne moţemo je papirnato unijeti na robne kartice. Da bi komercijala, skladište i dr. ipak mogli imati informaciju o koliĉinama te robe moţemo napraviti Pripremnu kalkulaciju sa stvarnim koliĉinama i planskim/povijesnim cijenama tj. oznaĉiti je kao primku u pripremi. Na svim mjestim gdje se inaĉe pojavljuju podaci o koliĉinama robe na zalihi će se pojavljivati i podaci o robi u pripremi tj. robi koja je stvarno raspoloţiva na zalihi, ali još nije provedena kroz skladišne dokumente. U cjenicima će to npr. biti: 50 kom zaliha po primkama i otpremnicama 20 kom zaliha u pripremnoj kalkulaciji 40 kom rezervacija Stvarno fiziĉko stanje na zalihi je zapravo 70 (50+20). Nakon što stignu svi papiri doradimo ulaznu kalkulaciju sa stvarnim cijenama i automatikom prenesemo njene koliĉine i cijene u primku tj. aţuriramo robnu karticu. Pretvornik jedinice mjere: dvostruki klik na polje u kojem je upisana koliĉina artikla će tu koliĉinu podijeliti sa koliĉinom podjedinice mjere iz šifrarnika artikala. Primjer 1. Ako Ploĉice vodite po komadu 25x25, u podjedinicu mjere (šifrarnik artikala) upišete m2 i koliĉinu 0,060. U polje za upis koliĉine potrebno je upisati broj komada ploĉica (jer cijenu
i koliĉinu vodite po komadu), a vi znate broj kvadrata ploĉica npr. 30m2, jednostavno upišete broj kvadrata 30, na to polje napravite dvostruki klik mišem i program će tih 30 kvadrata pretvoriti u 500 kom ploĉica tako što će 30 / 0,060. Primjer 2. Ploĉice vodite po m2, u podjedinicu mjere imate upisano 16,666666. Ako morate upisati npr. 100 kom ploĉica dvostrukim klikom program će tih 100 kom pretvoriti u 6 m2 tako što će 100 / 16,666666.
Dodatne informacije
Objašnjenje relacija: ulazna kalkulacija - primka, raĉun - otpremnica
Export-import stavaka dokumenta Copyright © IPOS 1992-2008.
Skladišni dokumenti općenito S obzirom na razliĉite vrste skladišnih dokumenata koji se mogu pojavljivati u robnomaterijalnom knjigovodstvu u glavi dokumenta se prikazuju razliĉiti podaci
broj knjiţenja tip dokumenta godina i broj dokumenta i datum opis dokumenta korisnik koji je kreirao, odobrio dokument dobavljaĉ/kupac/jedinica lokacija isporuke broj primke, broj narudţbe godina i broj radnog naloga godina i broj ulazne kalkulacije prijenosnica godina i broj izlaznog raĉuna tekst prije i tekst iza stavaka
Pretvornik jedinice mjere: dvostruki klik na polje u kojem je upisana koliĉina artikla će tu koliĉinu podijeliti sa koliĉinom podjedinice mjere iz šifrarnika artikala. Primjer 1. Ako Ploĉice vodite po komadu 25x25, u podjedinicu mjere (šifrarnik artikala) upišete m2 i koliĉinu 0,060. U polje za upis koliĉine potrebno je upisati broj komada ploĉica (jer cijenu i koliĉinu vodite po komadu), a vi znate broj kvadrata ploĉica npr. 30m2, jednostavno upišete broj kvadrata 30, na to polje napravite dvostruki klik mišem i program će tih 30 kvadrata pretvoriti u 500 kom ploĉica tako što će 30 / 0,060. Primjer 2. Ploĉice vodite po m2, u podjedinicu mjere imate upisano 16,666666. Ako morate upisati npr. 100 kom ploĉica dvostrukim klikom program će tih 100 kom pretvoriti u 6 m2 tako što će 100 / 16,666666.
Kako ubaciti nazive korisnika koji je kreirao/odobrio dokument? Kod unosa novog dokumenta npr. otpremnice kao kreator dokumenta automatski se postavlja korisnik koji je logiran u programu, a kao korisnik koj je odobrio dokument kopira se podatak iz prošlog dokumenta. U meniu Šifrarnici>Tekstovi>Tekstovi na kraju ispisa skladišnih dokumenata se za svaki dokument moţe upisati tekst koji će se ispisivati u dijelu potpisa. Moţete upisati razliĉite potpise npr. Izdao ...........Kontrolirao...................Primio....................Knjiţio #kreirao# .....#odobrio# Unutar svakog teksta se mogu umetnuti dvije tekst varijable #kreirao# i #odobrio#, u trenutku ispisivanja teksta s potpisima program će te rijeĉi zamijeniti sa nazivima korisnika koji je kreirao i odobrio dokument.
Skladišni dokumenti općenito S obzirom na razliĉite vrste skladišnih dokumenata koji se mogu pojavljivati u robnomaterijalnom knjigovodstvu u glavi dokumenta se prikazuju razliĉiti podaci
broj knjiţenja tip dokumenta godina i broj dokumenta i datum opis dokumenta korisnik koji je kreirao, odobrio dokument dobavljaĉ/kupac/jedinica lokacija isporuke broj primke, broj narudţbe godina i broj radnog naloga godina i broj ulazne kalkulacije prijenosnica godina i broj izlaznog raĉuna tekst prije i tekst iza stavaka
Pretvornik jedinice mjere: dvostruki klik na polje u kojem je upisana koliĉina artikla će tu koliĉinu podijeliti sa koliĉinom podjedinice mjere iz šifrarnika artikala. Primjer 1. Ako Ploĉice vodite po komadu 25x25, u podjedinicu mjere (šifrarnik artikala) upišete m2 i koliĉinu 0,060. U polje za upis koliĉine potrebno je upisati broj komada ploĉica (jer cijenu i koliĉinu vodite po komadu), a vi znate broj kvadrata ploĉica npr. 30m2, jednostavno upišete broj kvadrata 30, na to polje napravite dvostruki klik mišem i program će tih 30 kvadrata pretvoriti u 500 kom ploĉica tako što će 30 / 0,060. Primjer 2. Ploĉice vodite po m2, u podjedinicu mjere imate upisano 16,666666. Ako morate upisati npr. 100 kom ploĉica dvostrukim klikom program će tih 100 kom pretvoriti u 6 m2 tako što će 100 / 16,666666.
Kako ubaciti nazive korisnika koji je kreirao/odobrio dokument? Kod unosa novog dokumenta npr. otpremnice kao kreator dokumenta automatski se postavlja korisnik koji je logiran u programu, a kao korisnik koj je odobrio dokument kopira se podatak iz prošlog dokumenta. U meniu Šifrarnici>Tekstovi>Tekstovi na kraju ispisa skladišnih dokumenata se za svaki dokument moţe upisati tekst koji će se ispisivati u dijelu potpisa. Moţete upisati razliĉite potpise npr. Izdao ...........Kontrolirao...................Primio....................Knjiţio #kreirao# .....#odobrio# Unutar svakog teksta se mogu umetnuti dvije tekst varijable #kreirao# i #odobrio#, u trenutku ispisivanja teksta s potpisima program će te rijeĉi zamijeniti sa nazivima korisnika koji je kreirao i odobrio dokument.
Poĉetna inventura Dokument koji koristimo kod otvaranja poĉetnog stanja pojedinog skladišta. Poĉetno stanje moţemo otvarati na poĉetku ili unutar poslovne godine (kod poĉetka rada). Obiĉno roba u skladište ulazi nabavom od dobavljaĉa, ali ovo je sluĉaj kada zaliha već postoji i da je ne unosimo primkom koristimo poĉetnu inventuru. Potrebno je znati koliĉinu i nabavnu (prosjeĉnu) cijenu artikla.
Ako imamo knjiţenu prošlu poslovnu godinu u programu tada moţemo koristiti automatsko poĉetno stanje. Program će vršiti sve provjere neophodne za uspješan automatski prijenos. U sluĉaju da nam podaci koji su preneseni u novu godinu ne odgovaraju jednostavno kroz izmjenu uskladimo podatke prema ţelji.
Dodatne informacije
Pripremne inventure Copyright © IPOS 1992-2008.
Skladišna primka Primka je dokument preko kojega robu kupljenu od dobavljaĉa zaprimamo na skladište. Uobiĉajeno prije ili kroz primku radimo ulaznu kalkulaciju, pa onda stavke primke povlaĉimo automatski iz ulazne kalkulacije. Stavke se u primku mogu upisivati direktno no kalkulacija ima tu prednost da će se kroz kalkulaciju automatski aţurirati i cijene artikala u cjeniku. Ako smo u glavi primke definirali broj ulazne kalkulacije tada ćemo kod ulaska u stavke dobiti u ponudi tipku "Auto upis" preko koje će se automatski povući stavke artikala.
Napomena: kod izmjene dokumenata, a kod ukljuĉenog rada sa temeljnicama izmjena moţe biti zabranjena ako je to zakljuĉano u postavkama.
Dodatne informacije
Export-import stavaka dokumenta Copyright © IPOS 1992-2008.
Povratnica dobavljaĉu Koristimo je kod povrata robe dobavljaĉu iz razliĉitih razloga. Koliĉina se unosi sa negativnim predznakom jer je to zapravo ulaz sa negativnim predznakom tj. storniramo ulaz robe da se ne pravi na skladištu promet kojeg zapravo nema. Copyright © IPOS 1992-2008.
Inventurni višak Inventurni viškovi su zapravo razlike izmeĊu stvarnog fiziĉkog stanja u skladištu i papirnatog stanja. Priroda tih razlika bitna je (kod manjka) samo radi toga tko će se teretiti za razliku. Kod unosa je potrebno znati koliĉinu i prosjeĉnu nabavnu cijenu artikla.
Dodatne informacije
Pripremne inventure Copyright © IPOS 1992-2008.
MeĊuskladišnica Sluţi za interno prebacivanje robe izmeĊu skladišta. Npr. skladište veleprodaje u skladište materijala i obratno, skladište veleprodaje u skladište maloprodaje i sl. Dokument se radi za skladište koje daje artikle, a program automatski kreira i meĊuskladišnicu u skladištu koje prima artikle. Copyright © IPOS 1992-2008.
Revalorizacija nabavnih cijena Revalorizaciju koristimo kod promejne nabavnih cijena tj. za povećanje ili smanjenje. Program provjerava da li postoji zaliha za odreĊeni artikl i prikazuje zalihu i tekuću prosjeĉnu nabavnu cijenu, korisnik upisuje novu nabavnu cijenu višu ili niţu od tekuće. Promjena nabavne cijene moţe npr. uslijediti kada na skladištu imamo robu koju ne moţemo prodati niti po nabavnoj cijeni tj. prodajna cijena će nam biti niţa od nabavne. U poreznom sustavu PDV-a je sasvim nebitno po kojoj cijeni prodajemo jer se porez plaća na ukupnu cijenu prodaje, a razlika izmeĊu nabavne i prodajen cijene više za porez nije bitna. Copyright © IPOS 1992-2008.
Prijenosnica Prijenosnica je zamjenski dokument za meĊuskladišnicu u sluĉaju kada se skladište na koje prenosimo robu vodi na nekom drugom raĉunalu koje se nalazi na fiziĉki dislociranoj lokaciji. U tom sluĉaju napravimo dokument prijenosnica robe, exportiramo njegove stavke na vanjski medij i importiramo u primku na udaljenoj lokaciji. U glavi prijenosnice je moguće specificirati broj primke (s istog skladišta) s koje ţelimo povući stavke. Npr. neki puta je sluĉaj da ţelimo sve artikle neke pošiljke koju smo zaprimili odmah izdati na neko drugo externo skladište, na taj naĉin ne moramo ponovo kucati te stavke. Prijenosnica moţe posluţiti i kao dokument za prijenos izmeĊu skladišta maloprodaje i veleprodaje jer meĊuskladišnica to ne radi.
Dodatne informacije
Export-import stavaka dokumenta
Automatski upis stavaka iz vanjske datoteke Copyright © IPOS 1992-2008.
Otpremnica kupcu Otpremnica kupcu je dokument kojim se roba razduţuje (skida) sa skladišta.Roba se ne moţe razduţiti sa skladišta raĉunom kao komercijalnim dokumentom nego samo otpremnicom kao skladišnim dokumentom. Otpremnica se moţe kreirati ruĉno u robnom knjigovodstvu ili automatski prilikom izrade veleprodajnog raĉuna u fakturiranju u veleprodaji. Kod automatske izrade je potrebno ukljuĉiti postavku za automatsku izradu otpremnice, kod automatske otpremnice program neće dozvoliti unos i završetak stavaka koje nemaju zalihu na skladištu tj. raĉun i automatska otpremnica moraju imati istovjetne stavke. Ako pak ţelite fakturirati nešto ĉega nema na skladištu tada to morate naknadno razduţiti sa skladišta. U polje izlaznog raĉuna upisujete broj raĉuna uz kojeg se veţe ta otpremnica. Na jedan raĉun moţe biti vezano više otpremnica. Prilikom pregleda raĉuna program će automatski prikazati otpremnicu-e koja ima pridruţen taj broj raĉuna. Na otpremnici moţete prije i poslije stavaka dodati proizvoljan tekst (koristi se isti šifrarnik tekstova za otpremnicu, raĉun, predraĉun). Moguće je zalihe razduţivati i preko normativa.
Dodatne informacije
Normativi artikala i usluga
Automatski upis stavaka iz vanjske datoteke Copyright © IPOS 1992-2008.
Interna izdatnica Internom izdatnicom razduţujemo artikle sa skladišta, ali za razliku od otpremnice ovdje artikli ne mijenjaju vlasnika tj. ostaju u firmi. Klasiĉan primjer za to je izdatnica iz skladišta u proizvodnju. Potrebno je odrediti u koju poslovnu jedinicu artikli izlaze. Moguće je zalihe razduţivati i preko normativa. U glavi izdatnice je moguće specificirati broj primke (s istog skladišta) s koje ţelimo povući stavke. Npr. neki puta je sluĉaj da ţelimo sve artikle neke pošiljke koju smo zaprimili odmah izdati u proizvodnju, na taj naĉin ne moramo ponovo kucati te stavke.
Dodatne informacije
Normativi artikala i usluga
Automatski upis stavaka iz vanjske datoteke Copyright © IPOS 1992-2008.
Povratnica kupca Povratnicom od kupca storniramo izlaz tj. upisujemo izlaz sa negativnom koliĉinom. Copyright © IPOS 1992-2008.
Interna povratnica Interna povratnica stornira izdatnicu, tj. izlaz robe iz skladišta u neku poslovnu jedinicu unutar firme. Upisujemo izlaz artikala sa negativnim predznakom. Copyright © IPOS 1992-2008.
Inventurni manjak Inventurni manjkovi su zapravo razlike izmeĊu stvarnog fiziĉkog stanja u skladištu i papirnatog stanja. Priroda tih razlika bitna je (kod manjka) samo radi toga tko će se teretiti za razliku. Kod unosa je potrebno znati samo koliĉinu. Da biste knjiţili manjak morate imati zalihu.
Dodatne informacije
Pripremne inventure Copyright © IPOS 1992-2008.
Storno skladišnog dokumenta Storna skladišnih dokumenata radimo u sluĉajevima kada nam ne odgovara izmjena ili brisanje skladišnih dokumenata. Npr. ako je bitno da se vidi povijesni originalni dokument, original ćemo stornirati i unijeti novi promijenjeni dokument. To je klasiĉan sluĉaj ako radimo sa automatskim temeljnicama, a dokument o kojem se radi je već davno prenesen temeljnicom u glavnu knjigu. Izmjena/brisanje takvog dokumenta bi dovela u nesklad analitiĉku i sintetiĉku evidenciju. Naravno ako to ipak uradimo (nakon što iskljuĉimo postavku koja onemogućava izmejnu/brisanje takvih dokumenata) tada moramo sami uskladiti podatke u glavnoj knjizi. Copyright © IPOS 1992-2008.
Automatska evidencija stanja zaliha robe Slikovito gledano radi se zapravo o jednoj evidenciji (biljeţnici) koju program vodi. Program za svaki artikl na svakom pojedinom skladištu zapiše promjenu koja se dogodila npr. prilikom nabave artikla Ormar na skladištu 1, program evidentira na skladištu 1 novu koliĉinu tog artikla, ako postoji neka zaliha program na osnovu stare zalihe i nove nabave mnoţi sve cijene sa koliĉinama i dolazi do nove prosjeĉne nabavne cijene i tako kod svake promjene. Na taj naĉin ĉak i kad neki artikl ima tisuće promjena na kartici program nam u trenutku daje njegovo koliĉinsko stanje, prosjeĉnu nabavnu cijenu i financijsko zaduţenje. Trenutno postoje dvije metode evidencije stanja zaliha:
ruĉna metoda, kod ove metode program ništa ne radi sve je prepušteno korisniku
metoda prosjeĉnih cijena (gore opisana) Metoda se moţe promijeniti u postavkama, ali se preporuĉuje ostaviti metodu prosjeĉnih cijena. U sluĉaju neregularnog rada npr. brisanja stavaka od kojih zavise druge stavke i sl. moţemo se dovesti u nesklad ovu automatsku evidenciju. U tom sluĉaju moţemo dati nalog programu preko UsklaĎivanja stanja da obriše ovu evidenciju i napravi novu. Dakle ova evidencija bi trebala biti konstantno aţurirana rekapitulacija kartica artikala. Prilikom usklaĊivanja mogu biti ukljuĉene opcije: Automatski upis nedostajućih cijena na nekim dokumentima Ako npr. na nekim dokumentima nedostaje cijena (iz bilo kojeg razloga) program će pokušati prilikom usklaĊivanja dodati tu cijenu automatski kao što je bila cijena na prethodnom dokumentu Automatski upis dokumenta revalorizacije nabavnih cijena Ako je sluĉaj da je za odreĊeni artikl koliĉinsko stanje 0, a da je financijski saldo razliĉit od nule program će za takav artikl formirati dokument Revalorizaciju nabavnih cijena na kojem će dodati financijski iznos nakon kojeg financijsko stanje kartice treba biti nula. Ako gore navedene radnje ţelite unijeti sami ruĉno tada pronaĊite problematiĉne artikle i sami unesite ţeljene promjene. Poravnanje financijskog stanja se ruĉno moţe najjednostavnije napraviti i tako da za dotiĉni artikl prvo unesete inventurni višak 1 kom i cijenu 1 kn, a nakon toga za isti artikl napravite inventurni manjak. Naravno ako imate više takvih artikala za sve njih napravite samo jedan dokument inventurni višak i jedan inventurni manjak. Copyright © IPOS 1992-2008.
Export-import stavaka dokumenta Moguće je na tekućem ili na bilo kojem udaljenom raĉunalu exportirati dokument prijenosnicu tj. njene stavke u vanjsku datoteku. Kod exporta kao cilj biramo disk s podacima ili disketu A. Na ciljnom disku će se kreirati (ako već ne postoji) direktoriji: Struktura direktorija i datoteka x:\IposPrijenos DokumRob Par1 God2001 Prij00000008 Skl00005.db Kalk00000008 Skl00005.db Ipos prijenos je generalni direktorij za sve exporte iz IPOS knjigovodstvenog programa. Direktorij DokumRob Par1 God2001 specificira da se radi o robnim dokumentima, matiĉnoj firmi sa šifrom 1 i tekućoj poslovnoj godini 2001. Prij 00000008 Skl000005.db je dokument u kojem se u ovom sluĉaju nalaze stavke prijenosnice broj 8 sa skladišta 5. Kalk..... je dokument sa stavkama kalkulacije 8 na maloprodajnom skladištu 5. Ako je skladište 0 to znaĉi da je kalkulacija iz modula robno-materijalno. Ako smo u glavi primke definirali naziv vanjske datoteke tada ćemo kod ulaska u stavke dobiti u ponudi tipku "Auto upis" preko koje će se automatski povući stavke artikala. Vanjska datoteka sadrţi podatke o stavkama prijenosnice koje su exportirane bilo na tekućem ili nekom drugom raĉunalu. Smisao ovog prijenosa stavaka je da ako npr. netko na skladištu u Rijeci napravi prijenosnicu za robu koja će se prebaciti u skladište u Zagrebu tada sa papirnatom prijenosnicom moţe poslati i disketu s datotekom (ili datoteku moţe poslati mailom), preko te datoteke osoblje u Zagrebu će moći automatski povući sve stavke sa prijenosnice u primku. Export-import stavaka iz prijenosnice u primku se moţe kombinirati izmeĊu svih skladišta pa i izmeĊu skladišta veleprodaje i maloprodaje. Kako se zalihe veleprodaje vode po nabavnim cijenama, a maloprodaje po prodajnim s porezom, export prijenosnice iz veleprodaje će automatski pokušati na veleprodajnom cjeniku 0 podatke o prodajnim cijenama koje nedostaju tako da ako se ta prijenosnica sluĉajno bude importirala u primku u maloprodaji da ima podatke o cijenama. Kada radimo export kod kalkulacija (veleprodaja i maloprodaja) to radimo npr. u svrhu ako osoblje u centru ţeli napraviti kalkulaciju za osoblje u skladištu na izdvojenoj lokaciji tada će se u centru napraviti kalkulacija, exportirati u datoteku i npr. mailom poslati u skladište gdje će osoblje napraviti glavu kalkulacije, a iz datoteke povući sve stavke s koliĉinama i cijenama. Copyright © IPOS 1992-2008.
Radni nalozi Radne naloge vodimo na nivou poslovne godine, ako proces proizvodnje po odreĊenom radnom nalogu prelazi u sljedeću poslovnu godinu radni nalog će se preko automatske rutine poĉetnih stanja prebaciti u novu poslovnu godinu s upisanim poĉetnim stanjem u dnevniku obraĉuna (pod mjesec 0). Obzirom da se i proizvodni i servisni radni nalozi evidentiraju na istom mjestu objasnit ćemo neke specifiĉne razlike meĊu njima.
Proizvodni radni nalog Kad otvaramo proizvodni radni nalog evidentiramo osnovne podatke u glavi naloga, u predmetu i opisu moţe dodatno opisati nalog za proizvodnju i dr., a u popis stavaka upisujemo (najĉešće jednu) vrstu proizvoda koja će se proizvesti. Dakle u stavkama radnog naloga nećem vidjeti strukturu troškova radnog naloga nego nazive konaĉnih proizvoda koji će se proizvesti u procesu proizvodnje. Struktura trenutnih stvarnih troškova proizvodnog radnog naloga se vidi u tabeli Obraĉun proizvodnje, a u tabeli Planski normativ vidimo planirane troškove proizvodnje. Stvarni troškovi proizvodnje u tabeli obraĉuna se povlaĉe iz Dnevnika obraĉuna radnih naloga, a koji se opet puni izravnim troškovima iz analitika materijalnog knjigovodstva, obraĉuna plaća, saldakonti dobavljaĉa, putnih naloga te općim troškovima dobivenim iz financijskog knjigovodstva rasporeĊenim po radnim nalozima. Proizvedeni proizvodi se zaprimaju primkom na skladište gotovih proizvoda po proizvoĊaĉkoj cijeni koja se vidi u obraĉunu radnog naloga. Kod ispisa proizvodnog radnog naloga ispisuju se podaci o radnom nalogu, popis proizvoda, obraĉuna radnog naloga i planski normativ.
Odabirom tipke Izvještaji automatski će se postaviti opcije za ispis radnog naloga na kojem smo pozicionirani u tabelarnom prikazu tj. tekući radni nalog.
Servisni radni nalog Kad otvaramo servisni radni nalog u popisu stavaka radnog naloga upisujemo specifikaciju utrošenog materijala, rada ljudi i strojeva, putne troškove i sve ostale troškove u vezi servisa. Ovakav servisni radni nalog se po završenom obraĉunu prebacuje u raĉun (tipka Raĉun) gdje se upisuju osnovni podaci sa radnog naloga i njegov broj, a u stavkama raĉuna se tipkom Auto unos povlaĉe podaci sa radnog naloga. Kod ispisa raĉuna koji je dakle povezan sa odreĊenim radnim nalogom će se ispisati sve stavke sa radnog naloga, a u tekstu prije stavaka će se ispisati osnovni podaci o radnom nalogu: godina i broj, datum, ureĊaj, serijski broj, datum preuzimanja i isporuke. Nakon završetka izrade raĉuna moţemo pokrenuti automatsku izradu otpremnice za utrošeni materijal.
Cijene koje se povlaĉe na radnom nalogu su trenutne prodajne cijene iz specificiranog cjenika, prilikom automatskog povlaĉenja stavaka iz radnog naloga u raĉun cijene će biti drugaĉije, ako su u meĊuvremenu promjenjene cijene u cjeniku. Cijen na radnom nalogu sluţe samo kao informacija serviseru o cijeni servisa i kod ispisa radnog naloga za kupca te se cijene ne vide.
Kod ispisa servisnog naloga ispisuju se samo osnovni podaci o radnom nalogu i popis utrošenih materijala i usluga, bez cijena. Dakle nema podataka o obraĉunu proizvodnje i planskom normativu jer to nije u vezi sa servisom.
Ako se servis po ovom radnom nalogu ne naplaćuje (npr. ureĊaj je pod garancijom) tada moţemo tipkom Izdatnica razduţiti utrošen materijal sa skladišta materijala. U protivnom odabiremo tipku Raĉun, a materijal razduţujemo automatskom otpremnicom iz raĉuna.
Korisnik moţe i kod raĉuna odabrati varijantu da koristi izdatnicu iz radnog naloga, a ne otpremnicu iz raĉuna.
Tabelarni prikaz radnog naloga Prikaz u vidu tabele prikazuje svaki radni nalog u jednom redu. Status pojedinog naloga se moţe razlikovati i bojom u pripremi, plavi otvoren, zeleni zatvoren, crveni U donjem dijelu se za odreĊeni nalog vide njegove stavke.
Ako ţelite da tip radnog naloga i inicijalni tekstovi budu za proizvodni tj. servisni radni nalog odaberite tipku Unos dok ste u tabelarnom prikazu na tom tipu naloga.
Prikaz obraĉuna proizvodnje Obraĉun proizvodnje moţe se prikazati u 3 nivoa dubine (ukupni troškovi, osnovne grupe i nazivi troškova). Ako je ukljuĉena opcija za Automatski izraĉun obraĉuna tada će obraĉun biti automatski promjenjen kod unosa bilo kojeg podatka u dnevniku obraĉuna radnih naloga. Podaci u obraĉunu proizvodnje se prikazuju iskljuĉivo radnog naloga i dnevnika obraĉuna radnih naloga tog naloga. Dakle unos nove izdatnice materijala vezane uz radni nalog 5/2006 neće automatski promjeniti obraĉun radnog naloga, nego tek kada se taj podatak upiše u dnevnik obraĉuna (ruĉno ili automatski). Podaci se mogu filtrirati kao kumulativ od poĉetka godine do specificiranog mjeseca ili se mogu dobiti samo za odreĊeni mjesec.
Nulti mjesec oznaĉava poĉetno stanje što znaĉi da je radni nalog otvoren u nekoj prethodnoj poslovnoj godini.
Kolone prikazuju
naziv troška tj. naziv elementa kalkulacije iznose kalkulacije za broj proizvedenih jedinica iznose kalkulacije za jednu jedinicu
Stopa prodajnih troškova 16% se moţe promjeniti u meniu Šifrarnici>Koeficijent prodajnih troškova.
Izravni rad strojeva se ne uraĉunava u troškove proizvodnje nego sluţi eventualno kao kljuĉ za raspored općih troškova.
Prikaz planskog normativa Obraĉun planskog normativa prikazuje iste elemente kalkulacije kao i stvarni obraĉun zato da bi se mogla vršiti usporedba stvarnih i planiranih veliĉina već u toku procesa proizvodnje. Planski normativ prikazuje iznose za normativnu koliĉinu (koliĉina koja je odreĊena u šfirarniku tog artikla-proizvoda) i za jedinicu proizvoda. Podaci o materijalima, troškovima rada ljudi i strojeva, izravnim uslugama, općim promjenjivim i fiksnim troškovima proizvodnje program povlaĉi iz unaprijed definiranog normativa.
Odabirom tipke Materijal, Rad ili Konverzija program će otvoriti popis normativa upravo za taj artikl.
Vidi
Pregled normativa
Normativ izravnog materijala
Normativ izravnog rada
Normativ troškova konverzije
Pregled podataka u pojedinaĉnom prikazu radnog naloga Godina i broj naloga U tekućoj poslovnoj godini brojevi radnih naloga se otvaraju slijedom.
Tip naloga Radni nalog moţe biti proizvodni i servisni. Proizvodni radni nalog se otvara za potrebe proizvodnje odreĊenih proizvoda koji mogu biti za odreĊenog kupca ili za vlastito skladište tj. za prodaju nepoznatim kupcima. Servisni radni nalog je nalog za servis, popravak odreĊenog proizvoda ili za uslugu interno u poduzeću ili za kupca.
Status naloga
u pripremi, sluţi kao priprema nekog budućeg radnog naloga, ili kao osnova za kopiranje u nove radne naloge otvoren, radni nalog po kojem traje proizvodnja, ili servis, koja još nije obraĉunata zatvoren, dovršen radni nalog
Datum Kod proizvodnog naloga to je datum otvaranja, kod servisnog datum otvaranja i datum preuzimanja ureĊaja.
Datum poĉetka Poĉetak proizvodnje tj. servisa.
Datum kraja Završetak proizvodnje, servisa.
Datum isporuke Datum isporuke proizvoda ili ureĊaja.
Partner U sluĉaju proizvodnje za vlastito skladište upisuje se šifra vlastite firme, inaĉe šifra kupca iz poslovnih partnera.
Veza Veza na odreĊeni dokument npr. narudĊba kupca, ili interni dokument.
Predmet/naziv ureĊaja Predmet proizvodnje ili naziv ureĊaja kod servisnog naloga.
Serijski broj Serijski broj ureĊaja kod servisnog naloga.
Garancija Oznaka da li je ureĊaj pod garancijom kod servisnog naloga.
Opis Opis radnog naloga ili opis popravka kod servisnog naloga.
Tekst iza Tekst koji se ispisuje iza stavaka radnog naloga.
U šifrarniku tekstova radnih naloga postoje predefinirani tekstovi sa šiframa 1, 2, 3 i 4. Tekstovi sa šiframa 1 i 2 će se automatski pridodjeliti novootvorenim proizvodnim radnim nalozima (tekst prije i iza stavaka), a tekstovi sa šiframa 3 i 4 će se automatski pridodjeliti novootvorenom servisnom radnom nalogu.
Skladište materijala Skladište za razduţenje materijala.
Radna jedinica Radna jedinica proizvodnje.
Skladište proizvoda Skladište za zaprimanje gotovih proizvoda.
Cjenik Cjenik s kojeg će povlaĉiti cijene o stavkama radnog naloga. Prodajne cijene na radnom nalogu su informativne, konaĉne cijene se iskazuju u raĉunu.
Kljuĉ za raspored Kod proizvodnog radnog naloga u sluĉaju da se na radnom nalogu evidentira više od jednog proizvoda, preko kljuĉa će program rasporediti troškove na pojedine proizvode
koeficijent, proizvoljan koeficijent gdje se za svaki proizvod odredi udio u troškovima cijena, ovdje je koeficijent zapravo cijena * koliĉina tj. udio vrijednosti odreĊuje odnos rasporeda troškova
Kreirao/preuzeo Osoba koja je otvorila radni nalog, kod servisnog naloga to je ujedno osoba koja je preuzela ureĊaj.
Odobrio Odgovorna osoba koja ovjerava radni nalog.
Voditelj proizvodnje/Serviser Osoba koja je radila na proizvodu tj. voditelj proizvodnog tima ili naziv servisera kod servisnog naloga.
U prozoru Poslovnih partnera postoji tipka "Nalog" preko koje moţete automatski za tekućeg partnera dobiti ispis njegovih otvorenih radnih naloga Copyright © IPOS 1992-2008.
Direktni upis podataka bez kontrola izvan programa robno mater. UPOZORENJE Ovu mogućnost koristite samo u krajnjoj nuţdi jer se sve izmjene vrše direktno u datotekama na disku i bez ikakvih kontrola. Ovakvim unosom se mogu zaobići kontrole programa tj. upisati/izmjeniti nešto što se inaĉe kroz program ne moţe. Razlozi za to mogu biti razni npr.:
podatak koji smo greškom upisali, a njegova regularna izmjena je komplicirana ili ĉak nemoguća
uslijed raznoraznih razloga (greške drugih osoba koje rade na programu, greška u programu i sl.) je moglo doći do poremećaja u vrlo sloţenom sistemu skladišnih evidencija
kao korisnik jednostavno ţelite imati mogućnost napraviti bilo kakav zahvat bez ograniĉenja Moţete raditi izmjene na tri kljuĉne datoteke kroz njihov tabelarni prikaz. Datoteke su prikazane upravo onako kako su zapisane na disku tj. nema naziva artikala nego samo njihove šifre, nema naziva dokumenata nego samo njihove šifre i sl.
Zaglavlja robnih dokumenata Datoteka dnerob.db prikazuje dnevnik, kartice i dokumente u robno-materijalnom knjigovodstvu. Ako ţelite pronaći zaglavlje odreĊenog dokumenta prvo regularno u programu pronaĊite njegov broj knjiţenja, a onda isti taj broj u koloni Knjiţenje.
Stavke robnih dokumenata Datoteka stavrob.db prikazuje stavke tj. artikle za pojedini dokument iz dnerob.db. Pojedini dokument ćete isto tako pronaći preko kolone Knjizenje. Pojedine stavke unutar dokumenta ćete pronaći preko kolone Sifra (šifra artikla).
Automatska evidencija zaliha Datoteka zalrob.db prikazuje stanje automatske evidencije zaliha. Pokretanjem usklaĊivanja evidencije stanja sa stanjem na karticama se ta datoteka uvijek obriše i ponovo kreira, meĊutim ako su podaci u dnerob.db i stavrob.db poremećeni npr. sada je 10. mjesec, od poĉetka godine je bilo više primki, otpremnica i dr. dokumenata, i sada ste jednostavno obrisali (ili promijenili) jednu primku iz prvog mjeseca. Naravno da ste s tim poremetili sve dokumente iza nje. Prilikom raznih unosa, izmjena i pregleda program gleda u ovu datoteku koja mu kazuje koliko je stanje pojedinog artikla i koja mu je tekuća prosjeĉna nabavna cijena.
Automatska evidencija rezervacija Datoteka rezervacije.db prikazuje automatsku evidenciju rezervacija artikala. Podaci za tu datoteku se pune iz ponuda/predraĉuna. Pokretanjem usklaĊivanja evidencije stanja sa stanjem na karticama se ta datoteka uvijek obriše i ponovo kreira. Copyright © IPOS 1992-2008.
Pripremne inventure Općenito govoreći inventure moţemo podijeliti u dvije grupe:
poĉetna inventura koja se radi na poĉetku poslovne godine (ili na poĉetku poslovanja unutar godine)
periodiĉne inventure unutar godine, kojima se povremeno usklaĊuje fiziĉko i knjigovdstveno stanje Poĉetna inventura je zapravo zaduţenje skladišta na poĉetku godine jer se kod otvaranja nove poslovne godine otvaraju prazne kartice artikala te je potrebno na te kartice upisati poĉetno stanje zaliha.
U sluĉaju da smo već u prošloj godini vodili stanje zaliha tada moţemo koristiti automatsku metodu za prijenos poĉetnih zaliha.
MeĊutim to je samo tzv. tehniĉka inventura tj. prebacivanje brojeva iz jedne u drugu godinu što ne znaĉi i da ti podaci odgovaraju stvarnom stanju. Dakle potrebno je prije automatske poĉetne inventure uskladiti fiziĉko i knjigovodstveno stanje svakog pojedinog artikla. Nije pogrešno ako se usklaĊivanje napravi i nakon automatske poĉetne inventure u novoj poslovnoj godini, bitno je da se prije knjiţenja skladišnih dokumenata uskladi stanje. To usklaĊivanje fiziĉkog (stvarnog) stanja i knjigovodstvenog (papirnatog) stanja vršimo dokumentima Inventurni višak ili Inventurni manjak. Tehniĉki gledano to moţemo napraviti na dva naĉina.
Prvi je da nakon što smo na "terenu" ustanovili stvarno stanje zaliha, kroz dokumente inventurni višak ili manjak dodamo ili oduzmemo zalihe konkretnim artiklima i to direktnim upisom u skladišne dokumente Višak tj. Manjak.
Drugi naĉin je da koristimo dokument Pripremna inventura, on nema knjigovodstvenu vaţnost jer sam po sebi ne mijenja stanje zaliha tj. ne utjeĉe na dnevnik skladišta. Za razliku od dokumenata Višak i Manjak u Pripremnu inventuru unosima upravo fiziĉko stanje artikala. U prozoru Pripremne inventure imamo automatsku tipku "Knjiženje" kojom moţemo automatski kreirati dokumente Inventurni višak tj. manjak. Dakle program će na osnovu podataka o fiziĉkom stanju artikala (iz pripremne inventure) i knjigovodstvenom stanju (iz dnevnika skladišta) izraĉunati kojim artiklima treba upisati višak tj. manjak da bi se stanje na skladištu postavilo upravo onakvo kakvo je na pripremnoj inventuri.
Na primjer: Artikl
Fiziĉko stanje
Knjigovodstve no stanje
A
7
10
B
23
20
C
0
0
D
5
0
Program će nakon automatskog knjiţenja upisati: Artikl
Manjak
Višak
A B
3 3
C D
5
Za artikle koji nemaju knjigovodstveno stanje, a imaju fiziĉko stanje, program će pokušati pronaći zadnje podatke o cijenama i upisati te cijene, ako tih podataka nema potrebno je ući u izmjenu dokumenta Inventurni višak i ruĉno upisati cijene. Broj pripremnih inventura u toku godine nije ograniĉen, zadnja pripremna inventura je zapravo konaĉna inventura na kraju godine kojom se usklaĊuje konaĉno stanje prije automatske poĉetne inventure za sljedeću godinu. Za jednu pripremnu inventuru se moţe odrediti samo jedno skladište, ali naravno moţemo napraviti nekoliko pripremnih inventura za to isto skladište. Npr. prvi dan radimo pripramnu inventuru za prvu grupu artikala, drugi dan za drugu itd. Svejedno je da li ćemo više popisa zaliha upisati kroz jednu pripremnu inventuru ili ćemo napraviti više pripremnih inventura, tehniĉki gledano razlika je samo u broju dokumenata inventurni višak tj. manjak koji će se generirati. Ĉak ako i nekoliko ljudi radi popis istih artikala, ali na razliĉitim lokacijama u skladištu mogu se u jednu pripremnu inventuru upisati isti artikli program će ih sam zbrojiti i upisati samo po jedan artikl sa skupnom zalihom. Ako pak ţelimo artikle koje smo upisivali bez reda sortirati (šifra, naziv, kataloški broj) to moţemo uĉiniti automatskom tipkom Presloži. Nakon knjiţenja pripremne inventure (upisa u dnevnik skladišta) ona će biti oznaĉena kao Proknjiţena/zakljuĉana, to iz razloga da netko kasnije ne bi sluĉajno ponovo zatraţio knjiţenje za tu inventuru. Ako bi to napravio neposredno nakon knjiţenja ne bi se dogodilo ništa jer ne bi bilo razlika izmeĊu fiziĉkog i knigovodstvenog stanja.
Automatski upis podataka pripremne inventure Dodatna mogućnost je da preko tipke "Auto upis", u dijelu za upis stavaka, moţemo importirati podatke o inventuri iz neke vanjske datoteke.
Za detaljnije vidi Automatski upis stavaka iz vanjske datoteke Tipka Upiši stanje nula Rutina kojom se u tekuće selektiranu pripremnu inventuru mogu automatski upisati svi artikli koji na tekućem skladištu, tj. karticama, imaju zalihu, a ne nalaze se na popisu pripremne inventure. Takvi artikli će biti dodani u pripremnu inventuru sa koliĉinom nula Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija serijskih brojeva Serijski broj (S/N) je oznaka na artiklu koja ga u skupini istih artikala jednoznaĉno odreĊuje, to je nekakav skup alphanumeriĉkih znakova i nalazi se negdje na artiklu gdje se ne moţe skinuti bez vidljivih oštećenja kao zaštita od promjene serijskog broja. Koristi se kod artikala koji su po svojoj prirodi takvi da je bitno da se svaki komad moţe jednoznaĉno oznaĉiti. Npr. kruh, mlijeko, kapa i sliĉno su artikli kod kojih ne oznaĉavamo svaki pojedini komad, što ne znaĉi da ne bismo mogli, ali za to nema praktiĉne svrhe ili nije ekonomski isplativo ili je tehniĉki teško provedivo. Karakteristike artikala koji se oznaĉavaju serijskim brojevima bi bile veća financijska vrijednost potreba za praćenjem svakog pojedinog komada artikla potreba za servisiranjem artikla i dr. U programu se evidencija serijskih brojeva nalazi u modulima Fakturiranje, Robno-materijalno, Pc kasa, Maloprodaja zalihe. To je zapravo šifrarnik serijskih brojeva kao proširena verzija šifrarnika artikala. U šifrarniku serijskih brojeva se za svaki pojedini artikl otvaraju podšifre tj. serijski brojevi, to je tablica u kojoj imamo broj zapisa koji je jednak broj artikala x broj serijskih brojeva, a to moţe biti veliki broj. Slika prozora serijskih brojeva
Prozor serijskih brojeva u Tabelarnom prikazu ima dvije tablice, u gornjoj je popis svih artikala koji su upisani u šifrarnik artikala bez obzira da li oni imaju evidentirane serijske brojeve ili ne, u donjoj tablici su serijski brojevi tekuće pozicioniranog artikla u gornjoj tabeli (ako postoje).
U dijelu sa tipkama se nalazi opcija kojom moţemo prikazati samo one artikle koji imaju serijske brojove.
Evidencija serijskih brojeva se vodi na nivou partnera tj. zajedniĉka je za sve poslovne godine jedne matiĉne firme što je i logiĉno jer ako jedan ureĊaj ima garanciju 3 godine moramo kroz više poslovnih godina imati podatak o njegovom serijskom broju tj. kada je kupljen i po kojem ulaznom raĉunu i kada je prodan i po kojem izlaznom raĉunu.
Serijski brojevi ne mijenjaju stanje zalihe artikala, to je posebna evidencija koja se vodi nevezano na stanje zaliha robe bilo na veleprodajnom ili maloprodajnom skladištu.
Glavni dokumenti na osnovu kojih zaprimamo i razduţujemo serijske brojeve su ulazni i izlazni raĉuni. U samim raĉunima se ne evidentiraju nikakvi podaci o serijskim brojevima artikala jer su ti raĉuni vezani uz pojedine poslovne godine, a serijski brojevi "ţive" duţe od jedne poslovne godine pa je ta evidencija zajedniĉka za sve poslovne godine.
Veza izmeĊu dokumenata ulaza i izlaza je zapisana u samoj evidenciji serijskih brojeva, dakle kada razduţujemo neki artikl-serijski broj zbog prodaje kupcu preko veleprodajnog raĉuna mi u evidenciji serijskih brojeva evidentiramo datum i broj tog raĉuna. Na taj naĉin program prilikom ispisa tog raĉuna (bez obzira na poslovnu godinu) moţe kod stavke tog artikla ispisati i njegov serijski broj, ili više njih ako smo tog artikla prodali npr. 5 komada. Svrha serijskih brojeva i jest da znamo za svaki komad nekog artikla kod kojeg kupca se nalazi, npr. iz tvornice nam mogu javiti da odreĊena serija proizvoda ima grešku i da ih povlaĉe iz upotrebe uz zamjenu.
Unos novih serijskih brojeva Novi serijski broj za neki artikl moţemo unijeti ruĉno jedan po jedan, ili automatski veći broj odjednom. Podaci koji oznaĉavaju artikl-serijski broj kod zaduţenja su datum ulaza i broj ulaznog računa (interni broj)Odabran je broj ulaznog raĉuna kao jedinstveni dokument za razliku od brojeva ulaznih kalkulacija, primki, prema raznim skladištima, veleprodajama, maloprodajama itd. . Kod razduţenja je potrebno upisati datum izlaza i broj izlaznog raĉuna veleprodaje ili podatke o izlaznom računu maloprodajeTo je prodavaonica, kasa i broj raĉuna, i ovdje se nije išlo na brojeve skladišnih dokumenata otpremnice, izdatnice po raznim skladištima i sl. .
Bez upisanog datuma izlaza i broja raĉuna ne moţete evidentirati serijski broj tj. bez upisanog datuma izlaza i izlaznog raĉuna ne moţete razduţiti serijski broj.
Pojedinaĉni unos Odabiremo tipku Unos i program nas prebacuje u tab Pojedinaĉni prikaz pri tome se podaci artikl, datum ulaza i broj raĉuna prepisuju iz tekućeg reda(pretpostavka je da unosimo više serijskih brojeva jedan za drugim koji se razlikuju samo u podatku o serijskom broju) . Kursor je na polju za unos serijskog broja kojeg moţemo unijeti ruĉno ili što je praktiĉnije ruĉnim skenerom bar kodagotovo svi serijski brojevi su osim alphanumeriĉkog prikaza oznaĉeni i crtiĉnim bar kodom koji se moţe odskenirati bar kode ĉitaĉem. . Nakon unosa serijskog broja odabiremo na tipkovnici tipku Enter (Return), program sprema podatke i prebacuje nas u unos novog serijskog broja. Na taj naĉin moţem brzo unijeti veći koliĉinu serijskih brojeva. Automatski unos Kao i kod pojedinaĉnog unosa odabiremo tipku Unos, istovremeno se otvara nova tab kartica Auto unos serijskih brojeva. Prebacujemo se na taj tab i unosimo ţeljene podatke u formulu za serijski broj, prvi i zadnji broj u nizu itd. U formulu za serijski broj se upisuju zajedno fiksni i promjenjivi dio. Mjesto promjenjivog dijela se oznaĉava znakom % Npr. GN3-345A-5%F-34 Fiksni dio: GN3-345A-5 F-34 Promjenjivi dio: % Umjesto znaka % promjenjivog dijela, program će generirati niz brojeva, korisnik zadaje prvi i zadnji broj u nizu, te eventualno ukupni broj znamenaka u promjenjivom dijelu. Nakon unosa podataka odabire se tipka Pokreni auto unos. Nakon završenog generiranja serijskih brojeva program nas ostavlja u statusu unosa da bismo mogli nastaviti sa unosom eventualnog sljedećeg niza serijskih brojeva. Primjer unosa formule serijskog broja Formula: GN3-345A-5%F-34 Prvi broj: 800 Zadnji broj: 805 Fiksna duţina sa 5 znamenaka.
Program će generirati sljedeće serijske brojeve: GN3-345A-500800F-34 GN3-345A-500801F-34 GN3-345A-500802F-34 GN3-345A-500803F-34 GN3-345A-500804F-34 GN3-345A-500805F-34
U sluĉaju neke pogreške u unosu moţemo tipkom Izmjena ispraviti krivi unos.
Razduţivanje serijskih brojeva Kada se jedan komad odreĊenog artikla proda, evidentiramo datum izlaza i podatak o izlaznom raĉunu. Podatak moţe biti o veleprodajnom izlaznom raĉunu ili maloprodajnom. Samo razduţenje dakle moţemo napraviti preko tipke Izmjena tako da za odreĊeni serijski broj upišemo datum izlaza i broj raĉuna, meĊutim za tu svrhu je bolje koristiti automatiziraniji postupak. Automatsko razduţivanje U prozoru izlaznih raĉuna u fakturiranju i prozoru maloprodajnih raĉuna u pc blagajni ćemo pronaći tipku S/N. U oba prozora za izradu raĉuna imamo glavu raĉuna i stavke raĉuna ...
u stavkama raĉuna (raĉun u fakturiranju ili pc blagajni) se pozicioniramo na ţeljeni artikl odaberemo tipku S/N (serial number) program će otvoriti prozor sa Evidencijom serijskih brojeva i oznaĉiti ţeljeni artikl istovremeno će u posebnom dijelu evidentirati podatke o izlaznom raĉunu (datum i broj) u tragaĉu (prostor za pretraţivanje) će odabrati naĉin pretraţivanja po serijskom broju za tekući artikli pozicionirati nas u polje za upis serijskog broja odabiremo serijski broj na naĉin da ... u tablici serijskih brojeva (prikazanih za taj artikl) odaberemo traţeni serijski broj ili u polju za pretraţivanje upišemo (ili odskeniramo) serijski broj artikla nakon što smo pozicionirani na ţeljenom serijskom broju odabiremo tipku Razduži kojom će se automatski za taj serijski broj upisati podaci o datumu izlaza i broju izlaznog raĉuna ako ţelimo razduţiti više serijskih brojeva jednostavno više puta odabiremo tipku Razduži
Ako ţelimo razduţiti veću koliĉinu serijskih brojeva odjednom npr. 1000 komada, tada moţemo upisati podatak o seriji i broju komada (ispod podataka o datum i broju izlaznog raĉuna) koje ţelimo razduţiti, nakon odabira tipke Razduţi program neće razduţiti tekući artikl nego 1000 komada od tekućeg artikla prema dolje. Prije razduţivanja program će napraviti provjeru da li ima slobodnih 1000 komada, ako nema javit će koliko je slobodno.
Brisanje serijskih brojeva Serijske brojeve u pravilu ne brišemo iz evidencije serijskih brojeva, ali ako je to potrebno u odreĊenim okolnostima to moţemo napraviti preko tipke Brisanje. Odabirom te tipke briše se tekuće oznaĉeni serijski broj za tekući artikl.
Ako odaberemo tipku Brisanje i istovremeno drţimo tipku Ctrl obrisat ćemo sve serijske brojeve za tekuće oznaĉeni artikl.
Ispis serijskih brojeva Ispis serijskih brojeva je na naĉin da se lista sortira po artiklima (naziv, šifra, klasifikacija itd.), a onda za svaki artikl slijedi lista njegovih serijskih brojeva. U listi serijskih brojeva moţemo iskljuĉiti serijske brojeve koji imaju datum izlaza (koji su razduţeni) ili koji nemaju datum izlaza (koji nisu razduţeni). Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija serija, LOT brojevi, šarţe ... Osim evidencije serijskih brojeva gdje vodimo evidenciju o svakom pojedinom komadu nekog artikla (npr. mobitel, bušilica) u nekim djelatnostima postoji potreba i za voĊenjem evidencije o serijama. Neki to zovu serija, neki LOT number, neki šarţa. Smisao svega je da se odreĊena koliĉina nekog artikla, serija, mora moći evidentirati kod ulaza na skladište i pratiti kod izlaza iz skladišta. Dakle od koga smo i kada kupili odreĊenu koliĉinu, seriju, tog artikla i kada smo i kome sve prodali artikle iz te serije, tzv. SLJEDIVOST. Objasnit ćemo na primjeru lijekova, recimo da imamo artikl Andol C, kupili smo 3 komada, ali svaki je od druge serije Šifra
Kataloški broj
Naziv
1
Andol C
AC S10
2
Andol C
AC S20
3
Andol C
AC S30
Poanta je da svaku novu seriju jednog te istog artikla upisujemo pod novom šifrom, naziv artikla ostaje isti za to je potrebno ukljuĉiti postavku da se mogu upisivati artikli istog naziva, u polje kataloški broj upisujemo kataloški broj artikla AC i dodajemo još i šifru serije S10, S20, S30. Broj mogućih evidentiranih artikala u programu je preko milijardu. U postavkama fakturiranja je potrebno postavku kojom se kontrolira unos više istih naziva artikala tj. potrebno je omogućiti unos više istih naziva artikala, istovremeno je potrebno u postavkama odrediti da se ne mogu upisati dva ista kataloška broja. Poanta je u tome da sada jedan Artikl-Serija predstavlja zapravo jedan artikl, svaki takav Artikl-serija inicijalno ima razliĉitu kompjutersku šifru, ali ima i razliĉit kataloški broj jer je on sastavljen od kataloškog broja i broja serije te je kao takav jedinstven kao druga šifra. Na ovaj naĉin smo dobili sistem u kojem imamo sve evidencije u programu na nivou Artikl-serije, a ne samo na nivou artikla (kod artikala koji nemaju serije). Sljedivost: ovime je dakle zadovoljena sljedivost jer se lako pronalazi kada je koja artikl-serija ušla, po kojem dokumentu, od kojeg dobavljaĉa i u kojoj koliĉini. Isto tako je omogućeno da se za svaki artikl-seriju vidi u kojoj koliĉini je prodana, kada i kome. Ovo je omogućeno dodatnim izvještajem Fakturiranje>Izvještaji>Rekapitulacija prodaje artikla po kupcima. Nakon što se detektira kome je sve prodan odreĊeni artikl-serija potrebno je ruĉno pregledati pojedinog kupca ako se ţeli vidjeti po kojim je toĉno raĉunima otišla ta artikl-serija. Višestruko razduţivanje je automatski riješeno s tim što se u šifrarniku artikala, a samim tim i u svim evidencijama umjesto artikla vodi artikl-serija. Iskazivanje oznake serija na ispisu raĉuna, samim tim što se oznaka serije nalazi unutar kataloškog broja za nju vrijedi sve što i za kataloški broj u postavkama se moţe odrediti da li da se kataloški broj prikazuje u pregledima na ekranu (prozorima), da li da se ispisuje na izvještajima i dr. Lako se dobije koji su sve artikli prodani od odreĊenog dobavljaĉa jer u šifrarniku artikala postoji polje dobavljaĉ. Koji artikli su prodani po nekom drugom kritreriju, u šifrarniku artikala se upišu u filter artikala ţeljeni kriteriji i pridruţe svakom pojedinom artiklu, na taj naĉin se npr. u izvještaju Fakturiranje>Izvještaji>Rekapitulacija prodaje po artiklima moţe ukljuĉiti filter koji će na izvještaju prikazati samo artikle koji imaju jedan ili više ţeljenih kriterija, zavisno koje filtere smo ubacili za prikaz izvještaja. Preko ove opcije filtera se na taj naĉin mogu i razni drugi izvještaji tj. svi gdje god postoji opcija filtera po artiklima.
Ako se na raĉunu ţeli dobiti i dodatne podatke o roku trajanja, naĉinu skladištenja i dr. potrebno je rok trajanja upisati kod evidencije artikla, kod samog ispisa raĉuna potrebno je ukljuĉiti opciju "Dodatni podaci o seriji, roku trajanja/garanciji, skladištenju".
Tovarni list Tovarni list je nekakav nalog za utovar tj. popis artikala koje je potrebno utovariti u prijevozno sredstvo, obiĉno su to artikli sa više otpremnica (ili raĉuna-otpremnica). U sluĉaju kada imamo npr. 10 otpremnica lakše je kreirati tovarni list i prema tom popisu odabrati artikle za utovar nego za svaku otpremnicu posebno. Dokument tovarni list se sastoji iz glave dokumenta i stavaka. Glava dokumenta Dokument ima godinu i broj te datum, opis u kojem se sa jednom reĉenicom dodatno opisuje svrha tovarnog lista. Polje 'Tip popisa' odreĊuje da li ćemo tovarni list formirati iz popisa raĉuna-otpremnica ili iz popisa otpremnica sa nekog skladišta. Dakle jedan tovarni list moţe sadrţavati ili raĉune ili otpremnice sa odreĊenog skladišta. U varijanti kada je tip popisa Popis otpremnica polje za upis skladišta je obavezno unijeti, unosi se skladište veleprodaje. Kada je tip popisa Popis raĉuna tada je skladište samo informativan podatak i nije obavezan unos. Polje 'Zakljuĉen tovarni list' se ukljuĉuje kada je tovarni list zakljuĉen za daljnje izmjene. Tekst prije i iza stavaka se automatski puni iz šifrarnika tekstova tovarnog lista. Stavke dokumenta Stavke sadrţe samo popis raĉuna (ili otpremnica) u zavisnosti koji je tip odabran. Program neće dozvoliti unos dva ista raĉuna ili dvije iste otpremnice u popisu tovarnih listova npr. ako je raĉun br. 2345 pridruţen na tovarnom listu 134, više ga ne moţemo pridruţiti na tovarnom listu 150. U tabelarnom prikazu će se osim broja dokumenta prikazati i naziv partnera i mjesto sa tog dokumenta (raĉuna ili otpremnice). Ako dokumente nismo pridruţivali po redu tipkom 'Presloţi' moţemo stavke posloţiti prema brojevima dokumenata.
Vidi
Ispis tovarnog lista
Copyright © IPOS 1992-2008.
Povratna naknada za ambalaţu sa jednokratnom upotrebom Uvod U 2006. godini je poĉela primjena Pravilnika o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (Nar. nov. 97/05 i 115/05), Zakon o otpadu (Nar. nov. 178/04 i 153/05).
Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost www.fzoeu.hr.
Navedenim pravilnikom je propisano nekoliko oblika raznih naknada koje trebaju plaćati proizvoĊaĉi i uvoznici. Definirane su ĉetiri vrste naknada:
1. Naknada za zbrinjavanje prema materijalu Naknada koja se plaća prema vrsti materijala ambalaţe i to prema koliĉinama stavljenim na trţište npr.
PET 410,00 kn/t Al limenke 410,00 kn/t Fe limenke 225,00 kn/t Papir, karton 375 kn/t Višeslojna ambalaţa s preteţitim papirom 410,00 kn/t za pića i 750,00 kn/t za ostale namjene Drvo 150,00 kn/t Tekstil 150,00 kn/t Ostali polimerni materijali 750,00 kn/t Staklo 150,00 kn/t Ova naknada se plaća prema raĉunima Fonda za zaštitu okoliša tj. prema izvještajima o stavljenoj ambalaţi na trţište.
2. Naknada za zbrinjavanje po jedinici za pića i napitke Plaća se u svoti od 0,10 kn po jedinici prodajne ambalaţe za sva pića i mlijeĉne napitke. Ova naknada se ne plaća za povratnu ambalaţu ĉija se višekratna upotreba osigurava sustavom pologa (kaucije).
3. Povratna naknada za pića i napitke Ovo je naknada za ambalaţu za pića i napitke s jednokratnom uporabom u svrhu poticanja povrata iskorištene ambalaţe. Plaća se po jedinici proizvoda prodajne ambalaţe koja se stavlja na trţište za sve vrste napitaka i pića, iznosi 0,50 kn po jedinici prodajne ambalaţe veće od 0,2L.
4. Poticajna naknada za pića i napitke to je naknada za ambalaţ za pića i napitke u svrhu poticanja uporabe višestruko primjenjive odnosno povratne ambalaţe. Poticajnu naknadu plaćaju samo oni proizvoĊaĉi (i uvoznici) koji u svojem proizvodnom programu nemaju višestruko iskoristivu povratnu ambalaţu. Naknada se plaća prema jedinici prodajne ambalaţe stavljene na trţište te prema vrsti i veliĉini ambalaţe za sve vrste pića.
Staklo i PET do 0,25l 0,30 0,25-0,5l 0,50 0,5-1,5l 0,70 više od 1,5l 1,00 Al-Fe lim. 1,00
Odnosi uvoznika, veleprodajnog trgovca, maloprodajnog trgovca U poslovnim odnosima moţemo razlikovati nekoliko statusa uvoznik ili proizvoĊaĉ
trgovac na veliko (prodaje drugim pravnim osobama) trgovaca na malo (prodaje krajnjim potrošaĉima) krajnji kupac (potrošaĉ)
Uvoznik (proizvoĊaĉ) Uvoznik (proizvoĊaĉ) je dakle obveznik plaćanja sve ĉetiri vrste davanja (Fondu za zaštitu okoliša), on je prvi u lancu koji stavlja ambalaţu na trţište Hrvatske. Uvozniku će sve 4 naknade biti trošak koji on moţe uraĉunati u cijenu tj. naplatiti od sljedećeg kupca. Kod (3) Povratne naknade za pića i napitke je razlika u tome da je ona prema posebnom propisu neoporeziva pdv-om. Dakle kad uvoznik (proizvoĊaĉ) prodaje proizvode drugoj pravnoj osobi on "Povratnu naknadu za pića i napitke" iskazuje kao posebnu stavku i na nju ne obraĉunava porez.
Trgovac na veliko Ako je sljedeći kupac u lancu takoĊer pravna osoba on po osnovi te kupovine ne plaća fondu navedene ĉetiri naknade, ali je kod daljnje prodaje sljedećoj pravnoj osobi (trgovcu) obavezan zaraĉunati "Povratnu naknadu za pića i napitke" isto kao što je to njemu zaraĉunao njegov dobavljaĉ, dakle kao posebnu stavku na koju nije obraĉunat pdv.
Trgovac na malo Trgovac koji proizvode prodaje krajnjim potrošaĉima takoĊer ne plaća navedene ĉetiri naknade fondu, ali će od svojih kupaca (krajnjih potrošaĉa) naplatiti "Povratnu naknadu za pića i napitke" koju je njemu zaraĉunao njegov dobavljaĉ (uvoznik). Trgovci ĉiji je prodajni prostor veći od 200m2 duţni su prihvaćati nepovratnu prodajnu ambalaţu za pića i napitke od krajnjih potrošaĉa i isplatiti im 0,50 kn za svaku bocu. Ovu naknadu će trgovcima na malo vratiti Fond za zaštitu okoliša prema mjeseĉnim izvještajima. Dakle trgovac na malo treba na raĉunima krajnjim potrošaĉima iskazati "Povratnu naknadu za pića i napitke".
Krajnji potrošaĉ Na taj naĉin je ova naknada ("Povratnu naknadu za pića i napitke") napravila cijeli krug, uvoznik ju je uzeo od veletrgovca i platio fondu, veletrgovac ju je vratio od trgovca na malo, trgovac na malo ju je naplatio od kranjeg potrošaĉa, krajnji potrošaĉ, nakon što je iskoristio proizvod je vratio jednokratnu ambalaţu trgovcu na malo i vratio natrag iznos od 0,50 kn po boci, a trgovac na malo je taj iznos vratio od Fonda koji je taj iznos naplatio od uvoznika. Svrha svega toga je bila da se jednokratna, nepovratna, ambalaţa uredno razvrstava i deponira odvojeno od ostalog otpada.
Naĉin rada u programu U šifrarniku artikala kod svakog artikla postoji polje za upis broja komada nepovratne jednokratne prodajne ambalaţe.
Nije uvijek sluĉaj da artikl ima samo jednu bocu jer se neki artikli prodaju kao pakovanje od npr. 12 boca. Artiklima kod kojih se ne naplaćuje ova naknada ne upisujemo ništa ili nula.
U šifrarniku artikala je potrebno je otvoriti poseban artikl "Povratna naknada za pića i napitke", u cjeniku staviti cijenu 0,50 kn, jedinica mjere komad. Potrebno je otvoriti novu tarifnu skupinu sa stopom poreza 0% i naznakom da se radi o prolaznoj stavci i pridruţiti je tom artiklu.
Uvoznici i proizvoĊaĉi u svojstvu uvoznika tj. proizvoĊaĉa U ulaznoj kalkulaciji za pića i napitke kao posebnu stavku upisati broj boca za povratnu naknadu po nabavnoj i prodajnoj cijeni od 0,5 kn. Drugim rijeĉima boce Povratne naknade se vode na zalihi kao poseban artikl, na skladištu se boce zaduţuju i razduţuju.
Uvoznici i veletrgovci u svojstvu prodavaĉa drugim trgovcima
Kod izrade veleprodajnog raĉuna dodavanjem stavaka na raĉunu program će zbrajati koliĉine boca nepovratne ambalaţe, podatak o tome program dobiva kao umnoţak koliĉine stavke i broja boca u šifrarniku artikala (kod artikala gdje smo odredili tu naknadu). Taj podatak će biti prikazan kao jedan broj u samom ekranu za unos. Kao zadnju stavku unosimo artikl koji smo otvorili u šifrarniku artikala i kao koliĉinu dodajemo broj boca koje je program izraĉunao. Na taj naĉin ćemo na veleprodajnom raĉunu zaraĉunati "Povratnu naknadu za pića i napitke" sljedećem veletrgovcu i na tu naknadu neće biti obraĉunat pdv.
Veleprodajni trgovac u svojstvu kupca Kupac veletrgovac koji dobije takav raĉun će u svoju ulaznu kalkulaciju unijeti sve stavke sa artiklima, Povratnu naknadu će kao i uvoznik upisati u kalkulaciju kao posebnu stavku i zaprimiti je na skladište.
Trgovci na malo u svojstvu kupca Za razliku od veletrgovaca (modul Robno-materijalno i Fakturiranje) trgovci na malo (modul Maloprodajne zalihe i PC kasa) zalihe zaprimaju na skladište-prodavaonicu po krajnjim potrošaĉkim cijenama (nabavna cijena + marţa + pdv). U ovom sluĉaju naknadu od 0,50 kn u ulaznoj kalkulaciji (primci) uraĉunavamo u cijenu svakog posebnog artikla, na to nas obavezuje zakon o potrošaĉima. U skladišnim dokumentima vodi se kategorija nabavne cijene i marţe (oporezivi elementi) i posebno kategorija povratne naknade (kao neoporezivi element).
Trgovci na malo u svojstvu prodavaĉa krajnjim potrošaĉima Na samom izlaznom raĉunu u pc kasi cijene artikala će dakle već imati uraĉunatu povratnu naknadu, a na kraju raĉuna program će automatski ispisati tekst "Povratna naknada je uraĉunata u cijene artikala i iznosi npr. 5 komada x 0,50 kn = 2,50 kn." Ovo naravno samo u sluĉaju ako na raĉunu postoje artikli kod kojih smo upisali koliĉinu boca povratne naknade u šifrarniku artikala. Na neki naĉin povratnu naknadu tretiramo kao neku vrstu kaucije kupcu, razlika od klasiĉne kaucije je da kupac moţe bocu vratiti (i dobiti povratnu naknadu 0,5 kn za bocu) u bilo kojem dućanu (većem od 200 m2). Za vrijeme upisivanja stavaka raĉuna program će pored ukupnog iznosa raĉuna ispisivati i broj boca za Povratnu naknadu ambalaţe kao informaciju.
Kod naĉina rada u Pc kasi tipa Maloprodaja iz veleprodaje podaci o cijenama se povlaĉe iz veleprodajnih cjenika, a podaci o povratnoj naknadi iz šifrarnika artikala. Cijene u veleprodajnim cjenicima nemaju uraĉunatu povratnu naknadu, program na tu cijenu kod izrade raĉuna dodaje iznos povratne naknade prema broju boca upisanim u šifrarniku artikala.
Popust se ne obraĉunava na povratnu naknadu!
Ugostitelji nemaju obvezu iskazivanja povratne naknade na maloprodajnom raĉunu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke robnog knjigovodstva Inicijalna postavka kod izrade ulaznih kalkulacija da li da se automatski aţuira cjenik
ukljuĉen
iskljuĉen
Postavka koja regulira da li da opcija automatskog aţuiranja cjenika kod izrade ulaznih kalkulacija bude kod otvaranja prozora postavljena kao ukljuĉena ili iskljuĉena, u toku same izrade kalkulacije tu postavku moţemo mijenjati za svaku stavku (artikl) posebno.
Kod ulaznih kalkulacija, automatski upis podataka sa zadnje kalkulacije tog artikla
ukljuĉen
iskljuĉen
Postavka koja regulira da li da se kod ulaznih kalkulacija prilikom upisa artikla automatski pronaĊu i upišu podaci sa zadnje kalkulacije tog artikla.
Metode izraĉuna cijena i zaliha artikala na skladištu kodu ulaza i izlaza
ruĉna metoda
metoda prosjeĉnih cijena
Preporuka je ostaviti tekuću metodu prosjeĉnih cijena. Kod te metode program automatski vodi evidenciju o tekućoj prosjeĉnoj cijeni i stanju zalihe. Svaki puta kada artikl uĊe ili izaĊe iz skladišta program aţurira tu evidenciju. Npr. kod odreĊenih operacija je potrebno u trenutku dobiti stanje zalihe i nabavnu cijenu artikla na zalihi kao što je to kod otpremnice. Program mora korisniku dati podataka o stanju zalihe odreĊenog artikla, a cijenu po kojoj se skida zaliha korisnik niti ne ukucava. U sluĉaju kada je ukljuĉena ruĉna metoda program ne kontrolira koliĉinu i cijenu, korisnik ima punu kontrolu i naravno mogućnost greške. Etikete
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz cjenika artikala Šifra teksta koja će automatski biti postavljena prilikom pozivanja ispisa etiketa cjenika artikala. Šifra dimenzjie etiketa koja će se postaviti za taj tekst se moţe unaprijed predefinirati unutar teksta.
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz veleprodajnih kalkulacija Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz dokumenata robnog knjigovodstva Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz veleprodajnih raĉuna
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis dnevnika skladišta robnog knjigovodstva Prikazuje knjiţenja svih dokumenata u skladištima kronološki (broj knjiţenja) ili po datumu dokumenta. Moţemo traţiti ispis samo za jedno ili za sva skladšta. Isto tako moţemo u izvještaj ukljuĉiti samo odreĊeni dokument. Kriterij za ispis knjiţenja moţe biti od do rednog broja knjiţenja ili od do datuma. Naslov izvještaja se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis kartica artikala Ispis kartica za odreĊeno skladište ili za sva skladišta zajedno. Redoslied ispisa kartica po nazivu ili po šifri artikla. Ispis kartica artikla, od do naziva ili sve kartice (koje imaju prometa). Opcija da li da se kartice ispisuju u nizu jedna iza druge (štednja papira kod kartica koje ne popunjavaju stranu) ili svaka kartica na drugoj strani (bolje kod ispisa na ekran). Za brzi ispis odreĊene kartice moţemo poĉeti pisati naziv artikla za ispis samo te kartice. Redoslijed ispisa stavaka kartica po rednom broju knjiţenja ili po datumu dokumenta. Ispis stavaka od do knjiţenja, od do datuma ili sva knjiţenja. Izvještaj se moţe ograniĉiti da se ukljuĉi samo odreĊeni dokument npr. samo otpremnice odreĊenog artikla, primke i sl. Naslov izvještaja se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis prometa i salda kartica Pregledni izvještaj o prometu i stanju pojedine kartice, svaka kartica je u jednom redu. Ispis za odreĊeno skladište ili za sva skladišta zajedno. Redoslied ispisa po nazivu ili po šifri artikla. Ispis artikla, od do naziva ili svi (koji imaju prometa). Za brzi ispis odreĊenog artikla moţemo poĉeti pisati naziv artikla za ispis samo te kartice. Ispis od do knjiţenja, od do datuma ili sva knjiţenja. Izvještaj se moţe ograniĉiti da se ukljuĉi samo odreĊeni dokument npr. samo otpremnice odreĊenog artikla, primke i sl. Naslov izvještaja se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis temeljnica glavne knjige Program nam automatski nudi zadnju temeljnicu za ispis. Odabiremo da li temeljnicu ulaza ili izlaza robe. Temeljnica nam sluţi kao podloga za knjiţenje u glavnoj knjizi. Sadrţi samo rekapitulacije po kontima, eventualno po kontima i poslovnim jedinicama ako je ta opcija ukljuĉena. Naslov se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis specifikacija temeljnica Program nam automatski nudi zadnju temeljnicu za ispis. Odabiremo da li temeljnicu ulaza ili izlaza robe. Specifikacija temeljnica nam sluţi kao za provjeru od kojih se knjiţenja sastoji pojedini konto na temeljnici. Naslov se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis specifikacija dokumenata po kontima Specifikacija dokumenata po kontima nam sluţi za pronalaţenje svih dokumenata koji su knjiţeni na odreĊeni konto. Opcije jedan ili sva konta. Dokumenti od do datuma. Ispis sa stavkama ili samo rekapitulacija za konto. Naslov se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis popisa artikala i usluga Redoslijed po nazivu, šifri ili klasifikaciji pa po nazivu. Ispis od do šifre, od do naziva, od do klasifikacije ili svi artikli. Naslov se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis stanje automatske zalihe robe Za odreĊeno skladište ili za sva skladišta. Redoslijed po nazivu, šifri ili klasifikaciji pa po nazivu. Ispis od do šifre, od do naziva, od do klasifikacije ili svi artikli. Naslov se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis popisa skladišnih dokumenata Odaberemo dokument za koji trebamo popis:
Poĉetno stanje po inventuri
Skladišna primka
Povratnica dobavljaĉu
Zapisnik o inventurnom višku
MeĊuskladišnica
Revalorizacija nabavne cijene
Otpremnica
Interna izdatnica
Povratnica kupca
Interna povratnica
Zapisnik o inventurnom manjku
Storno skladišnog dokumenta Sa kojeg skladišta traţimo popis. Redoslijed po broju ili datumu. Dokumenti do do broja, od do datuma ili svi.
Iznosi storniranih dokumenata prikazani na izvještaju se ne zbrajaju u ukupni iznos.
Naslov se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis skladišnih dokumenata Sa kojeg skladišta. Odaberemo dokument za koji trebamo popis:
Poĉetno stanje po inventuri
Skladišna primka
Povratnica dobavljaĉu
Zapisnik o inventurnom višku
MeĊuskladišnica
Revalorizacija nabavne cijene
Otpremnica
Interna izdatnica
Povratnica kupca
Interna povratnica
Zapisnik o inventurnom manjku
Storno skladišnog dokumenta Opcija da li da se vidi nabavna cijena. Kriterij za filter:
jedan dokument sa brojem ...
dokumenti od do broja, ili svi po broju
dokumenti od do datuma ili svi po datumu Ako je ukljuĉena opcija za export podataka u tekstualnu datoteku tada će se istovremeno s ispisom izvještaja generirati u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvuĉeni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportPrimkeVPxxxxxx.doc. Datoteke ExportPrimkeVPxxxxx.doc prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja. Ovu datoteku nakon toga moţete importirati u excel, word i dr. U wordu moţete kreirati nove cjenike s izgledom kojeg moţete samostalno kreirati, naljepnice za artikle i sl. Podaci koji se exportiraju su:
šifra naziv artikla kataloški broj filter klasifikacija minimalne zalihe maksimalne zalihe jedinica mjere ean kod stopa poreza cijena bez poreza cijena s porezom proizvoĊaĉ naziv mjesto ulica drţava email
uvoznik naziv mjesto ulica drţava email telefon dobavljaĉ naziv mjesto ulica drţava email telefon današnji datum zemlja porijekla godina proizvodnje/uvoza broj i godina primke datum primke broj i godina kalkulacije prodavaonica koliĉina (primka, kalkulacija)
Na CD-u u direktoriju "Primjer naljepnica za artikle" moţete naći već pripremljenu šablonu za ispis naljepnica formata 70x37mm iz MS Worda, dovoljno je samo u wordu otvoriti dokument "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" i pokrenuti opciju "Merge data with document" Da biste je primjenili na svoje podatke napravite:
otvorite neki direktorij na disku i u njega iskopirajte datoteke s CD-a (preko propertia im promjenite Atributes iz Read-only u Archive)
napravite export podataka o artiklima i cijenama iz cjenika
preimenujte datoteku ExportPrimkeVPxxxxx.doc u ExportPrimkeVP.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij
otvorite datoteku "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" u Wordu i to je sve
naravno moţete promjeniti veliĉine naljepnica, podatke na njima, moţete ukljuĉiti bar kod i sl.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis utroška materijala po radnim jedinicama Izvještaj pomoću kojega npr. graĊevinska firma moţe pratiti utrošak materjiala po gradilištima za odreĊeno razdoblje. Izvještaj moţe biti detaljan tako da dobijemo za svako gradilište popis svih izdatnica i povratnica s popisom materijala po dokumentu. Skraćen tako da se ne ispisuje popis materijala ili da se ne ispisuje ni popis dokumenata nego samo ukupan iznos za radnu jedinicu.
U izvještaju se mogu ukljuĉiti posebno izravni i/ili neizravni materijali prema kriteriju da li je u dokumentu upisan broj radnog naloga. Copyright © IPOS 1992-2008.
Nabavljeni artikli po dobavljaĉima Izvještaj pomoću kojega moţemo dobiti podatke o nabavljenim artiklima koji su ušli na skladište.
za sve ili jednog dobavljaĉa
sve primke (povratnice) za pojedinog dobavljaĉa
svi artikli za pojedini dokument Moţe se proizvoljno iskljuĉiti npr. popis artikala i popis dokumenata. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis specifikacija temeljnica po knjiţenju Program nam automatski nudi zadnju temeljnicu za ispis. Odabiremo da li temeljnicu ulaza ili izlaza robe. Specifikacija temeljnica po knjiţenju nam sluţi za provjeru konta pojedinih knjiţenja. Naslov se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Minimalne i maksimalne zalihe U šifrarniku artikala za svaki artikl moţemo definirati miminalnu i maksimalnu zalihu. Ovim izvještajem moţemo za jedno ili sva skladišta, jedan ili više artikala, dobiti podatke koji artikli su prekoraĉili minimalne ili maksimalne zalihe. Korisno je upotrijebiti opciju stope maksimalnog i minimalnog prekoraĉenja npr. Ako ţelimo ispis samo artikala kojima je zaliha pala ispod minimuma 30% Stopu maksimuma postavimo na veliki broj npr. 100.000%, stopu minimuma na 30% na taj naĉin se neće prikazati artikli koji su iznad maksimuma do 100.000% (teoretski nijedan) niti će se prikazati artikli koji su ispod minimuma 1 do 29,99%, dakle samo oni koji su manje od 30% Ako ţelimo samo artikle kojih imamo previše na lageru npr. više od 50% od maksimuma Postavljamo miminum na 100.000% (da izbjegnemo sve koji su ispod minimuma do 1000.000%), a maksimum na 50%. Sve ostale kombinacije isprobajte sami. Automatski upis u narudţbu Moguće je odrediti da se artikli koji su kombinacijom kriterija dobiveni na ispisu, a koji su prekoraĉili minimalne zalihe, automatski upišu u specificiranu narudţbu. Pri tome moţemo odrediti i kriterij ispisa artikala samo za odreĊenog dobavljaĉa, podatak o dobavljaĉu se nalazi u šifrarniku artikala. Napomena Korisnika moţe zbuniti sljedeći primjer: uzmemo jedan artikl, u šifrarniku je za njega odreĊena minimalna zaliha 5, maksimalna zaliha 10 komada. Ispisom za skladište 1, artikl se pojavljuje na ispisu, ispisom za skladište 2 artikl se pojavljuje na ispisu, meĊutim kada zadamo opciju sva skladišta (1 i 2 zajedno) artikl se ne pojavljuje na ispisu. Ĉesta je primjedba korisnika da se izvještaji nelogiĉno ponašaju. U ĉemu je stvar?, na prvom skladištu stanje artikla je 3 komada, na drugom isto 3, u oba sluĉaju zadovoljen je kriterij prikaza jer artikl ima zalihu manju od minimuma, meĊutim kad se zbroji zaliha na oba skladišta onda artikl ima zalihu 6 što nije manje od minimuma i artikl se ne pojavljuje na skupnom izvještaju. Copyright © IPOS 1992-2008.
Procjena trajanja zaliha Izvještaj na osnovu kojega moţemo za svaki artikl dobiti procjenjeni broj dana (mjeseci) trajanja zaliha. Algoritam se sluţi podacima o stanju i povijesnom izlazu pojedinog artikla u odreĊenom razdoblju i na osnovu toga procjenjuje koliko bi mogla trajati postojeća zaliha, a što nam daje informaciju o tome koje artikle bismo trebali nabaviti. Podatke moţemo dobiti za jedno ili sva skladišta, po abecedi ili šifri. Za jedan ili više artikala.
Korisno je upotrijebiti opciju ispisa samo onih artikala kojih dostaje na zalihi samo za npr. 30 dana, ili 10 dana, zavisno o kojoj vrsti artikala se radi. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis ulazne kalkulacije Kriterij za filter: jedna kalkulacija sa broje, od do broja kalkulacije, od do datuma Opcija ispis rekapitulacija kalkulacija, tj. ne ispisuju se stavke nego samo sumarni iznosi. Ispis kalkulacija od do broja ili od do datuma, ili sve kalkulacije. Naslov se moţe mijenjati. Ulazna kalkulalcija se trenutno ispisuje na A4 formatu HORIZONTALNO. Ako je ukljuĉena opcija za export podataka u tekstualnu datoteku tada će se istovremeno s ispisom izvještaja generirati u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvuĉeni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportKalkVPxxxxxx.doc. Datoteke ExportKalkVPxxxxx.doc prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja. Ovu datoteku nakon toga moţete importirati u excel, word i dr. U wordu moţete kreirati nove cjenike s izgledom kojeg moţete samostalno kreirati, naljepnice za artikle i sl. Podaci koji se exportiraju su:
šifra naziv artikla kataloški broj filter klasifikacija minimalne zalihe maksimalne zalihe jedinica mjere ean kod stopa poreza cijena bez poreza cijena s porezom proizvoĊaĉ naziv mjesto ulica drţava email uvoznik naziv mjesto ulica drţava email telefon dobavljaĉ naziv mjesto ulica drţava email telefon današnji datum zemlja porijekla godina proizvodnje/uvoza broj i godina primke
datum primke broj i godina kalkulacije koliĉina (primka, kalkulacija)
Na CD-u u direktoriju "Primjer naljepnica za artikle" moţete naći već pripremljenu šablonu za ispis naljepnica formata 70x37mm iz MS Worda, dovoljno je samo u wordu otvoriti dokument "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" i pokrenuti opciju "Merge data with document" Da biste je primjenili na svoje podatke napravite:
otvorite neki direktorij na disku i u njega iskopirajte datoteke s CD-a (preko propertia im promjenite Atributes iz Read-only u Archive)
napravite export podataka o artiklima i cijenama iz cjenika
preimenujte datoteku ExportKalkVPxxxxx.doc u ExportKalkVP.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij
otvorite datoteku "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" u Wordu i to je sve
naravno moţete promjeniti veliĉine naljepnica, podatke na njima, moţete ukljuĉiti bar kod i sl.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Lager lista artikala Copyright © IPOS 1992-2008.
Prodani artikli po kupcima Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis pripremne inventure Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija serijskih brojeva Ispis evidencije serijskih brojeva artikala. Osnova izvještaja je ispis artikala po raznim kriterijima, raznim opcijama odreĊujemo da li će se uz artikle ispisivati
serijski brojevi koji imaju datum izlaza
serijski brojevi koji nemaju datum izlaza
moţemo ispisati serijske brojeve samo odreĊene serije artikala
moţemo ispisati samo one serijske brojeve kojima garancija/rok trajanja istiĉe na odreĊeni datum
Evidenciju serijskih brojeva radimo za artikle koje smo prodali kupcima, bilo da smo ih kupili od dobavljaĉa ili smo ih proizveli u vlastitoj proizvodnji. Copyright © IPOS 1992-2008.
Utrošak materijala po radnim nalozima Izvještaj prikuplja podatke u robno-materijalnom knjigovodstvu. Pretraţuje sve izdatnice i povratnice materijala prema kriteriju datuma i kriteriju radnih naloga i prikuplja podatke o materijalima. Ispis materijala je moguće dobiti prema izdatnicama ili kumulativno za sve izdatnice ili samo ukupan iznos za radni nalog. Copyright © IPOS 1992-2008.
Primitak gotovih proizvoda po radnim nalozima Program u robno-materijalnom knjigovodstvu pretraţuje primke i ispisuje rekapitulaciju zaprimljenih proizvoda po radnim nalozima. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis radnih naloga Radna naloge je moguće ispisati po od do broja naloga od do datuma naloga partnerima ili samo za odreĊenog partnera radnoj jedinici ili samo za odreĊenu RJ Nezavisno od kriterija ispisa radne naloge moţemo dodatno filtrirati po statusu (priprema, otvoren, zatvoren) ili tipu (proizvodni, servisni). Kod proizvodnih radnih naloga posebno moţemo ukljuĉiti/iskljuĉiti ispis obraĉuna i planski normativ. Kod servisnih naloga se ne ispisuju. Za ispis obraĉuna radnog naloga odreĊujemo razdoblje obraĉuna i nivo prikaza detalja.
Kada ispis radnih naloga pozivate iz prozora Radnih naloga, a ne iz menia Izvještaji, tada će automatski biti selektiran za ispis tekući radni nalog (iz prozora radnih naloga) i dovoljno je odabrati tipku Enter za ispis.
U prozoru Poslovnih partnera postoji tipka "Nalog" preko koje moţete automatski za tekućeg partnera dobiti ispis njegovih otvorenih radnih naloga Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon financijskog i koliĉinskog kretanja zaliha artikala Grafikon koji pokazuje stanje na pojedinom skladištu ili svim skladištima zajedno, za jedan ili sve artikle zajedno. Moguć je odabir vremenske toĉke dan, tjedan, mjesec. Prikaz šest razliĉitih grafikona:
stupĉasti grafikon: ulaz, izlaz i stanje zalihe
linijski grafikon: ulaz, izlaz i stanje zalihe Svaki se pojedinaĉno moţe ukljuĉiti ili iskljuĉiti. Opcije trodimenzionalni prikaz, podloga, animacija kod većeg broja toĉaka u tri brzine. Prikaz svako stupca na toĉki posebno, stupci jedan na drugom ili stupci jedan na drugom u skali do 100%. Copyright © IPOS 1992-2008.
Proizvodnja - općenito Mjerenje tj. praćenje troškova proizvodnje je temeljni preduvjet za pokretanje postupka smanjivanja troškova u procesu proizvodnje. To potvrĊuje ĉinjenica da od ukupnih troškova u proizvodnim poduzećima otprilike 80-90% troškova nastaje u proizvodnji, a preostali dio troškova nastaje izvan proizvodnje. Uobiĉajen naĉin kako se moţe pratiti troškove proizvodnje je posredstvom radnih naloga. Radni nalog se uvodi zato da se jasno i konkretno utvrde vrsta, opseg i rok izvršenja zadatka te da se utvrdi sve što za to treba, troškovi i rashodi te prodajna vrijednost i financijski rezultat koj će time postići poduzeće u kojem se radni nalog izvršava. Troškove je potrebno dakle utvrditi odvojeno za svakog nosioca troška (proizvod) tj. za svaku narudţbu ako se proizvodi na temelju pojedinih narudţbi. Dva su temeljna naĉina otvaranja radnih naloga
prema kupcu
prema proizvodu
Radne naloge za kupce otvaramo u sljedećim okolnostima
kad proizvodi imaju osobita svojstva te ih se ne moţe prodavati ostalim kupcima
kad se upravljanje proizvodnim procesom temelji na proizvodnji bez zaliha pa proizvodni proces poĉinje zaprimanjem narudţbenice kupaca
kad je riješ o usluţnoj proizvodnji za kupca npr. oplemenjivanje ili dorada
Otvaranje radnih naloga prema proizvodu uobiĉajeno je u proizvodnji za skladište kada se proizvode prodaje razliĉitim kupcima na trţištu. Od ostalih naĉina otvaranja radnih naloga moţem spomenuti radne naloge za popravke, reklamacije kupaca u jamstvenom roku i dr. Poslovi knjigovodstva proizvodnje (pogonsko knjigovodstvo) su najĉešće
prikupljanje podataka o ulaganjima u proizvodnju razvrstavanje troškova na mjesta nastanka (pogoni) i njegove nositelje (proizvodi) sastavljenje obraĉuna nastalih troškova za proizvodnju po mjestima i nosiocima troškova unošenje stvarnih podataka o nastalim troškovima u radne naloge analiza odstupanja od procjenjenih i stvarnih troškova cijene proizvodnje, iznalaţenje podataka o sniţenju i prekoraĉenju troškova proizvodnje, utvrĊivanje odgovornosti odreĊenog mjesta ili osobe
Skupina raĉuna 60 - Proizvodnja Na raĉunima skupine 60 - Proizvodnja razraĊuje se evidentiranje proizvodnje i proizvodnih usluga, i to prema trškovima što ih se temeljem MRS-a 2 moţe uraĉunati u vrijednost zalih proizvodnje. Najprije zahvaćamo ulaganja u proizvodnju, obraĉunavamo troškove proizvodnje i zatim evidentgiramo završenu proizvodnju, bilo da su to poluproizvodi, gotovi proizvodi ili završene usluge. Na kraju obraĉunskog razdoblja saldo na ovim raĉunima ĉini nedovršenu proizvodnju. Dakle, na ovim raĉunima pratimo proizvodnju u tijeku s elementima troškova uloţenih u proizvodnju, završene proizvodnje i na kraju nedovršene proizvodnje.
Obiljeţje raĉunovodstva pogona Podatke o troškovima konverzije nalazimo u glavnoj knjizi (razred 4), a po potrebi u raĉunovodstvu pogona. Raĉunovodstvo pogona (ili analitiĉko knjigovodstvo proizvodnje) svrstava se u interna raĉunovodstva društva. Njegovo je ustrojstvo, kao u većine analitiĉkih evidencija, fakultativno. Informacije što ih daje iznimno su bitne za djelovanje menadţmenta, poglavito kad je u pitanju upravljanje troškovima.
Zadaća raĉunovodstva pogona je:
prikupljati podatke o vrstama nastalih troškova u svezi s ulaganjima u proizvodnju razvstati podatke o troškovima n amjesta nastanka i nositelja tj. njihove uzroĉnike izraditi obaĉune troškova uloţenih u proizvodnju, te obraĉune dovršene i nedovršene proizvodnje po pogonima i radnim nalozima izraditi kalkulacije cijene proizvodnje prema elementima obraĉuna u MRS-u 2 te elementima druge metode obraĉuna, prema zahtjevima menadţmenta unositi u radne naloge podatke o stvarnim troškovima te analizirati odstupanja od ciljnih troškova Da bi raĉunovodstvo pogona prikupilo i dalo nuţne i namjenske informacije, ono mora utvrditi i ponuditi elemente za utvrĊivanje cijene proizvoda i drugih uĉinaka, a zatim promatrati rezultate prema mjestima troškova. Informacije će biti kvalitetne i uporabljive ako se uspije ustrojstveno povezati proraĉune troškova i prikupljene podatke o stvarnim troškovima. Iz toga proizlaze informacije o sniţenju i prekoraĉunju cijene proizvodnje uĉinaka, sniţenju ili prekoraĉenju proraĉunanih troškova reţijskih mjesta. Ako sintetiĉki gledamo na raĉunovodstvo pogona koje je na taj naĉin ustrojeno, informacije upozoravaju na mjesta ili pojedince odgovorne za poslovni neuspjeh, odnosno na mjesta i pojedince zasluţne za uspješnost. Uĉinkovitost ustrojstva raĉunovodstva pogona zahtijeva gleda prikupljanja podataka o troškovima usklaĊeno djelovanje s drugim analitiĉkim knjigovodstvima koja takoĊer obraĊuju podatke o troškovima. Ta povezanost najizrazitija je u odnosu s analitiĉkim evidencijama materijala, sitnog inventara, plaća dugotrajne imovine i dr.
Izvori podataka o nastalim troškovima proizvodnje Podatak o svakom nastalom trošku mora se dokazati knjigovodstvenom ispravom. Polazeći od cjeline djelovanja raĉunovodstva, podaci o troškovima obraĊivani su u glavnoj knjizi i u analitiĉkim evidencijama. Raĉunovodstvo pogona pri evidentiranju nastanka troškova po mjestima i nositeljima primjenjuje izravno knjigovodstvene isprave, izvedene isprave iz obraĉunskih podataka u drugim analitikama i izvedenim podacima glavne knjige. No raĉunovodstvu pogona nuţni su i podaci o ciljnim troškovima, normativima utrošaka, prevelikim utrošcima, škartu proizvoda i sliĉno što se preuzima iz isprava o pripremi proizvodnje, pogonu, kontroli kvalitete i skladištu. Dio podataka dobiva se i iz sluţbe prodaje, npr. o cijenama za utvrĊivanje neto vrijednosti proizvoda koji se moţe realizirati.
U raĉunovodstvu pogona najĉešće se koristi raĉune s odvojenim sadrţajima za
evidenciju troškova po mjestima (pogon, uprava i prodaja, radionica i dr) evidenciju prema nositeljima (proizvodima tj. uĉincima) rekapitulacija - kumulativni raĉun svih proizvoda jednog pogona
Primjer sadrţaja za evidenciju troškova po nositelju
I. Izravni troškovi 1. Izravni materijal 2. Izravni rad ljudi 3. Izravni rad strojeva (ne sudjeluje u zbroju) 4. Izravne vanjske usluge 5. Ostali izravni troškovi II. Opći fiksni troškovi 1. Amortizacija 2. Odrţavanje pogona 3. Uprava pogona 4. Ostali fiksni troškovi III. Opći promjenjivi troškovi 1. Neizravan materijal 2. Energija u pogonu 3. Neizravne plaće u proizvodnji 4. Ostali opći promjenjivi troškovi IV. Iskljuĉenje troškova po MRS-u 2 1. Prekomjerni materijal, rad i dr. V. Dovršena proizvodnja
Raĉun troškova za nositelja (proizvod) otvara se za svaki radni nalog posebno. Na kraju godine raĉun ostaje otvoren ako nije dovršena sva proizvodnja temeljem tog radnog naloga. Na svršetku meĊuobraĉunskog razdoblja i poslovne godine izraĊuje se rekapitulaciju raĉuna nositelja troškova za odreĊen pogon. Sadrţaj rekapitulacije sliĉan je kao za nositelja s tim da ĉini kumulativ svih proizvoda jednog pogona.
Raspored troškova ulaganja u proizvodnju Raspored troškova ulaganja u proizvodnju izraĊujemo za odabrano razdoblje poslovanja, a obavezno za poslovnu godinu i to prije sastavljanja temeljnih financijskih izvješća. U toku godine odabrana razdoblja meĊuobraĉuna troškova ovise o internim aktima društva, no potrebe menadţmenta za informacijama o troškovima u najvećem broju društava uvjetuju potrebu mjeseĉnog obraĉuna troškova. U pravilu se obraĉune trškova u toku godine izraĊuje kumulativno. Raspored troškova u prvom koraku ima za cilj raĉunovodstveno-obraĉunskim postupcima utvrditi i prikazati
troškove što ih se ukljuĉuje u cijenu proizvodnje (izravan materijal i troškove konverzije) razraĊena na mjesta troškova nositelje troškova elemente kalkulacije troškove koji izravno ulaze u rashode razdoblja Zatim ovaj obraĉun troškova sluţi kao podloga za knjiţenje prijenosa troškova u prirodnim vrstama iz razreda 4 u skupinu 60 - Proizvodnja.
Osnovna je svrha radnog naloga u proizvodnom trgovaĉkom društvu utvrditi cijenu proizvodnje za svaki proizvod u odreĊenom razdoblju. Evidencija troškova u pogonskom knjigovodstvu obavlja se kontinirano u ĉitavom obraĉunskom razdoblju na temelju obraĉunanih materijalnih i radnih isprava ispostavljenih u pogonu i skladištu. Ti troškovi (sirovina, materijala i troškovi plaća izravnih radnika) unose se u radne naloge na koje se odnose. To je prva faza evidentiranja troškova proizvodnje koja traje sve do završetka obraĉunskog razdoblja. Druga faza je evidencija rasporeda općih troškova proizvodnje na radne naloge, pa se tako izraĉunava trošak proizvodnje po sastavnicama strukture cijene proizvodnje za svaki radni nalog u obraĉunskom razdoblju. Radni nalozi se obiĉno obraĉunavaju za razdoblje od mjesec dana. Uputno je svakog mjeseca obraĉunati sve radne naloge u proizvodnji bez obzira je li po njima proizvodnja završena ili i dalje traje u sljedećem razdoblju. Zato govorimo o završenoj proizvodnji i konaĉnom obraĉunu radnih naloga i o privremenom obraĉunu tj. nedovršenoj proizvodnji. Iskaz gotove proizvodnje po svim radnim nalozima po kojima je proizvodnja završena je isprava za knjiţenje u financijskom knjigovodstvu za razduţenje proizvodnje u tijeku i zaduţenje skladišta gotovih proizvoda. Iskaz troškova po radnim nalozima za koje proizvodnja nije gotova je vrijednost nedovršene proizvodnje (kontrola salda konta 600 proizvodnja u tijeku). Izravni troškovi obuhvaćaju sve troškove nastale u neposrednoj proizvodnji što ih se moţe izravno povezati s odreĊenim proizvodom. Prikupljanje izravnih troškova temeljem pojedinih radnih naloga nije problem. Podatke o utrošenim materijalima (osnovni i pomoćni) prikuplja se preko skladišnih dokumenata na koje obavezno treba upisivati brojeve radnih naloga. Podatke o troškovima utrošenih sati rada u izradi proizovda uzima se iz radnih lista u koje se upisuje broj radnog naloga i koliĉina utrošenih sati. Evidencija sati rada strojeva se moţe voditi i samo radi postojanja elementa za kljuĉ rasporeĊivanja općih troškova npr. amortizacije. Izravne vanjske usluge kooperanata se evidentiraju na ulaznim raĉunima za svaki radni nalog. Ostali izravni troškovi mogu biti putni nalozi i dr. Opći (neizravni, proizvodna reţija) troškovi su oni što nastaju u neposrednoj proizvodnji, ali i izvan nje, a ne moţe ih se izravno povezati s odreĊenim proizvodom. S obzirom na to da se podatke o općim troškovima ne moţe prikupljati na osnovi pojedinih radnih naloga kao izravne troškove, njih se dodaje radnim nalozima prema odreĊenu kriteriju rasporeda tj. prema kljuĉevima za raspored neizravnih troškova. Nakon što su troškovi rasporeĊeni po mjestima troškova, potrebno je proizvodne troškove rasporediti na nositelje troškova - proizvode. Rasporedom troškova po proizvodima dolazimo do proizvoĊaĉke cijene pojedinog proizvoda. Opće troškove proizvodnje se s pogona na proizvode rasporeĊuje pomoću odreĊenih kljuĉeva. Odabir kljuĉa je od iznimne vaţnosti jer o njemu ovisi koliko će fiksni troškovi biti zastupljeni u proizvoĊaĉkoj cijeni. Kao kljuĉevi se najĉešće koriste pojedini izravni troškovi sadrţani u proizvodu ili ukupni izravni troškovi, zatim sati rada postrojenja, izravnog rada na proizvodu i sl. RasporeĊivanje se odvija u dva stupnja. U prvome se odabire kljuĉ za raspored općih troškoa kako bi se moglo izraĉunati koeficijent za raspored općih troškova. koeficijent = opći troškovi što ih se rasporeĊuje / kljuĉ za raspored tj. ukupna osnovica Ovom formulom smo dobili koliko općih troškova otpada na jednu kunu kljuĉnih troškova, npr. ako trebamo rasporediti amortizaciju jednog pogona na sve radne naloge tog pogona, moramo imati podatak o ukupnoj amortizaciji (opći trošak) tog pogona i ukupnom npr. izravnom materijalu pogona da bismo izraĉunali koliko amortizacije otpada na jednu kunu materiijala.
U drugom stupnju mnoţimo izravnim materijal svakog pojedinog radnog naloga sa dobivenim koeficijentom da bismo dobili iznos amortizacije za svaki radni nalog pojedinaĉno.
Obraĉuni ulaganja u proizvodnju i dovršene proizvodnje Obraĉune ulaganja dovršene proizvodnje izraĊuje se su sljedećim koracima
1. utvrditi ukupno uloţeno na raĉunima proizvodnje
2. iskljuĉiti iz zaliha proizvodnje troškove prema MRS-u 2 toĉka 14.
3. izraditi zbrojene obraĉune dovršene proizvodnje za svaki pogon
4. izraditi kalkulaciju cijene proizvodnje za svaki proizvod po elementima
5. usporediti utvrĊenu cijenu proizvodnje s neto - vrijednošću koja se moţe realizirati
Obraĉuni u svezi s dovršenom proizvodnjom ĉine i podlogu odgovarajućim knjiţenjima u glavnoj knjizi.
OdreĊenim troškovima prema MRS-u 2 t. 14 podrazumijevamo troškove nastale prekomjernim utroškom materijala, rada ili drugih troškova. Ako je u pitanju neostvarivanje normalnog kapaciteta odgovarajući se dio općih fiksnih troškova iskljuĉuje iz zaliha.
Obraĉun dovršene i nedovršene proizvodnje izraĊuje raĉunovodstvo pogona, tj. jedinica raĉunovodstva zaduţena za obraĉune troškova proizvodnje. Obraĉun se temelji na radnim nalozima gdje je svaka završena proizvodna aktivnost po radnom nalogu znak za izradu obraĉuna njegove dovršenosti. Radni nalozi po kojima na kraju obraĉunskog razdoblja nije dovršena proizvodnja sadrţe obraĉun dijela radnog naloga za dovršenu proizvodnju i u dijelu nedovršene proizvodnje. Copyright © IPOS 1992-2008.
Proizvodnja - uvodni dio Na dijagramu toka operacija je prikazan kompletan ciklus proizvodnog toka podataka radnog naloga, program proizvodnje Ipos knjigovodstva je prvenstveno orijentiran na praćenje troškova proizvodnje po radnim nalozima.
1.
Radni nalog se izdaje na temelju upita, ugovora ili narudţbi koje od kupaca prima prodajna sluţba. U poduzećim sa vlastitim skladištem stanje zaliha moţe biti podloga za izradu radnog naloga.
2.
Prodajna sluţba primljene upite kupaca dostavlja pripremi proizvodnje koja oblikuje proizvode i izraĊuje ponudbene kalkulacije cijene proizvodnje i na temelju toga utvrĊuje prodajne cijene proizvoda 3. Priprema proizvodnje na temelju sklopljenih ugovora i primljenih narudţbi izdaje radni nalog koji sadrţi normativne cijene i koliĉine (materijal, rad, usluge ...) 4. Priprema proizvodnje obaviještava nabavnu sluţbu o potrebnom materijalu za izvršenje radnog naloga. 5. Priprema proizvodnje radni nalog dostavlja voditelju proizvodnje (pogona) koji izvršava radni nalog i prikuplja dokumente o njegovom izvršavanju (izdatnice, povratnice, fakture za vanjske usluge, radne listove, primke za gotove proizvode). 6. Proizvodnja predaje dovršene koliĉine proizvoda radnog naloga skladištu gotovih proizvoda. 7. Proizvodnja predaje radni nalog i njegovu dokumentaciju na obraĉun u pripremu proizvodnje gdje knjigovoĊe proizvodnje izraĊuju obraĉune radnih naloga koji se dostavlja raĉunovodstvu poduzeća. Obraĉune potpuno gotovih radnih naloga u toku mjeseca priprema rada dostavlja voditelju proizvodnje i voditelju prodajen sluţbe. 8. Raĉunovodstvo na temelju mjeseĉnog iskaza stanja radnih naoga i drugih dokumenata sastavlja ukupni mjeseĉni obraĉun poslovanja poduzeća i dostavlja ga voditelju proizvodnje, voditelju prodajne sluţbe i glavnom direktoru poduzeća. 9. Voditelj proizvodnje s drugim struĉnjacima iz pripreme rada i proizvodnje analizira obraĉune potpuno dovršenih radnih naloga i mjeseĉni obraĉun rezultata poslovanja poduzeća. 10. Voditelj prodajen sluţbe poduzeća sa struĉnjacima iz prodajne sluţbe analizira obraĉune potpuno dovršenih radnih naloga i mjeseĉni obraĉun rezultata poslovanja poduzeća. 11. Glavni direktor poduzeća s voditeljem proizvodnje, voditeljem prodajen sluţbe, voditeljem raĉunovodstva i drugim struĉnjacima analizira mjeseĉni obraĉun rezultata poslovanja poduzeća i priprema odluke koje u vezi s time treba donijeti uprava poduzeća. Copyright © IPOS 1992-2008.
Servis uvodni dio Rad u servisu je zamišljen na sljedeći naĉin:
Copyright © IPOS 1992-2008.
Radni nalozi Radne naloge vodimo na nivou poslovne godine, ako proces proizvodnje po odreĊenom radnom nalogu prelazi u sljedeću poslovnu godinu radni nalog će se preko automatske rutine poĉetnih stanja prebaciti u novu poslovnu godinu s upisanim poĉetnim stanjem u dnevniku obraĉuna (pod mjesec 0). Obzirom da se i proizvodni i servisni radni nalozi evidentiraju na istom mjestu objasnit ćemo neke specifiĉne razlike meĊu njima.
Proizvodni radni nalog Kad otvaramo proizvodni radni nalog evidentiramo osnovne podatke u glavi naloga, u predmetu i opisu moţe dodatno opisati nalog za proizvodnju i dr., a u popis stavaka upisujemo (najĉešće jednu) vrstu proizvoda koja će se proizvesti. Dakle u stavkama radnog naloga nećem vidjeti strukturu troškova radnog naloga nego nazive konaĉnih proizvoda koji će se proizvesti u procesu proizvodnje. Struktura trenutnih stvarnih troškova proizvodnog radnog naloga se vidi u tabeli Obraĉun proizvodnje, a u tabeli Planski normativ vidimo planirane troškove proizvodnje. Stvarni troškovi proizvodnje u tabeli obraĉuna se povlaĉe iz Dnevnika obraĉuna radnih naloga, a koji se opet puni izravnim troškovima iz analitika materijalnog knjigovodstva, obraĉuna plaća, saldakonti dobavljaĉa, putnih naloga te općim troškovima dobivenim iz financijskog knjigovodstva rasporeĊenim po radnim nalozima. Proizvedeni proizvodi se zaprimaju primkom na skladište gotovih proizvoda po proizvoĊaĉkoj cijeni koja se vidi u obraĉunu radnog naloga. Kod ispisa proizvodnog radnog naloga ispisuju se podaci o radnom nalogu, popis proizvoda, obraĉuna radnog naloga i planski normativ.
Odabirom tipke Izvještaji automatski će se postaviti opcije za ispis radnog naloga na kojem smo pozicionirani u tabelarnom prikazu tj. tekući radni nalog.
Servisni radni nalog Kad otvaramo servisni radni nalog u popisu stavaka radnog naloga upisujemo specifikaciju utrošenog materijala, rada ljudi i strojeva, putne troškove i sve ostale troškove u vezi servisa. Ovakav servisni radni nalog se po završenom obraĉunu prebacuje u raĉun (tipka Raĉun) gdje se upisuju osnovni podaci sa radnog naloga i njegov broj, a u stavkama raĉuna se tipkom Auto unos povlaĉe podaci sa radnog naloga. Kod ispisa raĉuna koji je dakle povezan sa odreĊenim radnim nalogom će se ispisati sve stavke sa radnog naloga, a u tekstu prije stavaka će se ispisati osnovni podaci o radnom nalogu: godina i broj, datum, ureĊaj, serijski broj, datum preuzimanja i isporuke. Nakon završetka izrade raĉuna moţemo pokrenuti automatsku izradu otpremnice za utrošeni materijal.
Cijene koje se povlaĉe na radnom nalogu su trenutne prodajne cijene iz specificiranog cjenika, prilikom automatskog povlaĉenja stavaka iz radnog naloga u raĉun cijene će biti drugaĉije, ako su u meĊuvremenu promjenjene cijene u cjeniku. Cijen na radnom nalogu sluţe samo kao informacija serviseru o cijeni servisa i kod ispisa radnog naloga za kupca te se cijene ne vide.
Kod ispisa servisnog naloga ispisuju se samo osnovni podaci o radnom nalogu i popis utrošenih materijala i usluga, bez cijena. Dakle nema podataka o obraĉunu proizvodnje i planskom normativu jer to nije u vezi sa servisom.
Ako se servis po ovom radnom nalogu ne naplaćuje (npr. ureĊaj je pod garancijom) tada moţemo tipkom Izdatnica razduţiti utrošen materijal sa skladišta materijala. U protivnom odabiremo tipku Raĉun, a materijal razduţujemo automatskom otpremnicom iz raĉuna.
Korisnik moţe i kod raĉuna odabrati varijantu da koristi izdatnicu iz radnog naloga, a ne otpremnicu iz raĉuna.
Tabelarni prikaz radnog naloga Prikaz u vidu tabele prikazuje svaki radni nalog u jednom redu. Status pojedinog naloga se moţe razlikovati i bojom u pripremi, plavi otvoren, zeleni zatvoren, crveni U donjem dijelu se za odreĊeni nalog vide njegove stavke.
Ako ţelite da tip radnog naloga i inicijalni tekstovi budu za proizvodni tj. servisni radni nalog odaberite tipku Unos dok ste u tabelarnom prikazu na tom tipu naloga.
Prikaz obraĉuna proizvodnje Obraĉun proizvodnje moţe se prikazati u 3 nivoa dubine (ukupni troškovi, osnovne grupe i nazivi troškova). Ako je ukljuĉena opcija za Automatski izraĉun obraĉuna tada će obraĉun biti automatski promjenjen kod unosa bilo kojeg podatka u dnevniku obraĉuna radnih naloga. Podaci u obraĉunu proizvodnje se prikazuju iskljuĉivo radnog naloga i dnevnika obraĉuna radnih naloga tog naloga. Dakle unos nove izdatnice materijala vezane uz radni nalog 5/2006 neće automatski promjeniti obraĉun radnog naloga, nego tek kada se taj podatak upiše u dnevnik obraĉuna (ruĉno ili automatski). Podaci se mogu filtrirati kao kumulativ od poĉetka godine do specificiranog mjeseca ili se mogu dobiti samo za odreĊeni mjesec.
Nulti mjesec oznaĉava poĉetno stanje što znaĉi da je radni nalog otvoren u nekoj prethodnoj poslovnoj godini.
Kolone prikazuju
naziv troška tj. naziv elementa kalkulacije iznose kalkulacije za broj proizvedenih jedinica iznose kalkulacije za jednu jedinicu
Stopa prodajnih troškova 16% se moţe promjeniti u meniu Šifrarnici>Koeficijent prodajnih troškova.
Izravni rad strojeva se ne uraĉunava u troškove proizvodnje nego sluţi eventualno kao kljuĉ za raspored općih troškova.
Prikaz planskog normativa Obraĉun planskog normativa prikazuje iste elemente kalkulacije kao i stvarni obraĉun zato da bi se mogla vršiti usporedba stvarnih i planiranih veliĉina već u toku procesa proizvodnje. Planski normativ prikazuje iznose za normativnu koliĉinu (koliĉina koja je odreĊena u šfirarniku tog artikla-proizvoda) i za jedinicu proizvoda. Podaci o materijalima, troškovima rada ljudi i strojeva, izravnim uslugama, općim promjenjivim i fiksnim troškovima proizvodnje program povlaĉi iz unaprijed definiranog normativa.
Odabirom tipke Materijal, Rad ili Konverzija program će otvoriti popis normativa upravo za taj artikl.
Vidi
Pregled normativa
Normativ izravnog materijala
Normativ izravnog rada
Normativ troškova konverzije
Pregled podataka u pojedinaĉnom prikazu radnog naloga Godina i broj naloga U tekućoj poslovnoj godini brojevi radnih naloga se otvaraju slijedom.
Tip naloga Radni nalog moţe biti proizvodni i servisni. Proizvodni radni nalog se otvara za potrebe proizvodnje odreĊenih proizvoda koji mogu biti za odreĊenog kupca ili za vlastito skladište tj. za prodaju nepoznatim kupcima. Servisni radni nalog je nalog za servis, popravak odreĊenog proizvoda ili za uslugu interno u poduzeću ili za kupca.
Status naloga
u pripremi, sluţi kao priprema nekog budućeg radnog naloga, ili kao osnova za kopiranje u nove radne naloge otvoren, radni nalog po kojem traje proizvodnja, ili servis, koja još nije obraĉunata zatvoren, dovršen radni nalog
Datum Kod proizvodnog naloga to je datum otvaranja, kod servisnog datum otvaranja i datum preuzimanja ureĊaja.
Datum poĉetka Poĉetak proizvodnje tj. servisa.
Datum kraja Završetak proizvodnje, servisa.
Datum isporuke Datum isporuke proizvoda ili ureĊaja.
Partner U sluĉaju proizvodnje za vlastito skladište upisuje se šifra vlastite firme, inaĉe šifra kupca iz poslovnih partnera.
Veza Veza na odreĊeni dokument npr. narudĊba kupca, ili interni dokument.
Predmet/naziv ureĊaja Predmet proizvodnje ili naziv ureĊaja kod servisnog naloga.
Serijski broj Serijski broj ureĊaja kod servisnog naloga.
Garancija Oznaka da li je ureĊaj pod garancijom kod servisnog naloga.
Opis Opis radnog naloga ili opis popravka kod servisnog naloga.
Tekst iza Tekst koji se ispisuje iza stavaka radnog naloga.
U šifrarniku tekstova radnih naloga postoje predefinirani tekstovi sa šiframa 1, 2, 3 i 4. Tekstovi sa šiframa 1 i 2 će se automatski pridodjeliti novootvorenim proizvodnim radnim nalozima (tekst prije i iza stavaka), a tekstovi sa šiframa 3 i 4 će se automatski pridodjeliti novootvorenom servisnom radnom nalogu.
Skladište materijala Skladište za razduţenje materijala.
Radna jedinica Radna jedinica proizvodnje.
Skladište proizvoda Skladište za zaprimanje gotovih proizvoda.
Cjenik Cjenik s kojeg će povlaĉiti cijene o stavkama radnog naloga. Prodajne cijene na radnom nalogu su informativne, konaĉne cijene se iskazuju u raĉunu.
Kljuĉ za raspored Kod proizvodnog radnog naloga u sluĉaju da se na radnom nalogu evidentira više od jednog proizvoda, preko kljuĉa će program rasporediti troškove na pojedine proizvode
koeficijent, proizvoljan koeficijent gdje se za svaki proizvod odredi udio u troškovima cijena, ovdje je koeficijent zapravo cijena * koliĉina tj. udio vrijednosti odreĊuje odnos rasporeda troškova
Kreirao/preuzeo Osoba koja je otvorila radni nalog, kod servisnog naloga to je ujedno osoba koja je preuzela ureĊaj.
Odobrio Odgovorna osoba koja ovjerava radni nalog.
Voditelj proizvodnje/Serviser Osoba koja je radila na proizvodu tj. voditelj proizvodnog tima ili naziv servisera kod servisnog naloga.
U prozoru Poslovnih partnera postoji tipka "Nalog" preko koje moţete automatski za tekućeg partnera dobiti ispis njegovih otvorenih radnih naloga Copyright © IPOS 1992-2008.
Šifrarnik servisnih ureĊaja Ako koristite servisne radne naloge tj. naloge koji su tip Servisni radni nalog, tada ureĊaje koje servisirate kod otvaranja radnog naloga morate prvi puta evidentirati u šifrarnik servisnih ureĊaja. UreĊaj se sa svojim osnovnim podacima evidentira samo jednom, a kasnije se eventualno mogu dopuniti neki podaci. Koji podaci se evidentiraju za ureĊaj ovisi o tipu ureĊaja tako razlikujemo osnovne podatke i podatke specifiĉne za pojedini tip ureĊaja,
Osnovni podaci:
šifra, numeriĉki niz
naziv ureĊaja
tip, trenutno su podrţani: 1. tehniĉki ureĊaji 2. prijevozna sredstva
serijski broj, broj šasije i sl., jednoznaĉno odreĊivanje ureĊaja npr. kod automobila
dobavljaĉ od kojeg je kupac kupio ureĊaj
trajanje garancije od do datuma
napomena
Podaci za tehniĉke ureĊaje:
M/N P/N IMEI EAN
Podaci za vozila:
knjizica_vozila broj_registracije vlasnik vrsta_vozila marka_vozila tip_vozila model_vozila boja_vozila oblik_karoserije osnovna_namjena proizvodjac drzava_proizvodnje godina_proizvodnje datum_1_registracije sjedacih_mjesta stajacih_mjesta lezecih_mjesta dopustena_nosivost masa_vozila dopustena_masa max_brzina dop_nosivist_prednja dop_nosivist_srednja dop_nosivist_straznja
broj_osovina pogonska_osovina snaga broj_okretaja obujam_motora duzina visina sirina volumen broj_kotaca gusjenice gume_prednje gume_srednje gume_straznje vrsta_kocnica kuka vitlo
Ako se radi o servisu motornih vozila, a registracijska oznaka je promjenjena od zadnjeg servisa tada upišite novu registarsku oznaku, a staru zabiljeţite u polje Napomena.
Odabirom tipke za ispis radnih Naloga automatski će biti podešeni podaci za ispis svih radnih naloga u vezi tekućeg ureĊaja.
Kod upisa novog vozila pozicionirajte se na neko drugo upisano vozilo i onda odaberite unos, upisat će se većina podataka iz selektiranog vozila. Za tu svrhu moţete upisati neka tipska vozila iz kojih će se upisivati podaci. Copyright © IPOS 1992-2008.
Kartice servisnih ureĊaja Kartice servisnih ureĊaja su, za razliku od klasiĉnog popisa radnih naloga, koncipirane na naĉin da listamo servisne ureĊaje i da za svaki ureĊaj u lijevom prozoru vidimo servisne naloge koji su vezani uz njega. Odabirom tipke Nalozi otvara se prozor radnih naloga i pozicionira se na tekući radni nalog iz kartice ureĊaja. Odabirom tipke UreĊaji otvara se prozor UreĊaja i pozcionira se na tekući ureĊaj iz kartica ureĊaja. Brojevi radnih naloga su u bojama
u pripremi
otvoren
zatvoren
Copyright © IPOS 1992-2008.
Dnevnik obraĉuna radnih naloga U šifrarniku radnih naloga radne naloge otvaramo slijedom od rednog broja 1 do N u toku jedne poslovne godine. U dnevniku obraĉuna biljeţimo mjeseĉne obraĉune pojedinaĉnih radnih naloga, dakle za jedan radni nalog u dnevniku obraĉuna će biti onoliko mjeseĉnih obraĉuna kroz koliko mjeseci se proteţe proizvodnja po tom radnom nalogu. Svi mjeseĉni obraĉuni jednog radnog naloga predstavljaju stvarni obraĉun odreĊenog radnog naloga, svi mjeseĉni obraĉuni svih radnih naloga jednog pogona predstavljaju stvari obraĉun proizvodnje jednog pogona, a svi pogoni pak obraĉun proizvodnje cijelog poduzeća. Maksimalni broj obraĉuna, u dnevniku obraĉuna, za jedan radni nalog jedne poslovne godine je 12, tj. za svaki mjesec po jedan. Iskljuĉeni troškovi po MRS-u 2 se unose sa pozitivnim predznakom, ali ih program odbija od ukupno ostalih troškova tj. Ukupni troškovi se umanjuju za Iskljuĉene troškove.
Troškovi prema MRS-u 2 toĉka 14. su troškovi nastali prekomjernim utroškom materijala, rada ili drugih troškova. Podlogu za obraĉun prekomjernih utrošaka ĉini obraĉun normativa utrošaka po radnom nalogu, što se obiĉno izraĊuje u raĉunovodstvu pogona ili u suradnji s tehniĉkom sluţbom. Raĉunovodstvo takoĊer osigurava praćenje ostvarivanja normalnog kapaciteta i u sluĉaju njegova neispujenja u odgovarajućem dijelu iskljuĉuje se opće fiksne troškove pogona i prenosi u rashode.
Ako je proizvodnja po radnom nalogu zapoĉela u prošloj poslovnoj godini onda se otvara poĉetno stanje obraĉuna za taj radni nalog koje se upisuje u nulti mjesec. Podaci o poĉetnom stanje se dakle nalaze u prošloj poslovnoj godini, a za sve ostale mjesece analitika obraĉuna (materijali, plaće i dr.) se nalazi u tekućoj poslovnoj godini. Uobiĉajeno je da se podaci o troškovima unose automatikom iz drugih analitiĉkih evidencija automatskim metodama Automatski obraĉun izravnih troškova i Automatski obraĉun općih troškova, ali je moguće kombinirati ruĉni i automatski obraĉun.
Ako ne posjedujete module npr. obraĉun plaća logiĉno je da ćete te podatke unijeti ruĉno u obraĉun i to za svaki radni nalog pojedinaĉno kod izravnih troškova kojima se moţe teretiti pojedini radni nalog ili prema kljuĉu kod općih troškova. U tabelarnom prikazu su pojedini obraĉuni prikazani plavom, zelenom i crvenom bojom zavisno od statusa radnog naloga, servisne i proizvodne obraĉune radnih naloga razlikujemo po prvim slovima ispred broja radnog naloga PRO, SER. Tipkama IZR i OPĆ pozivamo prozore za automatski unos izravnih i općih troškova proizvodnje.
U Tabu Zabilješke obraĉuna, program će zabiljeţiti sve automatske unose troškova prema datumu i vremenu tako da se moţe vidjeti kada su koji troškovi unešeni automatski i korigirati ih ako je u meĊuvremenu došlo do promjena u nekim analitikama.
Vidi
Automatski obraĉun izravnih troškova
Automatski obraĉun općih troškova Copyright © IPOS 1992-2008.
Automatski obraĉun izravnih troškova na radne naloge Ovom rutinom ćemo iz razliĉitih dijelova programa automatski prikupiti podatke o izravnim troškovima proizvodnje koji su se tokom obraĉunskog mjeseca biljeţili na konkretne radne naloge. Kod pokretanja Obraĉuna tj. punjenja troškova obraĉunavat će se samo troškovi koji su oznaĉeni kvaĉicom (CheckBox).
Kriteriji po kojima će program pronalaziti podatke o troškovima:
odabir konkretnog mjeseca na osnovu kojeg će se prema datumima filtrirati podaci o dokumentima
odabir radne jedinice ili sve radne jedinice, ako smo odabrali jednu radnu jedinicu program će uzimati u obzir samo radne naloge te radne jedinice i po brojevima tih radnih naloga pretraţivati podatke
odabir tipa radnog naloga, uobiĉajeno je samo proizvodni radni nalozi
odabir statusa radnog naloga, uobiĉajeno je samo otvoreni radni nalozi
Izravni materijal Prema gore navedenim kriterijima program će izvući samo specificirane radne naloge, prema tim brojevima program će dalje u modulu Robno-materijalnom knjigovodstvu pronalaziti izdatnice (i povratnica iz proizvodnje) koje imaju upisane te brojeve radnih naloga, a ĉiji datum je u rasponu odabranog mjeseca. Koliĉina puta nabavna cijena svih materijala na svim izdatnicama za odreĊeni radni nalog iz odreĊenog mjeseca će biti upisana pod jedan mjeseĉni obraĉun radnog naloga.
Izravne plaće Kod upisa podataka za obraĉun vrsta rada postoji polje u koje se upisuje broj radnog naloga uz koji se veţe taj rad za odreĊenog djelatnika. TakoĊer prema gore navedenim kriterijima program će prema traţenom mjesecu pronaći sva obraĉunska razdoblja (šifra razdoblja odreĊuje mjesec), a njima obraĉune svih djelatnika za one vrste rada u kojima je upisan broj radnog naloga tj. oznaka da je taj rad napravljen prema tom radnom nalogu. Uzima se brutto iznos vrsta rada.
Izravne vanjske usluge U unosu ulaznih raĉuna postoji polje za unos radnog naloga uz kojeg ţelimo vezati trošak vanjske usluge tog dobavljaĉa. Program će prema tom broju radnog naloga zbrajati troškove vanjskih usluga (netto). Kriterij odreĊenog mjeseca je vezan uz datum raĉuna.
Ostali izravni troškovi Uzimaju se podaci iz putnih naloga iz razdoblja specificiranog mjeseca kod kojih su upisani brojevi radnih naloga.
Dovršena proizvodnja Ako je ukljuĉena ova opcija tada će se osim izravnih troškova puniti i podaci o iznosu i koliĉini dovršenih proizvoda zaprimljenih na skladište gotovih proizvoda (odreĊeno u radnom nalogu), a prema rasponu datuma specificiranog mjeseca.
Informacija o automatskom upisu se zapisuje u dnevnik obraĉuna radnih naloga. Copyright © IPOS 1992-2008.
Automatski obraĉun općih troškova na radne naloge Ovom rutinom će se na radne naloge upisivati opći troškovi proizvodnje tzv. proizvodna reţija. S aspekta terećenja radnih naloga s pripadajućim troškovima moţe se reći da su troškovi proizvodne reţije najproblematiĉnija stavka. Razlog tome je što se troškovi proizvodne reţije, po definiciji, sastoje od troškova koji nisu u jasnoj i ĉistoj vezi sa specifiĉnim poslom ili skupinom proizvoda. Zbog toga se ne moţe odrediti specifiĉna svota troškova koja je ukljuĉena u proizvodnju jednog proizvoda. Kriteriji po kojima će program pronalaziti podatke o izravnim troškovima:
odabir konkretnog mjeseca na osnovu kojeg će se prema datumima filtrirati podaci o dokumentima
odabir radne jedinice ili sve radne jedinice, ako smo odabrali jednu radnu jedinicu program će uzimati u obzir samo radne naloge te radne jedinice i po brojevima tih radnih naloga pretraţivati podatke
odabir tipa radnog naloga, uobiĉajeno je samo proizvodni radni nalozi
odabir statusa radnog naloga, uobiĉajeno je samo otvoreni radni nalozi
Troškovi koji se ovom rutinom rasporeĊuju po radnim nalozima tj. mjeseĉnom obraĉunu
II. Opći fiksni troškovi 1. Amortizacija 2. Odrţavanje pogona 3. Uprava pogona 4. Ostali fiksni troškovi III. Opći promjenjivi troškovi 1. Neizravan materijal 2. Energija u pogonu 3. Neizravne plaće u proizvodnji 4. Ostali opći promjenjivi troškovi IV. Iskljuĉenje troškova po MRS-u 2 1. Prekomjerni materijal, rad i dr.
U obraĉun se ukljuĉuju samo oznaĉeni troškovi (CheckBox). Dakle za odreĊeni trošak je potrebno upisati ili apsolutni iznos troška ili koeficijent.
Primjer rasporeĊivanja troškova Imamo dva otvorena radna naloga u 10. mjesecu - A izravni materijal 1000,00 kn - B izravni materijal 2000,00 kn - ukupna mjeseĉna amortizacija proizvodnog pogona 900,00 kn Pod iznos amortizacije upisujemo 900,00 to je iznos općeg fiksnog troška amortizacije kojeg moramo rasporediti na radne naloge za 10. mjesec. U polje Primjenjuje se na: upisujemo npr. 1 izravan materijal tj. odreĊujemo kao kriterij kljuĉa utrošak materijala po radnim nalozima. Nakon pokrenutog obraĉuna rezulatat će biti da će program prvo zbrojiti iznos izravnih materijala sa svih radnih naloga i dobiti 3.000,00 kn, zatim će podijeliti 900,00 kn amortizacije sa 3000,00 materijala da dobije koeficijent 0,300; to je zapravo iznos amortizacije za 1 kn izravnog materijala. Nakon toga program ide po radnim nalozima i vrši rasporeĊivanje ukupnog iznosa amortizacije po svakom radnom nalogu: A 1000,00 kn x 0,300 = 300,00 kn B 2000,00 kn x 0,300 = 600,00 kn
Podatke o općim troškovima nalazimo u glavnoj knjizi u kojoj se kumuliraju svi troškovi razdoblja. Copyright © IPOS 1992-2008.
Zbirne kartice obraĉuna radnih naloga Na ovim karticama vidimo sumarne podatke na nivou jedne ili svih radnih jedinica (poduzeća) i to za kumulativno razdoblje do odreĊenog mjeseca ili za pojedini mjesec (ili samo poĉetno stanje). Moguće je odabrati otvorene, zatvorene ili sve radne naloge te tip radnog naloga (proizvodni, servisni). Nivoom prikaza odreĊujemo dubinu detalja prikaza troškova. Podaci su prikazani za traţeno razdoblje, ali i uz istodoban prikaz po mjesecima 0 do 12.
A Ukupni troškovi nam pokazuju koliko je ukupno uloţeno u proizvodnju B Prodajna vrijednost dovršene proizvodnje C Bruto dobitak tj. razlika izmeĊu vrijednosti prodaje u uloţenog u proizvodnju D Prodajni troškovi primjenom koeficijenta na B, koeficijent se moţe promjeniti u meniu Proizvodnja>Šifrarnici E Dobitak C-D F Dovršena proizvodnja G Nedovršena proizvodnja kao razlika uloţenog u proizvodnju i dovršene proizvodnje Copyright © IPOS 1992-2008.
Automatsko poĉetno stanje radnih naloga Automatsko poĉetno stanje se upisuje u novoj poslovnoj godini (tekuća godina u kojoj se nalazimo), a podaci se povlaĉe iz stare (prošle) poslovne godine. Prilikom pokretanja automatskog prijenosa program će automatski pronaći sve radne naloge statusa: U pripremi i Otvoreni te ih upisati u tekuću poslovnu godinu. Istovremeno će za te radne naloga pronaći sve mjeseĉne obraĉune (u dnevniku obraĉuna), zbrojiti ih na nivo radnog naloga i upisati u novoj poslovnoj godini kao poĉetno stanje. Poĉetno stanje se upisuje kao mjesec 0 (nula).
Ako nakon automatskog prijenosa mijenjate podatke ili u staroj ili u novoj poslovnoj godini, izvršene promjene uskladite u obje poslovne godine. Ako ste promjene napravili u staroj poslovnoj godini moţete obrisati poĉetno stanje u novoj poslovnoj godini i upisati ga ponovo. Copyright © IPOS 1992-2008.
Pregled normativa Normativi u proizvodnji sluţe planiranju, obiĉno ih rade tehnolozi u suradnji sa prodajom. Za proizvodnju jednog proizvoda moţe se unaprijed isplanirati koliĉina materijala potrebnog za njegovu izradu, potreban rad ljudi i strojeva te procijeniti iznose općih troškova (amortizacija, odrţavanje, uprava, energija i dr.) utrošenih za njegovu izradu. Tokom procesa proizvodnje moţemo pratiti kretanje stvarnih troškova prema planiranom normativu i na vrijeme reagirati ako su troškovi nerealno preveliki, naravno normativ moţemo i mijenjati prema realnoj situaciji. U prozoru pregleda normativa sa lijeve strane se nalazi tablica sa popisom svih artikala (proizvoda) za koje postoje normativi bilo koje vrste (materijal, rad, opći). Moguće je odabrati cjenik sa kojeg će se povlaĉiti prodajne cijene proizvoda i skladište materijala kako bi se automatski mogla napraviti kalkulacija sa izraĉunatim dobitkom.
Odabirom jedne od tipki Materijal, Rad ili Konverzija program će automatski otvoriti prozor sa pripadajućim normativom upravao za selektirani artikl gdje moţemo napraviti dodatne korekcije, povratkom u ovaj prozor ukupna kalkulacija će automatski pokazivati novo stanje ako je ukljuĉen automatski izraĉun normativa.
Odabirom tipke Brisanje brišu se svi normativi (materijal, rad, konverzija) selektiranog artikla. Ne briše se artikl iz šifrarnika.
Vidi
Normativ izravnog materijala
Normativ izravnog rada
Normativ troškova konverzije Copyright © IPOS 1992-2008.
Normativ izravnog materijala U prozoru su prikazani samo artikli koji imaju upisan neki normativ materijala tj. sloţeni artikl kojem je pridruţen neki drugi artikl. U polje Sloţeni artikl (proizvod) upisujemo artikl iz šifrarnika artikala, koliĉina proizvoda je predefinirana samom šifrarniku artikala, dakle ne moramo raditi normativ za 1 jedinicu jer je to neki puta teško, moţemo raditi normativ za npr. 10.000 komada, a program će kasnije izraĉunavati koliko materijala otpada na jednu jedinicu.
Vidi
Normativ izravnog materijala
Normativ izravnog rada
Normativ troškova konverzije Copyright © IPOS 1992-2008.
Normativ izravnog rada U normativu izravnog rada resursa (ljudi i strojeva) za svaki artikl upisujemo resurse iz šifrarnika resursa normativa. Za svaki proizvod dakle upisujemo radnike i strojeve sa koliĉinama norma sati potrebnih za izradu normativne koliĉine proizvoda.
Vidi
Normativ izravnog materijala
Normativ izravnog rada
Normativ troškova konverzije
Resursi normativa
Copyright © IPOS 1992-2008.
Normativ troškova konverzije Troškove konverzije je najteţe odrediti jer se ne mogu direktno povezati samo sa jednim proizvodom, osim ako se u poduzeću ne proizvodi samo jedan proizvod. Troškovi konverzije koje moţemo ukljuĉiti u normativ da sudjeluju u cijeni proizvoda su
II. Opći fiksni troškovi 1. Amortizacija 2. Odrţavanje pogona 3. Uprava pogona 4. Ostali fiksni troškovi III. Opći promjenjivi troškovi 1. Neizravan materijal 2. Energija u pogonu 3. Neizravne plaće u proizvodnji 4. Ostali opći promjenjivi troškovi IV. Iskljuĉenje troškova po MRS-u 2 1. Prekomjerni materijal, rad i dr. Ovdje su dodatno ukljuĉeni i
Izravne vanjske usluge
Osali izravni troškovi kako bi se i ti troškovi mogli planirati, a nije ih jednostavno ukalkulirati. Mogućnosti odreĊivanja općih troškova su da nakon što upišemo jedan opći trošak odredimo da li će se njegov iznos kalkulirati kao koeficijent na neki izravni trošak ili ćemo upisati fiksni iznos tog općeg troška za normativnu koliĉinu proizvoda. Izravni trošak koji sluţi za izradu kljuĉa (koeficijenta) moţe biti
izravan materijal izravan rad ljudi izravan rad strojeva materijal + rad ljudi + rad strojeva
Vidi
Normativ izravnog materijala
Normativ izravnog rada
Normativ troškova konverzije
Copyright © IPOS 1992-2008.
Resursi normativa Resursi normativa nam sluţe za odreĊivanje cijene rada ljudi i strojeva (resursa). Kod unosa upisujemo šifru resursa, naziv i cijenu norma sata. Razliku radnika od stroja odreĊujemo na osnovu šifre, šifre od 1 do 1000 su radnici, a od 1001 na dalje su strojevi.
Radnici se ne upisuju po imenu već po kvalifikaciji pa se i cijena norma sata razlikuje.
Vidi
Normativ izravnog rada Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke proizvodnje i servisa Inicijalni nivo prikaza obraĉuna i normativa kod ispisa proizvodnih radnih naloga
nivo 0, prika samo ukupnog iznosa troškova
nivo 1, prikaz glavnih grupa troškova
nivo 2, prikaz svih troškova po nazivima
Vidi Standardni prozor postavki
Copyright © IPOS 1992-2008.
Proizvodnja: pitanja i odgovori Pitanje: Svaki mjeseĉni radni nalog u obraĉunu proizvodnje dobivamo veliku brojku pod nedovršenom proizvodnjom? Odgovor: Nedovršena proizvodnja je razlika (A-F) (Ukupni troškovi proizvodnje - dovršena proizvodnja). Ako ţelite da nedovršena proizvodnja bude nula tada morate u "dnevniku obraĉuna radnih naloga" staviti da je dovršena proizvodnja jednaka troškovima proizvodnje. Toprogram radi automatski kod pokretanja obraĉuna izravnih troškova tako da zbroji sve primke-predatnice u proizvodnju, a moţe se napraviti i ruĉnim unosom u dnevnik obraĉuna radnih naloga .
Pitanje: Molim da pojasnite što ĉini stopu prodajnih troškova i da li je moguće da nju izostavljamo? Odgovor: Stopu prodajnih troškova moţete postaviti na nulu u meniu "Proizvodnja>Šifrarnici>Koeficijent prodajnih troškova". Što ĉini stopu prodajnih troškova će vam reći knjigovoĊa, u svakoj firmi moţe biti drugaĉije
Popis radnih naloga Popis radnih naloga je skraćena verzija ispisa radnih naloga u kojoj se vide samo osnovni podaci radnog naloga sa popisom stavaka. Popis je moguće ispisati po broju naloga datumu naloga partneru i broju naloga, nalozi su tada grupirani po partnerima radnoj jedinici, nalozi su sortirani po poslovnim jedinicama Ispis je moguće filtrirati po statusu radnog naloga (priprema, otvoren, zatvoren) i po tipu (proizvodni, servisni). U zavisnosti od redoslijeda moguće je ispisati naloga od do broja, datuma i dr. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis radnih naloga Radna naloge je moguće ispisati po od do broja naloga od do datuma naloga partnerima ili samo za odreĊenog partnera radnoj jedinici ili samo za odreĊenu RJ Nezavisno od kriterija ispisa radne naloge moţemo dodatno filtrirati po statusu (priprema, otvoren, zatvoren) ili tipu (proizvodni, servisni). Kod proizvodnih radnih naloga posebno moţemo ukljuĉiti/iskljuĉiti ispis obraĉuna i planski normativ. Kod servisnih naloga se ne ispisuju. Za ispis obraĉuna radnog naloga odreĊujemo razdoblje obraĉuna i nivo prikaza detalja.
Kada ispis radnih naloga pozivate iz prozora Radnih naloga, a ne iz menia Izvještaji, tada će automatski biti selektiran za ispis tekući radni nalog (iz prozora radnih naloga) i dovoljno je odabrati tipku Enter za ispis.
U prozoru Poslovnih partnera postoji tipka "Nalog" preko koje moţete automatski za tekućeg partnera dobiti ispis njegovih otvorenih radnih naloga Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis dnevnika obraĉuna Dnevnik obraĉuna prikazuje pojedine mjeseĉne obraĉune radnih naloga. Ispis je moguće ispisati u redoslijedu broja radnog naloga i mjeseca mjesecu obraĉuna rednom broju obraĉuna datumu obraĉuna Dodatno se moţe filtrirati po statusu radnog naloga i tipu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Zbirne kartice obraĉuna radnih naloga Centralno mjesto za ispis završnih obraĉuna proizvodnje na kraju mjeseca. Na osnovu ovih podataka vrše se knjiţenja u glavnoj knjizi. Copyright © IPOS 1992-2008.
Rekapitulacija stavaka radnih naloga Ispis stavaka radnih naloga, kod proizvodnih radnih naloga daje podatke o proizvodima u proizvodnji, a kod servisnih o izvršenim uslugama i potrošenim materijalima i dijelovima u servisu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis pregleda normativa Pregled elemenata normativa prikazuje kako su formirani normativi, dakle ovdje se ne prikazuju obraĉuni normativa već samo kako je normativ formiran. Posebno vaţno kod općih troškova jer se na samom obraĉunu normativa ne moţe vidjeti detaljno kako se došlo do izraĉuna. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis obraĉuna normativa Obraĉun normativa nam sluţi radi simulacije i praćenja troškova proizvodnje. Copyright © IPOS 1992-2008.
Utrošak materijala po radnim nalozima Izvještaj prikuplja podatke u robno-materijalnom knjigovodstvu. Pretraţuje sve izdatnice i povratnice materijala prema kriteriju datuma i kriteriju radnih naloga i prikuplja podatke o materijalima. Ispis materijala je moguće dobiti prema izdatnicama ili kumulativno za sve izdatnice ili samo ukupan iznos za radni nalog. Copyright © IPOS 1992-2008.
Troškovi izravnih plaća u proizvodnji Program prema kriteriju datuma obraĉunskih razdoblja plaća i prema kriteriju radnih naloga ukljuĉuje u izvještaj obraĉunate vrste rada za pojedine radne naloge. Copyright © IPOS 1992-2008.
Iskaz izravnih usluga proizvodnje po radnim nalozima Program pretraţuje ulazne raĉune saldakonti dobavljaĉa i prema kriterijima u izvještaj ukljuĉuje pronaĊene ulazne raĉune. Copyright © IPOS 1992-2008.
Iskaz izravnih troškova putnih naloga po radnim nalozima Program pretraţuje obraĉune putnih naloga i prema kriterijima ih ukljuĉuje u izvještaj. Copyright © IPOS 1992-2008.
Primitak gotovih proizvoda po radnim nalozima Program u robno-materijalnom knjigovodstvu pretraţuje primke i ispisuje rekapitulaciju zaprimljenih proizvoda po radnim nalozima. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis utroška materijala po radnim jedinicama Izvještaj pomoću kojega npr. graĊevinska firma moţe pratiti utrošak materjiala po gradilištima za odreĊeno razdoblje. Izvještaj moţe biti detaljan tako da dobijemo za svako gradilište popis svih izdatnica i povratnica s popisom materijala po dokumentu. Skraćen tako da se ne ispisuje popis materijala ili da se ne ispisuje ni popis dokumenata nego samo ukupan iznos za radnu jedinicu.
U izvještaju se mogu ukljuĉiti posebno izravni i/ili neizravni materijali prema kriteriju da li je u dokumentu upisan broj radnog naloga. Copyright © IPOS 1992-2008.
Rekapitulacija poduzeća Ispis troškova proizvodnih plaća po poslovnim jedinicama nam je potreban kod odreĊivanja direktnih troškova rada i kod općih troškova plaća reţije. Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija serijskih brojeva Ispis evidencije serijskih brojeva artikala. Osnova izvještaja je ispis artikala po raznim kriterijima, raznim opcijama odreĊujemo da li će se uz artikle ispisivati
serijski brojevi koji imaju datum izlaza
serijski brojevi koji nemaju datum izlaza
moţemo ispisati serijske brojeve samo odreĊene serije artikala
moţemo ispisati samo one serijske brojeve kojima garancija/rok trajanja istiĉe na odreĊeni datum
Evidenciju serijskih brojeva radimo za artikle koje smo prodali kupcima, bilo da smo ih kupili od dobavljaĉa ili smo ih proizveli u vlastitoj proizvodnji. Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis servisnih ureĊaja Ispis popisa servisnih ureĊaja daje osnovne podatke o servisnim ureĊajima u zavisnosti o tipu ureĊaja. Copyright © IPOS 1992-2008.
PC blagajna - uvod U sustavu PDV-a razlika izmeĊu veleprodaje i maloprodaje svodi se samo na razliku u naĉinu plaćanja. Veleprodaja iskljuĉivo bezgotovinski, maloprodaja gotovinski. Prema obraĉunu poreza nema nikakvih razlika. Za poreznike nije vaţno niti kolika je marţa trgovca jer se porez plaća iskljuĉivo prema prodajnoj vrijednosti. Program IPOS knjigovodstvo razlikuje dva sistema maloprodaje:
klasiĉan sa zaduţivanjem prodavaonice
sistem maloprodaje iz veleprodaje
Sistem maloprodaje iz veleprodaje Pc blagajnu moţemo koristiti npr. samo za fakturiranje, izradu maloprodajnih raĉuna bez voĊenja stanja zaliha. Neophodno je u cjenicima (moţe ih biti proizvoljan broj) definirati prodajnu cijenu. Te cjenike moţemo koristiti ravnopravno u veleprodaji i maloprodaji. U trenutku fakturiranja program će iz odreĊenog cjenika proĉitati elemente cijene, tarifu poreza iz šifrarnika artikala i usluga. Pregledom cjenika za odreĊeno skladište moţemo vidjeti i kolika je zaliha po artiklima. Unos novih artikala na zalihu odreĊenog skladišta/prodavaonice vršimo u modulu robno knjigovodstvo. Razduţivanje artikala moţemo provesti automatski iz ostvarenog prometa u maloprodaji. Da bismo promijenili cijenu odreĊenom artiklu u maloprodaji dovoljno je promijeniti cijenu u cjeniku.
Sistem klasiĉne maloprodaje Za voĊenje zaliha prodavaonica u klasiĉnoj maloprodaji potrebno je posjedovati modul "Maloprodaja voĊenje zaliha". Modul je sliĉan Robno-materijalnim skladištima s osnovnom razlikom da se ovdje financijske zalihe artikala vode po prodajnim cijenama s ukljuĉenim porezom. Copyright © IPOS 1992-2008.
Raĉuni u maloprodaji Definiranje rabatnih grupa za artikle/usluge i odreĊivanje stopa za svaku pojedinu rabatnu grupu za sve kupce zajedno. Slika prozora raĉuna u maloprodaji ...
Svaki raĉun je jednoznaĉno oznaĉen preko prodavaonice/skladišta, broja kase i rednog broja. Razlikujemo dva tipa maloprodajnih raĉuna:
1) podaci za ispis na raĉunu se povlaĉe iz veleprodaje tj. veleprodajnih cjenika, kod ovog tipa je potrebno specificirati iz kojeg veleprodajnog cjenika će se povlaĉiti podaci o cjenama
2) podaci se povlaĉe iz klasiĉne maloprodaje, podaci o cjenama se povlaĉe iz automatske evidencije cijena i zaliha za svaku prodavaonicu.
Glava raĉuna Unos Ulazimo u Pojedinaĉni prikaz u unos novog raĉuna. Inicijalno su nam ponuĊeni elementi sa zadnjeg raĉuna, redni brojevi raĉuna idu u nizu za svaku kasu u prodavaonici posebno. Odabiremo cjenik iz kojega ţelimo oĉitavati cijene. Prodavaonicu tj. skladište s kojeg zapravo prodajemo artikle. Kasu (blagajnu). Smjenu. Datum se uvijek kupi sa zadnjeg raĉuna, korisnici ĉesto upisuju raĉune unazad i onda bi morali stalno mijenjati datum u ovom sluĉaju datum se postavi na poĉetku dana i ostaje za sve raĉune Izmjena Mijenjamo elemente odreĊenog raĉuna. Brisanje Brišemo raĉun iz evidencije. Izvještaji Poziv prozora s izvještajima. Raĉun Ispis tekućeg raĉuna, tj. tekućeg raĉuna u tabelarnom pregledu. Raĉun će se ispisati na ekranu ili na tekućem printeru što moţemo vidjeti u gornjem desnom uglu prozora.
Prenesen Mijenjamo oznaku da li je raĉun prenesen tj. da li je po tom raĉunu razduţena zaliha u robnom knjigovodstvu. Izlaz Izlazak iz prozora Elementi za ispis Broj kopija vrijedi samo za pisaĉ. Lokacija ispisa ekran ili specificirani pisaĉ.
Stavke raĉuna Inicijalno je kursor na polju za artikl, moţemo:
upisati šifru artikla, istovremeno se prikazuju nazivi od šifre Ako je artikl sloţeni artikl sa strane će se pojaviti crvena oznaka SL koja to oznaĉava, dvostrukim klikom na tu oznaku program će tekući artikl zamijeniti sa prvim elementom sloţenog artikla i pomnoţiti koliĉinu artikla sa koliĉinom elementa. Gdje se to moţe primjeniti? Npr. Ako boce nekog pića imate pakirane pojedinaĉno i u pakiranjima od 12 boca. U šifrarniku artikala ćete upisati artikl Pivo 0,5l jed. mj. kom i Sanduk pive 12/1 jed.mj. sanduk. U normativu ćete Sanduk pive oznaĉiti kao sloţeni artikl od elementa Pivo 0,5l i koliĉinom 12. Kada se odskenira artikl Sanduk pive i upiše koliĉina 3, dvostrukim klikom na oznaku SL program će umjesto artikla Sanduk pive upisati Pivo 0,5l i upisati koliĉinu 12x3 tj. 36 boca. Ovo moţete primjeniti i u raznim drugim situacijama, npr. ako imate artikle koji su raznih boja i imaju razliĉite bar kodove na ambalaţi, svaki takav artikl moţete oznaĉiti kao sloţeni, a pod element upisati glavni artikl koji je univerzalan i koliĉinu 1, dvostruki klik na SL će jednostavno zamijeniti skenirani artikl za glavni artikl sa istom koliĉinom.
poĉeti pisati naziv artikla, otvorit će se cjenik i pronaći prvi artikl tog naziva, sa Enter ga prenosimo natrag u unos
kliknuti na tipku oznaĉenu s tri toĉkice i otvorit će se cjenik za izbor artikala
bar kod ĉitaĉem oĉitati šifru s artikla, program će ispisati naziv artikla Pritiskom na Enter na tastaturi:
ako je u polje za šifru artikla upisana ispravna šifra, artikl će se spremiti i otvorit će se unos novog artikla
ako je polje za šifru artikla prazno, automatski se završava unos stavaka kao da smo pritisnuli tipku Izlaz. U polje koliĉina je inicijalno upisana koliĉina 1. Pretvornik jedinice mjere: dvostruki klik na polje u kojem je upisana koliĉina artikla će tu koliĉinu podijeliti sa koliĉinom podjedinice mjere iz šifrarnika artikala. Primjer 1. Ako Ploĉice vodite po komadu 25x25, u podjedinicu mjere (šifrarnik artikala) upišete m2 i koliĉinu 0,060. U polje za upis koliĉine potrebno je upisati broj komada ploĉica (jer cijenu i koliĉinu vodite po komadu), a vi znate broj kvadrata ploĉica npr. 30m2, jednostavno upišete broj kvadrata 30, na to polje napravite dvostruki klik mišem i program će tih 30 kvadrata pretvoriti u 500 kom ploĉica tako što će 30 / 0,060. Primjer 2. Ploĉice vodite po m2, u podjedinicu mjere imate upisano 16,666666. Ako morate upisati npr. 100 kom ploĉica dvostrukim klikom program će tih 100 kom pretvoriti u 6 m2 tako što će 100 / 16,666666. Popust moţemo izraziti u postotku za svaki artikl posebno ili na kraju za ukupni raĉun. Preko tipke Izlaz dolazimo do prozorĉića u kojem odreĊujemo naĉin plaćanja, ukupni popust za raĉun (upisati stopu i kliknuti na tipku s kalkulatorom), moţemo upisati i podatke o kupcu koji će se ispisati na raĉunu.
Za import stavaka iz vanjske datoteke (handheld i sl.) vidi Automatski upis stavaka iz vanjske datoteke Ukupni popust za raĉun moţemo odrediti ili u stopi ili u iznosu, promjena naĉina popusta se odreĊuje tako da ili kliknete na tipku "Popust %" tj. "Popust iznos" ili u polju za unos prije brojeva upišete "s" ili "i". Nakon upisa iznosa popusta program će to pokušati pretvoriti u stopu koju će primjeniti na svaki artikl posebno, kod nekih sluĉajeva zbog puno decimala kod dijeljenja rezultat moţda neće biti zaokruţen kako ste ţeljeli. Tipkom povratak na stavke moţemo unositi nove stavke ili mijenjati već upisane. Tipkom kraj i ispis računa završavamo tekući raĉun i šaljemo ga na ispis na ekran ili tekući pisaĉ.
Dodatne informacije
Postavljanje POS pisaĉa
Postavke pc blagajne u maloprodaji
Povratna naknada za ambalaţu sa jednokratnom upotrebom
CRO-SCAN nacionalno rješenje kodiranja roba promjenjivog sadrţaja i cijene
Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavljanje POS pisaĉa Dodatni ureĊaji koje moţete prikljuĉiti na raĉunalo koje sluţi kao PC kasa su:
mali POS printer
display za kupca
ladica za novac
programabilna tipkovnica
bar code ĉitaĉ Naravno raĉune moţete ispisivati i na obiĉnom A4 pisaĉu no ova objašnjenja se odnose na mali pos pisaĉ jer na standardan pisaĉ pišete kao i iz bilo kojeg drugog programa.
Općenito Najĉešća varijanta je da bar code ĉitaĉ spojite izmeĊu tastature i raĉunala, display spojite na COM2 port (COM1 je ili miš ili modem), pisaĉ spojite na display kao second device, ladicu spojite na pisaĉ. Naravno moguće su i sve druge kombinacije u svakom sluĉaju to prepustite nekom kome je to posao.
POS pisaĉ Mali pos pisaĉi mogu biti s serijskim ili paralelnim interfejsom tj. spajaju se na COM ili LPT port na raĉunalu. Ti pisaĉi ispisuju na papir trake širine 76 mm (40 kolonski tekst), u windowsima ih prijavljujemo kao Generic/Text only printer jer se podaci na njih ispisuje direktno npr. na COM port preko ESC sekvenci. Mogući problemi: Pisaĉ nema naše znakove Obiĉno ovi pisaĉi imaju u Epromu (ĉip u pisaĉu) već ukodirane naše znakove, ali pod nekom odreĊenom kodnom stranicom 437, 852, 1250 i sl., dakle potrebno je ako to već nije namješteno u postavkama samog printera namjestiti character set s našim znakovima, zatim u IPOS knjigovodstvenom programu u postavkama PC blagajne odrediti po kojem standardu će se slati kodovi na pisaĉ 437, 852 ... i to je to, ako vaš printer ima naše znakove. Moţete ĉak u IPOS knjigovodstvu sami odrediti koji znakovi će se prilikom ispisa prikazivati kao zamjenski, to isto moţete probati i u samom Generic printer driveru. Prikaz znakova u nekim kodnim stranicama: Znak Code 852
Znak Code 437
š 231
{ 123
Š 230
[ 091
Ċ 208
| 124
Đ 209
\ 092
ţ 167
` 096
Ţ 166
@ 064
ĉ 159
~ 126
Ĉ 172
^ 094
ć 134
} 125
Ć 143
] 093
Pisaĉ nema formatirani ispis Tu se misli na široka podebljana slova i sl. Ako toga nema tada morate u uputama za svoj pisaĉ pogledati koji su to kodovi i odrediti ih u dijelu za kontrolne kodove printera u IPOS knjigovodstvu. Ako ţelite ta formatiranja moţete u IPOS knjigovodstvu potpuno iskljuĉiti u postavkama. Pisaĉ ne reţe papir Ako vaš pisaĉ ima te mogućnosti, a to ne radi vrijedi isto kao i za formatirani ispis Pisaĉ ne ispisuje duţe raĉune Taj problem se moţe javiti kod serijskih printera jej je komunikacija preko COM portova drugaĉija nego preko standardnog LPT-a. U tom sluĉaju prvo u windowsima u printerima u driveru tj. Generic printer driveru podesite konfiguraciju COM porta Flow control na Hardware (ostale opcije XonXof i None). Ako i tada stvar ne radi neispravan vam je serijski kabel za pisaĉ. Za pos pisaĉe postoje posebni TM serijski kabeli koji za razliku od standardnih serijskih kabela imaju dvije ţice (pin) drugaĉije spojene. Najbolje je da tamo gdje ste kupili pisaĉ traţite originalni kabel. Ako nikako ne moţete riješiti taj problem postoji u programu IPOS knjigovodstvo postavka kojom moţete ukljuĉiti opciju pauze prilikom printanja tako da se da vremena printeru da iz buffera ispiše sve znakove prije sljedećeg niza znakova.
Ako ţelite na malom POS pisaĉu ispisivati raĉune u grafiĉkom modu tada instalirajte u windowsima verziju windows drivera za vaš pisaĉ. U tom sluĉaju ne morate brinuti o našim slovima i formatiranju teksta. Naravno u postavkama namjestite ispis na format papira Traka 76 mm grafiĉki.
Ladica za novac Ladica za novac je obiĉno prikljuĉena na pos pisaĉ preko (RJ-45, RJ-11) kabela (kao telefonski kabel) sa straţnje strane. Iz programa se pisaĉu pošalje odreĊeni kod koji on prepoznaje i prosljeĊuje ladici na osnovu ĉega se ona otvara. Ako se ladica ne otvara vjerovatno nije ispravan kontrolni kod, pogledajte u upute za ladicu i/ili printer i upišite u IPOS knjigovodstveni program ispravan kod.
Bar code ĉitaĉ Ĉitaĉ crtiĉnog koda se jednostavno prikljuĉi izmeĊu tipkovnice i raĉunala. Radi jednako kao i da smo preko tipkovnice poslali npr. 13 znamenaka što zapravo predstavljaju te crtice.
Display za kupca Display za kupca se prikljuĉuje na COM port samostalno ili se dodatno na display prikljuĉuje i pisaĉ, a na njega još ladica za novac. U programu je potrebno odrediti na kojem COM portu je prikljuĉen display. U programu IPOS knjigovodstvo postoje kontrolni kodovi za prikazivanje podataka na displeju. Ako ti kontrolni kodovi ne odgovaraju vašima iz uputa displeja upišite ih.
Dodatne informacije
Postavke pc blagajne u maloprodaji
POS kontrolni kodovi za printer, ladicu i display Copyright © IPOS 1992-2008.
Razduţenje veleprodaje Izbornik Pc blagajna>Računi iz veleprodaje>Razduženje skladišta veleprodaje Razduţenje veleprodaje predstavlja vezu izmeĊu fakturiranja u maloprodaji i voĊenja zaliha u veleprodajnom skladištu. Sav promet koji smo ostvarili u prodavaonici na malo moţemo skinuti sa zalihe skladišta veleprodaje automatski. Odabiremo skladište tj. prodavaonicu, razdoblje iz kojeg odabiremo raĉune. Skidat će se zaliha samo s onih raĉuna koji nisu oznaĉeni kao preneseni u tabelarnom pregledu MP raĉuna. Završetkom skidanja zaliha kreira se otpremnica za odreĊeno skladište s artiklima i koliĉinama iz specificiranih raĉuna. U postavkama je moguće ukljuĉiti opciju da li da se kod sloţenih artikala razduţuje zaliha prema normativu.
Prije same izrade otpremnice izvršit će se kontrola da li postoje dovoljene zalihe tih artikala, ako ne, program će na taj artikl upozoriti i neće kreirati otpremnicu tj. skinuti robu sa zalihe. Copyright © IPOS 1992-2008.
Razduţenje prodavaonice Izbornik Pc blagajna>Pc blagajna>Razduženje zaliha prodavaonice Razduţenje prodavaonica predstavlja vezu izmeĊu fakturiranja u maloprodaji i voĊenja zaliha u maloprodaji. Sav promet koji smo ostvarili u prodavaonici na malo moţemo skinuti sa zalihe prodavaonice automatski. Odabiremo prodavaonicu, razdoblje iz kojeg odabiremo raĉune. Skidat će se zaliha samo s onih raĉuna koji nisu oznaĉeni kao preneseni u tabelarnom pregledu MP raĉuna. Završetkom skidanja zaliha kreira se otpremnica za odreĊenu prodavaonicu s artiklima i koliĉinama iz specificiranih raĉuna.
Prije same izrade otpremnice izvršit će se kontrola da li postoje dovoljene zalihe tih artikala, ako ne program će na taj artikl upozoriti i neće kreirati otpremnicu tj. skinuti robu sa zalihe.
U pc kasi se mogu izdavati raĉuni za sve artikle za koje postoje elementi cijene i to bez ograniĉenja koliĉine po sistemu 'moţe se prodati sve što je na policama', zatim je sluĉaj da se proda jedan artikl, a na raĉunu specificira drugi vrlo sliĉan artikl. Uslijed toga moţe doći do toga da se kod razduţenja modula maloprodaja na osnovu prometa iz pc kase javi poruka da nema dovoljne zalihe artikala. U tu svrhu je dodana rutina (opcija kod razduţenja) kojom će se automatski moći kreirati Pripremna inventura za sve artikle kojih nema dovoljno na zalihi. Korisnik nakon toga moţe pregledati pripremnu inventuru i pritiskom na tipku kreirati inventurni višak tj. dodat će se zalihe artikala koje nedostaju, nakon toga će se moći provesti razduţenje skladišta maloprodaje za promet pc kase.
Razduţenje sloţenih artikala prema normativu Kad je ukljuĉena postavka za razduţenje sloţenih artikala prema normativu program će za sloţene artikle razduţivati njihove elemente. Postupak koji će program provesti:
za sve sloţene artikle će se izraĉunati prema normativu koliĉina njihovih elemenata za sve jednostavne artikle i izraĉunatu koliĉinu elemenata sloţenih artikala program će provjeriti da li postoji dovoljna zaliha na skladištu
Za sloţene artikle se ne provjerava zaliha, za njih je dovoljno da postoji samo primka sa elementima cijena i koliĉinom nula radi formiranja cjenika za pc kasu
ako ne postoji dovoljna zaliha program će prekinuti razduţivanje ili će, ako je to ukljuĉeno, napraviti pripremnu inventuru za koliĉine koje nedostaju kod razduţenja program će proći sve sloţene artikle i prema normativu pronaći koliĉine njihovih elemenata, za utvrĊenu koliĉinu elemenata program će kreirati izdatnicu na skladištu kojom će se razduţiti sirovine nakon toga će program za sve sloţene artikle kreirati primku na skladištu kojom će se koliĉina sloţenih artikala sa raĉuna zaprimiti na zalihu na kraju će program kreirati otpremnicu za sve jednostavne artikle i sve sloţene artikle koji sudjeluju u prometu pc kase za traţeni dan
Za sve dokumente program će kreirati i temeljnice za glavnu knjigu ako je za to ukljuĉena postavka.
Primjer sloţenog artikla, kava s mlijekom
Naziv
Koliĉina u normativu
Kava s mlijeko m
Cijena
Koliĉina prodaje
10,00 kn
150 kava
Sirova kava
0,005 Kg
6,00 kn
Mlijeko
0,003 L
3,00 kn
Šeĉer
0,005 Kg
1,00 kn
Tok dogaĊaja:
Upisujemo artikle u šifrarnik artikala: kava s mlijekom, sirova kava, šeĉer, mlijeko
U normativu kreiramo sloţeni artikl Kava s mlijekom i dodamo elemente u koliĉinama prema normativu gornje tablice
Na zalihu skladišnom primkom (po ulaznom raĉunu) zaprimamo sirovine: sirovu kavu (20 kg), mlijeko (30 L) i šeĉer (20 kg).
Skladišnom primkom odredimo cijenu Kavi s mlijekom na naĉin da upišemo koliĉinu nula i prodajnu cijenu 10,00 kn.
OdreĊenog dana fakturiramo npr. 150 kava s mlijekom po cijeni 10,00 kn.
Razduţujemo zalihu za promet raĉuna toga dana, program će izdatnicom razduţiti
150 x 0,005 kg kave
150 x 0,003 L mlijeka
150 x 0,005 kg šeĉera
primkom zaduţiti
150 kava s mlijekom na skladište, po 10,00 kn
otpremnicom razduţiti
150 kava s mlijekom po 10,00 kn Copyright © IPOS 1992-2008.
Prijenos dnevnih utrţaka prodavaonice u poreznu knjigu IR-a Ovom operacijom se podaci o raĉunima tj. evidentiranom utršku mogu upisati u porezne evidencije, konkretno knjigu IR-a u pdv modulu. Potrebno je upisati šifru prodavaonice i razdoblje od do datuma i odabrati tipku Prijenos. U knjigu IR-a će se upisati po jedan red za odreĊenu prodavaonicu i odreĊeni dan tj. u knjizi IR-a će biti onoliko redova koliko ima prodavaonica puta razliĉitih datuma raĉuna. Prilikom prijenosa u IR-a program će kontrolirati da li je već upisan red za odreĊenu prodavaonicu i datum, ako je neće ga duplirati. Program neće kontrolirati da li su podaci u već upisanom redu knjige ira isti kao i u raĉunima pc blagajne, do razlike moţe doći ako nakon prijenosa u knjigu ir-a netko dopiše novi raĉun u pc blagajni ili nekom postojećem raĉunu promjeni datum i sl. Prilikom upisa u knjigu IR-a program će upisati:
tip knjige za Isporuĉena dobra i usluge
redni broj, sljedeći po redu
broj raĉuna, upisat će se npr. 'MP 6', MP kao maloprodaja prodavaonica 6
datum, datum dnevnog utrška tj. bit će kumulirani svi raĉuni iz tog datuma
kupac, Razni kupci u maloprodaji
napomena, Prod: Naziv i adresa prodavaonice
iznos raĉuna s porezom
osnovica za 0%
osnovica za krajnju potrošnju
porez za krajnju potrošnju Upisane podatke korisnik moţe dodatno i sam mijenjati, isto tako podaci se mogu upisati i ruĉno. Bitno je kod broja raĉuna i datuma znati da će program preko podatka MP X (x je šifra prodavaonice, prije x je jedan blank) i datuma znati da se to odnosi na utrţak za odreĊeni datum te prodavaonice. Copyright © IPOS 1992-2008.
Knjiga popisa robe Pravne i fiziĉke osobe registrirane za obavljanje trgovine na malo te druge pravne i fiziĉke osobe koje prodaju svoje proizvode na malo (trgovci) duţni su voditi poseban popis koji sadrţi podatke o nabavi i prodaji robe. Popis robe vodi se za svaku prodavaonicu posebno. Prodavaonice se u programu mogu otvoriti kroz šifrarnik poslovnih jedinica, staviti tip skladište. Dnevni promet upisujemo u polje razduţenje, a nabavu robe u polje zaduţenje. Ostale dokumente kao promjene cijene i sl. u odgovarajuće polje zavisno od toga da li se radi o ulazu ili izlazu robe. Podatke u odreĊenoj knjizi je moguće unositi proizvoljno, brisati, mijenjati i dr. Podaci se nakon brisanja mogu automatski renumerirati. Podaci se mogu unositi ruĉno, a mogu se i automatski prenositi iz ulaznih kalkulacija. Za svaku prodavaonicu se na poĉetku godine otvaraju prazne knjige. Copyright © IPOS 1992-2008.
Knjiga popisa robe - renumeracija stavaka Renumeracija redova je automatski postupak kojim moţemo promjeniti redoslijed upisanih redova. a) renumeracija prema datumima Program će sortirati sve redove prema datumima i generirati nove redne brojeve prema tom redoslijedu. Ako su neki redni brojevi bili obrisani ili su bili preskoĉeni program će ih upisati. b) renumeracija prema rednim brojevima Ako su neki redni brojevi bili obrisani ili su bili preskoĉeni program će ih upisati ponovo. Copyright © IPOS 1992-2008.
Knjiga popisa robe - auto upis iz dnevnika maloprodaje Podatke iz dnevnika maloprodaje je moguće automatski upisati u knjigu popisa robe. Moţemo odabrati upis:
jednog knjiţenja
od do broja knjiţenja
od do datuma
svi podaci sortirani po datumu Moţete slobodno svaki puta odabrati prijenos SVIH PODATAKA jer će program prema broju knjiţenja kojeg kod automatskog unosa upisuje u knjigu KP znati da li je taj podatak već prije prenesen ili ne. Naravno ako ruĉno unosite i mijenjate podatke obratite pozornost kod automatskog prijenosa.
Prijenos se radi za prodavaonicu koja je bila tog trenutka specificirana u knjizi KP prije pozivanja automatskog prijenosa. Copyright © IPOS 1992-2008.
Knjiga popisa robe - auto upis iz maloprodajnih raĉuna Podatke iz maloprodajnih raĉuna, pc kasa, je moguće automatski upisati u knjigu KP. U pravilu se knjiga popisa robe puni iz modula maloprodajne kalkulacije. Ovu mogućnost koristimo onda kada se sluţimo pc kasom kao fakturiranje u maloprodaji iz veleprodaje. Tj. za promet maloprodaje razduţujemo skladište veleprodaje i na taj naĉin svaki dan zaduţujemo i razduţujemo maloprodaju za isti iznos. Moţemo odabrati upis od do datuma
Program će kontrolirati da li podaci za odreĊeni datum već postoje u knjizi KP. Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija serijskih brojeva Serijski broj (S/N) je oznaka na artiklu koja ga u skupini istih artikala jednoznaĉno odreĊuje, to je nekakav skup alphanumeriĉkih znakova i nalazi se negdje na artiklu gdje se ne moţe skinuti bez vidljivih oštećenja kao zaštita od promjene serijskog broja. Koristi se kod artikala koji su po svojoj prirodi takvi da je bitno da se svaki komad moţe jednoznaĉno oznaĉiti. Npr. kruh, mlijeko, kapa i sliĉno su artikli kod kojih ne oznaĉavamo svaki pojedini komad, što ne znaĉi da ne bismo mogli, ali za to nema praktiĉne svrhe ili nije ekonomski isplativo ili je tehniĉki teško provedivo. Karakteristike artikala koji se oznaĉavaju serijskim brojevima bi bile veća financijska vrijednost potreba za praćenjem svakog pojedinog komada artikla potreba za servisiranjem artikla i dr. U programu se evidencija serijskih brojeva nalazi u modulima Fakturiranje, Robno-materijalno, Pc kasa, Maloprodaja zalihe. To je zapravo šifrarnik serijskih brojeva kao proširena verzija šifrarnika artikala. U šifrarniku serijskih brojeva se za svaki pojedini artikl otvaraju podšifre tj. serijski brojevi, to je tablica u kojoj imamo broj zapisa koji je jednak broj artikala x broj serijskih brojeva, a to moţe biti veliki broj. Slika prozora serijskih brojeva
Prozor serijskih brojeva u Tabelarnom prikazu ima dvije tablice, u gornjoj je popis svih artikala koji su upisani u šifrarnik artikala bez obzira da li oni imaju evidentirane serijske brojeve ili ne, u donjoj tablici su serijski brojevi tekuće pozicioniranog artikla u gornjoj tabeli (ako postoje).
U dijelu sa tipkama se nalazi opcija kojom moţemo prikazati samo one artikle koji imaju serijske brojove.
Evidencija serijskih brojeva se vodi na nivou partnera tj. zajedniĉka je za sve poslovne godine jedne matiĉne firme što je i logiĉno jer ako jedan ureĊaj ima garanciju 3 godine moramo kroz više poslovnih godina imati podatak o njegovom serijskom broju tj. kada je kupljen i po kojem ulaznom raĉunu i kada je prodan i po kojem izlaznom raĉunu.
Serijski brojevi ne mijenjaju stanje zalihe artikala, to je posebna evidencija koja se vodi nevezano na stanje zaliha robe bilo na veleprodajnom ili maloprodajnom skladištu.
Glavni dokumenti na osnovu kojih zaprimamo i razduţujemo serijske brojeve su ulazni i izlazni raĉuni. U samim raĉunima se ne evidentiraju nikakvi podaci o serijskim brojevima artikala jer su ti raĉuni vezani uz pojedine poslovne godine, a serijski brojevi "ţive" duţe od jedne poslovne godine pa je ta evidencija zajedniĉka za sve poslovne godine.
Veza izmeĊu dokumenata ulaza i izlaza je zapisana u samoj evidenciji serijskih brojeva, dakle kada razduţujemo neki artikl-serijski broj zbog prodaje kupcu preko veleprodajnog raĉuna mi u evidenciji serijskih brojeva evidentiramo datum i broj tog raĉuna. Na taj naĉin program prilikom ispisa tog raĉuna (bez obzira na poslovnu godinu) moţe kod stavke tog artikla ispisati i njegov serijski broj, ili više njih ako smo tog artikla prodali npr. 5 komada. Svrha serijskih brojeva i jest da znamo za svaki komad nekog artikla kod kojeg kupca se nalazi, npr. iz tvornice nam mogu javiti da odreĊena serija proizvoda ima grešku i da ih povlaĉe iz upotrebe uz zamjenu.
Unos novih serijskih brojeva Novi serijski broj za neki artikl moţemo unijeti ruĉno jedan po jedan, ili automatski veći broj odjednom. Podaci koji oznaĉavaju artikl-serijski broj kod zaduţenja su datum ulaza i broj ulaznog računa (interni broj)Odabran je broj ulaznog raĉuna kao jedinstveni dokument za razliku od brojeva ulaznih kalkulacija, primki, prema raznim skladištima, veleprodajama, maloprodajama itd. . Kod razduţenja je potrebno upisati datum izlaza i broj izlaznog raĉuna veleprodaje ili podatke o izlaznom računu maloprodajeTo je prodavaonica, kasa i broj raĉuna, i ovdje se nije išlo na brojeve skladišnih dokumenata otpremnice, izdatnice po raznim skladištima i sl. .
Bez upisanog datuma izlaza i broja raĉuna ne moţete evidentirati serijski broj tj. bez upisanog datuma izlaza i izlaznog raĉuna ne moţete razduţiti serijski broj.
Pojedinaĉni unos Odabiremo tipku Unos i program nas prebacuje u tab Pojedinaĉni prikaz pri tome se podaci artikl, datum ulaza i broj raĉuna prepisuju iz tekućeg reda(pretpostavka je da unosimo više serijskih brojeva jedan za drugim koji se razlikuju samo u podatku o serijskom broju) . Kursor je na polju za unos serijskog broja kojeg moţemo unijeti ruĉno ili što je praktiĉnije ruĉnim skenerom bar kodagotovo svi serijski brojevi su osim alphanumeriĉkog prikaza oznaĉeni i crtiĉnim bar kodom koji se moţe odskenirati bar kode ĉitaĉem. . Nakon unosa serijskog broja odabiremo na tipkovnici tipku Enter (Return), program sprema podatke i prebacuje nas u unos novog serijskog broja. Na taj naĉin moţem brzo unijeti veći koliĉinu serijskih brojeva. Automatski unos Kao i kod pojedinaĉnog unosa odabiremo tipku Unos, istovremeno se otvara nova tab kartica Auto unos serijskih brojeva. Prebacujemo se na taj tab i unosimo ţeljene podatke u formulu za serijski broj, prvi i zadnji broj u nizu itd. U formulu za serijski broj se upisuju zajedno fiksni i promjenjivi dio. Mjesto promjenjivog dijela se oznaĉava znakom % Npr. GN3-345A-5%F-34 Fiksni dio: GN3-345A-5 F-34 Promjenjivi dio: % Umjesto znaka % promjenjivog dijela, program će generirati niz brojeva, korisnik zadaje prvi i zadnji broj u nizu, te eventualno ukupni broj znamenaka u promjenjivom dijelu. Nakon unosa podataka odabire se tipka Pokreni auto unos. Nakon završenog generiranja serijskih brojeva program nas ostavlja u statusu unosa da bismo mogli nastaviti sa unosom eventualnog sljedećeg niza serijskih brojeva. Primjer unosa formule serijskog broja Formula: GN3-345A-5%F-34 Prvi broj: 800 Zadnji broj: 805 Fiksna duţina sa 5 znamenaka.
Program će generirati sljedeće serijske brojeve: GN3-345A-500800F-34 GN3-345A-500801F-34 GN3-345A-500802F-34 GN3-345A-500803F-34 GN3-345A-500804F-34 GN3-345A-500805F-34
U sluĉaju neke pogreške u unosu moţemo tipkom Izmjena ispraviti krivi unos.
Razduţivanje serijskih brojeva Kada se jedan komad odreĊenog artikla proda, evidentiramo datum izlaza i podatak o izlaznom raĉunu. Podatak moţe biti o veleprodajnom izlaznom raĉunu ili maloprodajnom. Samo razduţenje dakle moţemo napraviti preko tipke Izmjena tako da za odreĊeni serijski broj upišemo datum izlaza i broj raĉuna, meĊutim za tu svrhu je bolje koristiti automatiziraniji postupak. Automatsko razduţivanje U prozoru izlaznih raĉuna u fakturiranju i prozoru maloprodajnih raĉuna u pc blagajni ćemo pronaći tipku S/N. U oba prozora za izradu raĉuna imamo glavu raĉuna i stavke raĉuna ...
u stavkama raĉuna (raĉun u fakturiranju ili pc blagajni) se pozicioniramo na ţeljeni artikl odaberemo tipku S/N (serial number) program će otvoriti prozor sa Evidencijom serijskih brojeva i oznaĉiti ţeljeni artikl istovremeno će u posebnom dijelu evidentirati podatke o izlaznom raĉunu (datum i broj) u tragaĉu (prostor za pretraţivanje) će odabrati naĉin pretraţivanja po serijskom broju za tekući artikli pozicionirati nas u polje za upis serijskog broja odabiremo serijski broj na naĉin da ... u tablici serijskih brojeva (prikazanih za taj artikl) odaberemo traţeni serijski broj ili u polju za pretraţivanje upišemo (ili odskeniramo) serijski broj artikla nakon što smo pozicionirani na ţeljenom serijskom broju odabiremo tipku Razduži kojom će se automatski za taj serijski broj upisati podaci o datumu izlaza i broju izlaznog raĉuna ako ţelimo razduţiti više serijskih brojeva jednostavno više puta odabiremo tipku Razduži
Ako ţelimo razduţiti veću koliĉinu serijskih brojeva odjednom npr. 1000 komada, tada moţemo upisati podatak o seriji i broju komada (ispod podataka o datum i broju izlaznog raĉuna) koje ţelimo razduţiti, nakon odabira tipke Razduţi program neće razduţiti tekući artikl nego 1000 komada od tekućeg artikla prema dolje. Prije razduţivanja program će napraviti provjeru da li ima slobodnih 1000 komada, ako nema javit će koliko je slobodno.
Brisanje serijskih brojeva Serijske brojeve u pravilu ne brišemo iz evidencije serijskih brojeva, ali ako je to potrebno u odreĊenim okolnostima to moţemo napraviti preko tipke Brisanje. Odabirom te tipke briše se tekuće oznaĉeni serijski broj za tekući artikl.
Ako odaberemo tipku Brisanje i istovremeno drţimo tipku Ctrl obrisat ćemo sve serijske brojeve za tekuće oznaĉeni artikl.
Ispis serijskih brojeva Ispis serijskih brojeva je na naĉin da se lista sortira po artiklima (naziv, šifra, klasifikacija itd.), a onda za svaki artikl slijedi lista njegovih serijskih brojeva. U listi serijskih brojeva moţemo iskljuĉiti serijske brojeve koji imaju datum izlaza (koji su razduţeni) ili koji nemaju datum izlaza (koji nisu razduţeni). Copyright © IPOS 1992-2008.
Povratna naknada za ambalaţu sa jednokratnom upotrebom Uvod U 2006. godini je poĉela primjena Pravilnika o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (Nar. nov. 97/05 i 115/05), Zakon o otpadu (Nar. nov. 178/04 i 153/05).
Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost www.fzoeu.hr.
Navedenim pravilnikom je propisano nekoliko oblika raznih naknada koje trebaju plaćati proizvoĊaĉi i uvoznici. Definirane su ĉetiri vrste naknada:
1. Naknada za zbrinjavanje prema materijalu Naknada koja se plaća prema vrsti materijala ambalaţe i to prema koliĉinama stavljenim na trţište npr.
PET 410,00 kn/t Al limenke 410,00 kn/t Fe limenke 225,00 kn/t Papir, karton 375 kn/t Višeslojna ambalaţa s preteţitim papirom 410,00 kn/t za pića i 750,00 kn/t za ostale namjene Drvo 150,00 kn/t Tekstil 150,00 kn/t Ostali polimerni materijali 750,00 kn/t Staklo 150,00 kn/t Ova naknada se plaća prema raĉunima Fonda za zaštitu okoliša tj. prema izvještajima o stavljenoj ambalaţi na trţište.
2. Naknada za zbrinjavanje po jedinici za pića i napitke Plaća se u svoti od 0,10 kn po jedinici prodajne ambalaţe za sva pića i mlijeĉne napitke. Ova naknada se ne plaća za povratnu ambalaţu ĉija se višekratna upotreba osigurava sustavom pologa (kaucije).
3. Povratna naknada za pića i napitke Ovo je naknada za ambalaţu za pića i napitke s jednokratnom uporabom u svrhu poticanja povrata iskorištene ambalaţe. Plaća se po jedinici proizvoda prodajne ambalaţe koja se stavlja na trţište za sve vrste napitaka i pića, iznosi 0,50 kn po jedinici prodajne ambalaţe veće od 0,2L.
4. Poticajna naknada za pića i napitke to je naknada za ambalaţ za pića i napitke u svrhu poticanja uporabe višestruko primjenjive odnosno povratne ambalaţe. Poticajnu naknadu plaćaju samo oni proizvoĊaĉi (i uvoznici) koji u svojem proizvodnom programu nemaju višestruko iskoristivu povratnu ambalaţu. Naknada se plaća prema jedinici prodajne ambalaţe stavljene na trţište te prema vrsti i veliĉini ambalaţe za sve vrste pića.
Staklo i PET do 0,25l 0,30 0,25-0,5l 0,50 0,5-1,5l 0,70 više od 1,5l 1,00 Al-Fe lim. 1,00
Odnosi uvoznika, veleprodajnog trgovca, maloprodajnog trgovca U poslovnim odnosima moţemo razlikovati nekoliko statusa uvoznik ili proizvoĊaĉ
trgovac na veliko (prodaje drugim pravnim osobama) trgovaca na malo (prodaje krajnjim potrošaĉima) krajnji kupac (potrošaĉ)
Uvoznik (proizvoĊaĉ) Uvoznik (proizvoĊaĉ) je dakle obveznik plaćanja sve ĉetiri vrste davanja (Fondu za zaštitu okoliša), on je prvi u lancu koji stavlja ambalaţu na trţište Hrvatske. Uvozniku će sve 4 naknade biti trošak koji on moţe uraĉunati u cijenu tj. naplatiti od sljedećeg kupca. Kod (3) Povratne naknade za pića i napitke je razlika u tome da je ona prema posebnom propisu neoporeziva pdv-om. Dakle kad uvoznik (proizvoĊaĉ) prodaje proizvode drugoj pravnoj osobi on "Povratnu naknadu za pića i napitke" iskazuje kao posebnu stavku i na nju ne obraĉunava porez.
Trgovac na veliko Ako je sljedeći kupac u lancu takoĊer pravna osoba on po osnovi te kupovine ne plaća fondu navedene ĉetiri naknade, ali je kod daljnje prodaje sljedećoj pravnoj osobi (trgovcu) obavezan zaraĉunati "Povratnu naknadu za pića i napitke" isto kao što je to njemu zaraĉunao njegov dobavljaĉ, dakle kao posebnu stavku na koju nije obraĉunat pdv.
Trgovac na malo Trgovac koji proizvode prodaje krajnjim potrošaĉima takoĊer ne plaća navedene ĉetiri naknade fondu, ali će od svojih kupaca (krajnjih potrošaĉa) naplatiti "Povratnu naknadu za pića i napitke" koju je njemu zaraĉunao njegov dobavljaĉ (uvoznik). Trgovci ĉiji je prodajni prostor veći od 200m2 duţni su prihvaćati nepovratnu prodajnu ambalaţu za pića i napitke od krajnjih potrošaĉa i isplatiti im 0,50 kn za svaku bocu. Ovu naknadu će trgovcima na malo vratiti Fond za zaštitu okoliša prema mjeseĉnim izvještajima. Dakle trgovac na malo treba na raĉunima krajnjim potrošaĉima iskazati "Povratnu naknadu za pića i napitke".
Krajnji potrošaĉ Na taj naĉin je ova naknada ("Povratnu naknadu za pića i napitke") napravila cijeli krug, uvoznik ju je uzeo od veletrgovca i platio fondu, veletrgovac ju je vratio od trgovca na malo, trgovac na malo ju je naplatio od kranjeg potrošaĉa, krajnji potrošaĉ, nakon što je iskoristio proizvod je vratio jednokratnu ambalaţu trgovcu na malo i vratio natrag iznos od 0,50 kn po boci, a trgovac na malo je taj iznos vratio od Fonda koji je taj iznos naplatio od uvoznika. Svrha svega toga je bila da se jednokratna, nepovratna, ambalaţa uredno razvrstava i deponira odvojeno od ostalog otpada.
Naĉin rada u programu U šifrarniku artikala kod svakog artikla postoji polje za upis broja komada nepovratne jednokratne prodajne ambalaţe.
Nije uvijek sluĉaj da artikl ima samo jednu bocu jer se neki artikli prodaju kao pakovanje od npr. 12 boca. Artiklima kod kojih se ne naplaćuje ova naknada ne upisujemo ništa ili nula.
U šifrarniku artikala je potrebno je otvoriti poseban artikl "Povratna naknada za pića i napitke", u cjeniku staviti cijenu 0,50 kn, jedinica mjere komad. Potrebno je otvoriti novu tarifnu skupinu sa stopom poreza 0% i naznakom da se radi o prolaznoj stavci i pridruţiti je tom artiklu.
Uvoznici i proizvoĊaĉi u svojstvu uvoznika tj. proizvoĊaĉa U ulaznoj kalkulaciji za pića i napitke kao posebnu stavku upisati broj boca za povratnu naknadu po nabavnoj i prodajnoj cijeni od 0,5 kn. Drugim rijeĉima boce Povratne naknade se vode na zalihi kao poseban artikl, na skladištu se boce zaduţuju i razduţuju.
Uvoznici i veletrgovci u svojstvu prodavaĉa drugim trgovcima
Kod izrade veleprodajnog raĉuna dodavanjem stavaka na raĉunu program će zbrajati koliĉine boca nepovratne ambalaţe, podatak o tome program dobiva kao umnoţak koliĉine stavke i broja boca u šifrarniku artikala (kod artikala gdje smo odredili tu naknadu). Taj podatak će biti prikazan kao jedan broj u samom ekranu za unos. Kao zadnju stavku unosimo artikl koji smo otvorili u šifrarniku artikala i kao koliĉinu dodajemo broj boca koje je program izraĉunao. Na taj naĉin ćemo na veleprodajnom raĉunu zaraĉunati "Povratnu naknadu za pića i napitke" sljedećem veletrgovcu i na tu naknadu neće biti obraĉunat pdv.
Veleprodajni trgovac u svojstvu kupca Kupac veletrgovac koji dobije takav raĉun će u svoju ulaznu kalkulaciju unijeti sve stavke sa artiklima, Povratnu naknadu će kao i uvoznik upisati u kalkulaciju kao posebnu stavku i zaprimiti je na skladište.
Trgovci na malo u svojstvu kupca Za razliku od veletrgovaca (modul Robno-materijalno i Fakturiranje) trgovci na malo (modul Maloprodajne zalihe i PC kasa) zalihe zaprimaju na skladište-prodavaonicu po krajnjim potrošaĉkim cijenama (nabavna cijena + marţa + pdv). U ovom sluĉaju naknadu od 0,50 kn u ulaznoj kalkulaciji (primci) uraĉunavamo u cijenu svakog posebnog artikla, na to nas obavezuje zakon o potrošaĉima. U skladišnim dokumentima vodi se kategorija nabavne cijene i marţe (oporezivi elementi) i posebno kategorija povratne naknade (kao neoporezivi element).
Trgovci na malo u svojstvu prodavaĉa krajnjim potrošaĉima Na samom izlaznom raĉunu u pc kasi cijene artikala će dakle već imati uraĉunatu povratnu naknadu, a na kraju raĉuna program će automatski ispisati tekst "Povratna naknada je uraĉunata u cijene artikala i iznosi npr. 5 komada x 0,50 kn = 2,50 kn." Ovo naravno samo u sluĉaju ako na raĉunu postoje artikli kod kojih smo upisali koliĉinu boca povratne naknade u šifrarniku artikala. Na neki naĉin povratnu naknadu tretiramo kao neku vrstu kaucije kupcu, razlika od klasiĉne kaucije je da kupac moţe bocu vratiti (i dobiti povratnu naknadu 0,5 kn za bocu) u bilo kojem dućanu (većem od 200 m2). Za vrijeme upisivanja stavaka raĉuna program će pored ukupnog iznosa raĉuna ispisivati i broj boca za Povratnu naknadu ambalaţe kao informaciju.
Kod naĉina rada u Pc kasi tipa Maloprodaja iz veleprodaje podaci o cijenama se povlaĉe iz veleprodajnih cjenika, a podaci o povratnoj naknadi iz šifrarnika artikala. Cijene u veleprodajnim cjenicima nemaju uraĉunatu povratnu naknadu, program na tu cijenu kod izrade raĉuna dodaje iznos povratne naknade prema broju boca upisanim u šifrarniku artikala.
Popust se ne obraĉunava na povratnu naknadu!
Ugostitelji nemaju obvezu iskazivanja povratne naknade na maloprodajnom raĉunu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Prijenos podataka u maloprodaji Prijenos podataka u maloprodaji se radi u situaciji kada je na jednoj lokaciji centralno raĉunalo na kojem se zaprima roba, rade kalkulacije, formiraju cijene, a na drugoj tj. drugim lokacijama se nalaze prodavaonice koje prodaju robu preko pc blagajne i na njima se samo vrši izrada i ispis raĉuna.
Postupak postavljanja instalacija centra i prodavaonica:
na centralno raĉunalo instalirati program IPOS knjigovodstvo i otvoriti prazne poslovne knjige za vlastitu firmu
formirati poslovne jedinice, skladišta tj. prodavaonice i to sve koje imamo npr. 3 prodavaonice
u centru moţemo imati jedno centralno skladište plus 3 skladišta prodavaonica ili samo skladišta prodavaonica
upišemo sve osobe koje rade s programom u šifrarnik korisnika
u šifrarnik artikala upišemo podatke za sve artikle
u cjeniku formiramo cijene za sve artikle
ako ţelimo voditi i zalihe artikala, tada prije razduţenja zaliha po prometu, moramo unijeti robu na pojedina skladišta tj. prodavaonice
u svakoj prodavaonici instaliramo program IPOS knjigovodstvo i otvorimo matiĉnu firmu kao i u centralnom raĉunalu s istom šifrom u datoteci poslovnih partnera te otvorimo tekuću poslovnu godinu
Koraci prijenosa:
1. Export cjenika, artikala ... iz centralnog raĉunala na neki vanjski medij
2. Import cjenika, artikala ... s vanjskog medija u prodavaonicu
3. Export prometa iz prodavaonice na vanjski medij
4. Import prometa s vanjskog medija u centralno raĉunalo 1. korak prenosi sve upisane podatke u centru na neki vanjski medij za prijenos tj. popis artikala, cijene, jedinice mjera, korisnici i sve ostale šifrarnike koji su potrebni da bi se na osnovu njih mogli izdavati raĉuni na pc kasi bez ikakvog dodatnog unosa 2. korak s tog vanjskog medija prenosi podatke na raĉunalo prodavaonice tj. pc kasu Nakon izvršenog prometa na kasi. Bez obzira da li je to razdoblje dnevno, dvodnevno, tjedno ... moţemo izvršeni promet prebaciti na vanjski medij 3. korak prijenos prometa prodavaonice na vanjski medij 4. korak prijenos prometa prodavaonice s vanjskog medija u centralno raĉunalo
Vanjski medij
vanjski medij moţe biti bilo što npr. ZIP disketa, LS diskete ili bilo koja druga disketa veće kapaciteta
moţete se jednostavno povezati u lokalnu mreţu i kao vanjski medij prijaviti disk centralnog raĉunala te na njega izvršiti prijenos, a onda izvršiti import podataka u centralnom raĉunalu
ako je centralno raĉunalo udaljeno moţete se spojiti u mreţu preko modema i opet disk centralnog raĉunala prijaviti kao vanjski medij za prijenos
moţete podatke prenijeti na lokalni disk kao vanjski medij, a onda preko e-maila ili bilo kojom drugom modemskom komunikacijom prebaciti direktorij IposPrijenos na centralno raĉunalo (i obratno) te onda na centralnom raĉunalu napraviti import podataka U dijelu ekrana Vanjski medij za prijenos program će vam ponuditi sve što je dostupno tog trenutka u raĉunalu tj. sve moguće disketne jedinice, CD ureĊaje, lokalne i mreţne diskove i
dr.. Nakon odabira program će provjeriti da li se na taj medij moţe pisati i da li na tom mediju ima dovoljno prostora.
Vrste podataka Postoje dvije vrste podataka
podaci o artilklima, cijenama i dr. koji se prenose iz centra u prodavaonice
podaci o prometu koji se prenose iz prodavaonica u centar
Podaci o serijskim brojevima nisu podrţani u razmjeni podataka izmeĊu centra i prodavaonice
Prijenos je podrţan za oba naĉina rada pc kase, klasiĉan i kao maloprodaja iz veleprodaje tj. koristimo modul pc blagajna za izradu raĉuna, a cjenike iz veleprodaje.
IzmeĊu prodavaonica i centra i obratno VANJSKI MEDIJ sluţi kao veza. Na mediju koji je oznaĉen kao vanjski medij za prijenos program će u rootu tj. osnovnom direktoriju kreirati direktorij "IposPRIJENOS", a unutar njega sve ostale direktorije s podacima. Jedan primjer direktorija d:\IposPRIJENOS\ Cjenici Par1 God1999 1999.01.26 11h41m40s utorak Promet Par1 God1999 1999.01.26 12h34m36s utorak Skl3 26.01.1999_26.01.1999 Prva vrsta podataka o cjenicima zapoĉinje ime direktorija s "Cjenici ....", a podaci o prometu s "Promet ....". Podaci o cjenicima: - prva rijeĉ je cjenici i ona oznaĉava vrstu podatka - Par1 znaĉi da su podaci iz matiĉne firme sa šifrom 1, - God1999 znaĉi da su podaci iz 1999 poslovne godine - sljedeći podatak je godina, mjesec, dan, vrijeme i naziv dana kada je napravljen export podataka Podaci o prometu: - prva rijeĉ je promet i ona oznaĉava vrstu podatka - Par1 znaĉi da su podaci iz matiĉne firme sa šifrom 1, - God1999 znaĉi da su podaci iz 1999 poslovne godine - sljedeći podatak je godina, mjesec, dan, vrijeme i naziv dana kada je napravljen export podataka - Skl3 podaci se odnose na prodavonicu-skladište sa šifrom 3 - 26.01.1999_26.01.1999 podaci o prometu se odnose na razdoblje od do navedenog datuma
Import podataka Prilikom importa podataka u dijelu prozora gdje se vidi sadrţaj arhive program će prikazati za navedeni vanjski medij sve podatake koji su na njemu dostupni, ali samo za tu vrstu podatka tj. cjenici ili promet i samo za tog partnera i poslovnu godinu na koju se podaci odnose. Dakle program neće dozvoliti pogrešku ako je u pitanju neki drugi partner ili godina. Prilikom importa (i exporta) podataka o prometu potrebno je navesti šifru prodavaonice i razdbolje od do datuma prometa. Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke pc blagajne u maloprodaji Formati raĉuna u maloprodaji
A4
A5
A6
traka 76mm
traka 76mm grafiĉki
Napomena: prilikom ispisa nestandardnih formata (razliĉiti od A4) na nekim printerima moţe biti problema ako ne podrţavaju taj format, ako je to sluĉaj pokušajte u windowsima u Printer Settings za odreĊeni printer ruĉno odrediti Custom format.
Svi formati ispisa idu na windows printer drivere, jedino traka 76 mm ide na Generic/Text only driver.
Tip adrese matiĉne firme kod formata A6
Program generira
korisnikov tekst 3 ...
Kod ovih formata se moţe odabrati dodatan korisnikov tekst za ispis adrese jer se radi o iznimno malom prostoru za adresu. Moţete skratiti maksimalno koliĉinu teksta.
Na raĉunu širine 76 mm prikaz detaljnijih podataka o porezu (tarifa, stopa, osnovica, iznos poreza)
Iskljuĉen
UKLJUĈEN
Skraćena verzija je zakonski zadovoljena, ali tko ţeli moţe i na malom raĉunu traka formata imati detaljnije podatke o porezu
Instaliran display za prikaz podataka za kupca
Iskljuĉen
UKLJUĈEN
Ako imate instaliran display potrebno je tu opciju ukljuĉiti.
Odabir COM serijskog porta na kojem je prikljuĉen display
COM1
COM2
COM3
COM4
Potrebno je programu odrediti na koji com port da šalje podatke na display.
Da li su pos pisaĉ i display spojeni zajedno na isti port
ne
DA
Ova postavka je potrebna iz razloga da program u sluĉaju ako je odgovor DA prebacuje ispis na display i na pisaĉ po potrebi, ako to nije sluĉaj tada je svaki ureĊaj na svojem portu i program ne vodi raĉuna kada se koji ukljuĉuje
Format kodovi kod POS pisaĉa
Iskljuĉeni
UKLJUĈENI
Postavka odreĊuje da li će se koristiti formatiranje teksta na raĉunu POS pisaĉa kao npr. široka slova, crvena slova i dr.
Kodna stranica kod ispisa na POS pisaĉ
1250
852
437
korisniĉki
POS pisaĉ s formatom papira širine 76 mm je generiĉki pisaĉ, ne podrţava windows format ispisa nego ispisuje slova koja dobiva preko asci brojeva. Obiĉno je u takav pisaĉ već ugraĊen set naših znakova po nekom standardu, isprobajte jedan od ova tri. Ako ne uspijete dobiti naše znakove probajte u switchevima na samom pisaĉu odabrati drugu kodnu stranu, ako ni tada ne uspijete vjerovatno vaš pisaĉ nema naše znakove. Ako je postavka namještena na korisniĉki tada moţete koristiti šifrarnik zamjenskih kodova tj. odrediti toĉno koji znak na ekranu će biti zamjenjen kod ispisa na pisaĉ.
Prikaz dugog opisa artikla na MP raĉunima
Iskljuĉen
UKLJUĈEN
Da li da se kod ispisa raĉuna uz naziv artikla prikazuje i dodatni dugaĉki naziv artikla. Primjenjivo samo na raĉunima A4, A5.
Printanje na serijskom portu s pauzama
Iskljuĉen
UKLJUĈEN
Ako imate problema kod ispisa na pisaĉ koji je spojen na serijski port vjerovatno je problem u kablu ili setiranju com porta, ali ako nikako ne moţete riješiti taj problem ukljuĉite ovu postavku i program će praviti pauze kod ispisivanja duţih raĉuna i tako dati vremena pisaĉu da ispiše raĉun do kraja.
Kod razduţenja skladišta veleprodaje razduţenje sloţenih artikala po normativu
Iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Da li da se za svaki artikl koji je sloţeni razduţuju njegovi elementi prilikom razduţivanja zaliha u skladištima.
Kod razduţenja zaliha maloprodaje razduţenje sloţenih artikala po normativu
Iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Da li da se za svaki artikl koji je sloţeni razduţuju njegovi elementi prilikom razduţivanja zaliha u skladištima.
Prikaz šifre artikla na raĉunima 76 mm
Iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Na ostalim formatima papira je to standardno ukljuĉeno.
Mogućnost upisa cijene na raĉunima u maloprodaji iz veleprodaje
Iskljuĉeni
UKLJUĈENI
Postavka odreĊuje da li će se na maloprodajnim raĉunima tipa maloprodaja iz veleprodaje moći, nakon što program povuĉe prodajnu cijenu iz cjenika, upisati ili promjeniti cijena s porezom. Ta cijena će se upisati direktno na sam raĉun.
Naĉin odabira datuma kod unosa novog raĉuna
Tekući datum
Datum zadnjeg raĉuna
Kod unosa novog raĉuna program moţe automatski ponuditi tekući datum ili moţe postaviti datum koji je na zadnjem unesenom i spremljenom raĉunu. Druga opcija je pogodna kada ţelimo unatrag unijeti neke raĉune, a da ne moramo za svaki posebno upisivati ţeljeni datum.
U MP cjeniku automatski izraĉun stvarne fiziĉke zalihe artikala
Iskljuĉen
UKLJUĈEN
Da li da se kretanjem po artiklima u cjeniku maloprodaje automatski izraĉunava fiziĉko stanje kao preneseno stanje minus koliĉina prodanih artikala po raĉunima, a koji još uvijek nisu preneseni na kartice.
Prikaz serijskog broja artikla na ispisu maloprodajnih raĉuna
Iskljuĉen
UKLJUĈEN
U sluĉaju da je u evidenciji serijskih brojeva evidentiran artikl sa maloprodajnog raĉuna koji se ispisuje ovom postavkom reguliramo da li da se kod takvih artikala prikazuju serijski brojevi.
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
CRO-SCANnacionalno rješenje kodiranja roba promjenjivog sadrţaja i cijene Uvod Problematika kodiranja i oznaĉavanja robe za trgovaĉku mreţu svodi se na najjednostavniji oblik tj. komadnu robu gdje svaki artikl-komad ima svoj EAN13 kod. MeĊutim postoji velik broj proizvoda u industriji prerade mesa, peradi, ribe, sireva i dr. ĉiji krajnji proizvod se ne moţe plasirati na trţište u komadnom obliku. Npr. narezana i vakumirana salama, svaki paket ima svoju teţinu, a samim tim i drugaĉiju cijenu. EAN-INTERNATIONAL je ostavio EAN-13 sa prefiksom 2 za internu upotrebu, što znaĉi da ako igdje vidite EAN13 kode koji poĉinje sa brojem 2 radi se o internom kodu (na podruĉju jedne drţave) jer kod niti jedne drţave ne poĉinje sa 2. Hrvatska je 385. CRO-SCAN kodovi se dodjeljuju u istoj simbologiji kao i EAN13 tj. ima istu duţinu i zadnju kontrolnu znamenku, ali EAN13 predstavlja proizvod nepromjenjivih karakteristika dok se sa SCAN kodom oznaĉava proizvod kojemu se mijenja npr. masa. Moramo razlikovati proizvoĊaĉe i trgovce, proizvoĊaĉi svoje proizvode plasiraju na podruĉju cijele drţave i zato od drţave trebaju dobiti toĉno odreĊeni kod, a trgovci osim EAN i SCAN kodova proizvoĊaĉa u svojoj trgovini mogu koristiti posebne SCAN kodove koje su razvili interno za svoj lanac trgovina, vaţno je da njihov interni kod ne smije doći u neku tuĊu trgovinu jer bi se pomiješali sa internim kodovima te druge trgovine. Nacionalna organizacija je propisala sljedeće prefikse CRO-SCAN kodova. Prefiks
Skica modela
Kontrolni broj
Opaska
20
IT IT IT IT IT IT IT IT IT IT
K
interno za trgovinu komadno
21
CRO CRO CRO CRO CRO T T, T T T
K
nacional no rješenje za teţinu
22
CRO CRO CRO CRO CRO T T, T T T
K
priĉuva za teţinu
23
K
buduća upotreba
24
K
buduća upotreba
25
K
buduća upotreba
26
CRO CRO CRO CRO CRO C C C, C C
K
priĉuva za cijenu
27
CRO CRO CRO CRO CRO C C C, C C
K
nacional no rješenje za cijenu
28
IT IT IT IT IT IT IT IT IT IT
K
interno za trgovinu
Prefiks
Skica modela
Kontrolni broj
Opaska (vlastiti odabir)
29
K
buduća upotreba
CRO - dodjeljuje CRO-EAN IT - interni kod (dodjeljuje ga trgovac ili proizvoĊaĉ iskljuĉivo za internu upotrebu) T - oznaka za teţinu u formatu 99,999 C - oznaka za cijenu u formatu 999,99 K - kontrolni broj po modulu 10 Dakle za interno kodiranje u trgovini rezervirani su prefiksi 20 za komadnu robu i 28 za robu za vaganje. Primjer 1. ProizvoĊaĉ je dobio CRO-SCAN rješenje za prefix 21 123 za proizvod "pršut", proizvoĊaĉ je šifru pršuta odredio 01, na vaganju je proizvod imao netto masu 0,456 kg, bar code za konkretno pakiranje imat će sljedeći sadrţaj: 21 123 01 00456 9 21 - croscan prefix za promjenjivu masu 123 - kod dodijeljen proizvoĊaĉu unutar prefixa 21 01 - proizvoĊaĉka šifra za pršut 00456 - masa pakiranja u gramima 9 - kontrolni broj Varijanta sa promjenjivom cijenom upotrebljava se rijetko zbog nepraktiĉnosti. Prefiksi 20 i 28 mogu se koristiti interno u trgovini na naĉin da trgovina interno odredi smisao brojeva od 3. do 12. znamenke. Primjer 2. 28 00045 00123 3 28 - croscan prefix za interno kodiranje 00045 - šifra proizvoda interna (45) 00123 - teţina proizvoda 0,123 kg 3 - kontrolni broj Praktiĉno to izgleda ovako, trgovac ima vagu koja moţe mjeriti teţinu i u koju se moţe ukucati šifra proizvoda direktno ili preko tipki sa slikom proizvoda, u vagi je isprogramirano da sadrţi za svaki proizvod naziv, cijenu i sl. podatke. Nakon vaganja ispisuje se naljepnica na kojoj je uz šifre i naziva artikla ispisana, izvagana teţina, jediniĉna cijena i cijena za izvaganu teţinu. Na naljepnici je naravo ispisan i EAN SCAN kod koji sadrţi u sebi šifru i teţinu artikla tako da se na kasi automatski moţe oĉitati šifra artikla i koliĉina. Nakon toga program na kasi preuzima daljnje postupanje sa artiklom tj. traţenje u bazi, cjeniku, ispis na raĉunu itd. Vidi www.gs1.hr.org
Primjena u programu Ipos knjigovdstvo U polje šifra artikla se upisuju slova i brojevi, u sluĉaju da se upiše neko slovo program će automatski otvoriti šifrarnik artikala i traţiti prvi artikl kojemu naziv (ili kataloški broj) poĉinju s tim slovom. Ako upisujemo znamenku, program će nakon svake znamenke pretraţivati šifrarnik artikala i traţiti da li postoji šifra artikla sa do sada upisanim znamenkama, ako je pronaĊe povući će podatke o artiklu (naziv, jedinicu mjere, cijenu ...). Program će upisane znamenke pretraţivati do maksimalno 7 znamenaka tj. do šifre 9.999.999, kada je upisana osma znamenka program će se smatrati da korisnik upisuje EAN kod koji moţe biti sa 8 ili 13 znamenaka, dakle pretraţivati će bazu artikala prema EAN kodovima. MeĊutim ako upisani niz znamenaka veći od sedam zapoĉinje sa znamenkom 2 to znaĉi da se ne radi o EAN kodu nego o SCAN kodu interno unutar drţave, u tom sluĉaju će program dalje kontrolirati da li su prve dvije znamenke: 20 interno trgovina komadno Program će znamenke od 1. do 7. mjesta tretirati kao internu šifru artikla i pokušat će pronaći šifru u šifrarniku artikala. Raspon šifri koji treba upisati u šifrarnik artikala je 2000001 - 2099999. Iako prefix 20 omogućava šifru od 3 do 12 mjesta za potrebe programa uzimamo samo znamenke od 1 do 7 mjesta, s tim da su prve dvije znamenke uvijek iste tj. 20. 21 nacionalni prefix proizvoĊaĉa za teţinu Dakle prefix 21, zatim je 5 znamenaka koje u sebi sadrţe šifru proizvoĊaĉa i šifru artikla npr. 30050 gdje je 300 oznaka proizvoĊaĉa, a 50 šifra artikla i sl., iza toga dolazi 5 znamenaka za teţinu. Program će traţiti šifru artikla od 1. do 7. znamenke, i ako naĊe artikl upisat će ga, zatim će proĉitati teţinu od 8. do 12 znamenke i upisati je u polje koliĉina podijeljeno sa 1000, npr. 10400 će upisati kao 10,4 kg. Raspono šifri artikala je 2100001 - 2199999. 27 nacionalni prefix za cijenu Ovdje će program koristiti samo podatak o šifri artikla jer podatak o cijeni nema puno smisla obzirom da se cijene formiraju u samoj pckasi, dakle sliĉno kao i prefix 20. Raspono šifri artikala je 2700001 - 2799999. 28 interno trgovina slobodan izbor Program će sve znamenke od 3. do 12. mjesta tretirati kao internu kombinaciju šifre i teţine artikla, zajedno ta dva podatka mogu sadrţavati toĉno 10 znamenaka, u programu je kodirano na 5 znamenaka za šifru i 5 znamenaka za teţinu u gramima pa tako treba programirati vagu. Program će prvo prema znamenkama od 1. do 7. mjesta traţiti šifru artikla, a zatim će od 8. do 12. znamenke proĉitati teţinu i upisati je u polje koliĉina podijeljeno sa 1000. Sliĉno kao prefix 21. Raspono šifri artikala je 2800001 - 2899999. Kada program oĉita da se radi o EAN-u sa prefiksom 2 tj. SCAN kodu neće ništa poduzimati dok god se ne upiše i zadnja 13. znamenka. Tek tada će program obrisati svih 13 znamenaka i umjesto njih upisati šifru artikla iz šifrarnika i koliĉinu (kod prefiksa 28). Naravno svi unosi veći od 7 znamenaka tj. EAN i SCAN se uobiĉajeno unose preko BAR kod ĉitaĉa, meĊutim za testne potrebe moţete ih unositi i ruĉno preko tastature ako ţelite vidjeti kako će program reagirati na pojedine unose.
Vidi Popis artikala i usluga, Raĉuni u maloprodaji
Ispis maloprodajnog raĉuna Maloprodajni raĉun se moţe ispisivati automatski (jednostavnije) iz samo ekrana za izradu raĉuna tako što ćemo dok smo u pregledu raĉuna pritiskom na tipku Raĉun ispisati tekući raĉun u tabeli (na tekući ureĊaj, ekran, pisaĉ...). Isto tako prilikom spremanja raĉuna će se automatski pokrenuti ispis raĉuna. Formati ispisa MP raĉuna su sljedeći:
format A4
format A5
format A6
format trake širine 76mm - tekstualni
format trake širine 76 mm - grafiĉki Formati za ispis raĉuna se mijenjaju u postavkama za maloprodaju. Tekući format se vidi u zadnjem redu ekrana za izradu MP raĉuna. U postavkama moţemo odabrati i naĉin ispisa adrese, te dugi opis artikla.
Napomena: prilikom ispisa nestandardnih formata (razliĉiti od A4) na nekim printerima moţe biti problema ako ne podrţavaju taj format, ako je to sluĉaj pokušajte u windowsima u Printer Settings za odreĊeni printer ruĉno odrediti Custom format.
Dodatne informacije
Postavljanje POS pisaĉa Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis rekapitulacije prema raĉunima Odrediti prodavaonicu/skladište, kasu (tj. sve kase), smjenu (tj. sve smjene). Svi dokumenti ili od do datuma. Komercijalista ili svi komercijalisti. Naĉin plaćanja ili svi naĉini plaćanja. Ukljuĉivanjem ili iskljuĉivanjem glave i stavaka raĉuna moţemo ispisivati: detaljnu rekapitulaciju po raĉunima i svim stavkama rekapitulaciju samo zbirno po svakom raĉunu samo rekapitulaciju za odreĊeno razdoblje (skraćeni prikaz) Na kraju izvještaja je rekapitulacija po porezima, komercijalistima i naĉinima plaćanja.
Korisnici koji zbog smanjenog prodajnog prostora ne mogu imati A4 pisaĉ mogu rekapitulaciju maloprodaje ispisati i na POS pisaĉ širine trake 76 mm. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis rekapitulacije prema artiklima Odrediti prodavaonicu/skladište. Svi dokumenti ili od do datuma. Redoslijed ispisa artikala:
po nazivu, od do naziva šifri, od do šifre klasifikaciji, od do klasifikacije
Komercijalista ili svi komercijalisti. Naĉin plaćanja ili svi naĉini plaćanja. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis knjige popisa robe Odrediti prodavaonicu/skladište jer se KP knjiga vodi po prodavaonicama. Svi redovi, od do rednog broja ili od do datuma. Redoslijed ispisa redova knjige:
od do rednog broja d do datuma
Moguće je ukljuĉiti kumulativ od poĉetka knjige do traţenog reda. Moguće je ukljuĉiti datum i vrijeme ispisa i promjeniti naslov izvještaja. Copyright © IPOS 1992-2008.
Top lista maloprodaje artikala Izvještaj koji nam omogućava da, za odreĊeno vremensko razdoblje od do datuma, dobijemo top listu N broja artikala po kriterijima vrijednosti nabave, marţe, prodaje ili koliĉine. Niz moţe biti rastući ili padajući, tj. moţemo vidjeti npr. najboljih tj. najlošijih 100 artikala. Npr. moţemo vidjeti u kojem postotnom udjelu prometa sudjeluje najjaĉih 30 artikala i sl. Dodatni kriteriji su komercijalist, naĉin plaćanja. Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon financijskog prometa tokom godine stupĉasti i linijski Grafikon pokazuje pojedinaĉni ili zajedniĉki prikaz ostvarenog prometa nabavne vrijednosti, marţe i prodajen vrijednosti bez poreza. Podatke moţemo vidjeti za sve kupce ili za jednog, za sve artikle ili za jedan artikl, ili kombinaciju. Moguć je odabir vremenske toĉke dan, tjedan, mjesec. Prikaz šest razliĉiti grafikona:
stupĉasti grafikon: nabava, marţa, prodaja
linijski grafikon: nabava, marţa, prodaja Svaki se pojedinaĉno moţe ukljuĉiti ili iskljuĉiti. Opcije trodimenzionalni prikaz, podloga, animacija kod većeg broja toĉaka u tri brzine. Prikaz svako stupca na toĉki posebno, stupci jedan na drugom ili stupci jedan na drugom u skali do 100%. Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon prometa po mjesecima - pita graf Grafikon pokazuje pojedinaĉni prikaz ostvarenog prometa nabavne vrijednosti, marţe i prodajen vrijednosti bez poreza. Podatke moţemo vidjeti za sve kupce ili za jednog, za sve artikle ili za jedan artikl, ili kombinaciju. Vremenska toĉka je mjesec. Prikaz tri razliĉita grafikona: nabava, marţa, prodaja Opcije trodimenzionalni prikaz, podloga, animacija u tri brzine. Tip oznake polja: samo oznaka mjeseca, mjesec i stopa, mjesec i vrijednost, mjesec i stopa od ukupno. Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon koliĉinskog prometa tokom godine Prikaz ostvarenog koliĉinskog prometa po danima, tjednima ili mjesecima. Izbor grafa je stupĉasti i/ili linijski s postocima. Moguć je prikaz za jednog ili sve kupce, za jedan ili sve artikle, i kombinacija istih. Copyright © IPOS 1992-2008.
Maloprodaja - uvod Modul maloprodaja sluţi voĊenju zaliha u prodavaonicama maloprodaje. Zalihe se vode po prodajnim cijenama s uraĉunatim porezom. Maloprodaja jedne firme se dijeli po prodavaonicama kojih moţe biti jedna ili više. Svaku prodavaonicu moţemo uvjetno nazvati skladištem, ali je bitno u šifrarniku poslovnih jedinica obratiti paţnju da poslovna jedinica bude tipa prodavaonica, a ne skladište. Za svaku prodavaonicu se vode posebne zalihe i poseban dnevnik maloprodaje. Dnevnik maloprodaje predstavlja kronološki slijed svih dogaĊaja vezanih uz tu prodavaonicu. Svako knjiţenju u dnevniku je zapravo jedan skladišni dokument. Svaki takav dokument ima svoju svrhu koja se vidi prema njegovom nazivu. Npr. Poĉetnom inventurom unosimo poĉetno stanje u prodavaonicu, ako nemamo podataka iz prošle godine tada to radimo ruĉno, a inaĉe automatski. Skladišna primka je klasiĉan dokument kojim zaprimamo novu robu na zalihu prodavaonice. Unos nove primke moţemo napraviti direktno kroz primku, a moţemo se posluţiti i ulaznom kalkulacijom u maloprodaji. Kada koristiti ulaznu kalkulaciju, a kada ne? Moţemo je koristiti uvijek, a onda iz nje automatski prenijeti stavke u dokument primku, a ne moramo je koristiti onda kada iz ulaznih dokumenata naših dobavljaĉa moţemo jednostavno oĉitati podatke o jediniĉnim nabavnim cijenama. U sluĉaju da je to problem kao npr. ako su ulazni raĉuni devizni i sa dosta zavisnih troškova tada je svakako jednostavnije proraĉun nabavne cijene, marţe i ostalog napraviti kroz ulaznu kalkulaciju. Sasvim je svejedno da li ćemo prvo napraviti ulaznu kalkulaciju i spremiti je, a kasniju ući u izradu primke i pozvati se na tu kalkulaciju ili ćemo prvo ući u unos primke i kroz nju pozvati ulaznu kalkulaciju. Ulazne kalkulacije ne mijenjaju stanje zalihe robe tj. samom njihovom izradom još se ništa nije promjenilo u dnevniku maloprodaje. Tek izradom primke mijenja se i stanje zaliha. Dakle ulazne kalkulacije moţemo proizvoljno kreirati i brisati. Pogodno je npr. kada se u pc blagajni rade raĉuni, a u evidenciji dnevnika maloprodaje ne smijemo za to vrijeme mijenjati tekuće cijene dok se zaliha ne razduţi za prodane artikle, raditi samo ulazne kalkulacije, a onda na kraju dana ili izmeĊu dvije smjene moţemo na brz i jednostavan naĉin kreirati sve primke tako da njihove stavke automatski prenesemo iz prethodno izraĊenih ulaznih kalkulacija. Nakon svakog skladišnog dokumenta tipa ulaz (prima, povratnica, meĊuskladišnica) program će automatski raditi zapisnik o promjeni cijena. Unosom novog dokumenta ulaza mi zapravo postavljamo nove elemente cijena za prodavaonicu (ako su cijene razliĉite od prethodnih), od tog trenutka se cijela zaliha u prodavaonici prodaje po tim novim cijenama. Kako je prethodna zaliha imala npr. manje cijene moramo dokumentom zapisnik o promjeni cijena povećati financijsko zaduţenje prodavaonic za vrijednost razlike cijene puta prethodno stanje. Razduţenje zaliha prodavaonice se u pravilu radi automatskom otpremnicom koja se kreira iz prometa pc blagajne tj. maloprodajnih raĉuna. Korisnik sam odreĊuje kada će razduţiti prodavaonicu za promet proizvoljnog razdoblja, najĉešće je to jedan dan. Svaki raĉun koji se prenese iz pc blagajne će biti oznaĉen kao prenesen tako da nema mogućnosti dupliciranja raĉuna, osim ako korisnik sam ponovo raĉun oznaĉi kao neprenesen pa ga ide ponovo prenositi. Ako smo u maloprodajnim raĉunima davali popust tada se pri prijenosu u dnevnik prodavaonice za taj popust mora stornirati ulaz prometa i poreza, taj se iznos u knjizi popisa nalazi u koloni zaduţenja s negativnim predznakom. Sam dnevnik maloprodaje moţemo shvatiti kao proširenu knjigu popisa robe KP (bivša trgovaĉka knjiga) zato jer se u knjizi KP u svakom redu nalazi samo ukupni financijski iznos zaduţenja/razduţenja. U dnevniku za svaki red knjige popisa moţemo detaljno vidjeti po stavkama (artiklima) elemente nabavne cijene, marţe, poreza. Maloprodajni cjenici povlaĉe gotove podatke o cijenama i stanju zalihe iz datoteke automatske evidencije zaliha koja se aţurira sa svakom promjenom u dnevniku maloprodaje. Svaka prodavaonica ima samo jedan cjenik.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Temeljnice u maloprodaji
!! PREPORUĈUJEMO KORISNICIMA DA NE KORISTE TEMELJNICE !!
Glavni razlozi za to su što je rad daleko brţi i jednostavniji, lakše se rade razne ispravke i sl., a ne gubi se ništa na brzini, dapaĉe daleko je jednostavnije jednom mjeseĉno izlistati iz maloprodaje izvještaj s kojeg će glavni knjigovoĊa upisati nekoliko iznosa direktno u glavnu knjigu nego cijeli mjesec knjiţiti u maloprodaji protustavke (konta) za glavnu knjigu. Prijenos temeljnica se ne mora obavezno napraviti automatski, korisnici koji to ţele mogu i ruĉno upisati temeljnicu u glavnu knjigu. Nema nikakve razlike u konaĉnici izmeĊu automatskog i ruĉnog prijenosa temeljnica. I kod automatskog i kod ruĉnog prijenosa je bitno da se u glavnoj knjizi koriste dokumenti koji su za to predviĊeni.
59 _Maloprodaja automatska temeljnica ulaza
60 _Maloprodaja automatska temeljnica izlaza Prilikom rada u maloprodaji (ako je ukljuĉen rad sa temeljnicama) program će provjeravati da li gore navedeni dokumenti imaju knjiţenja i koji su im redni brojevi. npr. ako u glavnoj knjizi postoji dokument _Maloprodaja automatska temeljnica ulaza sa brojevima 1 i 2 (dakle dvije temeljnice), prilikom knjiţenja u maloprodaji tekuća temeljnica će dobiti redni broj 3. Ako ruĉno upišemo temeljnicu sa brojem 5 u glavnu knjigu tekuće knjiţenje u maloprodaji će dobiti redni broj temeljnice broj 6 i sl.
Ako radite s protustavkama u dokumentima maloprodaje, u dijelu s unosom protustavaka moţete mišem napraviti dvostruki klik u poljima duguje i potraţuje i automatski će se upisati ukupni iznos stavaka. Copyright © IPOS 1992-2008.
Poĉetna inventura Dokument koji koristimo kod otvaranja poĉetnog stanja pojedine prodavaonice. Poĉetno stanje moţemo otvarati na poĉetku ili unutar poslovne godine (kod poĉetka rada). Obiĉno roba u prodavaonicu ulazi nabavom od dobavljaĉa, ali ovo je sluĉaj kada zaliha već postoji i da je ne unosimo primkom koristimo poĉetnu inventuru. Potrebno je znati koliĉinu i nabavnu (prosjeĉnu) cijenu artikla, marţu i elemente poreza.
Ako imamo knjiţenu prošlu poslovnu godinu u programu tada moţemo koristiti automatsko poĉetno stanje. Program će vršiti sve provjere neophodne za uspješan automatski prijenos. U sluĉaju da nam podaci koji su preneseni u novu godinu ne odgovaraju jednostavno kroz izmjenu uskladimo podatke prema ţelji. Inventurnu listu tj. popis artikala na kojem ćemo raditi inventuru moţete proizvoljno kreirati preko izvještaja Cjenici artikala i usluga. Tom izvještaju moţete promjeniti naslov npr. Inventurna lista, sami moţete odrediti koje kolone će biti na ispisu npr. šifra i naziv artikla, jedinica mjere, stanje zalihe. Isto tako moţete odrediti koji će se artikli nalaziti na ispisu, svi ili samo iz odreĊenih kriterija. Copyright © IPOS 1992-2008.
Skladišna primka Primka je dokument preko kojega robu kupljenu od dobavljaĉa zaprimamo na skladište. Uobiĉajeno je prije primka napraviti ulaznu kalkulaciju, pa onda stavke primke povući automatski iz ulazne kalkulacije. Stavke se u primku mogu upisivati direktno no kalkulacija ima tu prednost jer se kod ulaznih faktura koje nemaju iskazanu jediniĉnu nabavnu cijenu mogu jednostavno izraĉunati i nabavna cijena s rasporeĊivanjem zavisnih troškova i prodajna cijena, a isto tako automatski preraĉun deviznih cijena u kunske.
Ako smo u glavi primke definirali broj ulazne kalkulacije tada ćemo kod ulaska u stavke dobiti u ponudi tipku "Auto upis" preko koje će se automatski povući stavke artikala.
Napomena: kod izmjene dokumenata, a kod ukljuĉenog rada sa temeljnicama izmjena moţe biti zabranjena ako je to zakljuĉano u postavkama. Ako ţelite promjeniti cijene nekim artiklima, a bez unosa nove nabave, to ćete napraviti tako da ćete kroz primku unijeti te artikle s koliĉinom NULA, s elementima cijene koje ţelite promjeniti. Nakon izlaska iz primke tekuće cijene će biti postavljene na nove vrijednosti i automatski će se generirati zapisnik o promjeni cijena koji mora uskladiti postojeću zalihu na novu financijsku vrijednost, koliĉinski nema promjena. Isto tako ako ţelite u pc blagajni fakturirati usluge kroz primku moţete za usluge odrediti elemente cijene, koliĉina je naravno nula.
Dodatne informacije
Export-import stavaka dokumenta Copyright © IPOS 1992-2008.
Povratnica dobavljaĉu Koristimo je kod povrata robe dobavljaĉu iz razliĉitih razloga. Koliĉina se unosi sa negativnim predznakom jer je to zapravo ulaz sa negativnim predznakom tj. storniramo ulaz robe da se ne pravi na skladištu promet kojeg zapravo nema. Copyright © IPOS 1992-2008.
Inventurni višak Inventurni viškovi su zapravo razlike izmeĊu stvarnog fiziĉkog stanja u skladištu i papirnatog stanja. Priroda tih razlika bitna je (kod manjka) samo radi toga tko će se teretiti za razliku. Kod unosa je potrebno znati koliĉinu, a elemente cijene moţemo uzeti postojeće ili ih promjeniti. Inventurnu listu moţete proizvoljno kreirati preko izvještaja Cjenici artikala i usluga. Tom izvještaju moţete promjeniti naslov npr. Inventurna lista, sami moţete odrediti koje kolone će biti na ispisu npr. šifra i naziv artikla, jedinica mjere, stanje zalihe. Isto tako moţete odrediti koji će se artikli nalaziti na ispisu, svi ili samo iz odreĊenih kriterija. Copyright © IPOS 1992-2008.
MeĊuskladišnica Sluţi za interno prebacivanje robe izmeĊu prodavaonica. Dokument se radi za skladište koje daje artikle, a program automatski kreira i meĊuskladišnicu u skladištu koje prima artikle. Ako su cijene na skladištu ulaza za odreĊene artikle bile drugaĉije od cijena skladišta izlaza tada će se automatski pokrenuti izrada zapisnika o promjeni cijena za skladište ulaza. Copyright © IPOS 1992-2008.
Zapisnik o promjeni cijena Zapisnik o promjeni cijena koristimo kod promjene elemenata cijena tj. za povećanje ili smanjenje. Program nakon svakog dokumenta ulaza (primka, povratnica, meĊuskladišnica i dr.) provjerava da li postoji zaliha za odreĊeni artikl i da li su prodajna cijena (nabavna + marţa) ili jediniĉni porez razliĉiti od onih koji se vode preko automatske evidencije zaliha. Ako je to sluĉaj barem za jedan artikl iz ulaznog dokumenta tada će se generirati zapisnik o promjeni cijena. Zapisnikom se zapravo sva postojeća zaliha odreĊenog artikla usklaĊuje s novom vrijednosti npr. na zalihi imamo aritkla A: Opis
Kol
NC
Marţ a
PC1
PV1
Sald o
Pdv
jed PDV
Pc2
Pv2
PRIM KA
10,00
5,00
3,00
8,00
80,00
80,00
22%
1,76
9,76
97,6 0
stanj e AEV*
10,00
5,00
3,00
8,00
80,00
80,00
22%
1,76
9,76
97,6 0
PRIM KA
2,00
4,00
6,00
10,00
20,00
100,0 0
10%
1,00
11,00
22,0 0
12,00
4,00
6,00
10,00
120,0 0
10%
1,00
11,00
132, 00
(1) auto zalihe
(2) zapis nik
10,00
auto zalihe
koliĉinu zbrojimo kao prethodnu + koliĉina iz primke, elemente cijena i poreza prepišemo sa zadnje kalkulacije u automatskoj evidenciji zaliha će uvijek biti cijene sa zadnje kalkulacije i ukupna koliĉina 0
2,00
2,00
20,00
120,0 0
-38%
-0,76
1,24
12,4 0
koliĉinu dobijemo kao razliku trenutnog stanja u zalrobm - koliĉina u zadnjoj kalkulaciji ulaza nabavnu cijenu postavljamo na nula jer se korekcija vrijednosti zaliha radi preko marţe razliku marţe dobijemo kao iznos na zadnjoj kalkulaciji (prije zapisnika) - iznos na predzadnjoj kalkulaciji porez na zapisniku dobivamo kao razliku jediniĉnih poreza kod ispisa zapisnika: u zapisniku su elementi razlike cijena, novi elementi cijena su na zadnjoj kalkulaciji stari elementi cijena su na predzadnjoj kalkulaciji (nova=razlika + stara)
12,00
4,00
6,00
10,00
120,0 0
10%
1,00
11,00
132, 00
iza zapisnika o promjeni cijena se ništa ne mijenja u automatskoj evidenciji zaliha
*AEV - automatska evidencija zaliha Specifiĉni sluĉajevi:
1. Izraĉun automatske evidencije zaliha nakon svake kalkulacije tipa ULAZ
2. Izrada zapisnika o promjeni cijena nakon svakog ulaza i aţuriranja auto zaliha Copyright © IPOS 1992-2008.
Prijenosnica Prijenosnica je zamjenski dokument za meĊuskladišnicu u sluĉaju kada se skladište na koje prenosimo robu vodi na nekom drugom raĉunalu koje se nalazi na fiziĉki dislociranoj lokaciji. U tom sluĉaju napravimo dokument prijenosnica robe, exportiramo njegove stavke na vanjski medij i importiramo u primku na udaljenoj lokaciji. Prijenosnica moţe posluţiti i kao dokument za prijenos izmeĊu skladišta maloprodaje i veleprodaje jer meĊuskladišnica to ne radi.
Dodatne informacije
Export-import stavaka dokumenta Copyright © IPOS 1992-2008.
Otpremnice kupcima Otpremnica kupcu je dokument kojim se roba razduţuje (skida) sa skladišta prodavaonice. Roba se ne moţe razduţiti sa skladišta raĉunom kao komercijalnim dokumentom nego samo otpremnicom kao skladišnim dokumentom. U maloprodaji ne razduţujemo zalihe prodavaonica nakon svakog maloprodajnog raĉuna nego radimo jednu otpremnicu za promet odreĊenog razdoblja, najĉešće jedan dan, u programu korisnik moţe odrediti koje će to razdoblje biti. Otpremnica se moţe kreirati ruĉno ili automatski. Ruĉno razduţivanje je pogodno kada ne koristimo modul pc blagajna nego koristimo modul Maloprodaje samo radi voĊenja zaliha, a izradu samih mp raĉuna radimo u nekom drugom programu, na registar blagajni i sl. Kod ruĉnog unosa otpremnice je dovoljno upisati samo šifru artikla i koliĉinu program sam povlaĉi elemente cijena. Kod automatskog unosa otpremnice sva knjiţenja u dnevniku maloprodaje se rade automatski.
Vidi
Razduţenje prodavaonice U sluĉaju kada ste na nekim raĉunima dali kupcima popust tada se za iznos popusta mora stornirati ulaz u prodavaonicu (financijski), a isto tako i porez za taj popust. Naravno to kod automatskog razduţenja program radi automatski. Copyright © IPOS 1992-2008.
Interna izdatnica Internom izdatnicom razduţujemo artikle sa skladišta prodavaonice, ali za razliku od otpremnice ovdje artikli ne mijenjaju vlasnika tj. ostaju u firmi. Potrebno je odrediti u koju poslovnu jedinicu artikli izlaze. Copyright © IPOS 1992-2008.
Povratnica kupca Povratnicom od kupca storniramo izlaz tj. upisujemo izlaz sa negativnom koliĉinom. Copyright © IPOS 1992-2008.
Interna povratnica Interna povratnica stornira izdatnicu, tj. izlaz robe iz skladišta u neku poslovnu jedinicu unutar firme. Upisujemo izlaz artikala sa negativnim predznakom. Copyright © IPOS 1992-2008.
Inventurni manjak Inventurni manjkovi su zapravo razlike izmeĊu stvarnog fiziĉkog stanja u skladištu i papirnatog stanja. Priroda tih razlika bitna je (kod manjka) samo radi toga tko će se teretiti za razliku. Kod unosa je potrebno znati samo koliĉinu. Da biste knjiţili manjak morate imati zalihu. Inventurnu listu moţete proizvoljno kreirati preko izvještaja Cjenici artikala i usluga. Tom izvještaju moţete promjeniti naslov npr. Inventurna lista, sami moţete odrediti koje kolone će biti na ispisu npr. šifra i naziv artikla, jedinica mjere, stanje zalihe. Isto tako moţete odrediti koji će se artikli nalaziti na ispisu, svi ili samo iz odreĊenih kriterija. Copyright © IPOS 1992-2008.
Storno skladišnog dokumenta Storna skladišnih dokumenata radimo u sluĉajevima kada nam ne odgovara izmjena ili brisanje skladišnih dokumenata. Npr. ako je bitno da se vidi povijesni originalni dokument, original ćemo stornirati i unijeti novi promijenjeni dokument. Copyright © IPOS 1992-2008.
Kartice artikala Prozor pregleda kartica sadrţi sljedeće dijelove: Tragaĉ biranjem kriterija za pretraţivanje i upisivanjem podataka se automatski pretraţuju podaci Prikaz samo kartica koje imaju promet Inicijalno se u prikazu pojavljuju svi artikli iz popisa, ukljuĉivanjem ove opcije filtrirat će se samo artikli koji za aktivno skladište imaju bilo kakav promet. Automatski izraĉun prometa kartice Biranjem artikala automatski se izraĉunava koliĉinski i financijski promet kartice. U sluĉaju da vam kartice imaju jako veliki broj stavaka i kretanje po artiklima je znaĉajno usporeno moţete iskljuĉiti ovu opciju, a za odreĊenu karticu moţete izraĉun prometa dobiti na tipku "Promet kartice". Automatska evidencija zaliha se uvijek prikazuje jer se njeni podaci dobivaju trenutno. Redoslijed artikala i stavaka Artikle (kartice) moţete postaviti u redoslijed po šifri ili po nazivu, a stavke kartice po rednom broju knjiţenja ili po datumu dokumenta. Prodavaonica Ako kliknete na popis prodavaonica dobit ćete popis svih otvorenih prodavaonica, odabirom jednog mijenja se i popis artikala tj. stavaka kartica.
Ako imate veći ekran moţete otvoriti dva prozora za pregled i usporeĊivati razliĉite kartice ili razliĉita skladišta. Prozor pregleda robnih kartica ...
Copyright © IPOS 1992-2008.
Dnevnik maloprodaje Dnevnik maloprodaje predstavlja kao što i sama rijeĉ kaţe dnevnik svih dogaĊanja u maloprodaji. Svaki dokument (inventura, primka, povratnica, izdatnica, otpremnica, zapisnik i dr) u dnevniku se upisuje u jedan red i ima svoj jedinstveni broj knjiţenja, knjiţenja su jedinstvena na nivou svih prodavaonica. Svaka prodavaonica ima jedinstveni niz brojeva dokumenata tj. broj primke 1 moţe biti u tri razliĉite prodavaonice, iznimka su meĊuskladišnice kojim se brojevi vrte jedinstveno na nivou svih skladišta zajedno.
Dnevnik maloprodaje je zapravo proširena Knjiga popisa robe (bivša trgovaĉka knjiga). U knjizi popisa robe se u jednom redu evidentiraju samo sumarni podaci zaduţenja i razduţenja dok u dnevniku tj. stavkama odreĊenog knjiţenja vidimo svaku pojedinu stavku koja ĉini odreĊeni dokument. Ako bismo ispisali dnevnik maloprodaje za odreĊenu prodavaonicu, ali sa iskljuĉenim prikazom stavaka dobili bismo zapravo ispis knjige popisa robe. Redoslijed knjiţenja moţete dobiti po knjiţenju ili po datumu knjiţenja (dokumenta). Promet ukupnog dnevnika moţete dobiti na tipku "Promet dnevnika". Dnevnik se prikazuje za tekuću prodavaonicu, promjenu vršite iz izbora prodavaonice. Tabelarni prikaz u gornjem dijelu prikazuje knjiţenja, a u donjem dijelu stavke. Copyright © IPOS 1992-2008.
Automatska evidencija zaliha maloprodaje Slikovito gledano radi se zapravo o jednoj evidenciji (biljeţnici) koju program vodi. Program za svaki artikl u svakoj pojedinoj prodavaonici zapiše promjenu koja se dogodila npr. prilikom nabave artikla Ormar u prodavaonici 1, program evidentira novu koliĉinu tog artikla i nove elemente cijena i tako kod svake promjene. Poznato je u maloprodaji sva zaliha mora biti po istim cijenama iz tog razloga će program nakon svakog novog ulaznog dokumenta (primka, povratnica, meĊuskladišnica i dr.) napraviti zapisnik o promjeni cijena. Na taj naĉin ĉak i kad neki artikl ima tisuće promjena na kartici program nam u trenutku daje njegovo koliĉinsko stanje i elemente cijena kao i financijsko zaduţenje. U sluĉaju neregularnog rada npr. brisanja stavaka od kojih zavise druge stavke i sl. moţemo se dovesti u nesklad ovu automatsku evidenciju. U tom sluĉaju moţemo dati nalog programu preko UsklaĊivanja stanja da obriše ovu evidenciju i napravi novu. Dakle ova evidencija bi trebala biti konstantno aţurirana rekapitulacija kartica artikala. Ako preskoĉite ili obrišete npr. zapisnik o promjeni cijena, koliĉinsko stanje, a i elementi cijena će vam i dalje biti u redu s trenutnim stanjem na zalihi, ali vam neće odgovarati financijsko zaduţenje. Naime zapisnik o promjeni cijena ne mijenja stanje zalihe, niti mijenja elemente cijena, on samo korigira financijsko stanje zaliha (koliĉina * tekuća cijena).
NAPOMENA: kod automaskog razduţenja prometa iz pc blagajne program će kontrolirati da li odreĊenog artikla ima na zalihi i neće napraviti otpremnicu ako nema dovoljne zalihe. Ali kod ruĉnog unosa dokumenata u dnevnik maloprodaje moţete (iz vama poznatih razloga) ići u minus sa zalihom, kako vam program kod pozivanja svakog artikla u unosima dokumenata pokazuje trenutno stanje zalihe odmah ćete uoĉiti da idete ili ne u minus s odreĊenim artiklom. Kod izrade maloprodajnih raĉuna automatska evidencija zaliha je ta iz koje program povlaĉi podatke o cijenama za ispis na raĉunu. U prozoru pregleda automatske evidencije će se inicijalno prikazati svi artikli koji postoje u šifrarniku artikala, moţemo ukljuĉiti opciju da se prikaţu samo artikli koji imaju stanje. Za prikaz na izvještaju će biti pogodnije te podatke prikazati u izvještaju Cjenici artikala i usluga u maloprodaji jer taj izvještaj izmeĊu ostalog povlaĉi podatke i iz ove evidencije, a moţe se prilagoĊavati na razne naĉine. Copyright © IPOS 1992-2008.
UsklaĊivanje evidencije stanja zaliha u maloprodaji Kod pokretanja ove procedure program će obrisati tekuću evidenciju i kreirati novu na naĉin da će ponovo za svaku prodavaonicu proći po datumima sve dokumente, zbrajati i oduzimati koliĉine, i upisivati elemente cijene uvijek sa zadnje kalkulacije ulaza (primka, povratnica, meĊuskladišnica i dr.). Procedura ne moţe štetiti, a moţete je pokrenuti ako sumnjate u neke od podataka ili ako ste radili sloţenije (sumnjive) zahvate u dnevniku kao što su razna brisanja dokumenata i dr. Copyright © IPOS 1992-2008.
Automatko poĉetno stanje maloprodaje Za pokretanje automatsko poĉetnog stanja je potrebno da se nalazimo u poslovnoj godinu U KOJU ţelimo upisati poĉetno stanje, a odabiremo IZ KOJE godine povlaĉimo podatke o poĉetnom stanju. Moţemo odabrati dvije metode za pronalaţenja podatatka. Program će upisati po jedno knjiţenje (dokument poĉetna inventura) za svaku pojedinu prodavaonicu
1) direktan upis iz automatske evidencije zaliha PREPORUĈENA METODA Ono što se u prethodnoj godini nalazi u automatskoj evidenciji zaliha, nalazit će se u novoj godini u poĉetnom stanju. Program će naprosto u poĉetno stanje prepisati kompletnu evidenciju zaliha, koja bi uvijek trebala biti toĉna.
2) ponovno zbrajanje svih dokumenata dnevnika Preskaĉu se storna i stornirani dokumenti. Zbrajaju se za svaki artikl (u pojedinoj prodavaonici) posebno ulazi i izlazi koliĉina, financijski ulazi i izlazi nabavne cijene i marţe, a prepisuje se zadnja stopa poreza. Cijena se dobije tako da se ukupna financijska marţa i nabavna cijena podijele s tekućim stanjem. Poĉetno stanje po jednoj i drugoj metodi ne moraju dati isti rezultat ako ste i u onako sloţenoj problematici zaliha maloprodaje vršili razna brisanja i nedopuštene izmjene.
No uvijek moţete nakon prijenosa poĉetnog stanja pregledati što je preneseno, ući u izmjenu poĉetnog stanja i prilagoditi rezultat onako kako ţelite. Moţete isto tako za probu otvoriti i neku dalju testnu godinu i u nju prenijeti poĉetno stanje da vidite kakav će biti rezultat. Ako ima bilo kakvih neusaglašenosti sa automatskom evidencijom i stvarnim stanjem to će se vidjeti na Pregledu kartica artikala gdje su paralelno prikazani podaci iz automatske evidencije zaliha i stvarnog stanja. Copyright © IPOS 1992-2008.
Direktni upis podataka bez kontrola izvan programa maloprodaja UPOZORENJE Ovu mogućnost koristite samo u krajnjoj nuţdi jer se sve izmjene vrše direktno u datotekama na disku i bez ikakvih kontrola. Ovakvim unosom se mogu zaobići kontrole programa tj. upisati/izmjeniti nešto što se inaĉe kroz program ne moţe. Razlozi za to mogu biti razni npr.:
podatak koji smo greškom upisali, a njegova regularna izmjena je komplicirana ili ĉak nemoguća
uslijed raznoraznih razloga (greške drugih osoba koje rade na programu, greška u programu i sl.) je moglo doći do poremećaja u vrlo sloţenom sistemu skladišnih evidencija
kao korisnik jednostavno ţelite imati mogućnost napraviti bilo kakav zahvat bez ograniĉenja Moţete raditi izmjene na tri kljuĉne datoteke kroz njihov tabelarni prikaz. Datoteke su prikazane upravo onako kako su zapisane na disku tj. nema naziva artikala nego samo njihove šifre, nema naziva dokumenata nego samo njihove šifre i sl. Zaglavlja robnih dokumenata Datoteka dnerobm.db prikazuje dnevnik, kartice i dokumente u maloprodaji. Ako ţelite pronaći zaglavlje odreĊenog dokumenta prvo regularno u programu pronaĊite njegov broj knjiţenja, a onda isti taj broj u koloni Knjiţenje. Stavke robnih dokumenata Datoteka stavrobm.db prikazuje stavke tj. artikle za pojedini dokument iz dnerobm.db. Pojedini dokument ćete isto tako pronaći preko kolone Knjizenje. Pojedine stavke unutar dokumenta ćete pronaći preko kolone Sifra (šifra artikla). Automatska evidencija zaliha Datoteka zalrobm.db prikazuje stanje automatske evidencije zaliha. Pokretanjem usklaĊivanja evidencije stanja sa stanjem na karticama se ta datoteka uvijek obriše i ponovo kreira, meĊutim ako su podaci u dnerobm.db i stavrobm.db poremećeni npr. sada je 10. mjesec, od poĉetka godine je bilo više primki, otpremnica i dr. dokumenata, i sada ste jednostavno obrisali (ili promijenili) jednu primku iz prvog mjeseca. Naravno da ste s tim poremetili sve dokumente iza nje. Prilikom raznih unosa, izmjena i pregleda program gleda u ovu datoteku koja mu kazuje koliko je stanje pojedinog artikla i koja mu je tekuća prosjeĉna nabavna cijena. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ulazne kalkulacije u maloprodaji Brojevi ulaznih kalkulacija u maloprodaji idu od 1 do n za svaku prodavaonicu posebno. Jednako tako automatski upis stavaka iz ulazne kalkulacije u primku prodavaonice je moguć samo izmeĊu istih poslovnih jedinica. Ulaznim kalkulacijama kalkuliramo nabavnu i prodajnu cijenu. Uobiĉajeno je da se ulazna kalkulacija poziva kroz skladišnu primku kao njen sastavni dio. Ako je faktura devizna upisujemo teĉaj i valutu za preraĉunavanje deviza u domaću valutu. Fakturna cijena - cijena od dobavljaĉa na fakturi, kod zaliha PDV je neutralan i ne uraĉunava se Rabat - odobren rabat na fakturi Trošak 1,2,3,4 - razne vrste troškova koji uvećavaju nabavnu cijenu (carina, špedicija, transport i sl.), nazivi troškova su dani općenitio 1,2,3,4, a svaki korisnik odreĊuje za što će ih koristiti Nabavna cijena - cijena koja je potrebna da bi se roba dovela na skladište (zbroj svih prethodnih redova) Marţa - razlika u cijeni, razlika izmeţu nabavne i prodajne cijene bez poreza Cijena bez poreza - nabavna cijena + marţa Porez - stopa poreza, osnovica cijena bez poreza Prodajna cijena s porezom - konaĉna prodajna cijena za kupca Kalkulacije se mogu raditi nezavisno za razliĉite potrebe no najĉešće u svrhu zaprimanja robe na skladište (nabavna cijena), a istovremeno kalkuliranje prodajne cijene. U sluĉaju kada se istovremeno fakturira u pc blagajni, a ne moţete zaprimati novu robu po novim cjenama, to moţete napraviti kroz ulazne kalkulacije jer izradom same ulazne kalkulacije se ne mjenja niti zaliha niti tekući cjenik maloprodaje. Na kraju dana, ili izmeĊu smjena, moţete u prodavaonicu zaprimiti svu robu automatski preko već prije kreiranih ulaznih kalkulacija.
Kod unosa novog artikla u kalkulaciju program će prvo pokušati naći prethodni artikl u kalkulacijama te prodavaonice, ako ga ne naĊe tada će pokušati pronaći podatke o automatskoj evidenciji zaliha za taj artikl, ako ga niti tamo ne naĊe postavit će elemente cijena na nulu.
Dodatne informacije
Export-import stavaka dokumenta Copyright © IPOS 1992-2008.
Maloprodajni cjenici artikala i usluga Odaberete šifru cjenika za ispis. Tip cjenika
interni, automatski će se ukljuĉiti/iskljuĉiti odreĊena polja u opijama tj. u izvještaju, interni cjenik nije predviĊen za van, na internom cjeniku će se pojedine kolone zbrajati za razliku od eksternog
eksterni, automatski će se ukljuĉiti/iskljuĉiti odreĊena polja u opijama tj. u izvještaju, eksterni cjenik je predviĊen za van i izgleda kao dopis ponuda, na njemu se ispisuje zaglavlje sa našim podacima i adresa kupca ako smo ukljuĉili tu opciju i odabrali kupca
Opcije koje moţemo ukljuĉiti:
adresa kupca
dugi opis artikla-usluge, prikazuje dugi opis artikla (moţe biti i veći od strane)
tekst prije stavaka, specifiĉan tekst proizvoljnog sadrţaja koji moţemo ukljuĉiti na cjenik, inicijalno se poziva iz šifrarnika tekstova koji moţemo promijeniti ili u šifrarniku za sve naredne cjenike ili na samom cjeniku tako da je ta promjena evidentirana samo za ispis tog cjenika. Npr. pozovemo se na upit kupca.
tekst iza stavaka sliĉno kao i tekst prije stavaka npr. uvjeti poslovanja i sl.
stanje zaliha
nabavna cijena, oĉito samo za internu upotrebu
marţa, samo za internu upotrebu
stopa poreza
prodajna cijena
Da li ţelimo kod prikaza stanja zaliha i nabavnih cijena s odreĊenog ili zbrojeno sa svih skladišta.
Datum na cjeniku. Kriteriji za ispis artikala:
redoslijed po šifri, nazivu, klasifikaciji
od do šifre, naziva, klasifikacije Filtriranje Ako je ukljuĉena opcija za filter tada moţemo napisati niz rijeĉi pojedinaĉno ili zajedno odvojenih toĉka zarezom ";"
npr. "meblo" ukljuĉuje samo artikle kod kojih u polju Filter (popis artikala) postoji rijeĉ meblo
npr. "meblo; kupaonski" samo kupaonski artikli od mebla i sl. Kako će filter filtrirati podatke zavisi i od opcije naĉin upotrebe filtera. Broj elemenata u jednom filteru je ograniĉen samo na ukupnu duţinu filtera od 60 znakova.
Naslov izvještaja daje program, a korisnik ga moţe promijeniti.
Promjene standardnih tekstova.
Export podataka Ako je ukljuĉena opcija za export podataka u tekstualnu datoteku tada će se istovremeno s ispisom izvještaja generirati u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvuĉeni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportCjeniciMPxxxxxx.doc. Datoteke ExportCjeniciMPxxxxx.doc prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja.
Ovu datoteku nakon toga moţete importirati u excel, word i dr. U wordu moţete kreirati nove cjenike s izgledom kojeg moţete samostalno kreirati, naljepnice za artikle i sl. Podaci koji se exportiraju:
šifra naziv artikla kataloški broj filter klasifikacija minimalne zalihe maksimalne zalihe jedinica mjere zaliha ean kod stopa poreza nabavna cijena stopa marţe jediniĉna marţa cijena bez poreza cijena s porezom proizvoĊaĉ naziv mjesto ulica drţava email uvoznik naziv mjesto ulica drţava email telefon današnji datum zemlja porijekla godina proizvodnje/uvoza
Primjer na CD-u Na CD-u u direktoriju "Primjer naljepnica za artikle" moţete naći već pripremljenu šablonu za ispis naljepnica formata 70x37mm iz MS Worda, dovoljno je samo u wordu otvoriti dokument "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" i pokrenuti opciju "Merge data with document" Da biste je primjenili na svoje podatke napravite:
otvorite neki direktorij na disku i u njega iskopirajte datoteke s CD-a (preko propertia im promjenite Atributes iz Read-only u Archive)
napravite export podataka o artiklima i cijenama iz cjenika
preimenujte datoteku ExportCjeniciMPxxxxx.doc u ExportCjeniciMP.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij
otvorite datoteku "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" u Wordu i to je sve
naravno moţete promjeniti veliĉine naljepnica, podatke na njima, moţete ukljuĉiti bar kod i sl. Na CD-u u direktoriju "Primjer kataloga za artikle" moţete naći već pripremljenu šablonu za kreiranje kataloga artikala iz MS Worda, dovoljno je samo u wordu otvoriti dokument "Katalog za artikle.doc"
Da biste je primjenili na svoje podatke napravite:
otvorite neki direktorij na disku i u njega iskopirajte datoteke s CD-a (preko propertia im promjenite Atributes iz Read-only u Archive)
napravite export podataka o artiklima i cijenama iz cjenika
preimenujte datoteku ExportCjeniciMPxxxxx.doc u ExportCjeniciMP.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij
otvorite datoteku "Katalog artikala.doc" u Wordu i pokrenite opciju "Merge data with document"
tako dobiveni katalog dalje mijenjate prema svojim potrebama, moţete generiranu tabelu ubaciti u neki svoj već pripremljeni šablon za kataloge ili cjenike.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Export-import stavaka dokumenta Moguće je na tekućem ili na bilo kojem udaljenom raĉunalu exportirati dokument prijenosnicu tj. njene stavke u vanjsku datoteku. Kod exporta kao cilj biramo disk s podacima ili disketu A. Na ciljnom disku će se kreirati (ako već ne postoji) direktoriji: Struktura direktorija i datoteka x:\IposPrijenos DokumRob Par1 God2001 Prij00000008 Skl00005.db Kalk00000008 Skl00005.db Ipos prijenos je generalni direktorij za sve exporte iz IPOS knjigovodstvenog programa. Direktorij DokumRob Par1 God2001 specificira da se radi o robnim dokumentima, matiĉnoj firmi sa šifrom 1 i tekućoj poslovnoj godini 2001. Prij 00000008 Skl000005.db je dokument u kojem se u ovom sluĉaju nalaze stavke prijenosnice broj 8 sa skladišta 5. Kalk..... je dokument sa stavkama kalkulacije 8 na maloprodajnom skladištu 5. Ako je skladište 0 to znaĉi da je kalkulacija iz modula robno-materijalno. Ako smo u glavi primke definirali naziv vanjske datoteke tada ćemo kod ulaska u stavke dobiti u ponudi tipku "Auto upis" preko koje će se automatski povući stavke artikala. Vanjska datoteka sadrţi podatke o stavkama prijenosnice koje su exportirane bilo na tekućem ili nekom drugom raĉunalu. Smisao ovog prijenosa stavaka je da ako npr. netko na skladištu u Rijeci napravi prijenosnicu za robu koja će se prebaciti u skladište u Zagrebu tada sa papirnatom prijenosnicom moţe poslati i disketu s datotekom (ili datoteku moţe poslati mailom), preko te datoteke osoblje u Zagrebu će moći automatski povući sve stavke sa prijenosnice u primku. Export-import stavaka iz prijenosnice u primku se moţe kombinirati izmeĊu svih skladišta pa i izmeĊu skladišta veleprodaje i maloprodaje. Kako se zalihe veleprodaje vode po nabavnim cijenama, a maloprodaje po prodajnim s porezom, export prijenosnice iz veleprodaje će automatski pokušati na veleprodajnom cjeniku 0 podatke o prodajnim cijenama koje nedostaju tako da ako se ta prijenosnica sluĉajno bude importirala u primku u maloprodaji da ima podatke o cijenama. Kada radimo export kod kalkulacija (veleprodaja i maloprodaja) to radimo npr. u svrhu ako osoblje u centru ţeli napraviti kalkulaciju za osoblje u skladištu na izdvojenoj lokaciji tada će se u centru napraviti kalkulacija, exportirati u datoteku i npr. mailom poslati u skladište gdje će osoblje napraviti glavu kalkulacije, a iz datoteke povući sve stavke s koliĉinama i cijenama. Copyright © IPOS 1992-2008.
Knjiga popisa robe Pravne i fiziĉke osobe registrirane za obavljanje trgovine na malo te druge pravne i fiziĉke osobe koje prodaju svoje proizvode na malo (trgovci) duţni su voditi poseban popis koji sadrţi podatke o nabavi i prodaji robe. Popis robe vodi se za svaku prodavaonicu posebno. Prodavaonice se u programu mogu otvoriti kroz šifrarnik poslovnih jedinica, staviti tip skladište. Dnevni promet upisujemo u polje razduţenje, a nabavu robe u polje zaduţenje. Ostale dokumente kao promjene cijene i sl. u odgovarajuće polje zavisno od toga da li se radi o ulazu ili izlazu robe. Podatke u odreĊenoj knjizi je moguće unositi proizvoljno, brisati, mijenjati i dr. Podaci se nakon brisanja mogu automatski renumerirati. Podaci se mogu unositi ruĉno, a mogu se i automatski prenositi iz ulaznih kalkulacija. Za svaku prodavaonicu se na poĉetku godine otvaraju prazne knjige. Copyright © IPOS 1992-2008.
Knjiga popisa robe - renumeracija stavaka Renumeracija redova je automatski postupak kojim moţemo promjeniti redoslijed upisanih redova. a) renumeracija prema datumima Program će sortirati sve redove prema datumima i generirati nove redne brojeve prema tom redoslijedu. Ako su neki redni brojevi bili obrisani ili su bili preskoĉeni program će ih upisati. b) renumeracija prema rednim brojevima Ako su neki redni brojevi bili obrisani ili su bili preskoĉeni program će ih upisati ponovo. Copyright © IPOS 1992-2008.
Knjiga popisa robe - auto upis iz dnevnika maloprodaje Podatke iz dnevnika maloprodaje je moguće automatski upisati u knjigu popisa robe. Moţemo odabrati upis:
jednog knjiţenja
od do broja knjiţenja
od do datuma
svi podaci sortirani po datumu Moţete slobodno svaki puta odabrati prijenos SVIH PODATAKA jer će program prema broju knjiţenja kojeg kod automatskog unosa upisuje u knjigu KP znati da li je taj podatak već prije prenesen ili ne. Naravno ako ruĉno unosite i mijenjate podatke obratite pozornost kod automatskog prijenosa.
Prijenos se radi za prodavaonicu koja je bila tog trenutka specificirana u knjizi KP prije pozivanja automatskog prijenosa. Copyright © IPOS 1992-2008.
Knjiga popisa robe - auto upis iz maloprodajnih raĉuna Podatke iz maloprodajnih raĉuna, pc kasa, je moguće automatski upisati u knjigu KP. U pravilu se knjiga popisa robe puni iz modula maloprodajne kalkulacije. Ovu mogućnost koristimo onda kada se sluţimo pc kasom kao fakturiranje u maloprodaji iz veleprodaje. Tj. za promet maloprodaje razduţujemo skladište veleprodaje i na taj naĉin svaki dan zaduţujemo i razduţujemo maloprodaju za isti iznos. Moţemo odabrati upis od do datuma
Program će kontrolirati da li podaci za odreĊeni datum već postoje u knjizi KP. Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija serijskih brojeva Serijski broj (S/N) je oznaka na artiklu koja ga u skupini istih artikala jednoznaĉno odreĊuje, to je nekakav skup alphanumeriĉkih znakova i nalazi se negdje na artiklu gdje se ne moţe skinuti bez vidljivih oštećenja kao zaštita od promjene serijskog broja. Koristi se kod artikala koji su po svojoj prirodi takvi da je bitno da se svaki komad moţe jednoznaĉno oznaĉiti. Npr. kruh, mlijeko, kapa i sliĉno su artikli kod kojih ne oznaĉavamo svaki pojedini komad, što ne znaĉi da ne bismo mogli, ali za to nema praktiĉne svrhe ili nije ekonomski isplativo ili je tehniĉki teško provedivo. Karakteristike artikala koji se oznaĉavaju serijskim brojevima bi bile veća financijska vrijednost potreba za praćenjem svakog pojedinog komada artikla potreba za servisiranjem artikla i dr. U programu se evidencija serijskih brojeva nalazi u modulima Fakturiranje, Robno-materijalno, Pc kasa, Maloprodaja zalihe. To je zapravo šifrarnik serijskih brojeva kao proširena verzija šifrarnika artikala. U šifrarniku serijskih brojeva se za svaki pojedini artikl otvaraju podšifre tj. serijski brojevi, to je tablica u kojoj imamo broj zapisa koji je jednak broj artikala x broj serijskih brojeva, a to moţe biti veliki broj. Slika prozora serijskih brojeva
Prozor serijskih brojeva u Tabelarnom prikazu ima dvije tablice, u gornjoj je popis svih artikala koji su upisani u šifrarnik artikala bez obzira da li oni imaju evidentirane serijske brojeve ili ne, u donjoj tablici su serijski brojevi tekuće pozicioniranog artikla u gornjoj tabeli (ako postoje).
U dijelu sa tipkama se nalazi opcija kojom moţemo prikazati samo one artikle koji imaju serijske brojove.
Evidencija serijskih brojeva se vodi na nivou partnera tj. zajedniĉka je za sve poslovne godine jedne matiĉne firme što je i logiĉno jer ako jedan ureĊaj ima garanciju 3 godine moramo kroz više poslovnih godina imati podatak o njegovom serijskom broju tj. kada je kupljen i po kojem ulaznom raĉunu i kada je prodan i po kojem izlaznom raĉunu.
Serijski brojevi ne mijenjaju stanje zalihe artikala, to je posebna evidencija koja se vodi nevezano na stanje zaliha robe bilo na veleprodajnom ili maloprodajnom skladištu.
Glavni dokumenti na osnovu kojih zaprimamo i razduţujemo serijske brojeve su ulazni i izlazni raĉuni. U samim raĉunima se ne evidentiraju nikakvi podaci o serijskim brojevima artikala jer su ti raĉuni vezani uz pojedine poslovne godine, a serijski brojevi "ţive" duţe od jedne poslovne godine pa je ta evidencija zajedniĉka za sve poslovne godine.
Veza izmeĊu dokumenata ulaza i izlaza je zapisana u samoj evidenciji serijskih brojeva, dakle kada razduţujemo neki artikl-serijski broj zbog prodaje kupcu preko veleprodajnog raĉuna mi u evidenciji serijskih brojeva evidentiramo datum i broj tog raĉuna. Na taj naĉin program prilikom ispisa tog raĉuna (bez obzira na poslovnu godinu) moţe kod stavke tog artikla ispisati i njegov serijski broj, ili više njih ako smo tog artikla prodali npr. 5 komada. Svrha serijskih brojeva i jest da znamo za svaki komad nekog artikla kod kojeg kupca se nalazi, npr. iz tvornice nam mogu javiti da odreĊena serija proizvoda ima grešku i da ih povlaĉe iz upotrebe uz zamjenu.
Unos novih serijskih brojeva Novi serijski broj za neki artikl moţemo unijeti ruĉno jedan po jedan, ili automatski veći broj odjednom. Podaci koji oznaĉavaju artikl-serijski broj kod zaduţenja su datum ulaza i broj ulaznog računa (interni broj)Odabran je broj ulaznog raĉuna kao jedinstveni dokument za razliku od brojeva ulaznih kalkulacija, primki, prema raznim skladištima, veleprodajama, maloprodajama itd. . Kod razduţenja je potrebno upisati datum izlaza i broj izlaznog raĉuna veleprodaje ili podatke o izlaznom računu maloprodajeTo je prodavaonica, kasa i broj raĉuna, i ovdje se nije išlo na brojeve skladišnih dokumenata otpremnice, izdatnice po raznim skladištima i sl. .
Bez upisanog datuma izlaza i broja raĉuna ne moţete evidentirati serijski broj tj. bez upisanog datuma izlaza i izlaznog raĉuna ne moţete razduţiti serijski broj.
Pojedinaĉni unos Odabiremo tipku Unos i program nas prebacuje u tab Pojedinaĉni prikaz pri tome se podaci artikl, datum ulaza i broj raĉuna prepisuju iz tekućeg reda(pretpostavka je da unosimo više serijskih brojeva jedan za drugim koji se razlikuju samo u podatku o serijskom broju) . Kursor je na polju za unos serijskog broja kojeg moţemo unijeti ruĉno ili što je praktiĉnije ruĉnim skenerom bar kodagotovo svi serijski brojevi su osim alphanumeriĉkog prikaza oznaĉeni i crtiĉnim bar kodom koji se moţe odskenirati bar kode ĉitaĉem. . Nakon unosa serijskog broja odabiremo na tipkovnici tipku Enter (Return), program sprema podatke i prebacuje nas u unos novog serijskog broja. Na taj naĉin moţem brzo unijeti veći koliĉinu serijskih brojeva. Automatski unos Kao i kod pojedinaĉnog unosa odabiremo tipku Unos, istovremeno se otvara nova tab kartica Auto unos serijskih brojeva. Prebacujemo se na taj tab i unosimo ţeljene podatke u formulu za serijski broj, prvi i zadnji broj u nizu itd. U formulu za serijski broj se upisuju zajedno fiksni i promjenjivi dio. Mjesto promjenjivog dijela se oznaĉava znakom % Npr. GN3-345A-5%F-34 Fiksni dio: GN3-345A-5 F-34 Promjenjivi dio: % Umjesto znaka % promjenjivog dijela, program će generirati niz brojeva, korisnik zadaje prvi i zadnji broj u nizu, te eventualno ukupni broj znamenaka u promjenjivom dijelu. Nakon unosa podataka odabire se tipka Pokreni auto unos. Nakon završenog generiranja serijskih brojeva program nas ostavlja u statusu unosa da bismo mogli nastaviti sa unosom eventualnog sljedećeg niza serijskih brojeva. Primjer unosa formule serijskog broja Formula: GN3-345A-5%F-34 Prvi broj: 800 Zadnji broj: 805 Fiksna duţina sa 5 znamenaka.
Program će generirati sljedeće serijske brojeve: GN3-345A-500800F-34 GN3-345A-500801F-34 GN3-345A-500802F-34 GN3-345A-500803F-34 GN3-345A-500804F-34 GN3-345A-500805F-34
U sluĉaju neke pogreške u unosu moţemo tipkom Izmjena ispraviti krivi unos.
Razduţivanje serijskih brojeva Kada se jedan komad odreĊenog artikla proda, evidentiramo datum izlaza i podatak o izlaznom raĉunu. Podatak moţe biti o veleprodajnom izlaznom raĉunu ili maloprodajnom. Samo razduţenje dakle moţemo napraviti preko tipke Izmjena tako da za odreĊeni serijski broj upišemo datum izlaza i broj raĉuna, meĊutim za tu svrhu je bolje koristiti automatiziraniji postupak. Automatsko razduţivanje U prozoru izlaznih raĉuna u fakturiranju i prozoru maloprodajnih raĉuna u pc blagajni ćemo pronaći tipku S/N. U oba prozora za izradu raĉuna imamo glavu raĉuna i stavke raĉuna ...
u stavkama raĉuna (raĉun u fakturiranju ili pc blagajni) se pozicioniramo na ţeljeni artikl odaberemo tipku S/N (serial number) program će otvoriti prozor sa Evidencijom serijskih brojeva i oznaĉiti ţeljeni artikl istovremeno će u posebnom dijelu evidentirati podatke o izlaznom raĉunu (datum i broj) u tragaĉu (prostor za pretraţivanje) će odabrati naĉin pretraţivanja po serijskom broju za tekući artikli pozicionirati nas u polje za upis serijskog broja odabiremo serijski broj na naĉin da ... u tablici serijskih brojeva (prikazanih za taj artikl) odaberemo traţeni serijski broj ili u polju za pretraţivanje upišemo (ili odskeniramo) serijski broj artikla nakon što smo pozicionirani na ţeljenom serijskom broju odabiremo tipku Razduži kojom će se automatski za taj serijski broj upisati podaci o datumu izlaza i broju izlaznog raĉuna ako ţelimo razduţiti više serijskih brojeva jednostavno više puta odabiremo tipku Razduži
Ako ţelimo razduţiti veću koliĉinu serijskih brojeva odjednom npr. 1000 komada, tada moţemo upisati podatak o seriji i broju komada (ispod podataka o datum i broju izlaznog raĉuna) koje ţelimo razduţiti, nakon odabira tipke Razduţi program neće razduţiti tekući artikl nego 1000 komada od tekućeg artikla prema dolje. Prije razduţivanja program će napraviti provjeru da li ima slobodnih 1000 komada, ako nema javit će koliko je slobodno.
Brisanje serijskih brojeva Serijske brojeve u pravilu ne brišemo iz evidencije serijskih brojeva, ali ako je to potrebno u odreĊenim okolnostima to moţemo napraviti preko tipke Brisanje. Odabirom te tipke briše se tekuće oznaĉeni serijski broj za tekući artikl.
Ako odaberemo tipku Brisanje i istovremeno drţimo tipku Ctrl obrisat ćemo sve serijske brojeve za tekuće oznaĉeni artikl.
Ispis serijskih brojeva Ispis serijskih brojeva je na naĉin da se lista sortira po artiklima (naziv, šifra, klasifikacija itd.), a onda za svaki artikl slijedi lista njegovih serijskih brojeva. U listi serijskih brojeva moţemo iskljuĉiti serijske brojeve koji imaju datum izlaza (koji su razduţeni) ili koji nemaju datum izlaza (koji nisu razduţeni). Copyright © IPOS 1992-2008.
Povratna naknada za ambalaţu sa jednokratnom upotrebom Uvod U 2006. godini je poĉela primjena Pravilnika o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (Nar. nov. 97/05 i 115/05), Zakon o otpadu (Nar. nov. 178/04 i 153/05).
Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost www.fzoeu.hr.
Navedenim pravilnikom je propisano nekoliko oblika raznih naknada koje trebaju plaćati proizvoĊaĉi i uvoznici. Definirane su ĉetiri vrste naknada:
1. Naknada za zbrinjavanje prema materijalu Naknada koja se plaća prema vrsti materijala ambalaţe i to prema koliĉinama stavljenim na trţište npr.
PET 410,00 kn/t Al limenke 410,00 kn/t Fe limenke 225,00 kn/t Papir, karton 375 kn/t Višeslojna ambalaţa s preteţitim papirom 410,00 kn/t za pića i 750,00 kn/t za ostale namjene Drvo 150,00 kn/t Tekstil 150,00 kn/t Ostali polimerni materijali 750,00 kn/t Staklo 150,00 kn/t Ova naknada se plaća prema raĉunima Fonda za zaštitu okoliša tj. prema izvještajima o stavljenoj ambalaţi na trţište.
2. Naknada za zbrinjavanje po jedinici za pića i napitke Plaća se u svoti od 0,10 kn po jedinici prodajne ambalaţe za sva pića i mlijeĉne napitke. Ova naknada se ne plaća za povratnu ambalaţu ĉija se višekratna upotreba osigurava sustavom pologa (kaucije).
3. Povratna naknada za pića i napitke Ovo je naknada za ambalaţu za pića i napitke s jednokratnom uporabom u svrhu poticanja povrata iskorištene ambalaţe. Plaća se po jedinici proizvoda prodajne ambalaţe koja se stavlja na trţište za sve vrste napitaka i pića, iznosi 0,50 kn po jedinici prodajne ambalaţe veće od 0,2L.
4. Poticajna naknada za pića i napitke to je naknada za ambalaţ za pića i napitke u svrhu poticanja uporabe višestruko primjenjive odnosno povratne ambalaţe. Poticajnu naknadu plaćaju samo oni proizvoĊaĉi (i uvoznici) koji u svojem proizvodnom programu nemaju višestruko iskoristivu povratnu ambalaţu. Naknada se plaća prema jedinici prodajne ambalaţe stavljene na trţište te prema vrsti i veliĉini ambalaţe za sve vrste pića.
Staklo i PET do 0,25l 0,30 0,25-0,5l 0,50 0,5-1,5l 0,70 više od 1,5l 1,00 Al-Fe lim. 1,00
Odnosi uvoznika, veleprodajnog trgovca, maloprodajnog trgovca U poslovnim odnosima moţemo razlikovati nekoliko statusa uvoznik ili proizvoĊaĉ
trgovac na veliko (prodaje drugim pravnim osobama) trgovaca na malo (prodaje krajnjim potrošaĉima) krajnji kupac (potrošaĉ)
Uvoznik (proizvoĊaĉ) Uvoznik (proizvoĊaĉ) je dakle obveznik plaćanja sve ĉetiri vrste davanja (Fondu za zaštitu okoliša), on je prvi u lancu koji stavlja ambalaţu na trţište Hrvatske. Uvozniku će sve 4 naknade biti trošak koji on moţe uraĉunati u cijenu tj. naplatiti od sljedećeg kupca. Kod (3) Povratne naknade za pića i napitke je razlika u tome da je ona prema posebnom propisu neoporeziva pdv-om. Dakle kad uvoznik (proizvoĊaĉ) prodaje proizvode drugoj pravnoj osobi on "Povratnu naknadu za pića i napitke" iskazuje kao posebnu stavku i na nju ne obraĉunava porez.
Trgovac na veliko Ako je sljedeći kupac u lancu takoĊer pravna osoba on po osnovi te kupovine ne plaća fondu navedene ĉetiri naknade, ali je kod daljnje prodaje sljedećoj pravnoj osobi (trgovcu) obavezan zaraĉunati "Povratnu naknadu za pića i napitke" isto kao što je to njemu zaraĉunao njegov dobavljaĉ, dakle kao posebnu stavku na koju nije obraĉunat pdv.
Trgovac na malo Trgovac koji proizvode prodaje krajnjim potrošaĉima takoĊer ne plaća navedene ĉetiri naknade fondu, ali će od svojih kupaca (krajnjih potrošaĉa) naplatiti "Povratnu naknadu za pića i napitke" koju je njemu zaraĉunao njegov dobavljaĉ (uvoznik). Trgovci ĉiji je prodajni prostor veći od 200m2 duţni su prihvaćati nepovratnu prodajnu ambalaţu za pića i napitke od krajnjih potrošaĉa i isplatiti im 0,50 kn za svaku bocu. Ovu naknadu će trgovcima na malo vratiti Fond za zaštitu okoliša prema mjeseĉnim izvještajima. Dakle trgovac na malo treba na raĉunima krajnjim potrošaĉima iskazati "Povratnu naknadu za pića i napitke".
Krajnji potrošaĉ Na taj naĉin je ova naknada ("Povratnu naknadu za pića i napitke") napravila cijeli krug, uvoznik ju je uzeo od veletrgovca i platio fondu, veletrgovac ju je vratio od trgovca na malo, trgovac na malo ju je naplatio od kranjeg potrošaĉa, krajnji potrošaĉ, nakon što je iskoristio proizvod je vratio jednokratnu ambalaţu trgovcu na malo i vratio natrag iznos od 0,50 kn po boci, a trgovac na malo je taj iznos vratio od Fonda koji je taj iznos naplatio od uvoznika. Svrha svega toga je bila da se jednokratna, nepovratna, ambalaţa uredno razvrstava i deponira odvojeno od ostalog otpada.
Naĉin rada u programu U šifrarniku artikala kod svakog artikla postoji polje za upis broja komada nepovratne jednokratne prodajne ambalaţe.
Nije uvijek sluĉaj da artikl ima samo jednu bocu jer se neki artikli prodaju kao pakovanje od npr. 12 boca. Artiklima kod kojih se ne naplaćuje ova naknada ne upisujemo ništa ili nula.
U šifrarniku artikala je potrebno je otvoriti poseban artikl "Povratna naknada za pića i napitke", u cjeniku staviti cijenu 0,50 kn, jedinica mjere komad. Potrebno je otvoriti novu tarifnu skupinu sa stopom poreza 0% i naznakom da se radi o prolaznoj stavci i pridruţiti je tom artiklu.
Uvoznici i proizvoĊaĉi u svojstvu uvoznika tj. proizvoĊaĉa U ulaznoj kalkulaciji za pića i napitke kao posebnu stavku upisati broj boca za povratnu naknadu po nabavnoj i prodajnoj cijeni od 0,5 kn. Drugim rijeĉima boce Povratne naknade se vode na zalihi kao poseban artikl, na skladištu se boce zaduţuju i razduţuju.
Uvoznici i veletrgovci u svojstvu prodavaĉa drugim trgovcima
Kod izrade veleprodajnog raĉuna dodavanjem stavaka na raĉunu program će zbrajati koliĉine boca nepovratne ambalaţe, podatak o tome program dobiva kao umnoţak koliĉine stavke i broja boca u šifrarniku artikala (kod artikala gdje smo odredili tu naknadu). Taj podatak će biti prikazan kao jedan broj u samom ekranu za unos. Kao zadnju stavku unosimo artikl koji smo otvorili u šifrarniku artikala i kao koliĉinu dodajemo broj boca koje je program izraĉunao. Na taj naĉin ćemo na veleprodajnom raĉunu zaraĉunati "Povratnu naknadu za pića i napitke" sljedećem veletrgovcu i na tu naknadu neće biti obraĉunat pdv.
Veleprodajni trgovac u svojstvu kupca Kupac veletrgovac koji dobije takav raĉun će u svoju ulaznu kalkulaciju unijeti sve stavke sa artiklima, Povratnu naknadu će kao i uvoznik upisati u kalkulaciju kao posebnu stavku i zaprimiti je na skladište.
Trgovci na malo u svojstvu kupca Za razliku od veletrgovaca (modul Robno-materijalno i Fakturiranje) trgovci na malo (modul Maloprodajne zalihe i PC kasa) zalihe zaprimaju na skladište-prodavaonicu po krajnjim potrošaĉkim cijenama (nabavna cijena + marţa + pdv). U ovom sluĉaju naknadu od 0,50 kn u ulaznoj kalkulaciji (primci) uraĉunavamo u cijenu svakog posebnog artikla, na to nas obavezuje zakon o potrošaĉima. U skladišnim dokumentima vodi se kategorija nabavne cijene i marţe (oporezivi elementi) i posebno kategorija povratne naknade (kao neoporezivi element).
Trgovci na malo u svojstvu prodavaĉa krajnjim potrošaĉima Na samom izlaznom raĉunu u pc kasi cijene artikala će dakle već imati uraĉunatu povratnu naknadu, a na kraju raĉuna program će automatski ispisati tekst "Povratna naknada je uraĉunata u cijene artikala i iznosi npr. 5 komada x 0,50 kn = 2,50 kn." Ovo naravno samo u sluĉaju ako na raĉunu postoje artikli kod kojih smo upisali koliĉinu boca povratne naknade u šifrarniku artikala. Na neki naĉin povratnu naknadu tretiramo kao neku vrstu kaucije kupcu, razlika od klasiĉne kaucije je da kupac moţe bocu vratiti (i dobiti povratnu naknadu 0,5 kn za bocu) u bilo kojem dućanu (većem od 200 m2). Za vrijeme upisivanja stavaka raĉuna program će pored ukupnog iznosa raĉuna ispisivati i broj boca za Povratnu naknadu ambalaţe kao informaciju.
Kod naĉina rada u Pc kasi tipa Maloprodaja iz veleprodaje podaci o cijenama se povlaĉe iz veleprodajnih cjenika, a podaci o povratnoj naknadi iz šifrarnika artikala. Cijene u veleprodajnim cjenicima nemaju uraĉunatu povratnu naknadu, program na tu cijenu kod izrade raĉuna dodaje iznos povratne naknade prema broju boca upisanim u šifrarniku artikala.
Popust se ne obraĉunava na povratnu naknadu!
Ugostitelji nemaju obvezu iskazivanja povratne naknade na maloprodajnom raĉunu. Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke maloprodaje Izrada automatskog zapisnika promjene cijene uz prethodno pitanje korisniku
bez pitanja
uz pitanje
Prilikom izlaska iz bilo kojeg dokumenta tipa unos u maloprodaji program će napraviti automatski zapisnik o promjeni cijena. Da li ţelite da vas o tome program ipak pita ili ne. Ako ne samo će vas obavijestiti da je uspješno krerirao zapisnik. Ako zapisnik nije bio potrebna neće biti nikakve obavijesti.
Ulazne kalkulacije, automatski upis podataka sa zadnje kalkulacije artikla
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Da li da se u ulaznim kalkulacijama maloprodaje kod unosa novog artikla automatski povlaĉe podaci za zadnje kalkulacije.
Naĉin zaokruţivanja internih iznosa prilikom ispisa skladišnih dokumenata
2 decimale
8 i više decimala
Kod ispisa primke, otpremnice i dr. interni iznosi cijena i sl. su zapisani na većem broju decimala nego što se to moţe prikazati na ekranu, mnoţenje tih iznosa s velikim brojevima koliĉina npr. 100.000 komada moţe već na trećoj decimale prozroĉiti razliku od nekoliko stotina kuna. Kako cijenu prikazujemo zaokruţenu na 2 decimale (lipe) rezultat mnoţenja moţe biti zbunjujući jer se ne vide ostale decimale koje su sudjelovale u mnoţenju. Etikete
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz cjenika artikala Šifra teksta koja će automatski biti postavljena prilikom pozivanja ispisa etiketa cjenika artikala. Šifra dimenzjie etiketa koja će se postaviti za taj tekst se moţe unaprijed predefinirati unutar teksta.
Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz maloprodajnih kalkulacija Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz dokumenata maloprodaje Inicijalna postavka teksta za ispis etiketa kod ispisa iz maloprodajnih raĉuna
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis dnevnika maloprodaje Prikazuje knjiţenja svih dokumenata u za odreĊenu prodavaonicu kronološki tj. po broju knjiţenja ili po datumu dokumenta. Moţemo traţiti ispis samo za jednu ili za sva prodavaonice. Isto tako moţemo u izvještaj ukljuĉiti samo odreĊeni dokument. Kriterij za ispis knjiţenja moţe biti od do rednog broja knjiţenja ili od do datuma. Naslov izvještaja se moţe mijenjati. Na izvještaju moţemo zatraţiti prikaz po razliĉitim cijenama:
prodajna cijena s porezem (standardni prikaz)
prodajna cijena bez poreza
nabavna cijena Isto tako moţemo ispisati dnevnik bez stavaka, na taj naĉin dnevnik izgleda kao i knjiga popisa robe (trgovaĉka knjiga). Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis kartica artikala Ispis kartica za odreĊenu prodavaonicu ili za sve prodavaonice zajedno. Redoslied ispisa kartica po nazivu ili po šifri artikla. Ispis kartica artikla, od do naziva ili sve kartice (koje imaju prometa). Opcija da li da se kartice ispisuju u nizu jedna iza druge (štednja papira kod kartica koje ne popunjavaju stranu) ili svaka kartica na drugoj strani (bolje kod ispisa na ekran). Za brzi ispis odreĊene kartice moţemo poĉeti pisati naziv artikla za ispis samo te kartice. Redoslijed ispisa stavaka kartica po rednom broju knjiţenja ili po datumu dokumenta. Ispis stavaka od do knjiţenja, od do datuma ili sva knjiţenja. Izvještaj se moţe ograniĉiti da se ukljuĉi samo odreĊeni dokument npr. samo otpremnice odreĊenog artikla, primke i sl. Naslov izvještaja se moţe mijenjati. Na izvještaju moţemo zatraţiti prikaz po razliĉitim cijenama:
prodajna cijena s porezem (standardni prikaz)
prodajna cijena bez poreza
nabavna cijena
Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis prometa i salda kartica Pregledni izvještaj o prometu i stanju pojedine kartice, svaka kartica je u jednom redu. Ispis za odreĊenu prodavaonicu ili za sve prodavaonice zajedno. Redoslied ispisa po nazivu ili po šifri artikla. Ispis artikla, od do naziva ili svi (koji imaju prometa). Za brzi ispis odreĊenog artikla moţemo poĉeti pisati naziv artikla za ispis samo te kartice. Ispis od do knjiţenja, od do datuma ili sva knjiţenja. Izvještaj se moţe ograniĉiti da se ukljuĉi samo odreĊeni dokument npr. samo otpremnice odreĊenog artikla, primke i sl. Naslov izvještaja se moţe mijenjati. Na izvještaju moţemo zatraţiti prikaz po razliĉitim cijenama:
prodajna cijena s porezem (standardni prikaz)
prodajna cijena bez poreza
nabavna cijena
Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis temeljnica glavne knjige Program nam automatski nudi zadnju temeljnicu za ispis. Odabiremo da li temeljnicu ulaza ili izlaza robe. Temeljnica nam sluţi kao podloga za knjiţenje u glavnoj knjizi. Sadrţi samo rekapitulacije po kontima, eventualno po kontima i poslovnim jedinicama ako je ta opcija ukljuĉena. Naslov se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis specifikacija temeljnica Program nam automatski nudi zadnju temeljnicu za ispis. Odabiremo da li temeljnicu ulaza ili izlaza robe. Specifikacija temeljnica nam sluţi kao za provjeru od kojih se knjiţenja sastoji pojedini konto na temeljnici. Naslov se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis specifikacija dokumenata po kontima Specifikacija dokumenata po kontima nam sluţi za pronalaţenje svih dokumenata koji su knjiţeni na odreĊeni konto. Opcije jedan ili sva konta. Dokumenti od do datuma. Ispis sa stavkama ili samo rekapitulacija za konto. Naslov se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis stanje automatske zalihe robe Za odreĊenu prodavaonicu ili za sve prodavaonice. Redoslijed po nazivu, šifri ili klasifikaciji pa po nazivu. Ispis od do šifre, od do naziva, od do klasifikacije ili svi artikli. Naslov se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis popisa skladišnih dokumenata Odaberemo dokument za koji trebamo popis:
Poĉetno stanje po inventuri Skladišna primka Povratnica dobavljaĉu Zapisnik o inventurnom višku MeĊuskladišnica Zapisnik o promjeni cijena Otpremnica Interna izdatnica Povratnica kupca Interna povratnica Zapisnik o inventurnom manjku Storno skladišnog dokumenta
Sa kojeg skladišta traţimo popis. Redoslijed po broju ili datumu. Dokumenti do do broja, od do datuma ili svi. Iznosi storniranih dokumenata prikazani na izvještaju se ne zbrajaju u ukupni iznos. Naslov se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis skladišnih dokumenata Sa kojeg skladišta. Odaberemo dokument za koji trebamo popis:
Poĉetno stanje po inventuri Skladišna primka Povratnica dobavljaĉu Zapisnik o inventurnom višku MeĊuskladišnica Zapisnik o promjeni cijena Otpremnica Interna izdatnica Povratnica kupca Interna povratnica Zapisnik o inventurnom manjku Storno skladišnog dokumenta
Opcija da li da se vidi nabavna cijena. Kriterij za filter:
jedan dokument sa brojem ...
dokumenti od do broja, ili svi po broju
dokumenti od do datuma ili svi po datumu Ako izvještaj pozivamo iz prozora odreĊenog dokumenta tada ćemo ulaskom u prozor s kriterijima za ispis biti pozicionirani na tom tipu dokumenta i na zadnjem rednom broju. Ako je ukljuĉena opcija za export podataka u tekstualnu datoteku tada će se istovremeno s ispisom izvještaja generirati u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvuĉeni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportPrimkeMPxxxxxx.doc. Datoteke ExportPrimkeMPxxxxx.doc prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja. Ovu datoteku nakon toga moţete importirati u excel, word i dr. U wordu moţete kreirati nove cjenike s izgledom kojeg moţete samostalno kreirati, naljepnice za artikle i sl. Podaci koji se exportiraju:
šifra naziv artikla kataloški broj filter klasifikacija minimalne zalihe maksimalne zalihe jedinica mjere ean kod stopa poreza cijena bez poreza cijena s porezom proizvoĊaĉ naziv mjesto ulica drţava email uvoznik naziv
mjesto ulica drţava email telefon dobavljaĉ naziv mjesto ulica drţava email telefon današnji datum zemlja porijekla godina proizvodnje/uvoza broj i godina primke datum primke redni broj knjige popisa broj i godina kalkulacije prodavaonica koliĉina (primka, kalkulacija)
Na CD-u u direktoriju "Primjer naljepnica za artikle" moţete naći već pripremljenu šablonu za ispis naljepnica formata 70x37mm iz MS Worda, dovoljno je samo u wordu otvoriti dokument "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" i pokrenuti opciju "Merge data with document" Da biste je primjenili na svoje podatke napravite:
otvorite neki direktorij na disku i u njega iskopirajte datoteke s CD-a (preko propertia im promjenite Atributes iz Read-only u Archive)
napravite export podataka o artiklima i cijenama iz cjenika
preimenujte datoteku ExportPrimkeMPxxxxx.doc u ExportPrimkeMP.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij
otvorite datoteku "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" u Wordu i to je sve
naravno moţete promjeniti veliĉine naljepnica, podatke na njima, moţete ukljuĉiti bar kod i sl.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Minimalne i maksimalne zalihe U šifrarniku artikala za svaki artikl moţemo definirati miminalnu i maksimalnu zalihu. Ovim izvještajem moţemo za jedno ili sva skladišta, jedan ili više artikala, dobiti podatke koji artikli su prekoraĉili minimalne ili maksimalne zalihe. Korisno je upotrijebiti opciju stope maksimalnog i minimalnog prekoraĉenja npr. Ako ţelimo ispis samo artikala kojima je zaliha pala ispod minimuma 30% Stopu maksimuma postavimo na veliki broj npr. 100.000%, stopu minimuma na 30% na taj naĉin se neće prikazati artikli koji su iznad maksimuma do 100.000% (teoretski nijedan) niti će se prikazati artikli koji su ispod minimuma 1 do 29,99%, dakle samo oni koji su manje od 30% Ako ţelimo samo artikle kojih imamo previše na lageru npr. više od 50% od maksimuma Postavljamo miminum na 100.000% (da izbjegnemo sve koji su ispod minimuma do 1000.000%), a maksimum na 50%. Sve ostale kombinacije isprobajte sami. Automatski upis u narudţbu Moguće je odrediti da se artikli koji su kombinacijom kriterija dobiveni na ispisu, a koji su prekoraĉili minimalne zalihe, automatski upišu u specificiranu narudţbu. Pri tome moţemo odrediti i kriterij ispisa artikala samo za odreĊenog dobavljaĉa, podatak o dobavljaĉu se nalazi u šifrarniku artikala. Copyright © IPOS 1992-2008.
Procjena trajanja zaliha Izvještaj na osnovu kojega moţemo za svaki artikl dobiti procjenjeni broj dana (mjeseci) trajanja zaliha. Algoritam se sluţi podacima o stanju i povijesnom izlazu pojedinog artikla u odreĊenom razdoblju i na osnovu toga procjenjuje koliko bi mogla trajati postojeća zaliha, a što nam daje informaciju o tome koje artikle bismo trebali nabaviti. Podatke moţemo dobiti za jedno ili sva skladišta, po abecedi ili šifri. Za jedan ili više artikala. Korisno je upotrijebiti opciju ispisa samo onih artikala kojih dostaje na zalihi samo za npr. 30 dana, ili 10 dana, zavisno o kojoj vrsti artikala se radi. Copyright © IPOS 1992-2008.
Nabavljeni artikli po dobavljaĉima Izvještaj pomoću kojega moţemo dobiti podatke o nabavljenim artiklima koji su ušli na skladište.
za sve ili jednog dobavljaĉa
sve primke (povratnice) za pojedinog dobavljaĉa
svi artikli za pojedini dokument Moţe se proizvoljno iskljuĉiti npr. popis artikala i popis dokumenata. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis ulazne kalkulacije Kriterij za filter: jedna kalkulacija sa broje, od do broja kalkulacije, od do datuma Opcija ispis rekapitulacija kalkulacija, tj. ne ispisuju se stavke nego samo sumarni iznosi. Ispis kalkulacija od do broja ili od do datuma, ili sve kalkulacije. Naslov se moţe mijenjati. Ulazna kalkulalcija se trenutno ispisuje na A4 formatu HORIZONTALNO.
Opcija ispisa skraćene kalkulacije na kojoj se ne vide elementi tipa marţa, nabavna cijena i dr., pogodna za prodavaĉe koji ne bi smjeli znati marţu. Ako je ukljuĉena opcija za export podataka u tekstualnu datoteku tada će se istovremeno s ispisom izvještaja generirati u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvuĉeni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportKalkMPxxxxxx.doc. Datoteke ExportKalkMPxxxxx.doc prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja. Ovu datoteku nakon toga moţete importirati u excel, word i dr. U wordu moţete kreirati nove cjenike s izgledom kojeg moţete samostalno kreirati, naljepnice za artikle i sl. Podaci koji se exportiraju:
šifra naziv artikla kataloški broj filter klasifikacija minimalne zalihe maksimalne zalihe jedinica mjere ean kod stopa poreza cijena bez poreza cijena s porezom proizvoĊaĉ naziv mjesto ulica drţava email uvoznik naziv mjesto ulica drţava email telefon dobavljaĉ naziv mjesto ulica drţava email telefon današnji datum zemlja porijekla
godina proizvodnje/uvoza broj i godina ulazne kalkulacije datum kalkulacije prodavaonica koliĉina (primka, kalkulacija)
Na CD-u u direktoriju "Primjer naljepnica za artikle" moţete naći već pripremljenu šablonu za ispis naljepnica formata 70x37mm iz MS Worda, dovoljno je samo u wordu otvoriti dokument "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" i pokrenuti opciju "Merge data with document" Da biste je primjenili na svoje podatke napravite:
otvorite neki direktorij na disku i u njega iskopirajte datoteke s CD-a (preko propertia im promjenite Atributes iz Read-only u Archive)
napravite export podataka o artiklima i cijenama iz cjenika
preimenujte datoteku ExportKalkMPxxxxx.doc u ExportKalkMP.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij
otvorite datoteku "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" u Wordu i to je sve
naravno moţete promjeniti veliĉine naljepnica, podatke na njima, moţete ukljuĉiti bar kod i sl.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Maloprodajni cjenici artikala i usluga Odaberete šifru cjenika za ispis. Tip cjenika
interni, automatski će se ukljuĉiti/iskljuĉiti odreĊena polja u opijama tj. u izvještaju, interni cjenik nije predviĊen za van, na internom cjeniku će se pojedine kolone zbrajati za razliku od eksternog
eksterni, automatski će se ukljuĉiti/iskljuĉiti odreĊena polja u opijama tj. u izvještaju, eksterni cjenik je predviĊen za van i izgleda kao dopis ponuda, na njemu se ispisuje zaglavlje sa našim podacima i adresa kupca ako smo ukljuĉili tu opciju i odabrali kupca
Opcije koje moţemo ukljuĉiti:
adresa kupca
dugi opis artikla-usluge, prikazuje dugi opis artikla (moţe biti i veći od strane)
tekst prije stavaka, specifiĉan tekst proizvoljnog sadrţaja koji moţemo ukljuĉiti na cjenik, inicijalno se poziva iz šifrarnika tekstova koji moţemo promijeniti ili u šifrarniku za sve naredne cjenike ili na samom cjeniku tako da je ta promjena evidentirana samo za ispis tog cjenika. Npr. pozovemo se na upit kupca.
tekst iza stavaka sliĉno kao i tekst prije stavaka npr. uvjeti poslovanja i sl.
stanje zaliha
nabavna cijena, oĉito samo za internu upotrebu
marţa, samo za internu upotrebu
stopa poreza
prodajna cijena
Da li ţelimo kod prikaza stanja zaliha i nabavnih cijena s odreĊenog ili zbrojeno sa svih skladišta.
Datum na cjeniku.
Kriteriji za ispis artikala:
redoslijed po šifri, nazivu, klasifikaciji
od do šifre, naziva, klasifikacije Filtriranje artikala Ako je ukljuĉena opcija za filter tada moţemo napisati niz rijeĉi pojedinaĉno ili zajedno odvojenih toĉka zarezom ";" npr. "meblo" ukljuĉuje samo artikle kod kojih u polju Filter (popis artikala) postoji rijeĉ meblo npr. "meblo; kupaonski" samo kupaonski artikli od mebla i sl. Kako će filter filtrirati podatke zavisi i od opcije naĉin upotrebe filtera. Broj elemenata u jednom filteru je ograniĉen samo na ukupnu duţinu filtera od 60 znakova.
Naslov izvještaja daje program, a korisnik ga moţe promijeniti.
Promjene standardnih tekstova. Ako je ukljuĉena opcija za export podataka u tekstualnu datoteku tada će se istovremeno s ispisom izvještaja generirati u direktoriju "c:\Program files\Ipos\Ipos knjigovodstvo\data\temp" (podvuĉeni dio je pretpostavljeni put prema instalaciji) datoteka ExportCjeniciMPxxxxxx.doc. Datoteke ExportCjeniciMPxxxxx.doc prebacite u neki drugi direktorij da ne zauzimaju prostor u Ipos direktoriju kod arhiviranja.
Ovu datoteku nakon toga moţete importirati u excel, word i dr. U wordu moţete kreirati nove cjenike s izgledom kojeg moţete samostalno kreirati, naljepnice za artikle i sl. Podaci koji se exportiraju:
šifra naziv artikla kataloški broj filter klasifikacija minimalne zalihe maksimalne zalihe jedinica mjere zaliha ean kod stopa poreza nabavna cijena stopa marţe jediniĉna marţa cijena bez poreza cijena s porezom proizvoĊaĉ naziv mjesto ulica drţava email uvoznik naziv mjesto ulica drţava email telefon današnji datum zemlja porijekla godina proizvodnje/uvoza
Na CD-u u direktoriju "Primjer naljepnica za artikle" moţete naći već pripremljenu šablonu za ispis naljepnica formata 70x37mm iz MS Worda, dovoljno je samo u wordu otvoriti dokument "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" i pokrenuti opciju "Merge data with document" Da biste je primjenili na svoje podatke napravite:
otvorite neki direktorij na disku i u njega iskopirajte datoteke s CD-a (preko propertia im promjenite Atributes iz Read-only u Archive)
napravite export podataka o artiklima i cijenama iz cjenika
preimenujte datoteku ExportCjeniciMPxxxxx.doc u ExportCjeniciMP.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij
otvorite datoteku "Labela 70x37 naljepnice za artikle.doc" u Wordu i to je sve
naravno moţete promjeniti veliĉine naljepnica, podatke na njima, moţete ukljuĉiti bar kod i sl. Na CD-u u direktoriju "Primjer kataloga za artikle" moţete naći već pripremljenu šablonu za kreiranje kataloga artikala iz MS Worda, dovoljno je samo u wordu otvoriti dokument "Katalog za artikle.doc" Da biste je primjenili na svoje podatke napravite:
otvorite neki direktorij na disku i u njega iskopirajte datoteke s CD-a (preko propertia im promjenite Atributes iz Read-only u Archive)
napravite export podataka o artiklima i cijenama iz cjenika
preimenujte datoteku ExportCjeniciMPxxxxx.doc u ExportCjeniciMP.doc, prebacite je u prije otvoreni direktorij
otvorite datoteku "Katalog artikala.doc" u Wordu i pokrenite opciju "Merge data with document"
tako dobiveni katalog dalje mijenjate prema svojim potrebama, moţete generiranu tabelu ubaciti u neki svoj već pripremljeni šablon za kataloge ili cjenike.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Grafikon financijskog i koliĉinskog kretanja zaliha artikala u MP Grafikon koji pokazuje stanje na u pojedinoj prodavaonici ili svim prodavaonicama zajedno, za jedan ili sve artikle zajedno. Moguć je odabir vremenske toĉke dan, tjedan, mjesec. Prikaz šest razliĉiti grafikona:
stupĉasti grafikon: ulaz, izlaz i stanje zalihe
linijski grafikon: ulaz, izlaz i stanje zalihe Svaki se pojedinaĉno moţe ukljuĉiti ili iskljuĉiti. Opcije trodimenzionalni prikaz, podloga, animacija kod većeg broja toĉaka u tri brzine. Prikaz svako stupca na toĉki posebno, stupci jedan na drugom ili stupci jedan na drugom u skali do 100%. Copyright © IPOS 1992-2008.
Osnovna sredstva - uvod Jedan od glavnih razloga voĊenje analitiĉke evidencije osnovnih sredstava (dugotrajne imovine) je obraĉun amortizacije. To je specifiĉan trošak koji obiĉno nema izravne povezanosti s novĉanih izdacima u tekućoj financijskoj godini. No, on je u poslovnim politikama ĉesto i poţeljan trošak jer povoljno djeluje na smanjenje poreznog izdatka i pridonosi povećanju neto novĉanog tijeka. To je postupna nadoknada kojim se amortizacijska svota nekog predmeta nekretnine, postrojenja i opreme treba rasporediti sustavno tijekom njegova vijeka uporabe. Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis osnovnih sredstava (dugotrajne imovine) Svako sredstvo je potrebno evidentirati u šifrarniku osnovnih sredstava sa osnovnim podacima. Šifra i naziv su obavezni podaci. Prije samog unosa sredstava poţeljno je prema pravilniku o amortizaciji kreirati šifrarnik amortizacijskih skupina. Za odreĊena specifiĉna sredstva se odreĊuju dodatni podaci kao npr. da li se to sredstvo uopće amortizira, da li je obraĉun od 1.1. sljedeće godine, da li se osnovica odreĊuje ruĉno. Copyright © IPOS 1992-2008.
Amortizacijske skupine OS-a Upisati šifru i naziv amortizacijske skupine, vijek trajanja u godinama te zakonsku i povećanu stopu. Ako je ukljuĉena postavka za knjiţenje sa temeljnicama za glavnu knjigu tada unosimo i: konta sredstva, amortizacije, troška i revalorizacije. Copyright © IPOS 1992-2008.
Dnevnik osnovnih sredstava Dnevnik je kronološka evidencija knjiţenja svih dokumenata na osnovnim sredstvima. Copyright © IPOS 1992-2008.
Kartice osnovnih sredstava Daju nam brzi pregled svih sredstava s koliĉinama i iznosima nabavne vrijednosti i akumulirane amortizacije. Copyright © IPOS 1992-2008.
Poĉetno stanje osnovnih sredstava Na samom poĉetku rada s modulom osnovih sredstava potrebno je unijeti poĉetno stanje. Moguće su razliĉite situacije npr.
ako tek poĉinjemo s radom firme tada poĉetno stanje moţe biti i u toku godine
ako firma radi otprije, ali tek sada poĉinje raditi s ovim programom tada poĉetno stanje sredstava koja su nabavljena u prošlim godinama unosimo s 1.1.xxxxx Copyright © IPOS 1992-2008.
Ulaz osnovnog sredstva Koristimo ga kod ulaza (kupnje) novog sredstva. Novo sredstvo isto tako moţe već imati odreĊenu amortizaciju tj. moţemo knjiţiti i nabavnu vrijednost i akumuliranu amortizaciju. Polje koliĉina je nevezano za iznose. Copyright © IPOS 1992-2008.
Izlaz osnovnog sredstva Dokument izlaza koristimo kada isknjiţavamo sredstvo iz razloga npr. prodaje, otuĊenja i sl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Amortizacija osnovnog sredstva Amortizacija sredstva se moţe raditi u toku godine i na kraju godine. Amortizacije u toku godine sluţe većinom samo radi meĊurezultata kod obraĉuna u glavnoj knjizi. Za tu svrhu koristimo radije simulacije obraĉuna amortizacije. Amortizaciju moţemo unijeti ruĉno za svako pojedino sredstvo ili automatskim izraĉunom i knjiţenjem. Copyright © IPOS 1992-2008.
Revalorizacija osnovnog sredstva Prije nego se pristupi obraĉunu amortizacije potrebno je provjeriti treba li kod nekih sredstava prepraviti osnovicu za amortizaciju. To radimo procjenom za pojedino sredstvo npr. zbog oštećenja ili tehnološke zastarjelosti. Copyright © IPOS 1992-2008.
Storno dokumenta OS-a Storniranje koristimo kada ţelimo anulirati neki dokument bez brisanja tj. da postoji trag o tome. S brisanjem budite ekstremno oprezni, ono se moţe i iskljuĉiti u prekidaĉima. Copyright © IPOS 1992-2008.
Temeljnice osnovnih sredstava Prijenos temeljnica se ne mora obavezno napraviti automatski, korisnici koji to ţele mogu i ruĉno upisati temeljnicu u glavnu knjigu. Nema nikakve razlike u konaĉnici izmeĊu automatskog i ruĉnog prijenosa temeljnica. I kod automatskog i kod ruĉnog prijenosa je bitno da se u glavnoj knjizi koriste dokumenti koji su za to predviĊeni.
57 _Osnovna sredstva automatska temeljnica ulaza
58 _Osnovna sredstva automatska temeljnica izlaza
Prilikom rada u osnovnim sredstvima (ako je ukljuĉen rad sa temeljnicama) program će provjeravati da li gore navedeni dokumenti imaju knjiţenja i koji su im redni brojevi. npr. ako u glavnoj knjizi postoji dokument _os automatska temeljnica ulaza sa brojevima 1 i 2 (dakle dvije temeljnice), prilikom knjiţenja tekuća temeljnica će dobiti redni broj 3. Ako ruĉno upišemo temeljnicu sa brojem 5 u glavnu knjigu tekuće knjiţenje u će dobiti redni broj temeljnice broj 6 i sl. Copyright © IPOS 1992-2008.
Automatsko poĉetno stanje osnovnih sredstava Ako smo prošlu godinu knjiţili u ovom programu tada moţemo zatraţiti automatski prijenos poĉetnog stanja. Copyright © IPOS 1992-2008.
Automatski izraĉun amortizacije Automatski izraĉun amortizacije moţe biti kao
simulacija bez knjiţenja i
izraĉun s knjiţenjem Automatski izraĉun moţemo zatraţiti za sva sredstva, jednu amortizacijsku skupinu ili jedno sredstvo Potrebno je upisati datum kraja razdoblja za obraĉun što je najĉešće 31.12.XXXX. Ako se istodobno i knjiţi amortizacija tada je potrebno upisati i koji će biti datum i opis knjiţenja. Za svako sredstvo u jednoj poslovnoj godini automatski izraĉun neće vršiti knjiţenje ako već postoji knjiţena amortizacija.
Kada bi dva puta zaredom pokrenuli amortizaciju s knjiţenjem na izvještaju bi bilo oznaĉeno da je amortizacija za pojedino sredstvo Knjiţenje ili Prije knjiţeno.
Kod simulacije obraĉuna bez knjiţenja postoji opcija obraĉuna samo za jedna mjesec za potrebe mjeseĉnog obraĉuna troškova amortizacije proizvodnje. Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke osnovnih sredstava Mogućnost unosa istog naziva za više osnovnih sredstava
zabranjeno
DOZVOLJENO
Postavka kojom reguliramo mogućnost da li kod unosa osnovnih sredstava u šifrarnik moţemo za više osnovnih sredstava unijeti isti naziv.
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis osnovnih sredstava Redoslijed po šifri ili nazivu, od do šifre ili naziva. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis amortizacijskih skupina Redoslijed po šifri ili nazivu, od do šifre ili naziva. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis dnevnika osnovnih sredstava Prikazuje knjiţenja svih dokumenata u skladištima kronološki (broj knjiţenja) ili po datumu dokumenta. Isto tako moţemo u izvještaj ukljuĉiti samo odreĊeni dokument. Kriterij za ispis knjiţenja moţe biti od do rednog broja knjiţenja ili od do datuma. Naslov izvještaja se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis kartica sredstava Redoslied ispisa kartica po nazivu ili po šifri artikla. Ispis kartica artikla, od do naziva ili sve kartice (koje imaju prometa). Opcija da li da se kartice ispisuju u nizu jedna iza druge (štednja papira kod kartica koje ne popunjavaju stranu) ili svaka kartica na drugoj strani (bolje kod ispisa na ekran). Za brzi ispis odreĊene kartice moţemo poĉeti pisati naziv artikla za ispis samo te kartice. Redoslijed ispisa stavaka kartica po rednom broju knjiţenja. Ispis stavaka od do knjiţenja ili sva knjiţenja. Izvještaj se moţe ograniĉiti da se ukljuĉi samo odreĊeni dokument npr. samo ulazi i sl. Naslov izvještaja se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis prometa kartica OS-a Pregledni izvještaj o prometu i stanju pojedine kartice, svaka kartica je u jednom redu. Redoslied ispisa po nazivu ili po šifri artikla. Ispis artikla, od do naziva ili svi (koji imaju prometa). Za brzi ispis odreĊenog artikla moţemo poĉeti pisati naziv artikla za ispis samo te kartice. Ispis od do knjiţenja, od do datuma ili sva knjiţenja. Izvještaj se moţe ograniĉiti da se ukljuĉi samo odreĊeni dokument npr. samo ulaza i sl. Naslov izvještaja se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis temeljnica OS-a Program nam automatski nudi zadnju temeljnicu za ispis. Odabiremo da li temeljnicu ulaza ili izlaza robe. Temeljnica nam sluţi kao podloga za knjiţenje u glavnoj knjizi. Sadrţi samo rekapitulacije po kontima, eventualno po kontima i poslovnim jedinicama ako je ta opcija ukljuĉena. Naslov se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis specifikacije temeljnice OS-a Program nam automatski nudi zadnju temeljnicu za ispis. Odabiremo da li temeljnicu ulaza ili izlaza robe. Specifikacija temeljnica nam sluţi kao za provjeru od kojih se knjiţenja sastoji pojedini konto na temeljnici. Naslov se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis specifikacije konta OS-a Specifikacija dokumenata po kontima nam sluţi za pronalaţenje svih dokumenata koji su knjiţeni na odreĊeni konto. Opcije jedan ili sva konta. Dokumenti od do datuma. Ispis sa stavkama ili samo rekapitulacija za konto. Naslov se moţe mijenjati. Copyright © IPOS 1992-2008.
Obraĉun plaća - uvod Sljedeći korak: Osnovni unos kao preduvjet obraĉuna Aplikacija "Obraĉun plaća" je namijenjena obraĉunu plaća zaposlenih kako u malim poduzećima (1, 10, 30 zaposlenih) tako i u većim poduzećima (preko 1000 zaposlenih). Općenito prevladava mišljenje da informatizacija poslovanja nema mnogo efekata kod malog broja podataka koje treba obraĊivati jer je odnos samog unosa i pripreme za obradu, i dobivenih efekata, rezultata primjene raĉunala nepovoljniji nego kod odnosa ruĉne pripreme i ruĉne obrade. Takve postavke su u mnogim sluĉajevima ispravne, pogotovo kad se uzme u obzir da sam prelazak na novi naĉin rada uz pomoć elektroniĉkog raĉunala koji je još uvijek, za razliku od razvijenog poslovnog svijeta, kod nas novina koja nailazi na otpor. Zato se u poĉetku dio vremena troši i na samo upoznavanje sa radom na raĉunalu. Obraĉun plaća je aplikacija koja zahtijeva minimalna znanja o raĉunalu, a 95 % o problemu samog obraĉuna plaća. Dovoljan teĉaj od jednog dana da bi korisnik mogao samostalno koristiti 70 % opcija u aplikaciji. Vrijeme za pripremu je kod ruĉnog obraĉuna upravo proporcionalno veliĉini mase podataka koja se obraĊuje, kod pripreme i obrade pomoću raĉunala vrijeme ĉitavog obraĉuna se smanjuje što je masa podataka veća. Aplikacija OP-a (Obraĉun plaća) ima efekta već kod nekoliko zaposlenih. U drugoj fazi kao što su razni izvještaji, analize i dr. kod ruĉne obrade predstoji isto toliko velik posao kao i kod samog obraĉuna. Kod automatizirane obrade od toga trenutka su obraĉunarci osloboĊeni bilo kakvog rada, dovoljno je da zatraţe odreĊene izvještaje i sav ostali dio vremene posvete analizi podataka. Ovaj program je temeljen na principu brutto obraĉuna plaća sa brutta na netto. Da pojasnimo, koristi se brutto satnica radnika te se tako direktno dobiva brutto1 iznos od kojeg se odbija iznos poreza i doprinosa (stopa poreza je dakle na brutto) te ostaje netto1 iznos kojem se dalje pridodaju bolovanja tj. sve skupa je netto2, zatim na to obustave, materijalni troškovi i tako do netto iznosa za isplatu. Program sadrţi rutinu kojom je automatski moguće svesti traţeni konaĉan netto iznos na brutto iznos tj. simulira naĉin rada iz netta u brutto.
Kako se sve moţe obraĉunati plaća u programu Ipos knjigovodstvo? Razlika u naĉinima obraĉuna je zapravo u naĉinu unosa podataka za obraĉun. U pravilu moţemo razlikovati 3 glavne grupe naĉina ili tipova obraĉuna: Reţijski obraĉun Kod kojeg se unaprijed definiraju radna mjesta (direktor, vozaĉ itd.) i odredi koliko vrijedi sat na tom radnom mjestu, zatim se za svakog radnika evidentira na kojem radnom mjestu radi, a ulazni podatak kod obraĉuna je ostvareni broj sati radnika. Kod ovog obraĉuna je potrebno prije samog rada napraviti odreĊenu pripremu (radna mjesta, bodovi ...), ali koji kasnije omogućava brţi rad. Ruĉni obraĉun Kod kojeg proizvoljno kod svakog obraĉuna upisujemo i broj sati i iznos plaće na osnovu vanjskih evidencija. Ostali obraĉuni U koje spadaju npr. razne stimulacije u postocima ili iznosima, minuli rad, obraĉuni prema nekim prosjecima iz tekućeg ili prethodnog razdoblja i dr.
Dodatne informacije
Osnovni unos kao preduvjet obraĉuna Copyright © IPOS 1992-2008.
Osnovni unos kao preduvjet obraĉuna Sljedeći korak: 2/10 Evidencija organizacijskih (radnih) jedinica (mjesta troška) Na samom poĉetku rada sa programom je potrebno izvršiti osnovni unos podataka u raznim šifrarnicima (tj. popisima npr.općina, mjesnih zajednica i dr.). Potrebno je slijediti niţe naveden redoslijed unosa jer se u nekim datotekama(datoteke moţemo poistovjetiti sa obiĉnim izvještajem, tabelom sa redovima i kolonama) odreĊeni podaci pozivaju na podatke iz drugih datoteka.
Redoslijed osnovnog unosa:
popis svih općina u kojima radnici stanuju i rade, detaljnije ...zbog potreba iskazivanja tih podataka na odreĊenim izvještajima kao npr. R-Sm obrazac, ID obrazac
popis radnih (poslovnih) jedinica tj. mjesta troška, detaljnije ...ako poduzeće ima radne jedinice potrebno je napraviti tu klasifikaciju, ako je broj ljudi premalen za takvu raspodjelu otvara se samo jedna radna jedinica
potrebno je popisati sve poslove i rangirati ih prema broju bodova te takve upisati u popis, katalog poslova, detaljnije ...razrada poslova je bitna ne samo zbog obraĉuna plaće nego i zbog propisa koji zahtijevaju te evidencije, ali ako u ovom trenutku nemate vremena za to dovoljno je otvoriti npr. samo posao Djelatnik i pridruţiti ga svim radnicima
evidencija svih zaposlenih sa podacima o njima u kadrovskoj evidenciji, detaljnije ...bez ovog unosa nema obraĉuna plaća tj. da biste uopće obraĉunali nekome plaću oĉito je da ga prvo morate evidentirati u kadrovskoj evidenciji. Podaci koji su neophodni za obraĉun plaća su u panelu za unos podvuĉeni
vrste rada su već unijete i dovoljno ih je samo pregledati, detaljnije ...u programu je uneseno pedesetak vrsta rada, za prosjeĉne firme one su sasvim dovoljne, po ţelji se mogu dodavati nove vrste rada
obraĉunska razdoblja se mogu unositi neposredno prije svakog obraĉuna, detaljnije ...preporuĉamo obraĉunska razdoblja otvarati za svaki obraĉun posebno, u trenutku otvaranja novog razdoblja programa će prepisati podatke iz prethodnog razdoblja te nam tako olakšati unos
treba upisati aktualne poreze, prireze i doprinose, detaljnije ...provjerite da li su trenutno upisani podaci aţurni, a ako nisu uskladite ih
Sam obraĉun plaće moţe se napraviti u pet koraka: 1. Evidencija djelatnika u kadrovskoj evidenciji 2. Evidencija poreza, prireza, doprinosa i drugih parametara 3. Otvaranje novog obraĉunskog razdoblja 4. Pokretanje obraĉuna plaća 5. Ispis izvještaja, rekapitulacija Kod sljedećeg obraĉuna plaća ako nije bilo promjena u kadrovskoj i doprinosima provodimo samo zadnja tri koraka:
3. Otvaranje novog obraĉunskog razdoblja 4. Pokretanje obraĉuna plaća 5. Ispis izvještaja, rekapitulacija
Ako su vam podaci za obraĉun isti ili sliĉni nekom od prošlih mjeseci podatke za obraĉun moţete jednostavno kopirati iz starog obraĉuna u novi, promjenite potrebne podatke i pokrenite obraĉun
Za potrebe testiranja obraĉuna plaća moţete pogledati neke tablice sa osnovicama koje su bile tekuće u trenutku pisanja uputa, vidi Podaci o stopama, osnovicama i dr. Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija organizacijskih (radnih) jedinica (mjesta troška) Sljedeći korak: 3/10 Klasifikacija poslova i bodova Sve radnike koji rade u poduzeću treba evidentirati prema radnim jedinicama u kojima rade, poduzeća koja nemaju radne jedinice otvaraju samo jednu radnu jedinicu za sve radnike. Radne jedinice tj. mjesta troška sluţe zato da bi se kasnije mogli dobiti razni izvještaji za pojedine radne jedinice tj. da bi se poslovanje poduzeća moglo detaljnije analizirati. TakoĊer je moguće pokretati obrade samo za pojedine radne jedinice.
Dodatne informacije
Poslovne jedinice Copyright © IPOS 1992-2008.
Klasifikacija poslova i bodova Sljedeći korak: 4/10 Evidencija podataka o radnicima Svi djelatnici koji rade u poduzeću, rade na odreĊenim poslovima koji su po nekim kriterijima klasificirani, ti kriteriji su interna stvar svakog pojedinog poduzeća. Kod reţijskog obraĉuna plaće Bitno je naglasiti da je sistem klasifikacije poslova radnika veza podataka koji se unose i krajnjih iznosa plaća koje program izraĉunava, te se to svakako mora obaviti kod poduzeća koja to nemaju. Najviše vrednovani posao nosi najviše bodova, a svi ostali manje. Kod samog obraĉuna se broj bodova podijeli sa prosjeĉnim mjeseĉnim godišnjim fondom sati koji je trenutno 182 sata te se dobije broj bodova za jedan sat rada. Za obraĉun se prikupe podaci koliko je radnik imao sati rada na tom poslu, pomnoţi se broj bodova na sat sa brojem sati rada i dobije se ukupno ostvareno bodova u tom obraĉunskom razdoblju tj. za taj obraĉun. Prije svakog obraĉuna se odreĊuje vrijednost boda na nivou poduzeća. Ukupan broj bodova se pomnoţi sa vrijednošću boda te se dobije ukupan iznos u KN tj. iznos brutto plaće. Podaci za unos su:
šifra posla naziv posla broj bodova broj izvršilaca potrebna kvalifikacija
Dodatne informacije
Evidencija organizacijskih (radnih) jedinica (mjesta troška) Copyright © IPOS 1992-2008.
Aţuriranje vrsta rada Sljedeći korak: 6/10 Otvaranje obraĉunskih razdoblja Kako su se naši propisi stalno mijenjali tako se mijenjala i terminologija (brutto plaća, plaća, dohodak, netto plaća, netto1, netto2, materijalni troškovi, nadoknade i dr.) Podaci za pojedinu vrstu rada kao što su tip vrste rada da li ulazi u osnovicu za porez na dohodak ĉine samo srce sistema obraĉuna plaća jer se promjene na tim poljima manifestiraju na obraĉunu i izvještajima. Trenutno u šifrarniku postoje gotovo sve vrste rada koje se mogu pojaviti te se ta datoteka uopće ne mora mijenjati. Naziv
Opis
šifra
korisniĉke šifre su od 501 na dalje
naziv
naziv koji će se pojavljivati na platnom listiću, naravno naziv treba odgovarati onome kako je vrsta rada podešena
tip vrste rada
Tip vrste rada (brutto plaća, bolovanje poduzeća, bolovanje fond, ...) je podatak koji nam je potreban da bismo npr. na kartici knjiţenja djelatnika ipak mogli razgraniĉiti odreĊene kategorije s njihovim iznosima i satima bez obzira na ostalu terminologiju. Iako se i bolovanje na teret poduzeća smatra plaćom ipak smo ga prema ovom kriteriju morali nekako izdvojiti. Prema ovim tipovima se kasnije na kartici djelatnika razvrstavaju podaci. vidi Tipovi vrsta rada
tip obraĉuna
tip obraĉuna odreĊuje što će se s tom vrstom rada dogaĊati kod samog unosa podataka (da li će se unositi samo sati, sati i iznos, netto iznos za isplatu, postotak od neke druge vrste rada i sl.) i kad se pokrene obraĉun (svaka vrsta rada ima svoj algoritam za obraĉun npr. redovni dnevni rad po satu, iznos se raĉuna preko sati, bodova i vrijednosti boda; minuli rad pak raĉuna staţ, postotak minulog rada i mnoţi sa iznosom odreĊenih vrsta rada itd.) vidi Tipovi obraĉuna - algoritma
broj razdoblja za prosjek unazad
u sluĉaju kada je tip obraĉuna prosjek prošlih razdoblja ovdje odreĊujemo koliko obraĉunskih razdoblja unatrag će program pretraţivati da bi izraĉunao osnovicu za prosjek (npr. plaćeni dopust, godišnji odmor)
da li ulazi u osnovicu za porez na dohodak
korisnik proizvoljno odreĊuje koje vrste rada ulaze u osnovicu za porez, prema novim propisima ovo bi zapravo bio kriterij da li je nešto plaća ili ne, u osnovi sve vrste rada koje kao tip vrste rada imaju šifru 1 brutto bi trebale biti i osnovica za porez na dohodak meĊutim zbog sloţenosti problematike ostavljamo
Naziv
Opis korisnicima da sami odreĊuju podešavanje tih parametara u sluĉaju da se pojavi neka specifiĉnost To polje nije dovoljno za odreĊivanje da li se na te vrste rada obraĉunavaju doprinosi, ĉak dapaĉe npr. na vojnu sluţbu se obraĉunavaju doprinosi, ali u drugim stopama i sl. zbog toga se svakoj vrsti rada moţe u posebnoj tabeli odrediti koji doprinosi će joj se obraĉunavati. Preporuĉamo da kod tipa vrste rada 1 brutto uvijek oznaĉite i da ulazi u osnovicu za porez na dohodak, osim u sluĉaju da ste sigurni da moţe biti brutto,a da se ne obraĉunava porez na dohodak.
Izmjene u postojećim sistemskim vrstama rada (001 - 500) su moguće samo po nazivu i broju razdoblja za prosjek. Moguće je i dodavanje novih vrsta rada (šifre iznad 500) no tu je potrebno bolje poznavati cjelokupan sistem obraĉuna zbog toga što mnoge vrste rada podatke za svoje iznose izvlaĉe iz iznosa drugih vrsta rada. Copyright © IPOS 1992-2008.
Otvaranje obraĉunskih razdoblja Sljedeći korak: 7/10 Evidencija doprinosa Prije svakog obraĉuna potrebno je definirati obraĉunsko razdoblje, to je vremensko razdoblje proizvoljno.
Obraĉunska razdoblja se mogu otvoriti za proizvoljan broj perioda unaprijed, ali je praktiĉnije otvarati ih prije neposredno prije svakog obraĉuna. Podaci za unos: Polje
Opis
šifra obraĉunskog razdoblja šifra je postavljena tako da logiĉki upućuje na datum GGGG.MM.RR, prva ĉetiri broja oznaĉavaju godinu, druga dva mjesec, treća dva redni broj obraĉnuskog razdoblja za taj mjesec Npr. 20080501 znaĉi da se radi o 2008. godini, 05. mjesecu i 01. znaĉi da je to 1. isplata u petom mjesecu. Šifre koje su u rasponu 10010000 do 150000 (tj. godine 10011500) su zapravo predlošci za obraĉune. Npr. kroz takvo obraĉunsko razdoblje moţemo napraviti predloţak za prijevozne troškove i sl. Ovakvi predlošci-razdoblja su sa ţutom podlogom u tabelarnom prikazu. U jedno razdoblje je moguće kopirati podatke iz nekoliko razdoblja npr. prijevozne troškove i dodatno još neko plaćanje koje se mjeseĉno ponavlja zakljuĉano razdoblje
kada je ukljuĉen ovaj check box tada se za to razdoblje neće više moći pokretati obraĉuni, svrha mu je sigurnosna da se ne bi sluĉajno pokrenuo obraĉun na nekom starom obraĉunskog razdoblju jer se to uvijek moţe otkljuĉati Razdoblje koje je zakljuĉano u tabelarnom prikazu se prikazuje crvenim slovima
naziv razdoblja
logiĉno je da upućuje na oznaku razdoblja npr. Plaća za oţujak 2005., taj naziv se prikazuje na izvještajima kao što su platni listići, rekapitulacija razdoblja i dr.
tip dohotka
odabir izmeĊu obraĉuna plaća i obraĉuna drugih dohodaka Obraĉun drugih dohodaka je prikazan sa plavom podlogom za razliku od obraĉuna plaća.
datum poĉetka/kraja razdoblja
Poĉetak i kraj obraĉunskog razdoblja. Datum kraja ne moţe biti veći od datuma poĉetka.
broj/fond sati razdoblja
odreĊuje se posebno za svaki kalendarski mjesec, vidi See "Podaci o stopama, osnovicama i dr." on page 844
datum isplate plaće
vrlo vaţan podatak za izvještaje kod kojih je bitan podatak o datumu isplate, a ne podatak o mjesecu za koji se vrši isplata kao što je npr. ID obrazac
datum uplate doprinosa
ako je razliĉit od datuma isplate dohotka
prosjeĉna (brutto) plaća
Prosjeĉna brutto plaća za 2008. godinu je 6.975,00 kn, na
Polje
Opis osnovu toga se izraĉunava najniţa mjeseĉna osnovica za obraĉun doprinosa 35% (2.441,25 kn) i najviša osnovica 600% (41.850,00 kn).
zajamĉena/minimalna plaća odnosi se na tip obraĉuna zajamĉena plaća (šifra obraĉuna 7), program će uzimati ovaj podatak ako je taj obraĉun ukljuĉen u postavkama programa i ako je radniku pridruţena ta vrsta rada kod unosa obraĉuna najniţa (brutto) plaća
odreĊuje se kolektivnim ugovorima prema sloţenosti posla Trenutno je ovaj podatak informativnog karaktera i ne primjenjuje se u obraĉunu.
osnovni osobni odbitak
osnovni osobni odbitak mnoţimo sa faktorima osobnih odbitaka koji zavise od broja djece, dodataka za invalidnost i dr., dobiveni umnoţak umanjuje osnovicu za obraĉun doprinosa iz plaće
vrijednost boda
vrijednost boda na nivou poduzeća nam je potreban kod reţijskog obraĉuna plaća
prosjeĉni mjeseĉni godišnji fond sati
statistiĉki podatak koji je trenutno 182 sata, podatak nam je potreban kod reţijskog obraĉuna za izraĉun satnine
obraĉun kredita
opcija kojom odreĊujemo da li će se za to obraĉunsko razdoblje automatski obraĉunavati krediti radnika koji su upisani u Šifrarnik kredita
stopa isplate u bonovima, stopa isplate u gotovini
ova dva naĉina isplate se mogu predefinirati na nivou poduzeća, ako su njihovi postoci zajedno manji od 100% ostatak se isplaćuje na naĉin koji je definiran kod svakog radnika pojedinaĉno
stopa refundacije invalida
Informativan podatak, privremeno se ne koristi kod obraĉuna.
podaci o najniţim plaćama za SPL obrazac
AOP13, AOP14, AOP15 podaci koji se direktno unose za ispis na SPL obrascu
Vaţno je naglasiti da se za razliku od dosadašnje prakse sve odnosi na obraĉunska razdoblja, do sada se podrazumijevalo da obraĉunsko razdoblje moţe biti samo kalendarski mjesec, sada se to više ne moţe poistovjetiti. Dakle, koristi se termin obraĉunska razdoblja kroz cijelu aplikaciju (program), u onim dijelovima gdje je potrebno voditi podatke mjeseĉno kao npr. kod otplate kredita programsko rješenje to omogućava jer se za svako razdoblje moţe predefinirati da li će se krediti obraĉunavati ili ne. Postavljeni parametri vrijede samo za obraĉunsko razdoblje. Zabilješke obraĉuna se automatski aţuriraju kod svakog obraĉuna i pokazuju osnovne informacije za zadnje pokrenuti obraĉun. Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija doprinosa Sljedeći korak: 8/10 Porez i prirez Razlikujemo dvije osnovne vrste doprinosa, iz plaće i na plaću. Za svaki pojedini evidentirani doprinos je moguće pridruţiti posebno skupinu vrsta rada i stopu s kojom će djelovati na te vrste rada. Podaci za unos doprinosa su: Polja
šifra doprinosa tip (iz ili na plaću) naziv ţiro-raĉun stope veza ID i RS veza IDD za vezu sluţe za povezivanje s obrascima.
Veze na ID i RS Doprinos
Vez a
MIO I stup
1
MIO II stup
2
Osnovno zdravstveno osiguranje
3
Doprinos za zapošljavanje
4
Ozljede na radu i profesionalna oboljenja
5
Korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
6
Doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom
7
MIO I stup povećani staţ
8
MIO II stup povećani staţ
9
Na starom RS obrascu nalazi se samo jedno polje za zdravstveno osiguranje, program će u njega zbrojiti sve doprinose s vezama 3, 5 i 6. Novi R-Sm obrazac sadrţi samo podatke o mirovinskom osiguranju. Podatke za MIO I stup program zbraja preko veza 1 i 8, MIO II stup preko veza 2 i 9. Na ID obrascu svaki od ovih doprinosa je posebno iskazan, ako u svojem poslovanju imate još neki dodatni doprinos koji nije prikazan na ID obrascu, a ţelite ga pridruţiti zbroju nekom od postojećih polja na ID obrascu jednostavno mu upišite istu šifru za vezu.
Veze na IDD
Doprinos
Stopa
Veza
MIO I stup, mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
15%
1
Mir. osig. na temelju gene. solidarnosti za osobe osigurane u odreĊenim okolnostima
5%
2
MIO II stup, mir. osiguranje na temelju individalne kapitaliziranje štedenje
5%
3
15%
4
0,5%
5
1%
6
Osnovno zdravstveno osiguranje Poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za osobe osigurane u odreĊenim okolnostima Poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
Stope doprinosa su vaţeće u trenutku pisanja teksta, korisnik ih sam mijenja po potrebi.
U karakteristiĉnim sluĉajevima kada neki radnik ne radi cijeli mjesec ili radi nepuno radno vrijeme ili ima plaću veću od najviše osnovice, potrebno mu je ruĉno korigirati obraĉunane doprinose s obzirom na najniţu/najvišu osnovicu za obraĉun doprinosa, te podatke moţete direktno promjeniti u dijelu rezultati obraĉuna gdje se mogu korigirati svi rezultati obraĉuna koji se povlaĉe kod izrade izjveštaja i kreiranja R-S obrasca.
U vezi promjene podataka o porezima i doprinosima preporuĉujemo da napravite kopiju cijelog direktorija Ipos knjigovodstvo i zaprţite ga na CD nakon svake promjene podataka u šifrarnicima tj. nakon obraĉuna i predaje plaće. Na taj naĉin ćete npr. u 8 mj. 2003. moći ponovo izlistati originalne izvještaje sa stanjem šifrarnika od 31.12.2002. ili na neki drugi datum. Za tu operaciju nije potrebno ništa posebno instalirati na raĉunalo nego samo sa CD-a prebaciti cijeli arhivski direktorij Ipos knjigovodstvo na disk i pokrenuti program.
U ovom trenutku (10.03.2006.) doprinosi za Mirovinsko osiguranje za staţ koji se raĉuna s povećanim trajanjem su bili sljedeći, naĉin obraĉuna je takav da se radnicima koji rade na poslovima gdje se 12 mjeseci raĉuna kao 14 i više mjeseci obraĉunavaju dodatni doprinosi na plaću za MIO I stup i MIO II stup uz već postojeće doprinose za MIO iz plaće. (Izvor RRiF 10/2004 str. 154) Broj mjeseci
MIO I stup
MIO II stup
Ukupno
14
3,61%
1,25%
4,86%
15
5,83%
2,01%
7,84%
16
8,39%
2,89%
11,28%
18
13,07%
4,51%
17,58%
Dodatne informacije
Porez i prirez
Kombinacije doprinosa, pojašnjenje veza radnici, doprinosi, vrste rada Copyright © IPOS 1992-2008.
Porez i prirez Sljedeći korak: 9/10 Unos podataka za obraĉun Za obraĉun poreza je potrebno aţurirati tabelu stopa poreza, a program će sam izraĉunavati porez svakom pojedinom radniku. Podaci za unos u svakom razredu su:
iznos preko iznos manje ili jednako paušalni iznos postotak na sve ili preko iznosa stopa na sve D ili N , tj. da li će se postotak primjenjivati na cjelokupni iznos ili samo na iznos preko Program jednostavno smješta iznos dohotka u jedan od razreda i primjenjuje vrijednosti iz tog razreda što znaĉi da se oznaka beskonaĉno u zadnjem razredu zamjenjuje sa 99.999.999.999.999 tj. praktiĉno beskonaĉno. Kod prireza je potrebno popisati sve prireze koje imaju djelatnici u poduzeću tj. šifra naziv šifra općine-grada stopa prireza na dohodak U šifrarnik prireza se unose samo one općine-gradovi koji imaju raspisani prirez. Program će taj podatak automatski povezati s kadrovskom evidencijom tj. kod obraĉuna će provjeriti da li postoji djelatnik koji stanuje u toj općini koja ima prirez ili obratno. Karakteristika za hrvatske ratne vojne invalide je da se njima nakon obraĉuna poreza i prireza taj obraĉunati iznos umanjuje za postotak invalidnosti. Podaci o tome se unose u kadrovsku evidenciju (pod ostalo). Program to umanjenje radi automatski kod samog obraĉuna. U vezi promjene podataka o porezima i doprinosima preporuĉujemo da napravite kopiju cijelog direktorija Ipos knjigovodstvo i zaprţite ga na CD nakon svake promjene podataka u šifrarnicima tj. nakon obraĉuna i predaje plaće. Na taj naĉin ćete npr. u 8 mj. 2003. moći ponovo izlistati originalne izvještaje sa stanjem šifrarnika od 31.12.2002. ili na neki drugi datum. Za tu operaciju nije potrebno ništa posebno instalirati na raĉunalo nego samo sa CD-a prebaciti cijeli arhivski direktorij Ipos knjigovodstvo na disk i pokrenuti program. Copyright © IPOS 1992-2008.
Obraĉunate vrste rada Ova tabela ima gotovo identiĉan izgled kao i ekran unosa podataka za obraĉun, tu se i nalaze podaci koji su uneseni kod tog unosa svaki red predstavlja jednu vrstu rada bilo da je ona unesena od strane korisnika ili od strane raĉunala, meĊutim svaki od tih redova tabele ima u prvoj koloni šifru obraĉunskog razdoblja na koje se odnosi, a drugoj koloni šifru radnika na kojeg se odnosi, a u trećoj koloni šifru vrste rada. Ako se ta tabela pregledava odmah nakon unosa podataka, a prije pokretanja obraĉuna vidjet će se da su to upravo oni podaci koji su bili uneseni, pod opcijom izmjene se oni mogu i izmjeniti. Nakon izvršenog obraĉuna svim vrstama rada su dodijeljeni izraĉunati iznosi i ostali podaci kao broj bodova, prosjeci i dr., a pojedinim radnicima su obraĉunate i nove vrste rada i izraĉunate (minuli rad), i nakon obraĉuna se ti podaci mogu ruĉno mijenjati. Nakon svakog ponovnog pokretanja obraĉuna sve se vrste rada ponovno obraĉunavaju bez obzira što im je već jednom dodijeljen iznos, vrste rada koje program sam dodijeljuje neće duplirati, ali tu treba biti oprezan, promotrimo primjer sa minulim radom recimo da je radnik kod prvog prolaza obraĉuna imao pravo na minuli rad 0,5%, a u meĊuvremenu se u datoteci radnika izvršila promjena tako da je radniku skinut staţ prije zabunom stavljen na godinu, a sada na pola godine, potrebno je minuli rad ruĉno obrisati iz tabele obraĉunate vrste rada. Copyright © IPOS 1992-2008.
Sumarni rezultati obraĉuna djelatnika Sumarni rezultati obraĉuna su isto u obliku tabele sa šifrom razdoblje i šifrom radnika za svaki red, ali sada moţe postojati samo jedan red za nekog radnika u odreĊenom obraĉunskom razdoblju. Svaki red sadrţi netto1 iznos, ukupne poreze iz dohotka radnika, brutto1, bolovanja, netto2, ĉlanarinu sindikata, samodoprinose ukupno, drţavni porez na primanja, kredite, materijalne troškove, regres i ukupni iznos za isplatu. Tabela se takoĊer moţe mijenjati ili brisati ĉitavi redovi, no ako se obriše taj red tj. taj radnik potrebno je i u tabeli obraĉunate vrste rada obrisati pripadajuće vrste rada tj. sve podatke vezane uz tog radnika uz to obraĉunsko razdoblje. Općenito pravilo ako ste obraĉunali radnika u nekom obraĉunskom razdoblju da bi obrisali sve podatke obraĉunavanja potrebno je izvršiti brisanja u svih pet datoteka jer su podaci obraĉuna sloţeni u pet datoteka.
Dodatne informacije
Brisanje starih podataka obraĉuna Copyright © IPOS 1992-2008.
Obraĉunati doprinosi Tabela doprinosa ima obraĉunsko razdoblje, šifru radnika šifru doprinosa i obraĉunati iznos. Doprinosi koji nemaju šifru radnika su na dohodak i odnose se na ĉitavo poduzeće. Slobodne su izmjene i brisanje te tabele. Copyright © IPOS 1992-2008.
Unos podataka za obraĉun Sljedeći korak: 10/10 Obraĉun plaća djelatnika "Podaci za obraĉun" je unos podataka za obraĉunska razdoblja. Podaci se unose selektivno tj. prvo se odabire za koje se obraĉunsko razdoblje unose podaci, zatim za kojeg radnika (sve se moţe direktno upisati ili preko šifrarnika), onda se za odreĊenog radnika pozivaju iz šifrarnika (ili se direktno upisuje vrsta rada što je kasnije brţe) vrste rada na kojima je on radio u tom obraĉunskom razdoblju, pod vrstama rada se podrazumijeva sve što se moţe obraĉunati dakle i bolovanja, regres, stimulacije ... tj. ne samo obiĉan rad. Detaljan popis svih vrsta rada i algoritam njihovih obraĉuna je dan u dijelu "Faze obraĉuna". Podaci koji se mogu uniijeti za odreĊene vrste rada su :
postotak (vezano uz stimulacije)
sati (redovan rad po satu i dr.)
broj bodova po satu,
broj bodova (za pretvorbu rada na normu u rad po satu),
koeficijent je samo informativno,
ukupan iznos (za neke vrste rada kao npr. za bolovanje je moguće unijeti direktno cijelo iznos ruĉno).
iznos za isplatu (kod tipa obraĉuna kada upisujemo ţeljeni iznos za isplatu)
Copyright © IPOS 1992-2008.
Obraĉun plaća djelatnika Idi na prvi korak: 1/10 Osnovni unos kao preduvjet obraĉuna Nakon unosa podataka za obraĉun se vrši obraĉun i to po izboru za pojedinog radnika, za radnu jedinicu ili za ĉitavo poduzeće, nije ni potrebno naglašavati da se prvo odabire za koje obraĉunsko razdoblje se pokreće obraĉun, što znaĉi da ne treba unijeti podatke za sve radnika da bi se pokrenuo obraĉun. Pokretanjem obraĉuna npr. za odreĊenog radnika program će mu obraĉunati sve unesene vrste rada kao i one o kojjma program sam vodi raĉuna 5 % na godine, minuli rad, radnici na ĉekanju, invalidi i dr. Pokretanjem obraĉuna za poduzeće se dogaĊa isto samo sada za sve radnike koji su unešeni u unosu obraĉuna ili nisu unešeni ali su evidentirani kao radnici na ĉekanju. Dakle ne obraĉunavaju se svi radnici koji su evidentirani u datoteci radnika. Tokom obraĉuna rezultati se upisuju u tri razliĉite datoteke (tabele).
Dodatne informacije
Obraĉun doprinosa na dohodak poduzeća
Faze obraĉuna Copyright © IPOS 1992-2008.
Obraĉun doprinosa na dohodak poduzeća Obraĉun doprinosa na dohodak poduzeća se pokreće zajedno s obraĉunom plaća svakog radnika. Rezultati ovog obraĉuna se upisuju u datoteku obraĉunatih doprinosa kao jedan red za svaki doprinos. Naknadnim pokretanjem obraĉuna za to razdoblje program ne duplira podatke nego ako već postoje ti redovi u tabeli samo izraĉuna nove iznose ako je bilo promjene u podacima unosa.
Dodatne informacije
Obraĉun plaća djelatnika Copyright © IPOS 1992-2008.
Tabela vrsta rada Sve navedene vrste rada su ponuĊene preko šifrarnika tj. nije neophodno da se sve koriste, moguće je npr. koristiti samo redovni rad po satu, da se ostale vrste rada uopće ne koriste kao što su mnogobrojne stimulacije. Ima dosta stimulacija zbog onih sluĉajeva kada se u poduzećima daju stimulacije za dolazak na posao, za odnos prema radu, za prebaĉaje i dr. Sa navedenim vrstama rada su pokrivene potrebe i sloţenijeg poduzeća sa nekoliko tisuća radnika, a upotrebom samo nekoliko vrsta rada program dobro posluţuje i poduzeća od 5 do 30 zaposlenih koja spadaju u grupu manjih te onih sa nekoliko stotina kao srednje velikih poduzeća.
Vrste rada koje se ne upotrebljavaju pratktiĉno se nigdje ni ne vide kod obraĉunavanja ili izvještaja.
Za sluĉaj da korisnik ţeli otvoriti nove vrste rada uz postojeće to radi preko šifre 501 na više. Popis vrsta rada koje se pojavljuju u obraĉunu, definiranih u programu i kreiranih od strane korisnika. Legenda: "x" - ulazni podatak, "o" - automatski se upisuje ili izraĉuna, "-" - ostaje prazno Šif ra
Vrsta rada
Tip vrst e rad a
Tip obra ĉuna
%
Sati
Bod po satu
Bodo vi
Koefic ijent
Netto iznos
00 1
DNEV/SAT 1
01
01
-
x
o
o
1,00
o
00 2
DNEV/SAT 2
01
02
-
x
o
o
1,00
o
00 3
DNEV/UĉIN
01
03
-
x
o
x
1,00
o
00 4
NOć/SAT 1
01
01
-
x
o
o
1,50
o
00 5
NOć/SAT 2
01
02
-
x
o
o
1,50
o
00 6
NOć/UĉIN
01
03
-
x
o
x
1,50
o
00 7
PREKOVREMENI
01
03
-
x
o
x
1,50
o
00 8
ZASTOJ STROJA
01
01
-
x
o
o
1,00
o
00 9
DRţAVNI PRAZNIK
01
06
-
x
o
o
1,00
o
01
RAD NA DRţAV.
01
01
-
x
o
o
1,50
o
Šif ra
Vrsta rada
Tip vrst e rad a
Tip obra ĉuna
%
Sati
Bod po satu
Bodo vi
Koefic ijent
Netto iznos
0
PRAZ.
01 1
PLAćENI DOPUST
01
04
-
x
-
-
1,00
o
01 2
OPRAVD. IZOSTANAK
01
01
-
x
-
-
0,00
o
01 3
NEOPR. IZOSTANAK
01
01
-
x
-
-
0,00
o
01 4
ZNG/MUP
01
01
-
x
o
o
1,00
o
01 5
ZAJAMĈENI DOHODAK
01
07
-
o
o
o
1,00
o
01 6
GODIšNJI ODMOR
01
04
-
x
-
-
1,00
o
01 7
ZAOSTACI
01
51
-
x
x
x
1,00
x
01 8
ODBICI
01
51
-
x
x
x
1,00
x
01 9
STIMULACIJA %(+)
01
09
x
-
-
-
-
o
02 0
STIMULACIJA %(-)
01
09
x
-
-
-
-
o
02 1
STIMULACIJA KN (+)
01
53
-
-
-
-
-
x
02 2
STIMULACIJA KN (-)
01
53
-
-
-
-
-
x
02 3
INV. III KATEGORIJE
01
53
-
-
-
-
-
x
02 4
RAZL. OD-a PO OBR.
01
53
-
-
-
-
-
x
02 5
RAZLIKA DO ZAJA. OD-a
01
53
-
-
-
-
-
x
02 6
5 % NA GODINE
01
05
-
-
-
-
-
o
Šif ra
Vrsta rada
Tip vrst e rad a
Tip obra ĉuna
%
Sati
Bod po satu
Bodo vi
Koefic ijent
Netto iznos
02 7
MINULI RAD
01
10
o
-
-
-
-
o
04 2
STIMULACIJA2 %(+)
01
09
x
-
-
-
-
o
04 3
STIMULACIJA3 %(+)
01
09
x
-
-
-
-
o
04 4
STIMULACIJA4 %(+)
01
09
x
-
-
-
-
o
04 5
STIMULACIJA5 %(+)
01
09
x
-
-
-
-
o
04 6
STIMULACIJA2 %(-)
01
09
x
-
-
-
-
o
04 7
STIMULACIJA3 %(-)
01
09
x
-
-
-
-
o
04 8
STIMULACIJA4 %(-)
01
09
x
-
-
-
-
o
04 9
STIMULACIJA5 %(-)
01
09
x
-
-
-
-
o
05 0
STIMULACIJA2 KN (+)
01
09
x
-
-
-
-
o
05 1
STIMULACIJA3 KN (+)
01
09
x
-
-
-
-
o
05 2
STIMULACIJA4 KN (+)
01
09
x
-
-
-
-
o
05 3
STIMULACIJA5 KN (+)
01
09
x
-
-
-
-
o
05 4
STIMULACIJA2 KN (-
01
09
x
-
-
-
-
o
05 5
STIMULACIJA3 KN (-)
01
09
x
-
-
-
-
o
05 6
STIMULACIJA4 KN (-)
01
09
x
-
-
-
-
o
05
STIMULACIJA5
01
09
x
-
-
-
-
o
Šif ra
Vrsta rada
Tip vrst e rad a
Tip obra ĉuna
%
Sati
Bod po satu
Bodo vi
Koefic ijent
Netto iznos
7
KN (-)
02 8
BOL. PODUZEćA
02
52
-
x
-
-
-
x
02 9
BOL. PODUZEćA (-)
02
52
-
x
-
-
-
x
03 0
BOL. FOND
05
52
-
x
-
-
-
x
03 1
BOL. FOND (-)
05
52
-
x
-
-
-
x
03 2
BOL. FOND NJEGA
05
52
-
x
-
-
-
x
03 3
BOL. FOND NESREćA
05
52
-
x
-
-
-
x
03 4
BOL. FOND PORODILJ.
05
52
-
x
-
-
-
x
03 5
BOL. PODUZ. NESREćA
02
52
-
x
-
-
-
x
03 6
RAZ. DO ZAJ. BOL. FON
05
52
-
x
-
-
-
x
03 7
PRIJEVOZ (+)
03
53
-
-
-
-
-
x
03 8
PRIJEVOZ (-)
03
53
-
-
-
-
-
x
03 9
TOPLI OBROK (+)
03
53
-
-
-
-
-
x
04 0
TOPLI OBROK (-)
03
53
-
-
-
-
-
x
04 1
ACC REGRES
04
53
-
-
-
-
-
x
Copyright © IPOS 1992-2008.
Osnovni unos kao preduvjet obraĉuna Sljedeći korak: 2/10 Evidencija organizacijskih (radnih) jedinica (mjesta troška) Na samom poĉetku rada sa programom je potrebno izvršiti osnovni unos podataka u raznim šifrarnicima (tj. popisima npr.općina, mjesnih zajednica i dr.). Potrebno je slijediti niţe naveden redoslijed unosa jer se u nekim datotekama(datoteke moţemo poistovjetiti sa obiĉnim izvještajem, tabelom sa redovima i kolonama) odreĊeni podaci pozivaju na podatke iz drugih datoteka.
Redoslijed osnovnog unosa:
popis svih općina u kojima radnici stanuju i rade, detaljnije ...zbog potreba iskazivanja tih podataka na odreĊenim izvještajima kao npr. R-Sm obrazac, ID obrazac
popis radnih (poslovnih) jedinica tj. mjesta troška, detaljnije ...ako poduzeće ima radne jedinice potrebno je napraviti tu klasifikaciju, ako je broj ljudi premalen za takvu raspodjelu otvara se samo jedna radna jedinica
potrebno je popisati sve poslove i rangirati ih prema broju bodova te takve upisati u popis, katalog poslova, detaljnije ...razrada poslova je bitna ne samo zbog obraĉuna plaće nego i zbog propisa koji zahtijevaju te evidencije, ali ako u ovom trenutku nemate vremena za to dovoljno je otvoriti npr. samo posao Djelatnik i pridruţiti ga svim radnicima
evidencija svih zaposlenih sa podacima o njima u kadrovskoj evidenciji, detaljnije ...bez ovog unosa nema obraĉuna plaća tj. da biste uopće obraĉunali nekome plaću oĉito je da ga prvo morate evidentirati u kadrovskoj evidenciji. Podaci koji su neophodni za obraĉun plaća su u panelu za unos podvuĉeni
vrste rada su već unijete i dovoljno ih je samo pregledati, detaljnije ...u programu je uneseno pedesetak vrsta rada, za prosjeĉne firme one su sasvim dovoljne, po ţelji se mogu dodavati nove vrste rada
obraĉunska razdoblja se mogu unositi neposredno prije svakog obraĉuna, detaljnije ...preporuĉamo obraĉunska razdoblja otvarati za svaki obraĉun posebno, u trenutku otvaranja novog razdoblja programa će prepisati podatke iz prethodnog razdoblja te nam tako olakšati unos
treba upisati aktualne poreze, prireze i doprinose, detaljnije ...provjerite da li su trenutno upisani podaci aţurni, a ako nisu uskladite ih
Sam obraĉun plaće moţe se napraviti u pet koraka: 1. Evidencija djelatnika u kadrovskoj evidenciji 2. Evidencija poreza, prireza, doprinosa i drugih parametara 3. Otvaranje novog obraĉunskog razdoblja 4. Pokretanje obraĉuna plaća 5. Ispis izvještaja, rekapitulacija Kod sljedećeg obraĉuna plaća ako nije bilo promjena u kadrovskoj i doprinosima provodimo samo zadnja tri koraka:
3. Otvaranje novog obraĉunskog razdoblja 4. Pokretanje obraĉuna plaća 5. Ispis izvještaja, rekapitulacija
Ako su vam podaci za obraĉun isti ili sliĉni nekom od prošlih mjeseci podatke za obraĉun moţete jednostavno kopirati iz starog obraĉuna u novi, promjenite potrebne podatke i pokrenite obraĉun
Za potrebe testiranja obraĉuna plaća moţete pogledati neke tablice sa osnovicama koje su bile tekuće u trenutku pisanja uputa, vidi Podaci o stopama, osnovicama i dr. Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija organizacijskih (radnih) jedinica (mjesta troška) Sljedeći korak: 3/10 Klasifikacija poslova i bodova Sve radnike koji rade u poduzeću treba evidentirati prema radnim jedinicama u kojima rade, poduzeća koja nemaju radne jedinice otvaraju samo jednu radnu jedinicu za sve radnike. Radne jedinice tj. mjesta troška sluţe zato da bi se kasnije mogli dobiti razni izvještaji za pojedine radne jedinice tj. da bi se poslovanje poduzeća moglo detaljnije analizirati. TakoĊer je moguće pokretati obrade samo za pojedine radne jedinice.
Dodatne informacije
Poslovne jedinice Copyright © IPOS 1992-2008.
Klasifikacija poslova i bodova Sljedeći korak: 4/10 Evidencija podataka o radnicima Svi djelatnici koji rade u poduzeću, rade na odreĊenim poslovima koji su po nekim kriterijima klasificirani, ti kriteriji su interna stvar svakog pojedinog poduzeća. Kod reţijskog obraĉuna plaće Bitno je naglasiti da je sistem klasifikacije poslova radnika veza podataka koji se unose i krajnjih iznosa plaća koje program izraĉunava, te se to svakako mora obaviti kod poduzeća koja to nemaju. Najviše vrednovani posao nosi najviše bodova, a svi ostali manje. Kod samog obraĉuna se broj bodova podijeli sa prosjeĉnim mjeseĉnim godišnjim fondom sati koji je trenutno 182 sata te se dobije broj bodova za jedan sat rada. Za obraĉun se prikupe podaci koliko je radnik imao sati rada na tom poslu, pomnoţi se broj bodova na sat sa brojem sati rada i dobije se ukupno ostvareno bodova u tom obraĉunskom razdoblju tj. za taj obraĉun. Prije svakog obraĉuna se odreĊuje vrijednost boda na nivou poduzeća. Ukupan broj bodova se pomnoţi sa vrijednošću boda te se dobije ukupan iznos u KN tj. iznos brutto plaće. Podaci za unos su:
šifra posla naziv posla broj bodova broj izvršilaca potrebna kvalifikacija
Dodatne informacije
Evidencija organizacijskih (radnih) jedinica (mjesta troška) Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija podataka o djelatnicima Sljedeći korak: 5/10 Aţuriranje vrsta rada Podaci o radnicima koji se traţe na unosu su podaci koji se koriste bilo kod samog algoritma obraĉuna ili kasnije kod raznih izvještaja. Strogo se zabranjuje kasnija izmjena matiĉnog broja radnika u poduzeću nakon što je on obraĉunavan u prethodnim obraĉunskim razdobljima jer su svi prošli podaci obraĉuna vezani sa radnikom preko njegovog matiĉnog broja. Sliĉno vrijedi i za premještanje radnika iz jedne radne jedinice u drugu ako se traţi rekapitulacija za radnu jedinicu iz nekog prošlog razdoblja, a broj radnika više nije isti. Prozor djelatnika omogućava prikaz fotografije djelatnika. Fotografije za svakog djelatnika moţete jednostavno kreirati skeniranjem ili jednostavnije digitalnim foto aparatom.
Vidi
Kako prikazati fotografije u programu Tip dohotka odreĊuje da li se radniku obraĉunava redovna plaća iz radnog odnosa ili obraĉun drugih dohodaka (ugovori o djelu, autorski honorari i dr.), to dakle istovremeno odreĊuje da li je radnik u radnom odnosu kod poslodavca ili ne. Za radnike u radnom odnosu tj. koji primaju plaću šifre su rezervirane od broja 1 do 100.000, a za radnike koji nisu u radnom odnosu šifre kreću od 100.001 do 999.999 i takvim radnicima se ne moraju ispunjavati sva polja koja su inaĉe predviĊena za radnike u radnom odnosu, ti su radnici u tabelarnom prikazu prikazani crvenom bojom. Podaci za unos su: Osobni podaci tip dohotka šifra tj. matiĉni broj radnika u poduzeću, prezime, ime, ime oca, djevojaĉko prezime datum roĊenja i spol (potrebno radi izraĉuna 5% na godine) općina roĊenja datum roĊenja drţavljanstvo nacionalnost broj djece faktor za uzdrţavane ĉlanove obitelji faktor za invalide ukupni faktor odbitaka obiteljsko stanje Dokumenti JMBG broj osobne iskaznice broj radne knjiţice općina izdavanja radne knjiţice osobni broj osiguranika vidi Naĉini isplate plaće (knjiţica, tekući, gotovina) i broj raĉuna, broj tekućeg raĉuna U sluĉaju kad radnik ima tekući raĉun u RBA banci (Raiffeisen banka) za izradu datoteke sa specifikacijom plaća je potrebno uz broj tekućeg raĉuna upisati i internu šifru (u banci) komitenta u maksimalnoj duţini od 6 znakova.
To ćete napraviti na naĉin da ćete prvo upisati broj tekućeg raĉuna, zatim znak ; (toĉkazarez) i zatim šifru komitenta. Primjer1: 1111111111;222222 (u ovom primjeru program će uzeti 222222 za šifru komitenta) Primjer2: 1234567890 (u ovom primjeru program će uzeti šifru komitenta 123456 jer nije bilo znaka ;)
broj štedne knjiţice
Stanovanje mjesto stanovanja općina stanovanja (podatak se povlaĉi iz šifrarnika, potrebno za obraĉun poreza), mjesna zajednica stanovanja (šifrarnik), adresa stanovanja (za ispis potvrde o plaćama), mjesna zajednica telefon Posao
zanimanje kvalifikacija završena škola radna jedinica u kojoj radi, vrsta posla na kojem radi, druga vrsta posla ako je promijenio vrstu posla u toku obraĉunskog razdoblja da li radi pola radnog vremena, podatak se koristi npr. kod SPL obrasca gdje se u statistici najviše i najniţe plaće ne uzimaju ti djelatnici
Zaposlenje datum prvog zapošljavanja datum zadnjeg neprekinutog zaposlenja u poduzeću (za izraĉun minulog rada), broj mjeseci i dana staţa prije zaposlenja u poduzeću (za izraĉun minulog rada), odsluţio vojni rok prekid radnog odnosa i datum prekida Ostalo ĉlan sindikata, invalid II kategorije, inv. III kategorije, hrvi i % invalidnosti radnik na ĉekanju naĉin primanja dohotka (knjiţica, tekući, gotovina) i broj raĉuna, da li je radnik osloboĊen obraĉuna doprinosa na plaću ĉlan obveznog mirovinskog fonda osnove obraĉuna za RS obrazac (podatak se koristi kod automatskog punjenja RSobrasca) odreĊivanje automatskih vrsta rada koje će se uzimati u obzir kod ovog djelatnika (koristimo ako ţelimo sami odrediti neke specifiĉne automatske vrste rada kombinacije doprinosa, ovdje odreĊujemo na neki naĉin tip obraĉunavanja doprisnoa za radnika, ako je npr. radnik ĉlan OMF-a (obvezni mirovinski fond) tada mu se obraĉunava doprinos za MIO I i II stup (15% i 5%), ako nije ĉlan OMF-a tada samo I stup (20%) Djeca djelatnika Za svakog djelatnika evidentiramo osnovne podatke o djeci.
Dodatne informacije
Obrazac R-Sm
Aţuriranje vrsta rada - vaţno ! Copyright © IPOS 1992-2008.
Aţuriranje vrsta rada Sljedeći korak: 6/10 Otvaranje obraĉunskih razdoblja Kako su se naši propisi stalno mijenjali tako se mijenjala i terminologija (brutto plaća, plaća, dohodak, netto plaća, netto1, netto2, materijalni troškovi, nadoknade i dr.) Podaci za pojedinu vrstu rada kao što su tip vrste rada da li ulazi u osnovicu za porez na dohodak ĉine samo srce sistema obraĉuna plaća jer se promjene na tim poljima manifestiraju na obraĉunu i izvještajima. Trenutno u šifrarniku postoje gotovo sve vrste rada koje se mogu pojaviti te se ta datoteka uopće ne mora mijenjati. Naziv
Opis
šifra
korisniĉke šifre su od 501 na dalje
naziv
naziv koji će se pojavljivati na platnom listiću, naravno naziv treba odgovarati onome kako je vrsta rada podešena
tip vrste rada
Tip vrste rada (brutto plaća, bolovanje poduzeća, bolovanje fond, ...) je podatak koji nam je potreban da bismo npr. na kartici knjiţenja djelatnika ipak mogli razgraniĉiti odreĊene kategorije s njihovim iznosima i satima bez obzira na ostalu terminologiju. Iako se i bolovanje na teret poduzeća smatra plaćom ipak smo ga prema ovom kriteriju morali nekako izdvojiti. Prema ovim tipovima se kasnije na kartici djelatnika razvrstavaju podaci. vidi Tipovi vrsta rada
tip obraĉuna
tip obraĉuna odreĊuje što će se s tom vrstom rada dogaĊati kod samog unosa podataka (da li će se unositi samo sati, sati i iznos, netto iznos za isplatu, postotak od neke druge vrste rada i sl.) i kad se pokrene obraĉun (svaka vrsta rada ima svoj algoritam za obraĉun npr. redovni dnevni rad po satu, iznos se raĉuna preko sati, bodova i vrijednosti boda; minuli rad pak raĉuna staţ, postotak minulog rada i mnoţi sa iznosom odreĊenih vrsta rada itd.) vidi Tipovi obraĉuna - algoritma
broj razdoblja za prosjek unazad
u sluĉaju kada je tip obraĉuna prosjek prošlih razdoblja ovdje odreĊujemo koliko obraĉunskih razdoblja unatrag će program pretraţivati da bi izraĉunao osnovicu za prosjek (npr. plaćeni dopust, godišnji odmor)
da li ulazi u osnovicu za porez na dohodak
korisnik proizvoljno odreĊuje koje vrste rada ulaze u osnovicu za porez, prema novim propisima ovo bi zapravo bio kriterij da li je nešto plaća ili ne, u osnovi sve vrste rada koje kao tip vrste rada imaju šifru 1 brutto bi trebale biti i osnovica za porez na dohodak meĊutim zbog sloţenosti problematike ostavljamo
Naziv
Opis korisnicima da sami odreĊuju podešavanje tih parametara u sluĉaju da se pojavi neka specifiĉnost To polje nije dovoljno za odreĊivanje da li se na te vrste rada obraĉunavaju doprinosi, ĉak dapaĉe npr. na vojnu sluţbu se obraĉunavaju doprinosi, ali u drugim stopama i sl. zbog toga se svakoj vrsti rada moţe u posebnoj tabeli odrediti koji doprinosi će joj se obraĉunavati. Preporuĉamo da kod tipa vrste rada 1 brutto uvijek oznaĉite i da ulazi u osnovicu za porez na dohodak, osim u sluĉaju da ste sigurni da moţe biti brutto,a da se ne obraĉunava porez na dohodak.
Izmjene u postojećim sistemskim vrstama rada (001 - 500) su moguće samo po nazivu i broju razdoblja za prosjek. Moguće je i dodavanje novih vrsta rada (šifre iznad 500) no tu je potrebno bolje poznavati cjelokupan sistem obraĉuna zbog toga što mnoge vrste rada podatke za svoje iznose izvlaĉe iz iznosa drugih vrsta rada. Copyright © IPOS 1992-2008.
Otvaranje obraĉunskih razdoblja Sljedeći korak: 7/10 Evidencija doprinosa Prije svakog obraĉuna potrebno je definirati obraĉunsko razdoblje, to je vremensko razdoblje proizvoljno.
Obraĉunska razdoblja se mogu otvoriti za proizvoljan broj perioda unaprijed, ali je praktiĉnije otvarati ih prije neposredno prije svakog obraĉuna. Podaci za unos: Polje
Opis
šifra obraĉunskog razdoblja šifra je postavljena tako da logiĉki upućuje na datum GGGG.MM.RR, prva ĉetiri broja oznaĉavaju godinu, druga dva mjesec, treća dva redni broj obraĉnuskog razdoblja za taj mjesec Npr. 20080501 znaĉi da se radi o 2008. godini, 05. mjesecu i 01. znaĉi da je to 1. isplata u petom mjesecu. Šifre koje su u rasponu 10010000 do 150000 (tj. godine 10011500) su zapravo predlošci za obraĉune. Npr. kroz takvo obraĉunsko razdoblje moţemo napraviti predloţak za prijevozne troškove i sl. Ovakvi predlošci-razdoblja su sa ţutom podlogom u tabelarnom prikazu. U jedno razdoblje je moguće kopirati podatke iz nekoliko razdoblja npr. prijevozne troškove i dodatno još neko plaćanje koje se mjeseĉno ponavlja zakljuĉano razdoblje
kada je ukljuĉen ovaj check box tada se za to razdoblje neće više moći pokretati obraĉuni, svrha mu je sigurnosna da se ne bi sluĉajno pokrenuo obraĉun na nekom starom obraĉunskog razdoblju jer se to uvijek moţe otkljuĉati Razdoblje koje je zakljuĉano u tabelarnom prikazu se prikazuje crvenim slovima
naziv razdoblja
logiĉno je da upućuje na oznaku razdoblja npr. Plaća za oţujak 2005., taj naziv se prikazuje na izvještajima kao što su platni listići, rekapitulacija razdoblja i dr.
tip dohotka
odabir izmeĊu obraĉuna plaća i obraĉuna drugih dohodaka Obraĉun drugih dohodaka je prikazan sa plavom podlogom za razliku od obraĉuna plaća.
datum poĉetka/kraja razdoblja
Poĉetak i kraj obraĉunskog razdoblja. Datum kraja ne moţe biti veći od datuma poĉetka.
broj/fond sati razdoblja
odreĊuje se posebno za svaki kalendarski mjesec, vidi See "Podaci o stopama, osnovicama i dr." on page 844
datum isplate plaće
vrlo vaţan podatak za izvještaje kod kojih je bitan podatak o datumu isplate, a ne podatak o mjesecu za koji se vrši isplata kao što je npr. ID obrazac
datum uplate doprinosa
ako je razliĉit od datuma isplate dohotka
prosjeĉna (brutto) plaća
Prosjeĉna brutto plaća za 2008. godinu je 6.975,00 kn, na
Polje
Opis osnovu toga se izraĉunava najniţa mjeseĉna osnovica za obraĉun doprinosa 35% (2.441,25 kn) i najviša osnovica 600% (41.850,00 kn).
zajamĉena/minimalna plaća odnosi se na tip obraĉuna zajamĉena plaća (šifra obraĉuna 7), program će uzimati ovaj podatak ako je taj obraĉun ukljuĉen u postavkama programa i ako je radniku pridruţena ta vrsta rada kod unosa obraĉuna najniţa (brutto) plaća
odreĊuje se kolektivnim ugovorima prema sloţenosti posla Trenutno je ovaj podatak informativnog karaktera i ne primjenjuje se u obraĉunu.
osnovni osobni odbitak
osnovni osobni odbitak mnoţimo sa faktorima osobnih odbitaka koji zavise od broja djece, dodataka za invalidnost i dr., dobiveni umnoţak umanjuje osnovicu za obraĉun doprinosa iz plaće
vrijednost boda
vrijednost boda na nivou poduzeća nam je potreban kod reţijskog obraĉuna plaća
prosjeĉni mjeseĉni godišnji fond sati
statistiĉki podatak koji je trenutno 182 sata, podatak nam je potreban kod reţijskog obraĉuna za izraĉun satnine
obraĉun kredita
opcija kojom odreĊujemo da li će se za to obraĉunsko razdoblje automatski obraĉunavati krediti radnika koji su upisani u Šifrarnik kredita
stopa isplate u bonovima, stopa isplate u gotovini
ova dva naĉina isplate se mogu predefinirati na nivou poduzeća, ako su njihovi postoci zajedno manji od 100% ostatak se isplaćuje na naĉin koji je definiran kod svakog radnika pojedinaĉno
stopa refundacije invalida
Informativan podatak, privremeno se ne koristi kod obraĉuna.
podaci o najniţim plaćama za SPL obrazac
AOP13, AOP14, AOP15 podaci koji se direktno unose za ispis na SPL obrascu
Vaţno je naglasiti da se za razliku od dosadašnje prakse sve odnosi na obraĉunska razdoblja, do sada se podrazumijevalo da obraĉunsko razdoblje moţe biti samo kalendarski mjesec, sada se to više ne moţe poistovjetiti. Dakle, koristi se termin obraĉunska razdoblja kroz cijelu aplikaciju (program), u onim dijelovima gdje je potrebno voditi podatke mjeseĉno kao npr. kod otplate kredita programsko rješenje to omogućava jer se za svako razdoblje moţe predefinirati da li će se krediti obraĉunavati ili ne. Postavljeni parametri vrijede samo za obraĉunsko razdoblje. Zabilješke obraĉuna se automatski aţuriraju kod svakog obraĉuna i pokazuju osnovne informacije za zadnje pokrenuti obraĉun. Copyright © IPOS 1992-2008.
Evidencija doprinosa Sljedeći korak: 8/10 Porez i prirez Razlikujemo dvije osnovne vrste doprinosa, iz plaće i na plaću. Za svaki pojedini evidentirani doprinos je moguće pridruţiti posebno skupinu vrsta rada i stopu s kojom će djelovati na te vrste rada. Podaci za unos doprinosa su: Polja
šifra doprinosa tip (iz ili na plaću) naziv ţiro-raĉun stope veza ID i RS veza IDD za vezu sluţe za povezivanje s obrascima.
Veze na ID i RS Doprinos
Vez a
MIO I stup
1
MIO II stup
2
Osnovno zdravstveno osiguranje
3
Doprinos za zapošljavanje
4
Ozljede na radu i profesionalna oboljenja
5
Korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
6
Doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom
7
MIO I stup povećani staţ
8
MIO II stup povećani staţ
9
Na starom RS obrascu nalazi se samo jedno polje za zdravstveno osiguranje, program će u njega zbrojiti sve doprinose s vezama 3, 5 i 6. Novi R-Sm obrazac sadrţi samo podatke o mirovinskom osiguranju. Podatke za MIO I stup program zbraja preko veza 1 i 8, MIO II stup preko veza 2 i 9. Na ID obrascu svaki od ovih doprinosa je posebno iskazan, ako u svojem poslovanju imate još neki dodatni doprinos koji nije prikazan na ID obrascu, a ţelite ga pridruţiti zbroju nekom od postojećih polja na ID obrascu jednostavno mu upišite istu šifru za vezu.
Veze na IDD
Doprinos
Stopa
Veza
MIO I stup, mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
15%
1
Mir. osig. na temelju gene. solidarnosti za osobe osigurane u odreĊenim okolnostima
5%
2
MIO II stup, mir. osiguranje na temelju individalne kapitaliziranje štedenje
5%
3
15%
4
0,5%
5
1%
6
Osnovno zdravstveno osiguranje Poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za osobe osigurane u odreĊenim okolnostima Poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
Stope doprinosa su vaţeće u trenutku pisanja teksta, korisnik ih sam mijenja po potrebi.
U karakteristiĉnim sluĉajevima kada neki radnik ne radi cijeli mjesec ili radi nepuno radno vrijeme ili ima plaću veću od najviše osnovice, potrebno mu je ruĉno korigirati obraĉunane doprinose s obzirom na najniţu/najvišu osnovicu za obraĉun doprinosa, te podatke moţete direktno promjeniti u dijelu rezultati obraĉuna gdje se mogu korigirati svi rezultati obraĉuna koji se povlaĉe kod izrade izjveštaja i kreiranja R-S obrasca.
U vezi promjene podataka o porezima i doprinosima preporuĉujemo da napravite kopiju cijelog direktorija Ipos knjigovodstvo i zaprţite ga na CD nakon svake promjene podataka u šifrarnicima tj. nakon obraĉuna i predaje plaće. Na taj naĉin ćete npr. u 8 mj. 2003. moći ponovo izlistati originalne izvještaje sa stanjem šifrarnika od 31.12.2002. ili na neki drugi datum. Za tu operaciju nije potrebno ništa posebno instalirati na raĉunalo nego samo sa CD-a prebaciti cijeli arhivski direktorij Ipos knjigovodstvo na disk i pokrenuti program.
U ovom trenutku (10.03.2006.) doprinosi za Mirovinsko osiguranje za staţ koji se raĉuna s povećanim trajanjem su bili sljedeći, naĉin obraĉuna je takav da se radnicima koji rade na poslovima gdje se 12 mjeseci raĉuna kao 14 i više mjeseci obraĉunavaju dodatni doprinosi na plaću za MIO I stup i MIO II stup uz već postojeće doprinose za MIO iz plaće. (Izvor RRiF 10/2004 str. 154) Broj mjeseci
MIO I stup
MIO II stup
Ukupno
14
3,61%
1,25%
4,86%
15
5,83%
2,01%
7,84%
16
8,39%
2,89%
11,28%
18
13,07%
4,51%
17,58%
Dodatne informacije
Porez i prirez
Kombinacije doprinosa, pojašnjenje veza radnici, doprinosi, vrste rada Copyright © IPOS 1992-2008.
Porez i prirez Sljedeći korak: 9/10 Unos podataka za obraĉun Za obraĉun poreza je potrebno aţurirati tabelu stopa poreza, a program će sam izraĉunavati porez svakom pojedinom radniku. Podaci za unos u svakom razredu su:
iznos preko iznos manje ili jednako paušalni iznos postotak na sve ili preko iznosa stopa na sve D ili N , tj. da li će se postotak primjenjivati na cjelokupni iznos ili samo na iznos preko Program jednostavno smješta iznos dohotka u jedan od razreda i primjenjuje vrijednosti iz tog razreda što znaĉi da se oznaka beskonaĉno u zadnjem razredu zamjenjuje sa 99.999.999.999.999 tj. praktiĉno beskonaĉno. Kod prireza je potrebno popisati sve prireze koje imaju djelatnici u poduzeću tj. šifra naziv šifra općine-grada stopa prireza na dohodak U šifrarnik prireza se unose samo one općine-gradovi koji imaju raspisani prirez. Program će taj podatak automatski povezati s kadrovskom evidencijom tj. kod obraĉuna će provjeriti da li postoji djelatnik koji stanuje u toj općini koja ima prirez ili obratno. Karakteristika za hrvatske ratne vojne invalide je da se njima nakon obraĉuna poreza i prireza taj obraĉunati iznos umanjuje za postotak invalidnosti. Podaci o tome se unose u kadrovsku evidenciju (pod ostalo). Program to umanjenje radi automatski kod samog obraĉuna. U vezi promjene podataka o porezima i doprinosima preporuĉujemo da napravite kopiju cijelog direktorija Ipos knjigovodstvo i zaprţite ga na CD nakon svake promjene podataka u šifrarnicima tj. nakon obraĉuna i predaje plaće. Na taj naĉin ćete npr. u 8 mj. 2003. moći ponovo izlistati originalne izvještaje sa stanjem šifrarnika od 31.12.2002. ili na neki drugi datum. Za tu operaciju nije potrebno ništa posebno instalirati na raĉunalo nego samo sa CD-a prebaciti cijeli arhivski direktorij Ipos knjigovodstvo na disk i pokrenuti program. Copyright © IPOS 1992-2008.
Unos podataka za obraĉun Sljedeći korak: 10/10 Obraĉun plaća djelatnika "Podaci za obraĉun" je unos podataka za obraĉunska razdoblja. Podaci se unose selektivno tj. prvo se odabire za koje se obraĉunsko razdoblje unose podaci, zatim za kojeg radnika (sve se moţe direktno upisati ili preko šifrarnika), onda se za odreĊenog radnika pozivaju iz šifrarnika (ili se direktno upisuje vrsta rada što je kasnije brţe) vrste rada na kojima je on radio u tom obraĉunskom razdoblju, pod vrstama rada se podrazumijeva sve što se moţe obraĉunati dakle i bolovanja, regres, stimulacije ... tj. ne samo obiĉan rad. Detaljan popis svih vrsta rada i algoritam njihovih obraĉuna je dan u dijelu "Faze obraĉuna". Podaci koji se mogu uniijeti za odreĊene vrste rada su :
postotak (vezano uz stimulacije)
sati (redovan rad po satu i dr.)
broj bodova po satu,
broj bodova (za pretvorbu rada na normu u rad po satu),
koeficijent je samo informativno,
ukupan iznos (za neke vrste rada kao npr. za bolovanje je moguće unijeti direktno cijelo iznos ruĉno).
iznos za isplatu (kod tipa obraĉuna kada upisujemo ţeljeni iznos za isplatu)
Copyright © IPOS 1992-2008.
Obraĉun plaća djelatnika Idi na prvi korak: 1/10 Osnovni unos kao preduvjet obraĉuna Nakon unosa podataka za obraĉun se vrši obraĉun i to po izboru za pojedinog radnika, za radnu jedinicu ili za ĉitavo poduzeće, nije ni potrebno naglašavati da se prvo odabire za koje obraĉunsko razdoblje se pokreće obraĉun, što znaĉi da ne treba unijeti podatke za sve radnika da bi se pokrenuo obraĉun. Pokretanjem obraĉuna npr. za odreĊenog radnika program će mu obraĉunati sve unesene vrste rada kao i one o kojjma program sam vodi raĉuna 5 % na godine, minuli rad, radnici na ĉekanju, invalidi i dr. Pokretanjem obraĉuna za poduzeće se dogaĊa isto samo sada za sve radnike koji su unešeni u unosu obraĉuna ili nisu unešeni ali su evidentirani kao radnici na ĉekanju. Dakle ne obraĉunavaju se svi radnici koji su evidentirani u datoteci radnika. Tokom obraĉuna rezultati se upisuju u tri razliĉite datoteke (tabele).
Dodatne informacije
Obraĉun doprinosa na dohodak poduzeća
Faze obraĉuna Copyright © IPOS 1992-2008.
Faze obraĉuna Faze obraĉuna ustvari predstavljaju opis algoritma obraĉuna gdje korisnik moţe provjeriti za svaku vrstu rada ruĉno da li je dobiveni iznos ispravan te na taj naĉin imati punu kontrolu nad onim što raĉunalo izraĉunava. Kod ovako kompleksnog i vaţnog rada kao što je obraĉun plaća ne moţe se dozvoliti da ne postoji nikakav naĉin da se toĉno provjeri i izvrši kontrola dobivenih podataka ako je bilo nekakvih sumnji kod dobivenih rezultata. Navedene formule nisu ništa drugo nego precizno opisan posao koje raĉunalo uradi za nekolilo desetaka sekundi, a ĉovjeku bi bili potrebni dani. Njima se korisnik moţe sluţiti u toku provjere ispravnosti aplikacije, a kasnije radi provjere nekih sumnjivih rezultata. Faze obraĉuna su zapravo pravilnik za obraĉun plaća nekog poduzeća. Sve navedene formule je moguće u dogovoru s korisnikom prilagoditi njegovim potrebama ako to ne mijenja temeljne izmjene obraĉuna. Nazive vrsta rada koje su ovdje navedene je moguće proizvoljno mijenjati iz same aplikacije bez pomoći programera.
1. Faza obraĉuna BRUTTO PLAĆA
Copyright © IPOS 1992-2008.
Faze obraĉuna Faze obraĉuna ustvari predstavljaju opis algoritma obraĉuna gdje korisnik moţe provjeriti za svaku vrstu rada ruĉno da li je dobiveni iznos ispravan te na taj naĉin imati punu kontrolu nad onim što raĉunalo izraĉunava. Kod ovako kompleksnog i vaţnog rada kao što je obraĉun plaća ne moţe se dozvoliti da ne postoji nikakav naĉin da se toĉno provjeri i izvrši kontrola dobivenih podataka ako je bilo nekakvih sumnji kod dobivenih rezultata. Navedene formule nisu ništa drugo nego precizno opisan posao koje raĉunalo uradi za nekolilo desetaka sekundi, a ĉovjeku bi bili potrebni dani. Njima se korisnik moţe sluţiti u toku provjere ispravnosti aplikacije, a kasnije radi provjere nekih sumnjivih rezultata. Faze obraĉuna su zapravo pravilnik za obraĉun plaća nekog poduzeća. Sve navedene formule je moguće u dogovoru s korisnikom prilagoditi njegovim potrebama ako to ne mijenja temeljne izmjene obraĉuna. Nazive vrsta rada koje su ovdje navedene je moguće proizvoljno mijenjati iz same aplikacije bez pomoći programera.
1. Faza obraĉuna BRUTTO PLAĆA
Copyright © IPOS 1992-2008.
1. Faza obraĉuna BRUTTO PLAĆA U ovoj fazi preko raznih vrsta rada izraĉunavamo osnovnu brutto plaću radnika tj. brutto dohodak. Koja sve primanja ulaze u dohodak tj. na koja primanje se obraĉunavaju doprinosi iz plaća je regulirano posebnim zakonima iz podruĉja plaća (Zakon o porezu na dohodak i dr.). Za svaku vrstu rada je moguće odrediti da li ona ulazi u osnovicu za porez na dohodak.
DNEV/SAT 1:dnevni redovni rad po satu, vrsta posla 1 (01. reţijski tip obraĉuna po satnini 1) Gdje je podatak za obraĉun broj sati rada, koji se mnoţi sa odgovarajućom satninom za tu vrstu posla (a koja se izvlaĉi iz datoteke kadrova), te se tako dobije broj bodova. netto iznos = BROJ SATI * satnina1 * vrijednost boda * 1,0
DNEV/SAT 2: dnevni redovni rad po satu, vrsta posla 2 (02. reţijski tip obraĉuna 2) Sve je isto kao i DNEV/SAT 1 samo što se iz datoteke kadrova izvlaĉi vrsta posla 2 (tj. satnina). netto iznos = BROJ SATI * satnina2 * vrijednost boda * 1,0
DNEV/UĈIN: dnevni redovni rad po uĉinku (03. obracun po uĉinku) Podatak za obraĉun je broj bodova koji se dobije iz proizvodnje, a podatak o broju sati rada s kojima je ostvaren taj broj bodova sluţi samo radi kasnijeg raĉunanja prosjeka od-a. Ova vrsta rada sluţi za pretvorbu podataka o radu po normi u rad po vremenu. netto iznos = BROJ BODOVA * vrijednost boda * 1,0
NOĆ/SAT 1: noćni redovni rad po satu, za vrstu posla 1 (01. reţijski tip obraĉuna po satn. 1) Ulazni podatak za obraĉun je broj sati rada, iznos se uveća za 1,5 zbog noćnog rada. netto iznos = BROJ SATI * satnina1 * vrijednost boda * 1,5
NOĆ/SAT 2: noćni redovni rad po satu, za vrstu posla 2 (02. reţijski tip obraĉuna po satn.2) Identiĉno kao i NOĆ/SAT 1 s razlikom što se satnina odabire za vrstu posla 2. Radi se o sluĉaju kada je radnik koji je u istom obraĉunskom razdoblju dio vremena radio na poslu sa jednim brojem bodova , i promijenio vrstu posla te se tako moţe obraĉunati za obadvije vrste rada. netto iznos = BROJ SATI * satnina2 * vrijednost boda * 1,5
NOĆ/UĈIN: noćni redovni rad po uĉinku (03. tip obraĉuna po uĉinku) Ulazni podaci su broj sati rada po normi i broj ostvarenih bodova. Za obraĉun se koristi samo broj bodova dok se broj sati koristi pri raĉunanju prosjeka unazad, 1,5 je uvećanje za noćne uvjete rada. netto iznos = BROJ BODOVA * vrijednost boda * 1,5
PREKOVREMENI: prekovremeni rad, po danu ili noći, po satu ili normi (03. obraĉun po uĉinku) To je kombinacija više tipova obraĉuna, ali se zbog lakšeg unosa podataka svodi na obraĉun po uĉinku. Ulazni podaci su:
a.) broj sati prekovremenog rada u reţiji (po noći i po danu), korisnik ruĉnim proraĉunom dolazi do broja bodova kao ... broj bodova= BROJ SATI (dan) * satnina + broj sati (noć) * satnina * 1,5 (Uvećanje za 1,5 je zbog noćnog rada.)
b.)broj sati rada u normi i broj ostvarenih bodova za te sate broj bodova = BROJ BODOVA (dan) + BROJ BODOVA (noć) * 1,5 (Uvećanje za 1,5 je zbog noćnog rada.) Ukupan broj bodova koji će korisnik upisati je zbroj pod a.) i b.): netto iznos = UKUPNO BODOVA * vrijednost boda * 1,5 (Uvecanje za 1,5 je zbog prekovremenog rada.) !! Korisnik upisuje samo broj sati i broj bodova.
ZASTOJ STROJA: radnik radi po uĉinku ima zastoj zbog kvara stroja (01. reţijski obraĉun po satn. 1) Ulazni podatak za obraĉun je broj sati zastoja. netto iznos = BROJ SATI ZASTOJA * satnina * vrijednost boda * 1,0
DRŢAVNI. PRAZ.: sati drţavnog praznika (06. obraĉun po prosjeku iz redovnog rada) Ulazni podatak za obraĉun je broj sati praznika. Javljaju se dva sluĉaja: 1. Ako je radnik u tekućem obraĉunskom razdoblju radio barem jedan sat u vrstama radova : 001 DNEV/SAT 1 002 DNEV/SAT 2 003 DNEV/UĈIN 004 NOĆ/SAT 1 005 NOĆ/SAT 2 006 NOĆ/UĈIN tada se netto iznos raĉuna kao ... netto iznos = (S KN / S sati) * SATI PRAZNIKA * 1,0 2. Ako radnik nije radio niti jedan sat u gore navedenim vrstama radova tada je... netto iznos = BROJ SATI PRAZNIKA * satnina 1 * vrijednost boda * 1,0
RAD NA DRŢAV. PRAZ.: (01. reţijski obraĉun 1) Ulazni podatak za obraĉun je broj sati rada na drţavni praznik. netto iznos = BROJ SATI RADA * satnina 1 * vrijednost boda * 1,5
PLAĆENI DOPUST : (04. obraĉun tipa dopust) Ulazni podaci za obraĉun su broj sati dopusta i prosjek KN/sat iz prethodnog obraĉunskog razdoblja (ili više razdoblja). Kod izraĉunavanja prosjeka KN/sat, zbroje se svi netto iznosi za odreĊene vrste rada i rezultat se podijeli sa njihovim zbrojem sati (taj prosjek raĉuna raĉunalo). KN/sat = suma KN( 001 DNEV/SAT 1 002 DNEV/SAT 2 003 DNEV/UĈIN
004 NOĆ/SAT 1 005 NOĆ/SAT 2 006 NOĆ/UĈIN 007 PREKOVREMENI 009 DRŢAVNI PRAZ. 010 RAD NA DRŢAV. PRAZ. 026 5% NA GODINE 015 ZAJAMĈENI DOHODAK 019 STIMULAC. %(+) 020 STIMULAC. %(-) 021 STIMULAC. KN(+) 022 STIMULAC. KN(-) 042 STIMULAC. %(+) 043 STIMULAC. %(+) 044 STIMULAC. %(+) 045 STIMULAC. %(+) 046 STIMULAC. %(-) 047 STIMULAC. %(-) 048 STIMULAC. %(-) 049 STIMULAC. %(-) 050 STIMULAC. KN(+) 051 STIMULAC. KN(+) 052 STIMULAC. KN(+) 053 STIMULAC. KN(+) 054 STIMULAC. KN(-) 055 STIMULAC. KN(-) 056 STIMULAC. KN(-) 057 STIMULAC. KN(-) ) / S SATI Postupak je identiĉan pri uzimanju u raĉun više obraĉunskih razdoblja. Korisnik moze sam odreĊivati za koliko će se obraĉunskih razdoblja raĉunati prosjek OD-a!!! (podaci o tome nalaze se u datoteci vrsta rada) netto iznos = prosjek KN/sat * BROJ SATI DOPUSTA !! Ako nema podataka o prethodnim razdobljima uzima se kao 001 dnev/sat 1.
OPRAVDANI IZOSTANAK: (01. reţijski obraĉun 1) Ulazni podatak je broj sati izostanka. Koficijent uvećanja je 0,0 tako da je netto iznos uvijek nula, ali sati izostanka moraju biti evidentirani u izvještajima. netto iznos = BROJ SATI IZOSTANKA * satnina * vrijednost boda * 0,0
NEOPR. IZOSTANAK: (01. reţijski obraĉun 1) Sluĉaj je isti kao sa opravdanim izostankom netto iznos = - BROJ SATI IZOSTANKA * satnina * vrijednost boda * 0,0 Broj sati je potrebno unijeti sa negativnim predznakom.
ZNG/MUP: zbor narodne garde, ministarstvo unutarnjih poslova (01. reţijski obraĉun 1)
Ulazni podatak je broj sati izostanka. netto iznos = BROJ SATI * satnina 1 * vrijednost boda * 1,0
ZAJAMĈENI DOHODAK: to je zapravo radnik na "ĉekanju" (07. Ĉekanje) Sluĉajevi koji se mogu pojaviti:
1. Radnik je invalid
1.1. Radnik je invalid II kategorije, on inaĉe ima samo pola fonda sati netto iznos = (fond sati/2) * satnina 1 * vrijednost boda * 1,0 Kod proracuna vrste rada 5 % na godine, on ima pravo na taj dio dohotka ako je stekao uvjete (starost ili staţ), za razliku od neinvalida.
1.2. Radnik je invalid III kategorije, ima puni fond sati netto iznos = fond sati * satnina * vrijednost boda * 1,0 Uvjeti za 5 % su kao kod invalida II kategorije.
2. Normalno zdrav radnik na ĉekanju Dobije zakonom zajamceni osobni dohodak. netto iznos = zajamceni OD Podaci o tome da li je radnik na ĉekanju, invalid II tj. III kategorije se izvlaĉe iz datoteke kadrova.
GOD. ODMOR: (04. obraĉun tipa dopust) Obraĉun je isti kao i kod plaĉenog dopusta. Ulazni podatak je broj sati godišnjeg odmora. netto iznos = BROJ SATI * prosjek KN/sat Prosjeĉan iznos hrvatskih dinara po satu se raĉuna kao u vrsti rada plaĉeni dopust. KN/sat = suma KN( 001 002 003 004 005 006 007 009 010 026 015 019 020 021 022 042 043 044 045 046 047 048 049
DNEV/SAT 1 DNEV/SAT 2 DNEV/UĈIN NOĆ/SAT 1 NOĆ/SAT 2 NOĆ/UĈIN PREKOVREMENI DRŢAVNI PRAZ. RAD NA DRŢAV. PRAZ. 5% NA GODINE ZAJAMĈENI DOHODAK STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(-) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(-) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(-) STIMULAC. %(-) STIMULAC. %(-) STIMULAC. %(-)
050 STIMULAC. 051 STIMULAC. 052 STIMULAC. 053 STIMULAC. 054 STIMULAC. 055 STIMULAC. 056 STIMULAC. 057 STIMULAC. ) / suma SATI
KN(+) KN(+) KN(+) KN(+) KN(-) KN(-) KN(-) KN(-)
ZAOSTACI: ispravke iz prethodnog obraĉunskog razdoblja. (51 ruĉni obraĉun) Kod ove vrste rada racunalo ništa ne raĉuna nego korisnik ruĉno unosi sve podatke. Mogu se unositi: sati, satnina, bodovi, netto iznos. ODBICI: razne ispravke iz prethodnog obraĉunskog razdoblja. Isto kao i zaostaci, samo što se mora omogućiti i unos negativnih sati (sa predznakom minus).
STIMULAC. %(+) : (09 stimulacija u %) Ulazni podatak je % npr. 10%, 20%, koji se primjenjuje na slijedece vrste posla. (% / 100) x suma KN( 001 DNEV/SAT 1 002 DNEV/SAT 2 003 DNEV/UĈIN 004 NOĆ/SAT 1 005 NOĆ/SAT 2 006 NOĆ/UĈIN 007 PREKOVREMENI 010 RAD NA DRŢAV. PRAZ. ) = netto iznos
STIMULAC. %(-): (09 stimulacija u %) Sve isto kao kod pozitivne stimulacije samo što je konaĉan iznos negativan tj. to je destimulacija.
STIMULAC. KN (+): pozitivna stimulacija u hrvatskim dinarima (53 ruĉni obraĉun) Korisnik direktno upisuje netto iznos stimulacije.
STIMULAC. KN (-): identicno kao pozitivna stimulacija. (53 ruĉni obraĉun)
INV III KAT.: (52 ruĉni obraĉun) Slucaj obraĉuna kada je invalid III kategorije prije radio na vrsti posla sa većim brojem bodova pa je kasnije premješten na radno mjesto sa manjim brojem bodova. Radnik se inaĉe normalno obraĉunava po svim vrstama radova samo mu se kod ove vrste rada ruĉno upiše u polje za netto iznos onolika svota koja je potrebna da bi radnik imao netto iznos kao sa vrstom posla prije premještaja. Korisnik upisuje samo brutto iznos.
RAZLIKA OD-A: razlika OD-a po konaĉnom obraĉunu (53 ruĉni obraĉun) Ulazni podatak je samo brutto iznos, unosi ga korisnik.
RAZLIKA DO ZAJ. OD-a: iznos koji nedostaje do zajamĉenog OD-a (53 ruĉni obraĉun) Upisuje se samo BRUTTO IZNOS.
5% NA GODINE: (05 obraĉun tipa 5 % na godine) Radnik ima pravo na 5 % iznosa na netto1 osobni dohodak kada navrši odreĊeni broj godina staţa ili starosti (razliĉito za ţene i muškarce). Na taj postotak ima pravo od datuma stjecanja prava pa do kraja radnog staţa tj. odlaska u mirovinu. Podaci o godinama se izvlaĉe iz datoteke kadrova. Radnici koji su na ĉekanju nemaju pravo na 5%, osim ako su invalidi II ili III kat. 0,05 * suma KN ( 001 002 003 004 005 006 007 009 010 015 019 020 021 022 042 043 044 045 046 047 048 049 050 051 052 053 054 055 056 057 023
DNEV/SAT 1 DNEV/SAT 2 DNEV/UĈIN NOĆ/SAT 1 NOĆ/SAT 2 NOĆ/UĈIN PREKOVREMENI DRŢAVNI PRAZ. RAD NA DRŢAV. PRAZ. ZAJAMĈENI DOHODAK STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(-) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(-) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(-) STIMULAC. %(-) STIMULAC. %(-) STIMULAC. %(-) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(-) STIMULAC. KN(-) STIMULAC. KN(-) STIMULAC. KN(-) INV. III KAT ) = netto iznos
Uvjeti za 5 %: ţene 25 godina staţa 50 godina starosti muškarci
30 godina staţa 55 godina starosti
MINULI RAD: 0,5 % na svaku godinu radnog staţa (10 obraĉun tipa minuli rad) Ovdje se automatski iz datoteke kadrova izraĉuna broj godina staţa i za svaku se dobije 0,5 % te se taj postotak primjenjuje na slijedeće vrste rada. U programu u postavkama obraĉuna plaća{linkID=920010009} moţete regulirati koliki će biti maximalni postotak za minuli rad. (godine staza x 0,5) / 100 x suma KN( 001 002 003 004 005 006 007 008 009 010 026 014 015 019 020 021 022 042 043 044 045 046 047 048 049 050 051 052 053 054 055 056 057
DNEV/SAT 1 DNEV/SAT 2 DNEV/UĈIN NOĆ/SAT 1 NOĆ/SAT 2 NOĆ/UĈIN PREKOVREMENI ZASTOJ STROJA DRţAVNI PRAZ. RAD NA DRŢAV. PRAZ. 5% NA GODINE ZNG/MUP ZAJAMĈENI DOHODAK STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(-) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(-) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(-) STIMULAC. %(-) STIMULAC. %(-) STIMULAC. %(-) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(-) STIMULAC. KN(-) STIMULAC. KN(-) STIMULAC. KN(-) ) = netto iznos
STIMULAC. %(+):
(09 stimulacija u %)
STIMULAC. %(-): (09 stimulacija u %)
STIMULAC. KN(+): (53 ruĉni obraĉun)
STIMULAC. KN(-): (53 ruĉni obraĉun)
2. Faza obraĉuna DOPRINOSI IZ BRUTTO PLAĆA Copyright © IPOS 1992-2008.
2. Faza obraĉuna DOPRINOSI IZ BRUTTO PLAĆA Osnovica za izraĉun doprinosa iz plaća je brutto iznos plaće - brutto dohodak. Korisniku je omogućeno:
da moţe sam dodavati nove doprinose da moţe odreĊivati stope za njih da moţe mijenjati postojeće stope prije nekog obraĉunskog razdoblja
Postupak rada kod obraĉuna doprinosa je sljedeći, potrebno je aţurirati novi doprinos u datoteci doprinosa sa novom šifrom (šifra mora biti jednoznaĉna za svaki porez, o tome raĉunalo vodi kontrolu). Stope doprinosa se u praksi donose na duţi period te se ovdje ne zadaje vremenski period trajanja nego se izmjeni doprinos kada doĊe do izmjene, ili aţurira novi ako se pojavi novi doprinos. Program kad obraĉaunava pojedinog radnika "gleda" u datoteku doprinosa te tom radniku za svaki tamo evidentirani doprinos: iznos doprinosa iz plaća= (stopa doprinosa x brutto plaća) / 100
Doprinosi na dohodak se obraĉunavaju u zadnjoj fazi.
3. Faza obraĉuna BOLOVANJA Copyright © IPOS 1992-2008.
3. Faza obraĉuna BOLOVANJA Bolovanja su kategorija gdje se i kod ruĉnog obraĉuna nezna neko toĉno pravilo za obraĉun iznosa te se ovdje dopušta korisniku da ruĉno upisuje ţeljeni iznos za bolovanje i broj sati bolovanja.
Bolovanja poduzeća ulazi u osnovicu za obraĉun doprinosa dok bolovanje fonda ne. Prilikom dodavanja novih vrsta rada tipa bolovanja bolovanja poduzeća i bolovanja fonda raĉunalo razlikuje prema tipu vrste rada "02" i "03". BOL. PODUZEĆA: bolovanja do mjesec dana (53 ruĉni obraĉun) Ulazni podaci koje korisnik upisuje su sati i brutto iznos, program ostala polja ne raĉuna, tj. za ovu vrstu rada raĉunalo ništa ne raĉuna.
BOL. PODUZEĆA (-): ispravak bolovanja na prethodno razdoblje (53 ruĉni obraĉun) Ulazni podaci koje korisnik upisuje su sati i netto iznos, program ostala polja ne raĉuna, tj. za ovu vrstu rada racunalo ništa ne raĉuna.
Vrijednosti koje su negativne je potrebno unijeti sa predznakom minus.
BOL. FOND: bolovanja preko 30 dana (53 ruĉni obraĉun) Bolovanja za djecu, ĉuvanje trudnoće, trudniĉko bolovanje, bolovanje invalida. Ulazni podaci koje korisnik upisuje su sati i brutto iznos, program ostala polja ne raĉuna, tj. za ovu vrstu rada raĉunalo ništa ne raĉuna.
BOL. FOND(-): bolovanja preko 30 dana (53 ruĉni obraĉun) Bolovanja za djecu, ĉuvanje trudnoće, trudniĉko bolovanje, bolovanje invalida. Ulazni podaci koje korisnik upisuje su sati i brutto iznos, program ostala polja ne raĉuna, tj. za ovu vrstu rada raĉunalo ništa ne raĉuna.
BOL. FOND NJEGA (53 ruĉni obraĉun)
BOL. FOND NESRECA (53 ruĉni obraĉun)
BOL. FOND PORODILJSKI (53 ruĉni obraĉun)
BOL. PODUZ. NESREĆA (53 ruĉni obraĉun)
RAZLIKA DO ZAJ. BOL. FOND (53 ruĉni obraĉun)
4. Faza obraĉuna PRORAĈUN OBUSTAVA (porez, prirez ...) Copyright © IPOS 1992-2008.
4. Faza obraĉuna PRORAĈUN OBUSTAVA (porez, prirez ...) Osnovica za proraĉun obustava = brutto iznos (dohodak) - doprinosi iz plaća - osobni odbitak premije osiguranja Obustave su u postocima i paušalu. Korisniku je omogućeno, dodavanje novih obustava i izmjene postojećih, te njihovih stopa.
ĈLANARINA SINDIKATA: Ulazni podatak je % ĉlanarine, postotak se moţe aţurirati. Trenutni % je 0,6. iznos obustave = osnovica x % / 100
POREZ NA DOHODAK: U narodnim novinama se objavljuje uredba o porezu na dohodak i drugih primanja. Stope su progresivne. Tabela je samo kao primjer, svaka nova skala moţe se jednostavno aţurirati kao na papiru. Red ni broj
Iznos > x osobnih odbitaka
Iznos <= x osobnih odbitaka
1
0
2
Paušalni iznos
Stopa poreza
Stopa na ukupni iznos
2
15%
DA
2
5
25%
NE
3
5
14
35%
NE
4
14
100
45%
NE
Korisniku je omoguĉeno da moţe u datoteci skala poreza aţurirati promjene skale. U datoteci je za svaki red skale potrebno odrediti: iznos preko , iznos do , paušalni iznos, stopu poreza i oznaku da li se stopa primjenjuje na cijeli iznos ili samo na dio za koji je premašen prag odreĊenog reda skale. Postupak koje raĉunalo izvodi je kao i kod ruĉnog rada, uzima osnovicu za obraĉun radnika i smješta ga u jedan od razreda skale poreza, tada prema podacima iz te skale izraĉunava postotak i dodaje paušal da dobije porez. U sluĉajevima kada neki radnici ne podlijeţu porezu na primanja (iz bilo kojeg razloga npr. zakonom se zaštite porodilje i sl.), potrebno je nakon obraĉuna u sumarnim rezultatima obraĉuna izmijeniti iznos poreza na nulu i za tu vrijednost povećati iznos za isplatu.
PRIREZ NA POREZ NA DOHODAK Kod radnika koji stanuju u općinama-gradovima gdje je propisan prirez raĉunalo će provjeriti da li radnik stanuje u općini u kojoj smo upisali da ima prirez i izraĉunati ga prema upisanoj stopi, a prema formuli: iznos prireza = iznos poreza na dohodak x % prireza / 100
5. Faza obraĉuna NETTO IZNOS ZA ISPLATU
Copyright © IPOS 1992-2008.
5. Faza obraĉuna NETTO IZNOS ZA ISPLATU Kod izraĉuna netto iznosa za isplatu pojedinog radnika program koristi sljedeći postupak: + brutto iznos - doprinosi iz plaće - obustave (ĉlanarine, porez, prirez) + materijalni troškovi (topli obrok, prijevoz i sl. do dopuštene visine) - krediti ------------------------------= netto iznos za isplatu Naĉin isplate Na platnoj vrećici se ispišu sve vrste isplata tj. iznosa koje radnik moţe imati. iznos u bonovima iznos u gotovini iznos na tekući raĉun iznos na štednu knjiţicu Korisnik će za odreĊeno obraĉunsko razdoblje aţurirati % iznosa u bonovima, % iznosa u gotovini, a ostatak se isplaćuje na tekući ili šted. knjiţicu. Ako radnik nema tekući ili šted. knjiţicu tada mu se i taj ostatak isplaćuje u gotovini. Materijalni troškovi (ulaze u vrste rada):
Da bi neka vrsta rada bila materijalni trošak potrebno je da u polju Tip vrste rada (u šifrarniku vrsta rada) piše 04 Materijalni troškovi.
PRIJEVOZ (+): naknada prijevoza (53 ruĉni obraĉun) Upisuje se samo iznos.
PRIJEVOZ (-): ispravak naknade prijevoza (53 ruĉni obraĉun) Upisuje se samo negativan iznos.
TOPLI OBROK (+): naknada za topli obrok (53 ruĉni obraĉun) Upisuje se samo iznos.
TOPLI OBROK (-): ispravak naknade za topli obrok (53 ruĉni obraĉun) Upisuje se samo iznos.
ACC REGRES: za godišnji odmor (53 ruĉni obraĉun) Tu se samo upisuje iznos.
6. Faza obraĉuna DOPRINOSI NA BRUTTO PLAĆU Copyright © IPOS 1992-2008.
6. Faza obraĉuna DOPRINOSI NA PLAĆU Doprinosi na brutto plaću idu na teret poslodavca tj. o njima ne ovisi iznos za isplatu radniku. iznos doprinosa na plaću = brutto plaća x stopa pojedinog doprinosa) / 100 Copyright © IPOS 1992-2008.
Krediti Postupak obraĉunavanja kredita radnika je da se prvo formira šifrarnik kredita za svaki kredit za pojedinog radnika. Upisom kredita automatski se formiraju i sve rate. Jedan radnik moţe imati više kredita i kreditora. Jedan kreditor moţe imati više kredita i radnika. U obraĉunskom razdoblju za kojeg obraĉunavamo plaću je potrebno ukljuĉiti opciju za obraĉun kredita, ako imamo više obraĉunskih razdoblja u tom mjesecu, za ostala razdoblja ćemo iskljuĉiti obraĉun kredita jer je logiĉno da se jedan kredit obraĉunava samo jednom u mjesecu. Ako postoji potreba da se odreĊeni kredit stopira do daljnjega, bez obzira da li je do tada već obraĉunavan ili ne, to moţemo napraviti tako da ukljuĉimo opciju stopiran za taj kredit u šifrarniku kredita. Kod pokretanja obraĉuna program će za odreĊenog radnika provjeriti da li ima aktivan kredit i uzet će prvu slobodnu ratu u obraĉun pod uvjetom da je netto za isplatu dovoljno velik da moţe podmiriti iznos rate kredita uvećan za minimalan iznos koji smo odredili. Ako nije bilo dovoljnog iznosa plaće za isplatu rate kredita ta se rata neće obraĉunati, a podatak o tome ćemo vidjeti u posebnoj tablici izostavljenih rata. Miminalan iznos plaće ispod kojeg se neće obraĉunavati kredit moţete odrediti u postavkama za obraĉun plaća. Nakon obraĉuna moţemo pregledati rezultate obraĉuna kredita u tablici kao što pregledavamo i ostale rezultate obraĉuna vrsta rada i doprinosa. Izvještaje o kreditima moţemo pogledati u raznim izvještajima, kredit će biti prikazan i na platnom listiću radnika.
Na kojim nivoima se sve moţe stopirati kredit
nivo programa gdje se iskljuĉuje postavka za obraĉun kredita u plaćama
nivo obraĉunskog razdoblja, za svako obraĉunsko razdoblje se moţe regulirati da li će se obraĉunavati krediti ili ne
nivo kredita, za svaki kredit se pojedinaĉno moţe odrediti da li će se obraĉunavati ili ne
nivo rate, za svaku pojedinu ratu za odreĊeni kredit je moguće odrediti da li će se obraĉunavati ili ne
Svaki puta kada pokrenete obraĉun plaća za odreĊeno razdoblje i odreĊenog radnika program će, kada doĊe do dijela zaobraĉun kredita, najprije obrisati sve obraĉunate kredite u tom razdoblju i onda će ponovo pristupiti obraĉunu kredita, a nakon kojeg moţda neće obraĉunati ništa ako ste npr. kredit za tog radnika u meĊuvremenu ozaĉili kao stopiran. Vidi Automatski HUB-obrasci plaća i drugih dohodaka, Rekapitulacije kredita
Šifrarnik kredita Vidi Krediti ,Rekapitulacije kredita ,HUB-ovi kredita, U šifrarniku potrošaĉkih kredita radnika upisujemo kredite koji će se automatski obraĉunavati kod obraĉuna plaća. Podaci za unos Polje
Opis
Šifra
Šifra koja jednoznaĉno odreĊuje kredit, nakon unosa nije je moguće mijenjati kroz izmjenu kredita
Stopiran kredit
Ako je opcija ukljuĉena kredit će neće obraĉunavati, ako opciju opet ukljuĉimo kredit je opet aktivan
Naziv
Naziv kredita koji se pojavljuje na platnom listiću
Kreditor
Šifra kreditora iz šifrarnika poslovnih partnera
Radnik
Šifra radnika iz kadrovske evidencije
Iznos kredita
Ukupan iznos kredita
Broj rata
Ukupan broj rata
Prva rata
Ovdje moţemo predefinirati iznos prve rate
Zadnja rata
Ovdje moţemo predefinirati iznos zadnje rate
Ostale rate
Polje se ne moţe direktno unositi, ali pokazuje koliki je iznos ostalih rata. Dakle sve rate mogu imati maksimalno tri razliĉita iznosa, prva, zadnja i ostale, a mogu biti i sve rate iste u tom sluĉaju ne upisujemo ništa pod prva i zadnja rata.
Obavezno je upisati iznos kredita i broj rata, program će sam izraĉunati iznose rata. Ako su upisane prva i/ili zadnja rata program će to kod obraĉuna ostalih rata uzeti u obzir. Nakon što smo spremili podatke o kreditu program će generirati sve rate kredita i moţemo ih pregledati u tabelarnom prikazu.
Kod izmjene kredita program će provjeriti da li je kredit već bio u obradi i neće dozvoliti izmjenu iznosa i rata već samo naziv tog kredita. Kod pokušaja brisanja takvog kredita to neće biti dozvoljeno.
Tipovi obraĉuna - algoritma Svaka vrsta rada bilo da već postoji sistemski ili je otvorena od strane korisnika ima pridruţen tip obraĉuna. Preko tipa obraĉuna se precizno odreĊuje algoritam za obraĉun svake vrste rada. Pojedini tip obraĉuna moţe naravno imati više razliĉitiih vrsta rada koje se zbog svojih zajedniĉkih karakteristika mogu obraĉunavati po istom algoritmu.
Reţijski obraĉun po satnini 1 Ulazni podatak je broj sati rada. BROJ SATI * satnina 1 * vrijed. boda * koficij. = netto iznos
Reţijski obraĉun po satnini 2 Ulazni podatak je broj sati rada. BROJ SATI * satnina 2 * vrijed. boda * koficij. = netto iznos
Obraĉun po uĉinku Ulazni podatak je broj bodova za odreĊeni izvršeni rad. BROJ BODOVA * vrijed. boda * koeficij. = netto iznos Ulazni podatak broj sati rada u normi je potreban radi kasnijeg raĉunanja prosjeka.
Obraĉun tipa dopust Ulazni podatak je broj sati koji se mnoţi sa KN/sati, a što je prosjek iz jednog ili više prethodnih obraĉunskih razdoblja. Korisniku je omoguĉeno da sam odreĊuje broj obraĉunskih razdoblja unazad za prosjek i to za svaku pojedinaĉnu vrstu rada koja koristi prosjek. BROJ SATI * KN/sat * koeficijent = netto iznos KN/sat = suma KN( 001 002 003 004 005 006 007 009 010 026 015 019 020 021 022 042 043 044 045 046 047 048 049
DNEV/SAT 1 DNEV/SAT 2 DNEV/UĈIN NOĆ/SAT 1 NOĆ/SAT 2 NOĆ/UĈIN PREKOVREMENI DRŢAVNI PRAZ. RAD NA DRŢAV. PRAZ. 5% NA GODINE ZAJAMĈENI DOHODAK STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(-) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(-) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(-) STIMULAC. %(-) STIMULAC. %(-) STIMULAC. %(-)
050 STIMULAC. KN(+) 051 STIMULAC. KN(+) 052 STIMULAC. KN(+) 053 STIMULAC. KN(+) 054 STIMULAC. KN(-) 055 STIMULAC. KN(-) 056 STIMULAC. KN(-) 057 STIMULAC. KN(-) ) / suma SATI U sluĉaju da iz bilo kojeg razloga nema podataka za KN/sat uzet će se tip obracuna 01) reţijski obraĉun po satnini 1. BROJ SATI * satnina * vrijednost boda * koefic. = netto izns
5% na godine Korisnik ne unosi podatke. Ulazni podatak se automatski povlaĉi iz datoteke kadrova, a to je provjera da li radnik ima pravo na 5%. Ako je radnik na ĉekanju, bez obzira da li je stekao uvjete po godinama neće mu se pridodati iznos za 5%, invalidi na ĉekanju imaju pravo na 5%. Ako radnik ima pravo na 5 % on se raĉuna : 0,05 * suma KN ( 001 002 003 004 005 006 007 009 010 015 019 020 021 022 042 043 044 045 046 047 048 049 050 051 052 053 054 055 056 057
DNEV/SAT 1 DNEV/SAT 2 DNEV/UĈIN NOĆ/SAT 1 NOĆ/SAT 2 NOĆ/UĈIN PREKOVREMENI DRŢAVNI PRAZ. RAD NA DRŢAV. PRAZ. ZAJAMĈENI DOHODAK STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(-) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(-) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(+) STIMULAC. %(-) STIMULAC. %(-) STIMULAC. %(-) STIMULAC. %(-) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(+) STIMULAC. KN(-) STIMULAC. KN(-) STIMULAC. KN(-) STIMULAC. KN(-)
023 INV. III KAT.
) = netto iznos
Obraĉun po prosjeku iz redovnog rada (Sluĉaj kao kod drţavnog praznika.) a) Ulazni podatak je broj sati koji se mnozi sa KN/sati, a to je prosjek za redovne vrste rada kojih je radnik stvarno prisutan na poslu. ( suma KN / suma sati rada ) * BROJ SATI * koeficijent = netto iznos Vrste rada za koje ulaze u prosjek: 001 002 003 004 005 006
DNEV/SAT 1 DNEV/SAT 2 DNEV/UĈIN NOĆ/SAT 1 NOĆ/SAT 2 NOĆ/UĈIN
b) U sluĉaju da radnik nema sate u redovnom radu (gore navedene vrste rada) netto iznos se raĉuna kao tip obraĉuna 01) reţijski tip 1 BROJ SATI * satnina * vrijednost boda * koefic. = netto iznos
Ĉekanje Korisnik ništa ne unosi. program prvo provjerava da li je radnik na ĉekanju (što se evidentira u datoteci dradnika), a zatim ga smješta u jednu od kategorija: - invalid II kategorije (fond sati/2) * satnina 1 * vrijednost boda * koef.=netto iznos - invalid III kategorije fond sati * satnina 1 * vrijed. boda * koef. = netto iznos - neinvalid zajamĉeni OD = netto iznos
Stimulacija u % Ulazni podatak je % (moţe biti u plusu i minusu): % / 100 x suma KN( 001 002 003 004 005 006 007 010
DNEV/SAT 1 DNEV/SAT 2 DNEV/UĈIN NOĆ/SAT 1 NOĆ/SAT 2 NOĆ/UĈIN PREKOVREMENI RAD NA DRŢAV. PRAZ. ) = netto iznos
Minuli rad Iz datoteke kadrova se izraĉuna broj godina staţa te se za svaku dobije 0,5% na iznose iz sljedećih vrsta rada: godine staza x 0,5 / 100 x suma KN( 001 002 003 004
DNEV/SAT 1 DNEV/SAT 2 DNEV/UĈIN NOĆ/SAT 1
005 NOĆ/SAT 2 006 NOĆ/UĈIN 007 PREKOVREMENI 008 ZASTOJ STROJA 009 DRţAVNI PRAZ. 010 RAD NA DRŢAV. PRAZ. 026 5% NA GODINE 014 ZNG/MUP 015 ZAJAMĈENI DOHODAK 019 STIMULAC. %(+) 020 STIMULAC. %(-) 021 STIMULAC. KN(+) 022 STIMULAC. KN(-) 042 STIMULAC. %(+) 043 STIMULAC. %(+) 044 STIMULAC. %(+) 045 STIMULAC. %(+) 046 STIMULAC. %(-) 047 STIMULAC. %(-) 048 STIMULAC. %(-) 049 STIMULAC. %(-) 050 STIMULAC. KN(+) 051 STIMULAC. KN(+) 052 STIMULAC. KN(+) 053 STIMULAC. KN(+) 054 STIMULAC. KN(-) 055 STIMULAC. KN(-) 056 STIMULAC. KN(-) 057 STIMULAC. KN(-) ) = netto iznos Postotak ograniĉava korisnik preko postavke u plaćama. Potrebno je da radnik ima na dan poĉetka obraĉunskog razdoblja punu godinu staţa da bi za nju dobio 0,5%.
51 Ruĉni obraĉun Kod ovog tipa obraĉuna raĉunalo ništa ne raĉuna nego korisnik unosi podatke u sva polja odreĊene vrste rada za koju je pridruţen taj tip obraĉuna. Šifre >= 50 su ruĉnog tipa, razlikuju se samo u broju ponuĊenih kolona za upis. Kod tipa obracuna 50 dozvoljeni podaci za upis su: postotak, sati, satnina, bodovi, netto iznos.
52 Ruĉni obraĉun Dozvoljeni ulazni podaci su: sati, satnina, bodovi, netto
53 Ruĉni obraĉun Dozvoljeni ulazni podaci su: sati, netto iznos.
54 Ruĉni obraĉun Dozvoljeni ulazni podaci su: netto iznos.
55 Ruĉni obraĉun - iznos za isplatu Dozvoljeni ulazni podaci su: sati, netto iznos za isplatu
Kod ovog tipa obraĉuna upisujemo ţeljeni iznos za isplatu, program će sam prilagoditi bruto iznos ove vrste rada s ostalim iznosima tako da iznos za isplatu bude upravo upisani iznos.
56 Ruĉni obraĉun - iznos za isplatu Dozvoljeni ulazni podaci su: netto iznos za isplatu Kod ovog tipa obraĉuna upisujemo ţeljeni iznos za isplatu, program će sam prilagoditi bruto iznos ove vrste rada s ostalim iznosima tako da iznos za isplatu bude upravo upisani iznos.
Vidi Obraĉun tipa fiksni iznos za isplatu (netto u brutto) Copyright © IPOS 1992-2008.
Tipovi vrsta rada Svaka vrsta rada se smješta u jednu skupinu. Skupine se formiraju zavisno od toga da li njihovi iznosi formiraju: Naziv
Opis
1. brutto
koristimo kod uobiĉajenih vrsta rada za obraĉun plaća kao što je redovni rad pa do specifiĉnih vrsta rada, ali koje i dalje ulaze u klasiĉni bruto iznos plaće.
2. bolovanje poduzeće
bolovanje na teret poduzeća, ono zapravo isto ulazi u brutto plaću, ali smo ga morali izdvojiti da bismo na izvještajima dobili podatak o toj vrsti bolovanja
3. bolovanje fond
ne ulazi u bruto plaću i smatra se posebnim nadoknadama
4. materijalni troškovi
razne nadoknade koje su porezno priznate tj. nadoknade do porezno dopustivih iznosa, sve iznad tih iznosa bi trebalo obraĉunavati kao klasiĉnu plaću tj. kao tip vrste rada brutto sa ukljuĉenom opcijom osnovica za porez na dohodak
5. regres
jedna od porezno dopustivih nadoknada koju smo zbog specifiĉnosti izdvojili u posebnu skupinu
6. akontacije
razna obustavljanja plaće koja su bila ranije isplaćena, kao što je i klasiĉna akontacija plaće Jedino ovaj tip vrste rada se oduzima od plaće
vidi Aţuriranje vrsta rada Kojoj skupini pripada pojedina vrsta rada vidi se u tabeli vrsta rada u koloni koja oznaĉava tip vrste rada, ta podjela je jednako bitna kod samog obraĉuna kao i kod izrade izvještaja. Pogledajmo tipove vrste rada prema prikazu na platnom listiću Naziv grupe Dohodak
Opis Pod grupom dohodak će se prikazati sve vrste rada sa tipom rada
1. brutto
2. bolovanje poduzeće
Obzirom na trenutne propise kod takvih vrsta rada bi trebalo ukljuĉiti i opciju "Osnovica za porez na dohodak" jer gotovo da nema vrste rada koja je brutto plaća, a da istovremeno nije i osnovica za porez na dohodak. U sluĉaju da je tip vrste rada brutto, a nije oznaĉeno osnovica za porez na dohodak takva vrsta rada će na kraju naziva imati zvjezdicu kao oznaku. Pod ovom skupinom će se prikazati i bolovanje poduzeća. Obustave
Ovdje će se ispisivati:
ĉlanarina sindikata, ona koje je
Naziv grupe
Opis predefinirana u kadrovskoj evidenciji kod djelatnika
Nadoknade
porez na dohodak
prirez na porez na dohodak
6. akontacije, npr. akontacija plaće koja se sada obustavlja
krediti, ukljuĉuje kredite iz rutine za automatski obraĉun kredita od ver 8.2
Ovdje se prikazuju sve vrste rada koje imaju tip vrste rada 1.
3. bolovanje fond
2.
4. materijalni troškovi
3.
5. regres Copyright © IPOS 1992-2008.
Zavisnosti vrsta rada MeĊusobne zavisnosti vrsta rada, koje vrste rada zavise od drugih, a koje ne. Zavisnosti se mogu regulirati preko tabele zavisnosti. Šif ra
Vrsta rada
Tip vrst e rad a
Tip obraĉ una
Opis zavisnosti vrste rada
00 1
DNEV/SAT 1
01
01
ne zavisi od drugih vrsta rada, podaci su broj sati i satnina
00 2
DNEV/SAT 2
01
02
ne zavisi, sliĉno kao i 001 vrsta rada
00 3
DNEV/UĉIN
01
03
ne zavisi, potrebni podaci : broj bodova, vrijednost boda i broj sati
00 4
NOć/SAT 1
01
01
ne zavisi, kao i 001 samo je koeficijent 1,50
00 5
NOć/SAT 2
01
02
ne zavisi, kao i 002 samo je koeficijent 1,50
00 6
NOć/UĉIN
01
03
ne zavisi, kao i 003 samo je koeficijent 1,50
00 7
PREKOVREMENI
01
03
ne zavisi, sliĉno kao i 003 i 006
00 8
ZASTOJ STROJA
01
01
ne zavisi, sliĉno kao 001
00 9
DRţAVNI PRAZNIK
01
06
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006 zbog prosjeka, ako nema podataka onda kao 001
01 0
RAD NA DRţAV. PRAZ.
01
01
ne zavisi, kao 001 samo drugi koeficijent
01 1
PLAćENI DOPUST
01
04
zavisi prosjek unazad n razdoblja za vrste rada 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 009, 010, 026, 015, 019, 020, 021, 022
01 2
OPRAVD. IZOSTANAK
01
01
ne zavisi
01 3
NEOPR. IZOSTANAK
01
01
ne zavisi
01 4
ZNG/MUP
01
01
ne zavisi
01 5
ZAJAMĈENI DOHODAK
01
07
ako se radi o inval. onda sliĉno kao 001, a inaĉe se uzima zajamĉeni doh.
01 6
GODIšNJI ODMOR
01
04
zavisi kao i 011 plaćeni dopust
01 7
ZAOSTACI
01
51
ne zavisi
01 8
ODBICI
01
51
ne zavisi
01 9
STIMULACIJA %(+)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
02 0
STIMULACIJA %(-)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
02 1
STIMULACIJA KN (+)
01
53
ne zavisi
02 2
STIMULACIJA KN (-)
01
53
ne zavisi
02 3
INV. III KATEGORIJE
01
53
ne zavisi
02 4
RAZL. OD-a PO OBR.
01
53
ne zavisi
02 5
RAZLIKA DO ZAJA. OD-a
01
53
ne zavisi
02 6
5 % NA GODINE
01
05
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 009, 010, 015, 016, 017, 018, 019, 020, 021, 022, 023
02 7
MINULI RAD
01
10
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 008, 009, 010, 026, 014, 015, 019, 020, 021, 022
04 2
STIMULACIJA2 %(+)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
04 3
STIMULACIJA3 %(+)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
04 4
STIMULACIJA4 %(+)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
04 5
STIMULACIJA5 %(+)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
04 6
STIMULACIJA2 %(-)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
04 7
STIMULACIJA3 %(-)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
04 8
STIMULACIJA4 %(-)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
04 9
STIMULACIJA5 %(-)
01
09
zavisi od 001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 010
05 0
STIMULACIJA2 KN (+)
01
09
ne zavisi
05 1
STIMULACIJA3 KN (+)
01
09
ne zavisi
05 2
STIMULACIJA4 KN (+)
01
09
ne zavisi
05 3
STIMULACIJA5 KN (+)
01
09
ne zavisi
05 4
STIMULACIJA2 KN (-
01
09
ne zavisi
05 5
STIMULACIJA3 KN (-)
01
09
ne zavisi
05 6
STIMULACIJA4 KN (-)
01
09
ne zavisi
05 7
STIMULACIJA5 KN (-)
01
09
ne zavisi
Copyright © IPOS 1992-2008.
Pojmovi Opis pojmova koji se pojavljuju u obraĉunu plaće.
Radno mjesto tj. vrsta posla Svako radno mjesto je vrednovano sa odreĊenim brojem bodova, taj broj bodova se odnosi na jedan obraĉunski mjesec. Dijeljenjem broja bodova sa prosjeĉnim mjeseĉnim godišnjim brojem sati se dobije SATNINA tj. broj bodova po satu za rad u reţiji za tu vrstu posla.
Vrijednost boda je jedinstvena i odreĊuje se na nivou poduzeća
Prosjeĉni mjeseĉni godišnji fond sati odreĊuje se zakonom, moţe i nekoliko godina biti isti
Naknade to su sva bolovanja
Obustave
porez na dohodak ĉlanarine krediti
Materijalni trošak prijevoz topli obrok i dr. (ne ulaze u osnovicu za obraĉun doprinosa i poraza, ako su unutar zakonom dopuštenih granica)
Regres Redovni rad sve osim naknada, materijalnih troškova i regresa
Brutto plaća - brutto dohodak zbroj iznosa svih vrsta rada osim naknada, materijalnih troškova i regresa Copyright © IPOS 1992-2008.
Brisanje starih podataka obraĉuna Podaci za obraĉun plaća su na nivou partnera tj. vide se bez obzira u kojoj smo poslovnoj godini. Koliĉina podataka s vremenom moţe postati tolika da nam to s obzirom na kapacitete raĉunala stvara probleme. U tom sluĉaju moţemo obrisati stare podatke, za koje imamo ispisane na papir sve evidencije, izvještaje i dr. Brisanjem su ti podaci nepovratno izgubljeni. Moguće je brisati podatke na nivou
poslovne godine mjeseca razdoblja
Ukljuĉenjem posebne opcije moguće je sprijeĉiti da se obriše i obraĉunsko razdoblje iz šifrarnika razdoblja Copyright © IPOS 1992-2008.
Kombinacije doprinosa, pojašnjenja veza radnici, doprinosi, vrste rada U programu postoji šifrarnik vrste primitaka, za svaki takav primitak se moţe odrediti neka kombinacija vrsta rada i doprinosa. Svaka kombinacija automatski ima pridruţene sve vrste rada (sadašnje postojeće, a unošenjem novih vrsta rada one se automatski pridruţuju svim kombinacijama), vidi Slika prozora kombinacije pridruţenih doprinosa i vrsta rada
Za svaku vrstu rada u nekoj kombinaciji se mogu pridruţiti doprinosi za koje ţelimo da se obraĉunavaju na tu vrstu rada. Nakon što na ovaj naĉin pripremimo sve ţeljene kombinacije doprinosa za svaku vrstu primitka moţemo ih pridruţivati radnicima Znaĉi da se npr. u jednom obraĉunu za istu šifru vrste rada mogu kod dva radnika obraĉunavati razliĉiti doprinosi ili da se za dvije razliĉite vrste rada kod jednog radnika mogu obraĉunavati razliĉiti doprinosi.
Svaka vrsta primitka ima svoju kombinaciju doprinosa u odnosu 1 -1. Za svaku vrstu rada u jednoj kombinaciji se odreĊuju doprinosi za obraĉun.
Uputa za korisnike koji su nadogradili program, a prije nisu radili sa kombinacijama doprinosa nego sa skupinama rada-doprinosa. Sistem rada je promijenjen, u šifrarniku vrsta rada i šifrarniku doprinosa više ne postoji 5 mogućih polja za unos skupine rada-doprinosa, ne postoji u šifrarniku radnika polje za odreĊivanje rednog broja polja (1-5). Sistem je pojednostavljen, a istovremeno je omogućeno praktiĉno neograniĉen broj kombinacija, umjesto dosadašnjih 5. Postupak: - stari šifrarnici koje ste imali: radnici, vrste rada i doprinosi su ostali sa svim zapisima i
njih ne morate mijenjati - oformljeni su novi šifrarnici, "Vrste primitaka" i "Kombinacije doprinosa" koje trebate pregledati i eventualno dopuniti vašim specifiĉnim primicima i u kombinacijama doprinosa svakoj vrsti rada pridruţiti odgovarajuće doprinose - svakom radniku u kadrovskoj trebate pridruţiti odgovarajuću vrstu primitka
Grafikon veza: radnici, kombinacije doprinosa (vrste primitaka), vrste rada i doprisnosi
Prvo je potrebno razjasniti kako se uopće odreĊeni doprinos iz šifrarnika doprinosa pridruţuje pojedinom radniku tj. zašto se baš ti doprinosi obraĉunavaju na plaću tog radnika. Osnovni šifrarnici koji postoje za ovu svrhu: šifarnik vrsta primitaka (meni: "plaće>šifrarnici>Vrste primitaka") kombinacije pridruţenih doprinosa vrstama rada (meni "plaće>šifrarnici>kombinacije pridruženih doprinosa vrstama rada") radnici (meni "kadrovska>kadrovska evidencija>djelatnici") vrste rada (meni "plaće>šifrarnici>vrste rada") doprinosi (meni "plaće>šifrarnici>doprinosi") Radnici Kod samih radnika u kadrovskoj se ne evidentiraju podaci o tome koje vrste rada se obraĉunavaju, koji doprinosi i sliĉno, odluka o tome je u podacima za obraĉun odreĊenog razdoblja.
Informacija da li je netko ĉlan obveznog mirovinskog fonda (OMF-a) je samo informativnog karaktera za program.
U kadrovskoj evidenciji za svakog radnika postoji polje "Vrsta primitka". Npr. Plaća ĉlan omf-a, nije ĉlan omf-a, povećani staţ, poduzetniĉka plaća, Drugi dohodak ĉlan upravnog odbora, Drugi dohodak ugovor o djelu itd. prema kriteriju kako im se obraĉunavaju doprinosi i porez na dohodak. Vrste rada U šifrarnik vrsta rada upisujemo samo po jednu vrstu rada za sve radnike zajedno, bez obzira na to što će se kod nekih radnika na istu vrstu rada obraĉunavati razliĉiti doprinosi. Vrste rada se za odreĊeno obraĉunsko razdoblje pridruţuju odreĊenom radniku kroz sam unos podataka za obraĉun (meni "plaće>obračun plaća>unos za obračun"). Vrsta rada ima veći broj da bi se zadovoljile razne potrebe (npr. redovni rad, bolovanje, prekovremeni itd.) Doprinosi
U šifrarnik doprinosa upisujemo redom sve doprinose za sve tipove kombinacija doprinosa tj. za sve tipove radnika MIO I stup, MIO II stup, doprinose za povećani staţ, zdravstvo, ozljede na radu itd., dakle upisujemo sve doprinose koje ćemo koristiti u programu. Kombinacije doprinosa "Kombinacije doprinosa" je šifrarnik grupa ili kombinacija u kojem povezujemo vrste primitaka sa vrstama rada i doprinosima. Program kod pokretanja obraĉuna ide sljedećom logikom,
za odreĊenog radnika obraĉuna sve vrste rada tj. dobije iznos brutto plaće radnika u kadrovskoj evidenciji za radnika gleda koja mu je vrsta primitka pridruţena uzima prvu vrstu rada i u tabeli kombinacija doprinosa gleda njegovu kombinaciju i tu vrstu rada koji doprinosi su za tu vrstu rada pridruţeni za obraĉun i obraĉunava te doprinose isto ponavlja za sve ostale vrste rada kod tog radnika
Npr. vrsta rada "Bolovanje poduzeća" će imati pridruţene sve standardne doprinose, a "Bolovanje fond" neće imati pridruţene doprinose jer se na nju ne plaćaju doprinosi.
Postavlja se pitanje zašto se nije odmah u kadrovskoj odredilo za odreĊenog radnika da mu se obraĉunavaju konkretni doprinosi? Razlog je taj što se npr. za redovni rad obraĉunavaju doprinosi po jednoj stopi, a ako je na istoj plaći imao npr. vrstu rada Vojna vjeţba na to se obraĉunavaju druge stope doprinosa ili se neki doprinosi uopće ne obraĉunavaju. Iz tog razloga su se doprinosi morali vezati na vrste rada, a ne na radnike jer ne ovisi samo o radniku koji će mu se doprinos obraĉunati nego i o vrstama rada koje mu se obraĉunavaju na toj plaći. Što je kada imamo u firmi dva radnika koji se npr. zovu Davor i Nenad. Davor je ĉlan OMF-a (obvezni mirovinski fond), a Nenad nije ĉlan OMF-a. Prema propisima u trenutku pisanja ovih uputa i pod uvjetom da nisu invalidi, vojnici, da nemaju povećani staţ i dr., situacija s doprinosima bi bila sljedeća tj. ovako bi trebao izgledati šifrarnik doprinosa. U šifrarniku vrste primitka tj. "kombinacija pridruţenih doprinosa vrstama rada" nije vaţno koje su šifre ili kako ste nazvali skupine rada ĉlan OMF-a, nije ĉlan OMF-a i sl. bitno je da se iz naziva vidi smisao
Primjer koji je ovdje naveden moţda nema trenutne vaţeće doprinose, bit primjera je da se prikaţe kako program funkcionira.
Šifrarnik radnika 1. Davor ĉlan OMF-a vrsta primitka (kombinacija doprinosa): 1 Radni odnos - ĉlan OMF-a 2. Nenad
NIJE ĉlan OMF-a vrsta primitka (kombinacija doprinosa): 1 Radni odnos - nije ĉlan OMF-a
Vrsta primitka (šifrarnik kombinacija doprinosa) 1. Radni odnos - ĉlan OMF-a 2. Radni odnos - NIJE ĉlan OMF-a ... Šifrarnik vrsta rada 1. Redovni rad 2. Bolovanje fond
Šifrarnik doprinosa R br
Naziv
Tip
Vrsta primitka (kombinacija doprinosa za vrstu rada redovan rad)
Stopa
1
Doprinos za MIO I stup ĉlan OMF-a
Doprinosi IZ plaće
1
15,000%
2
Doprinos za MIO II stup ĉlan OMF-a
Doprinosi IZ plaće
1
5,000%
3
Doprinos za MIO I stup nije ĉlan OMF-a
Doprinosi IZ plaće
4
Doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje
Doprinosi NA plaće
5
Doprinos za zapošljavanje
6
Doprinos za ozljede na radu i prof. oboljenja
2
20,000%
1
2
15,000%
Doprinosi NA plaće
1
2
1,700%
Doprinosi NA plaće
1
2
0,500%
.... ostali doprinosi nisu bitni za primjer
Kod unosa podataka za obraĉun plaća ćemo i kod Davora i kod Nenada koristiti iste vrste rada, recimo da su i Davor i Nenad imali Redovan rad i Bolovanje fond. Davor Program će u kadrovskoj naći podatak da mu je vrsta primitka 1 (ĉlan omf-a), za tu kombinaciju i vrstu rada Redovan red program će obraĉunati pridruţene doprinose pod rednim brojevima 1, 2, 4, 5 i 6. Za vrstu rada "Bolovanje fond" nema pridruţenih doprinosa. Nenad Program će u kadrovskoj naći podatak da mu je vrsta primitka 2 (nije ĉlan omf-a), za tu kombinaciju i vrstu rada Redovan rad program će obraĉunati pridruţene doprinose pod rednim brojevima 3, 4, 5 i 6.
Uputa: redne brojeve doprinosa moţete proizvoljno mijenjati da biste doprinose sortirali po ţelji, za šifre je jedino bitno da su jedinstvene za svaki red, redni brojevi se mogu i ponavljati.
Kako na R-Sm i ID obrascu postoje polja za upis doprinosa za pojedinog radnika program nekako mora znati koje doprinose treba zajedno zbrojiti (unutar pojedinog radnika) da bi ih mogao ispravno upisati. Zbog toga postoji polje veza kod svakog doprinosa preko kojeg će se to omogućiti.
Vidi Evidencija doprinosa Ako obraĉunavate i doprinos za ozljede na radu upotrijebite vezu 3 jer se taj doprinos na RS-u zbraja sa zdravstvenim doprinosom, jedino tada morate promjeniti šifru osnove osiguranja "Z" u broj 4 (vidi upute Regosa).
Vidi Vrste primitaka kod obrauna plaća i drugih dohodaka Copyright © IPOS 1992-2008.
Vrste primitaka kod obraĉuna plaća i drugih dohodaka Općenito o primicima Razlikujemo dvije vrste primitaka, primici steĉeni nesamostalnim radom u radnom odnosu (plaća) i primitci koji nisu steĉeni u radnom odnosu tzv. drugi dohodak.
Plaće su jedini dohodak na kojeg se predujam poreza na dohodak obraĉunava uz uvaţavanje osobnog odbitka na mjeseĉnoj razini na temelju PK kartice.
Preciznija formulacija primitaka od drugog dohotka je da su to svi primici koji NISU steĉeni prema osnovi
1. 2. 3. 4. 5.
nesamostalnog rada samostalne djelatnosti obrta slobodnih zanimanja i poljoprivrede imovine i imovinskih prava kapitala osiguranja
Druge dohotke moţemo podijeliti u nekoliko skupina:
1. primici na koje se plaća doprinose za obvezna osiguranja (MIO, zdravstveno) 2. autorske honorare, ukljuĉujući i honorare umjetnika 3. primitke sportaša i novinara 4. ostali primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja 5. primici koje ostvaruju uĉenici i studenti posredstvom stududentskih i uĉeniĉkih udruga
1. Primici na koje se plaćaju obvezni doprinosi Najĉešće prema ugovoru o djelu, to su: ĉlanovi skupština i nadzornih odbora trgovaĉih društava, odbora, povjerenstava ... primici trgovaĉkih putnika, agenata, akvizitera, turistiĉkih djelantika, sudskih vještaka ... primici u naravi za uporabu zgrada, prometnih sredstava ... fiziĉkim osobama koje nisu u radnom odnosu ostali nenavedeni primici koje dobivaju fiziĉke osobe koje nisu u radnom odnosu kod isplatitelja Na ove primitke se plaćaju obvezni doprinosi iz primitaka za mirovinsko osiguranje (MIO I i II stup 15% i 5%) i na primitke zdravstveno osiguranje (15%). Porezna stopa je 25% i pripadajući prirez, osobni mjeseĉni odbitak se nema pravo odbiti jer primici ne ovise o mjeseĉnom radu nego o povremenim primicima.
2. Autorski honorari Radi se o isporuci autorskog djela na temelju ugovora (jeziĉna djela, glazbena djela, dramska, koreografska, likovna, kiparstvo ..., arhitektura, dizajna, fotografska, audio-vizualna ...). Naknade za autorska djela ne podlijeţu plaćanju obveznih doprinosa. U izdatke se priznaje 30% primitaka. Kod umjetniĉkih autorskih djela (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetniĉka koreografija ...) u izdatke se priznaje dodatnih 25% primitaka, ali uz posebnu potvrdu. Primici umjetnika ne podlijeţu plaćanju doprinosa osim ako im je to redovna, a ne povremena djelatnost.
3. Primitci sportaša i novinara Razlikujemo profesionalne sportaše i novinare kojima je to osnovna djelatnost i sportaše i novinare amatere.
Profesionalcima se priznaje 30% izdataka, od doprinosa plaćaju samo zdravstveno osiguranje, porez 25%. Amateri plaćaju MIO 20%, zdravstveno osiguranje 15%, porez 25%, ne priznaju im se izdaci. (IDD stupac 3)
4. Ostali primitci na koje se ne plaćaju obvezni doprinosi To su: nagrade uĉenicima i studentima na praktiĉnom radu, stipendije, sportske stipendije, potpore obiteljima za sluĉaj smrti, pomoći za školovanje, nagrade, naknada sportskim sucima itd. Na ove primitke se ne plaćaju doprinosi, ali podlijeţu porezu na dohodak 25% bez mogućnosti priznavanja osobnog odbitka.
5. Primici koje ostvaruju uĉenici i studenti posredstvom stududentskih i uĉeniĉkih udruga Na ove primitke plaća se
doprinos za MIO na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u odreĊenim okolnostima 5% i poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za osobe osigurane u odreĊenim okolnostima 0,5% Osnovica je razlika primitaka i provizije posrednika, iznosi do 50.000 kn godišnje će se osloboditi od oporezivanja, a razlika se oporezuje sa 25% minus provizija i doprinosi.
Polja za unos vrste primitka Koeficijent na prosjeĉnu plaću za minimalnu osnovicu doprinosa Prosjeĉna plaća je prosjek 1-8 mjeseca prošle godine, evidentira se u obraĉunskom razdoblju. Minimalna osnovica za doprinose je odreĊena kao dio te prosjeĉne plaće, a trenutno je se dobije koeficijentom 0,35 (35%). Vidi ...
Koeficijent na prosjeĉnu plaću za maksimalnu osnovicu doprinosa Prosjeĉna plaća je prosjek 1-8 mjeseca prošle godine, evidentira se u obraĉunskom razdoblju. Maksimalna osnovica za doprinose je odreĊena kao dio te prosjeĉne plaće, a trenutno je se dobije koeficijentom 6,00 (600%).
Da li se primjenjuje osobni odbitak kod obraĉuna U pravilu se osobni odbitak moţe koristiti samo kod redovne plaće iz radnog odnosa tj. nesamostalnog rada u radnom odnosu. Postoje neke iznimke gdje se taj odbitak moţe koristiti i kod povremenog nesamostalnog rada.
Identifikator kod ispisa ID obrasca za plaće Trenutno postoji 7 identifikatora kod izrade ID obrasca za primitku u radnom odnosu: 1. brojkom 1 kada izvješćuje o podacima koji se odnose na primitke odnosno doprinose za: – radnike u radnom odnosu, općenito, – doprinose za produţeno mirovinsko osiguranje sezonskog radnika, – doprinose za osiguranje volontera, – primitak po osnovi rada u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu strane drţave te meĊunarodnoj organizaciji ili predstavništvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji uţivaju diplomatski imunitet (ĉlanak 45. stavak 7. Zakona), – primitak (plaću) izravno iz inozemstva (ĉlanak 45. stavak 8. Zakona), 2. brojkom 2 kada izvješćuje o podacima koji se odnose na primitke (plaću) i doprinose ĉlanova predstavniĉkih i izvršnih tijela drţavne vlasti i jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave 3. brojkom 3 kada izvješćuje o podacima koji se odnose na poduzetniĉku plaću i doprinose prema poduzetniĉkoj plaći
4. brojkom 4 kada izvješćuje o podacima koji se odnose mirovinu 5. brojkom 5 kada izvješćuje o podacima koji se odnose na naknadu plaće i doprinose za osobe koje pruţaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima 6. brojkom 6 kada izvješćuje o podacima koji se odnose na primitke i doprinose za izaslane radnike 7. brojkom 7 kada izvješćuje o podacima koji se odnose na primitke i doprinose za radnika zaposlenog za poslove u kućanstvu poslodavca.
Kod ispisa ID obrasca program uzima u obzir podatke razdoblja koja imaju datum isplate iz traţenog mjeseca. Program odbacuje razdoblja koja nemaju tip dohotka Plaća iz radnog odnosa. Unutar pronaĊenih razdoblja program uzima u obzir samo primitke radnika koji su povezani sa traţenim identifikatorom na naĉin da za radnika gleda koja vrsta primitka mu je upisana i koji je identifikator upisan za tu vrstu primitka.
Stopa poreza na dohodak Kod obraĉuna plaća stope poreza na dohodak su progresivne i primjenjuje se prema poreznim razredima, kod obraĉuna drugih dohodaka stopa poreza na dohodak je fiksna (trenutno 25%). Kod obraĉuna drugih dohodaka ovdje upisujemo stopu 25, ako se primjenjuju porezni razredi upisujemo -1.
Stopa priznatog izdatka za umanjenje osnovice za doprinose i porez Kod obraĉun drugih dohodaka (npr. autorski honorari) priznat je izdatak (trenutno 30%) na ime umanjenja osnovice za doprinose i porez.
Broj kolone u IDD obrascu za drugi dohodak Oznaka kolone koja će se puniti u IDD obrascu za tu vrstu primitka
Vidi Kombinacije doprinosa, pojašnjenje veza radnici, doprinosi, vrste rada Copyright © IPOS 1992-2008.
Prijenos podataka o isplatama na magnetni medij U sklopu izvještaja "Potpisna (popisna) lista djelatnika" je moguće ukljuĉiti opciju da se istovremeno s ispisom izvještaja generira i datoteka za EXPORT podataka o plaćama koje se isplaćuju preko banke , a podaci se prenose digitalno (disketa, modem i sl.) Podaci će se exportirati u datoteku FIRMA_XXXYYY.TXT u direktoriju "...Data\Temp" (XXX je oznaka exporta banke, YYY je šifra tipa isplate) Naĉin isplate odreĊuje koji će se djelatnici povlaĉiti za ispis-export, a za koju banku ćete primjeniti algoritam exporta odreĊujete posebno. U naĉinima isplate plaća moţe se unijeti do 100 razliĉitih banaka za isplate po tekućim raĉunima i 100 razliĉitih banaka za štedne knjiţice, uz jedan naĉin isplate za bonove i jedan za gotovinu. Za svaki od tih naĉina isplate se moţe dobiti ispis rekapitulacije po djelatnicima u izvještaju potpisna lista. Export podataka na disketu se vrši za one banke za koje je trenutno napravljen algoritam (Zagrebaĉka, Privredna, Slavonska). Struktura podataka u datoteci FIRMA_XXXYYY.TXT
Zagrebaĉka banka Glavni vodeći slog: 1 '030'+ // 3 broj sloga 2 '0000000'+ // 7 rezervirano 7 nula 3 '3234495'+ // 7 statistiĉki broj banke 4 '230500'+ // 6 datum obrade ddmmgg 5 '0000000000000'+ // 13 rezervirano 13 nula 6 '0000000500000'+ // 13 suma isplata desno pozic. 11 cijelih i dvije decimale 7 '0005' // 4 ukupni broj transakcija 8 '12345678'+ // 8 statistiĉki broj firme, matiĉni broj 9 '000'+ // 3 podbroj statistiĉkog broja, nule ako ga nema 10 '000000'+ // 6 puta nula, rezervirano 11 '012122'+ // 6 operativni broj matiĉne poslovnice banke 12 '*'+ // zvjezdica 13 ' ' // 3 blanka Ostali slogovi: 1 '031'+ // 3 broj sloga 2 '0000000'+ // 7 rezervirano 7 nula 3 '000000'+ // 6 referentni broj dnevnika 4 '230500'+ // 6 datum obrade ddmmgg 5 '01'+ // 2 vrsta posla 6 '50'+ // 2 vrsta prometa 7 '000023000'+ // 11 isplata desno pozic. 9 cijelih i dvije decimale 8 '4598762598'+ // 10 broj tekućeg raĉuna djelatnika 9 '000000'+ // 6 rezervirano 10 '12345678'+ // 8 statistiĉki broj podouzeća bit će da je matiĉni broj(kao i prvi slog) 11 '000'+ // 3 podbroj statistiĉkog broja, nule ako ga nema 12 '000000000000'+ // 12 rezervirano 13 '*'+ // zvjezdica 14 ' '+#13#10 // 3 blanka Copyright © IPOS 1992-2008.
Obraĉun tipa fiksni iznos za isplatu (netto u brutto) Ako ţelimo obraĉun sliĉan nekadašnjem netto na brutto tada trebamo koristiti vrstu rada koja ima tip obraĉuna 55. Inicijalno je u programu to vrsta rada sa šifrom "51 Redovni rad." Korisnik moţe otvoriti i novu šifru vrste rada (od 501 na dalje) i u njoj oznaĉiti tip obraĉuna 55. Kod vrsta rada koje imaju taj tip obraĉuna upisujemo samo broj sati i ţeljeni iznos za isplatu, npr. ţelimo iznos za isplatu na platnom listiću 5000,00 kn Odabiremo vrstu rada sa šifrom "51 Redovni rad" i to je jedina vrsta rada koju smo unijeli za odreĊenog djelatnika. Tada će program sam izraĉunati koliki treba biti brutto iznos za tu vrstu rada da bi na platnom listiću iznos za isplatu bio 5000,00 kn. Osim te vrste rada moţemo kombinirati i ostale vrste rada, stimulacije, nadoknade i dr., program će uvijek pokušati podesiti brutto iznos vrste rada "51 Redovni rad" da u sumi s ostalim stavkama na platnom listiću krajnji iznos bude 5000,00 kn. Postoje sluĉajevi kada to i nije moguće npr. ako kao ţeljeni iznos za isplatu upišemo 5000,00 kn, a pod Stimulacijom u iznosu upišemo 10.000,00 kn onda je jasno da koliko god smanjili vrstu rada "51 Redovni rad" nećemo na kraju moći dobiti iznos za isplatu 5000,00 kn. Za jednog djelatnika i obraĉunsko razdoblje je predviĊeno da postoji samo jedna vrsta rada s tipom obraĉuna 55, ako upišete i drugu program će je ignorirati kod obraĉuna. Naime radi se o tome da je to jedna jednadţba koja moţe imati samo jednu nepoznanicu/varijablu. Prilikom pokretanja obraĉuna program se ne koristi formulama za preraĉunavanje netta u brutto nega radi iteraciju tj. mijenja brutto iznos vrste rada "51 Redovni rad" gore/dole i ponovo pokreće obraĉun sve dok rezultat obraĉuna ne da iznos za isplatu ţeljenih 5000 kn, za tog djelatnika. Copyright © IPOS 1992-2008.
Premije osiguranja Od 1.7.2001. je omogućeno da se za uplaćene premije osiguranja (ţivotno, dopunsko zdravstveno, dobrovoljno mirovinsko III stup) moţe dodatno umanjiti osnovica za porez na dohodak. To vrijedi bez obzira da li djelatnik sam uplaćuje premije ili poslodavac. Osnovica za porez na dohodak se moţe umanjiti samo do 80% osnovnog osobnog odbitka (koji trenutno iznosi 1250,00 kn) tj. do 1000,00 kn zajedno za sve premije. To znaĉi da iznos uplaćene premije nije i iznos poreznog izdatka. Korisnik kod upisivanja iznosa izdatka za premiju sam odluĉuje koji će iznos upisati (jer ima sluĉajeva kada se za zdravstveno moţe odbiti i veći iznos), ali će program taj iznos umanjiti u sluĉaju da bi ukupna umanjenja porezne osnovice poreznu osnovicu dovele u minus. Copyright © IPOS 1992-2008.
PK kartice na disketi Ako ukljuĉite check box za export podataka istovremeno s ispisom PK kartica na ekranu generirati će se i datoteka sa istim podacima. Osim što na disketi treba oznaĉiti podatke tipa
PK1-2003 datum obrade
Matiĉni broj i naziv firme
Mjesto tj. naselje Uz disketu treba priloţiti i Popratni list sljedećeg sadrţaja, a treba ga dostaviti GZAOP-u i nadleţnoj ispostavi Porezne uprave.
OBRAZAC PK-1 ZA 2003. GODINU
MB/JMBG poslodavca:
Naziv/ime poslodavca:
Adresa poslodavca:
Nadleţna ispostava PU:
Odgovorna osoba za sadrţaj magnetskog medija:
Prezime i ime:
Telefonski broj:
Tip magnetskog medija:
Broj slogova na magnetskom mediju:
Datum dostave medija:
Copyright © IPOS 1992-2008.
Obrazac R-S Obzirom na sloţenost podataka i šifrarnika koji se pojavljuju u izvještaju "obrazac R-S" za te podatke su kreirane datoteke koje se mogu puniti automatski i ruĉno doraĊivati.
Automatski unos R-S obrasca Nakon pokretanja obraĉuna plaća iz i na plaću moţe se u prozoru R-S obrasca pokrenuti tipka "Automatski R-S" koja će za odabrano obraĉunsko razdoblje automatski napuniti podatke. Nakon automatskog punjenja podataka moţemo ruĉno kroz izmjenu promjeniti sve podatke koje ţelimo. A stranica je, što se iznosa tiĉe, uvijek samo kontrolni zbroj podataka sa stranica B. Sluĉajevi kod kojih je podrţan automatski unos: 1. Razdoblje obraĉuna je vezano za mjesec - vrsta obraĉuna 01 Popunjavaju se sva polja, isplata je jedna ZA mjesec. Program prema šifri razdoblja pronalazi podatke u obraĉunu plaća, sumira po djelatnicima i upisuje u B stranice, A stranica se dobiva kao zbroj podataka s B stranica. SSRR podatak je zbroj svih sati razdoblja. Razdoblje s istom osnovom obraĉuna je uzeto kao prvi i zadnji dan mjeseca razdoblja. 2. Razdoblje obraĉuna je vezano za godinu - vrsta obraĉuna 03 Vrsta obraĉuna je 03 drugi dohodak Mjesec isplate je 00. Vrsta obveznika se postavlja na 17 isplatitelj drugog dohotka. Razdoblje s istom osnovom obraĉuna je 00 do 00.
O podacima na R-Su Podatke na A stranici za ukupno obraĉunate iznose za mjesec dobivamo sumiranjem svih B stranica za taj mjesec. Kod više isplata za mjesec za ispravno punjenje podataka radnik mora imati sve isplate tj. ne smije imati imati npr. samo zadnju isplatu ili samo prvu. Ako je to ipak sluĉaj ruĉno ga upišite na stranicu B s iznosima nula (korigirajte i A stranicu) da bi ga program ispravno ukljuĉio u mjeseĉni obraĉun. Za vrste uplate 04 do 99 i osnove obraĉuna drugaĉije od 10 korisnik mora sam intervenirati nad podacima. Bez obzira da li ste izvršili neki od automatskih obraĉuna, ili krećete od praznog obrasca, prije samog ispisa obrasca moţete napraviti ruĉne korekcije. Ako smo u stavkama dopisivali nove redove ili radili bilo kakve izmjene na iznosima, moţemo pokrenuti tipku "Zbroji stavke" kojom ćemo u stranicu A obrasca aţurirati izmjene iz stranica B. Ova tipka neće ponovo povlaĉiti podatke iz rezultata obraĉuna nego će samo na stranicu A ponovo zbrojiti ono što fiziĉki piše na stanicama B. S obzirom na to da se doprinosi na plaću obraĉunavaju kao stopa doprinosa puta brutto osnovica za sve djelatnike, kod razrade tih doprinosa po djelatnicima moţe doći do greške u zaokruţivanju, (stopa x suma brojeva <> (stopa x prvi broj) + (stopa x drugi broj) + (stopa x treći broj)) to moţete jednostavno ispraviti dodavanjem lipa razlike nekom djelatniku. Identifikator (tj. pojedini R-S obrazac) je vezan uz odreĊeno obraĉunsko razdoblje. U programu je identifikator proširen s još dvije znamenke tj. ako u regosu imate identifikator od 4 znamenke (3 za obrtnike) u IPOS-u imate 6 (5 za obrtnike).
Identifikator je za R-1 obveznike G RRR rr tj. 6 znamenaka (G godina, RRR redni broj rs-a u tekućoj godini, rr redni broj rs-a GRRR, npr. neki ispravak i sl.). Identifikator je za R-2 obveznike G RR rr tj. 5 znamenaka (G godina, RR redni broj rs-a u tekućoj godini, rr redni broj rs-a GRR, npr. neki ispravak i sl.). Broj stranica B koje se prilaţu stranici A moţete znati tek nakon ispisivanja stranica B. Zato prvo ispišite B stranice i onda na A stranici upišite broj stranica pa ispišite A stranicu. Podaci o osiguranicima (prezime, jmbg, općina, osnova obraĉuna) se povlaĉe iz kadrovske evidencije. Podaci se povlaĉe u punom tekstu tj. ako smo naknadno promjenili ime nekom radniku kod ponovnog ispisa R-S obrasca neće se aţurirati taj podatak nego je potrebno ući u izmjenu te stavke obrisati i ponovo upisati šifru radnika. U sluĉaju da trebate za jednog djelatnika upisati više redova, prema pravilniku samo prvi red moţe imati redni broj, ostali redovi istog radnika nemaju iskazan redni broj na ispisu tj. ostaje prazno mjesto. Na ekranu za unos ostali redovi imaju isti redni broj zato da se kod sortiranja nalaze jedan ispod drugoga. Prilikom ispisa će program ispisati redni broj samo za prvi red ostali redovi koji imaju isti redni broj će u kolini redbr imati prazno. Šifre općina je potrebno unijeti s kontrolnim brojem iz regosovog šifrarnika općina i gradova. Jednako tako kod upisa JMBG-a osiguranika program će kod upisa u R-S obrazac kontrolirati da li je ispravan JMBG, ako nije upisat će se samo 0 kao oznaka da nešto nije u redu. Kod automatskog punjenja obrasca program će zbrojiti sve doprinose iz i na plaću koji se odnose na istu vrstu doprinosa trenutno ih je 4 1 - Mirovinsko I stup 2 - Mirovinsko II stup 3 - Zdravstveno 4 - Zapošljavanje bez obzira da li se radi o doprinosu IZ ili NA plaću podatak koji ih povezuje je u šifrarnicima doprinosa polje "Veza iz i na doprinosa", koristite brojeve od prema primjeru od 1 do 4. To je inaĉe i redoslijed doprinosa na R-S obrascu. Razlika izmeĊu radnika koji jesu od onih koji nisu ĉlanovi OMF-a (obveznog mirovinskog fonda) tj. ĉlanovi II stupa. U osnovi jedina razlika što se programa tiĉe je u tome da li će im se doprinos za mirovinsko osiguranje iz plaće dijeliti na I. i II. stup. Trenutna situacija 1.1.2002 ĉlan OMF-a: STUP
IZ PLAĆE
NA PLAĆU
I
5,75%
8,75%
II
5,00%
-
10,75%
8,75%
koji nisu ĉlanovi OMF-a: STUP
IZ PLAĆE
NA PLAĆU
I
10,75%
8,75%
II
-
-
10,75%
8,75%
Na originalnom CD-u u direktoriju Razno moţete pronaći kompletni dokument NN 118/2001 sa šifrarnicima i slikom obrasca.
Dodatne informacije
Evidencija doprinosa
RS obrazac na disketi Copyright © IPOS 1992-2008.
RS obrazac na disketi Korisnici koji to ţele mogu podatke sa stranice B predavati na magnetnom mediju tj. na disketi. Na disketi će se nalaziti jedna ili više datoteka imena REGOS.RS0 (RS1, RS2 ...). Stranica A, koja mora imati upisan HASH kontrolni broj, se predaje u papirnatom obliku u dva primjerka, jedan ovjereni primjerak vam se vraća
Postupak: Nakon što ste ispravno ispunili sve podatke na stranicama A i B, umetnite praznu nezaštićenu disketu u disketni ureĊaj, odabirom tipke "Upis na disketu" kreirat će se datoteka REGOS.RS0 na disketi s podacima B stranica. Istovremeno će se generirati HASH kontrolni broj i upisati na stranicu A R-S obrasca. Tek tada moţete ispisati stranicu A obrasca jer se kontrolni broj generira tek na osnovu datoteke na disketi. Svrha HASH kontrolnog broja je da referent regosa kod zaprimanja A stranice i diskete provjeri da li HASH broj koji je upisan na A stranici odgovara onom koji se dobije na osnovu vaše REGOS.RS0 datoteke. Praktiĉno ne postoji mogućnost da još jedna datoteka (na svijetu) ima isti kontrolni broj kao vaša koju ste predali. U sluĉaju reklamacije nad podacima koje ste predali u regos, moţete biti sigurni da datoteka koju ste predali NIJE BILA MIJENJANA (ili zamijenjena nekom drugom) jer bilo kakva promjena nad njom daje drugaĉiji HASH kontrolni broj. Za ispravan unos podataka u datoteku je potrebno:
upisati datum kreiranja R-S obrasca koji se upisuje u datoteku u šifrarniku partnera za matiĉnu firmu u polje "Osoba" upisati šifru osobe iz šifrarnika fiziĉkih osoba za osobu upisati telefon na poslu i/ili e-mail Regos je predvidio da u sluĉajevima kada knjigovodstveni servis ili neka druga osoba predaje obrasce za druge pravne osobe moţe upisati svoje podatke kao ovlaštene osobe uz naravno podatke o poreznom obvezniku. Ako to ţelite tada je potrebno u meniu "Šifrarnici>Šifrarnici plaća>Ovlaštena firma za predaju rs obrasca" upisati šifru firme (knjigovodstveni servis) iz baze partnera da se ti podaci mogu upisati na datoteku. Za te podatke vrijedi isto kao i za matiĉnu firmu tj. mora biti upisana osoba, telefon, mail. Program će prilikom upisa podataka na disketu provjeriti da li je disketa u disketnom ureĊaju, da li je moţda zaštićena od pisanja i sl. Osigurajte jednu praznu disketu za predaju u regos, prije nego odnesete disketu u regos napravite kopiju datoteke REGOS.RS0 na svojem disku u posebnom direktoriju i promjenite joj ime npr. direktorij Regos datoteke nazivi datoteka REGOS200100.RS0 REGOS200200.RS0 REGOS200201.RS0 itd tj. nakon rijeĉi regos dodate šifru identifikatora iz programa. Copyright © IPOS 1992-2008.
Automatski HUB-obrasci plaća i drugih dohodaka Nakon obraĉuna plaća i izrade RS obrasca moţemo pokrenuti rutinu za automatsku izradu HUB-obrazaca poreza i prireza na dohodak, netto primitaka po raĉunima, odreĊenih doprinosa.
HUB-ovi kod obraĉuna plaća Trenutno je podrţana automatika za sljedeće HUB-ove plaća: Naziv
Naziv template-a tj. šifra HUB-a
MIO I stup
PTL_MIO I STUP
MIO II stup
PTL_MIO II STUP
Osnovno zdravstveno osiguranje
PTL_ZDRAV OSNOVNO
Zdravstveno osiguranje za prava u sluĉaju ozljede na radu
PTL_ZDRAV OZLJEDE
Zdravstveno osiguranje za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
PTL_ZDRAV IZASLANI
Doprinos za zapošljavanje
PTL_ZAPOŠLJAVANJE
Doprinos za zapošljavanje invalida
PTL_ZAPOŠ INVALIDI
Porez i prirez na porez na dohodak (posebno za svaku općinu)
PTL_POREZ I PRI potrebno je napraviti samo jedan template, a program će za svaku općinu posebno kreirati jedan HUB
Netto plaća za isplatu (posebno za svaku vrstu isplate tj. raĉuna)
PTL_NETTO_XXX (umjesto XXX je potrebno upisati šifru naĉina isplate iz šifrarnika naĉina isplate u kadrovskoj evidenciji)
U šifrarnik HUB-ova (bivši virmani) je potrebno unijeti tzv. template za svaki od ovih obrazaca, program će prepoznati da se radi o template-u plaća prema tekstualnoj nazivu template-a HUB-a (PTL znaĉi Plaće TempLate) Na koji naĉin se ostvaruje veza izmeĊu upisanog template-a u HUB-ovima i upisanog doprinosa u Evidenciji doprinosa? U programu (u kodu) je fiksno odreĊena šfra veze za svaki doprinos, te šifre se upisuju u Evidencijama doprinosa gdje postoji polje (šifra) za vezu koja odreĊuje da li je neki doprinos "Doprinos za zapošljavanje" ili "MIO I stup" tj. to se ne odreĊuje tekstualnim nazivom. Npr. Doprinos za zapošljavanje ima u polju za vezu broj 4, kada bismo doprinosu koji ima u polju za vezu broj 4 upisali naziv MIO I stup, program bi ga opet tretirao kao Doprinos za zapošljavanje. Što se tiĉe hub-a za netto plaću potrebno je napraviti template hub za one isplate koje se pojavljuju na platnim listićima npr. isplata na raĉun zagrebaĉke banke tj. na tekuće raĉune djelatnika, hub za gotovinsku isplatu (ako ga ţelimo) prema šifrarniku ima šifru 100 tj. PTL_NETTO_100. U svaki od tih template-a unosimo podatke koji se ne mijenjaju kao što su naziv firme (obrta), mjesto, model i raĉun platitelja i dr.
Podaci koji su promjenjivi kao što su iznos, šifra RS-a, mjesec i godina, uplatni raĉuni poreza i prireza, šifra i naziv općine i dr. se unose preko posebnih varijabilnih polja npr. #RS# je varijabilno polje za šifru RS-a. Dakle u pozivima na broj kao što je npr. kod MIO I stup model i poziv na broj su sljedeći: model 21 poziv na broj 8109-08961348-#RS# Model (21) je konstanta. Prvi (8109) i drugi (08961348) broj u pozivu na broj su konstante tj. oznaka doprinosa i matiĉni broj subjekta, treći broj je šifra RS-a i ona će se automatski upisati. Dakle nakon što pokrenemo automatsko kreiranje HUB-ova za plaće program će iz template obrazaca kreirati nove obrasce sa svim fiksnim podacima, a umjesto varijabilnih polja će upisati podatke specifiĉne za taj obraĉun. Za kreiranje obrasca za Porez i prirez na porez na dohodak potrebno je i da u šifrarnicima općina imamo upisane uplatne raĉune tih općina da bi ih program mogao automatikom upisati. Popis varijabilnih polja: Šifra polja
Opis
#RS#
šifra RS-a
#MJE#
mjesec plaće iz rs-a
#GOD#
godina plaće iz rs-a
#OPC#
naziv općine
#OPCSIF#
šifra općine
#MB#
matiĉni broj firme ili obrta
datum
promjenjiv sam po sebi
iznos
promjenjiv sam po sebi
Novokreirani obrasci će imati šifre HUB-ova kao i template samo će umjesto PTL biti PLA sa dodatkom šifre razdoblja, porezi i prirezi na kraju još i šifru općine, a hub za netto plaću na kraju ima šifru naĉina isplate npr. npr. npr. npr. itd.
PLA_20041001_MIO I STUP PLA_20041001_POREZ I PRI_1333 PLA_20041001_NETTO_201 PLA_20041001_NETTO_302
Kod HUB-ova gdje se umjesto varijabilnog polja moţe upotrijebiti konstantna oznaka (npr. matiĉni broj firme ili obrta) moţete upotrijebiti konstantni izraz tj. ne morate koristiti varijabilno polje (#MB#).
Kreiranje HUB-ova za netto isplatu za pojedinog radnika Ako ţelimo moţemo umjesto jednog HUB-a za svaki naĉin isplate kreirati HUB za svakog radnika pojedinaĉno, za to je potrebno u panelu za automatsko kreiranje HUB-ova oznaĉiti pripadajuću opciju. Uobiĉajeno je da se kreira isplatna lista na papiru i exportira u datoteku koja se onda predaje u banku, meĊutim ako ne ţelite ići u banku moţete dakle kreirati hub za netto plaću svakog
radnika i sve zajedno ih preko internet bankarstva (datoteka zbrojnog naloga) platiti bez odlaska u banku i ĉekanja u redu. Popis dodatnih varijabilnih polja kod tih HUB-ova: Šifra polja
Opis
#RS#
šifra RS-a
#MJE#
mjesec plaće iz rs-a
#GOD#
godina plaće iz rs-a
#IME#
ime radnika
#PREZIME#
prezime radnika
#JMBG# #TEKRN#
broj tekućeg raĉuna iz kadrovske
#KNJRN#
broj štedne knjiţice
#ZIRRN#
ţiro raĉun iz kadrovske
Primjer Zagrebaĉke banke, poslovni subjekti koji nemaju otvoren poslovni raĉun u ZABI mogu direktno sa poslovnog raĉuna u drugoj banci provoditi plaćanja na raĉune svoji zaposlenika u ZABI, nije potrebno sklopiti nikakav ugovor izmeĊu poslovnog subjekta i ZABE, nije potrebno donositi dodatne podatke/popise u poslovnice ZABE. Isplate primanja za zaposlenike sa otvorenim tekućim raĉunom u ZABI Tekući raĉun primatelja: 2360000-10000000013 Model: 17 Poziv na broj odobrenja: 32xxxxxxxxxx-50 (32xxxxxxxx je #TEKRN#, dakle poziv na broj odobrenja glasi #TEKRN#-50) Isplate povremenih primanja (regres, boţićnica i sl.) provode se ispostavljanjem naloga bez oznake 50. Isplate primanja za zaposlenike s otvorenim ţiro-raĉunom i štednom knjiţicom u ZABI Ţiro raĉun Raĉun primatelja: 2360000-31xxxxxxxx Štedne knjiţice Raĉun primatelja: 2360000-10000000013 Model: 14 Poziv na broj odobrenja: 1xxxxxxxxx (tj. broj štedne knjiţice)
Automatski HUB obrasci za kredite Za sve obraĉunate rata kredita radnika moţemo automatski kreirati HUB obrasca i to na naĉin:
da se kreira poseban HUB za svaki kredit pojedinaĉno ili da se kreira poseban HUB za svakog pojedinog kreditora sa zbirnim iznosom kredita
Template
Opis
PTL_KREDIT_ X
Template za HUB-ove kredita za svaki pojedinaĉni kredit, umjesto X je potrebno upisati šifru kredita
PTL_KREDITO R_X
Template za HUB-ove kredita za pojedinog kreditora, umjesto X je potrebno upisati šifru kreditora
Prije izrade HUB-ova je potrebno upisati svaki pojedini template kako bi program na osnovu njega mogao kreirati HUB-ove kredita koji imaju sljedeće nazive, npr.: PLA_20080101_KREDIT_25 PLA_20080101_KREDIT_58 ili PLA_20080101_KREDITOR_325 PLA_20080101_KREDITOR_3456 Automatska polje koje moţemo koristiti kod template HUB-ova kredita su: #KREDIT# - ispisuje naziv kredita #RATA# - ispisuje broj rate od ukupnog broja npr. 34/120
HUB-ovi kod obraĉuna drugih dohodaka Trenutno je podrţana automatika za sljedeće HUB-ove:
1. MIO I stup 2. MIO I stup za osiguranje u odreĊenim okolnostima 3. MIO II stup 4. Osnovno zdravstveno osiguranje 5. Poseban doprinos za zdravstveno osiguranje u odreĊenim okolnostima 6. Zdravstveno osiguranje za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu Porez i prirez na porez na dohodak (posebno za svakog radnika) Netto plaća za isplatu (posebno za svaku vrstu isplate tj. raĉuna po radnicima)
HUB za porez i prirez ima specifiĉnost što prvi niz brojeva u pozivu na broj odobrenja nije isti za sve radnike. Zbog toga je potrebno u šifrarniku Vrste primitaka u polje poziv na broj odobrenja HUB-a upisati tu oznaku da bi kasnije program za svakog pojedinog radnika mogao prema njima upisati šifre. U šifrarnik HUB-ova je potrebno unijeti tzv. template za svaki od ovih obrazaca, program će prepoznati da se radi o template-u plaća prema tekstualnoj šifri HUB-a koje moraju biti sljedeće:
DTL_MIO I STUP DTL_MIO I STUP POS DTL_MIO II STUP DTL_ZDRAV OSNOVNO DTL_ZDRAV POSEBNO DTL_ZDRAV IZASLANI DTL_POREZ DTL_NETTO_XXX (umjesto XXX je potrebno upisati šifru naĉina isplate iz šifrarnika naĉina isplate u kadrovskoj evidenciji)
(DTL znaĉi Dohodak TempLate) Što se tiĉe hub-a za netto isplatu potrebno je napraviti template hub za one isplate koje se pojavljuju na obraĉunskim listićima npr. isplata na raĉun zagrebaĉke banke, privredne banka i dr., . tj. na tekuće raĉune djelatnika.
Za razliku od plaća ovdje ne radimo HUB za gotovinsku isplatu.
U svaki od tih template-a unosimo podatke koji se ne mijenjaju kao što su naziv firme (obrta), mjesto, model i raĉun platitelja i dr. Podaci koji su promjenjivi kao što su iznos, šifra RS-a, mjesec i godina, uplatni raĉuni poreza i prireza, šifra i naziv općine i dr. se unose preko posebnih varijabilnih polja npr. #RS# je varijabilno polje za šifru RS-a. Dakle u pozivima na broj kao što je npr. kod MIO I stup model i poziv na broj su sljedeći:
model 21 poziv na broj 8290 - #MB# - #RS#
Sve znakove unositi bez razmaka
Model (21) je konstanta. Prvi (8290) broj u pozivu na broj je konstanta tj. oznaka doprinosa, drugi matiĉni broj subjekta, treći šifra RS-a će se automatski upisati. Dakle nakon što pokrenemo automatsko kreiranje HUB-ova za plaće program će iz template obrazaca kreirati nove obrasce sa svim fiksnim podacima, a umjesto varijabilnih polja će upisati podatke specifiĉne za taj obraĉun. Za kreiranje obrasca za Porez i prirez na porez na dohodak potrebno je i da u šifrarnicima općina imamo upisane uplatne raĉune tih općina da bi ih program mogao automatikom upisati. Popis varijabilnih polja:
#RS# - šifra RS-a
#MJE# - mjesec plaće iz rs-a
#GOD# - godina plaće iz rs-a
#OPC# - naziv općine
#OPCSIF# - šifra općine
#MB# - matiĉni broj firme ili obrta
#PBPOR# - oznaka poreza u pozivu na broj odobrenja kod hub-a za porez i prirez
varijabilna polja koja se primjenjuju kod hub-a za isplatu netto primitka
#IME# - ime radnika iz kadrovske
#PREZ# - prezime radnika iz kadrovske
#JMBG# - jmbg radnika iz kadrovske (koriste se kod polja poziv na broj odobrenja)
#TEKRN# - tekući raĉun radnika iz kadrovske (koristi se u poljima raĉuna primatelja i pozivu na broj odobrenja)
#ZIRRN# - tekući raĉun radnika iz kadrovske (koristi se u poljima raĉuna primatelja i pozivu na broj odobrenja)
datum - promjenjiv sam po sebi
iznos - promjenjiv sam po sebi
Novokreirani obrasci će imati šifre HUB-ova kao i template samo će umjesto DTL biti DOH sa dodatkom šifre razdoblja, porezi i prirezi na kraju još i šifru općine i oznaku poreza, a hub za netto plaću na kraju ima šifru naĉina isplate i šifru radnika
HUB-ovi za netto isplatu primitka drugih dohodaka se rade iskljuĉivo na ţiroraĉune otvorene kod banaka.
npr. npr. npr. npr. npr.
DOH_20041001_MIO I STUP DOH_20041001_POREZ_100009 DOH_20041001_NETTO_100009 DOH_20041001_NETTO_100025 DOH_20041001_NETTO_100019
(100009 (100009 (100025 (100019
šifra šifra šifra šifra
radnika radnika radnika radnika
iz iz iz iz
kadrovske) kadrovske) kadrovske) kadrovske)
itd. Copyright © IPOS 1992-2008.
Automatski unos podataka plaće iz predloška Da bi olakšali unos podataka o plaći u sluĉajevima kada se podaci ĉesto ponavljaju iz razdoblja u razdoblje moţemo se posluţiti predlošcima za unos podataka. Predloţak kreiramo na sliĉan naĉin kao i redovan unos podataka za obraĉun plaća, dakle ...
1) korak U obraĉunskim razdobljima otvorimo novo obraĉunsko razdoblje, šifru razdoblja ovoga puta ne odreĊujemo kao GGGGMMII (godina, mjesec, isplata) nego po sistemu BBBB0000 gje je BBBB redni broj predloška koji ide od 1001 do 1500 zadnje 4 znamenke koje su inaĉe godina i redni broj isplate, su 0000. U naziv razdoblja upisujemo naziv predloška npr. Predloţak za prijevozne troškove Predloţak za kredite Predloţak za topli obrok Predloţak za regres Predloţak za obraĉun plaće i sl. Dakle moţemo imati više razliĉitih predloţaka u kojima moţe biti jedna ili više vrsta rada tj. moţemo ih i kombinirati.
2) korak Nakon toga u unosu podataka za obraĉun plaća za ţeljeni predloţak upisujemo podatke kao i za klasiĉan obraĉun tj. pozivamo šifru razdoblja, šifru djelatnika i vrstu rada koju ţelimo upisati. Vrsta rada moţe biti bilo koja i podaci za nju mogu biti proizvoljni.
3) korak Nakon što smo upisali ţeljene predloške, u dijelu za automatski unos podataka obraĉuna moţemo zatraţiti kopiranje podataka iz predloška u neko regularno obraĉunsko razdoblje. To razdoblje moţe i ne mora imati već upisane neke podatke. Primjeri Ako smo upisali standardne podatke o plaći tipa redovan reţijski rad, a svaki mjesec djelatnicima na plaći dajemo i naknadu za prijevoz tada je zgodno napraviti predloţak Prijevoz na posao gdje za svakog djelatnika moţemo upisati toĉan iznos naknade za prijevoz. nakon upisanih redovnih podataka kopiranjem predloška će se samo dodati podaci o Prijevozu na posao. Isto tako ako imamo djelatnike s kreditima tada moţemo imati i Predloţak za kredite kojeg ćemo kopirati nakon Predloška za prijevoz na posao.
Naravno da prijevoz na posao i kredite moţemo imati i u jednom predlošku, ali je bolje to napraviti u dva predloška radi veće preglednosti.
Osim samih predloţaka mogu se kopirati i klasiĉni obraĉuni tj. ako ovaj mjesec isplaćujemo potpuno istu plaću kao i prošli mjesec moţemo jednostavno otvoriti obraĉunsko razdoblje za ovaj mjesec i kroz automatski unos iz predloška kopirati podatke iz prošlog mjeseca u tekući. Kod pokretanja unosa podataka moţemo dodatno birati da li da se upisuju podaci za djelatnike koji nemaju unijete podatke za tekuće razdoblje ili ne, da li da se unose podaci o vrstama rada djelatnika koji već imaju upisane te vrste rada ili ne. Copyright © IPOS 1992-2008.
Obrazac R-Sm Obzirom na sloţenost podataka i šifrarnika koji se pojavljuju u izvještaju "obrazac R-S" za te podatke su kreirane datoteke koje se mogu puniti automatski i ruĉno doraĊivati.
Automatski unos R-S obrasca Nakon pokretanja obraĉuna plaća iz i na plaću moţe se u prozoru R-S obrasca pokrenuti tipka "Automatski R-S" koja će za odabrano obraĉunsko razdoblje automatski napuniti podatke. Nakon automatskog punjenja podataka moţemo ruĉno kroz izmjenu promjeniti sve podatke za koje to ima potrebe. A stranica je, što se iznosa tiĉe, uvijek samo kontrolni zbroj podataka sa stranica B. Program prema šifri razdoblja pronalazi podatke u obraĉunu plaća, sumira po djelatnicima i upisuje u B stranice, A stranica se dobiva kao zbroj podataka s B stranica. Bez obzira da li ste izvršili neki od automatskih obraĉuna, ili krećete od praznog obrasca, prije samog ispisa obrasca moţete napraviti ruĉne korekcije.
Ako smo u stavkama dopisivali nove redove ili radili bilo kakve izmjene na iznosima, moţemo pokrenuti tipku "Zbroji stavke" kojom ćemo u stranicu A obrasca aţurirati izmjene iz stranica B. Ova tipka neće ponovo povlaĉiti podatke iz rezultata obraĉuna nego će samo na stranicu A ponovo zbrojiti ono što fiziĉki piše na stanicama B.
U sluĉaju kad je brutto plaća veća od maksimalne osnovice za doprinose (6 prosjeĉnih plaća) program će upisati ukupni dohodak pa osnovicu za doprinose je potrebno kod tih radnika ruĉno smanjiti na maksimalnu osnovicu, A stranicu moţete automatsk aţurirati.
S obzirom na to da se doprinosi na plaću obraĉunavaju kao stopa doprinosa puta brutto osnovica za sve djelatnike, kod razrade tih doprinosa po djelatnicima moţe doći do greške u zaokruţivanju, (stopa x suma brojeva <> (stopa x prvi broj) + (stopa x drugi broj) + (stopa x treći broj)) to moţete jednostavno ispraviti dodavanjem lipa razlike nekom djelatniku.
Općenito u poljima za unos Identifikator (tj. pojedini R-Sm obrazac) je vezan uz odreĊeno obraĉunsko razdoblje. U programu je identifikator proširen s još dvije znamenke tj. ako u regosu imate identifikator od 4 znamenke (3 za obrtnike) u IPOS-u imate 6 (5 za obrtnike). Identifikator je za R-1 obveznike G RRR rr tj. 6 znamenaka (G godina, RRR redni broj rs-a u tekućoj godini, rr redni broj rs-a GRRR, npr. neki ispravak i sl.). Identifikator je za R-2 obveznike G RR rr tj. 5 znamenaka (G godina, RR redni broj rs-a u tekućoj godini, rr redni broj rs-a GRR, npr. neki ispravak i sl.). Broj stranica B koje se prilaţu stranici A moţete znati tek nakon ispisivanja stranica B. Zato prvo ispišite B stranice i onda na A stranici upišite broj stranica pa ispišite A stranicu. Podaci o osiguranicima (prezime, jmbg, općina, osnova obraĉuna) se povlaĉe iz kadrovske evidencije. Podaci se povlaĉe u punom tekstu tj. ako smo naknadno promjenili ime nekom radniku kod ponovnog ispisa R-Sm obrasca neće se aţurirati taj podatak nego je potrebno ući u izmjenu te stavke obrisati i ponovo upisati šifru radnika. U sluĉaju da trebate za jednog djelatnika upisati više redova, prema pravilniku samo prvi red moţe imati redni broj, ostali redovi istog radnika nemaju iskazan redni broj na ispisu tj. ostaje prazno mjesto.
Na ekranu za unos ostali redovi imaju isti redni broj zato da se kod sortiranja nalaze jedan ispod drugoga. Prilikom ispisa će program ispisati redni broj samo za prvi red ostali redovi koji imaju isti redni broj će u kolini redbr imati prazno. Šifre općina je potrebno unijeti s kontrolnim brojem iz regosovog šifrarnika općina i gradova. Jednako tako kod upisa JMBG-a osiguranika program će kod upisa u R-Sm obrazac kontrolirati da li je ispravan JMBG, ako nije upisat će se samo 0 kao oznaka da nešto nije u redu. Razlika izmeĊu radnika koji jesu od onih koji nisu ĉlanovi OMF-a (obveznog mirovinskog fonda) tj. ĉlanovi II stupa. U osnovi jedina razlika što se programa tiĉe je u tome da li će im se doprinos za mirovinsko osiguranje iz plaće dijeliti na I. i II. stup.
Na originalnom CD-u u direktoriju Razno moţete pronaći kompletne Narodne novine u vezi problematike R-Sm obrazaca kao i i originalne upute REGOS-a za popunjavanje svakog polja obrasca.
Zadnji aktualni propis NN 116 od 30.10.2006. Pravilnik o izmjenama pravilnika o obrascu R-Sm
Dodatne informacije
R-Sm obrazac na disketi
Evidencija doprinosa Copyright © IPOS 1992-2008.
R-Sm obrazac na disketi Korisnici koji to ţele mogu podatke sa stranice B predavati na magnetnom mediju tj. na disketi. Na disketi će se nalaziti jedna ili više datoteka imena REGOS.RM0 (RM1, RM2 ...). Stranica A, koja mora imati upisan HASH kontrolni broj, se predaje u papirnatom obliku u dva primjerka, jedan ovjereni primjerak vam se vraća
Postupak: Nakon što ste ispravno ispunili sve podatke na stranicama A i B, umetnite praznu nezaštićenu disketu u disketni ureĊaj, odabirom tipke "Upis na disketu" kreirat će se datoteka REGOS.RM0 na disketi s podacima B stranica. Istovremeno će se generirati HASH kontrolni broj i upisati na stranicu A R-S obrasca. Opcija je izrada datoteke na disku u direktorije ....Data\Temp.... Tek tada moţete ispisati stranicu A obrasca jer se kontrolni broj generira tek na osnovu datoteke na disketi.
Svrha HASH kontrolnog broja je da referent regosa kod zaprimanja A stranice i diskete provjeri da li HASH broj koji je upisan na A stranici odgovara onom koji se dobije na osnovu vaše REGOS.RS0 datoteke. Praktiĉno ne postoji mogućnost da još jedna datoteka (na svijetu) ima isti kontrolni broj kao vaša koju ste predali. U sluĉaju reklamacije nad podacima koje ste predali u regos, moţete biti sigurni da datoteka koju ste predali NIJE BILA MIJENJANA (ili zamijenjena nekom drugom) jer bilo kakva promjena nad njom daje drugaĉiji HASH kontrolni broj.
Za ispravan unos podataka u datoteku je potrebno:
upisati datum kreiranja R-Sm obrasca koji se upisuje u datoteku u šifrarniku partnera za matiĉnu firmu u polje "Osoba" upisati šifru osobe iz šifrarnika fiziĉkih osoba za osobu upisati telefon na poslu i/ili e-mail
Regos je predvidio da u sluĉajevima kada knjigovodstveni servis ili neka druga osoba predaje obrasce za druge pravne osobe moţe upisati svoje podatke kao ovlaštene osobe uz naravno podatke o poreznom obvezniku. Ako to ţelite tada je potrebno u meniu "Šifrarnici>Šifrarnici plaća>Ovlaštena firma za predaju rs obrasca" upisati šifru firme (knjigovodstveni servis) iz baze partnera da se ti podaci mogu upisati na datoteku. Za te podatke vrijedi isto kao i za matiĉnu firmu tj. mora biti upisana osoba, telefon, mail. Program će prilikom upisa podataka na disketu provjeriti da li je disketa u disketnom ureĊaju, da li je moţda zaštićena od pisanja i sl. Osigurajte jednu praznu disketu za predaju u regos, prije nego odnesete disketu u regos napravite kopiju datoteke REGOS.RM0 na svojem disku u posebnom direktoriju i promjenite joj ime npr. direktorij Regos datoteke, nazivi datoteka REGOS200100.RM0 REGOS200200.RM0 REGOS200201.RM0 itd tj. nakon rijeĉi regos dodate šifru identifikatora iz programa. Copyright © IPOS 1992-2008.
Statistiĉki TMP obrazac Statistiĉki TMP obrazac se predaje FINI do 5. u mjesecu za prethodni mjesec. Obuhvaća sve isporuke naknada materijalnih prava zaposlenika u odreĊenom mjesecu. Kako se radi ĉesto o podacima koji se ne iskazuju svi na plaći podaci za ispis na obrascu se moraju unijeti za svaki mjesec iz razliĉitih analitiĉkih evidencija. Kod unosa je vaţno da se polje Godina i mjesec isplate unesu u formatu GGGGMM, dakle ĉetiri znamenke za godinu i dvije za mjesec, npr. 200501. Copyright © IPOS 1992-2008.
Naĉini isplate plaće Šifrarnik kadrovske evidencije djelatnika. npr. gotovina, tekući raĉun, štedna knjiţica i sl. Kod popunjavanja šifrarnika slijedite pravila:
Naĉin isplate gotovina moţe biti samo šifra 100.
Naĉin isplate tekući raĉun se moţe otvoriti više šifri od 200 do 299.
200 Tekući raĉun - Zagrebaĉka banka
201 Tekući raĉun - Slavonska banka
202 Tekući raĉun - Privredna banka
203 Tekući raĉun - Rijeĉka banka
204 Tekući raĉun - Hypo Alpe-adria banka
205 Tekući raĉun - Raiffeisen banka
Naĉin isplate štedna knjiţica se moţe otvoriti više šifri od 300 do 399.
Naĉin isplate na ţiro-raĉun su šifre 400-499
Dakle za tekuće raĉune i štednje knjiţice moţete otvoriti šifru za svaku banku posebno. Isto tako će na platnom listiću biti ispisana svaka banka posebno za svaku vrstu isplate. Na izvještaju potpisne liste ćete moći prema šifrarniku naĉina isplata izlistati djelantike prema tom kriteriju. Ako ste u obraĉunskom razdoblju odredili stopu isplate u bonovima i/ili gotovini tada će se kod ispisa platnih listića, potpisnih listi i dr. primjenjivati sljedeće pravilo: npr. 10% u bonovima, 30% gotovina. Prvo će se odrediti koliko je radniku 10% u bonovima, zatim 30% u gotovini, a ostatak će mu se isplatiti prema onom naĉinu plaćanja koji je naveden za njega u kadrovskoj, ako i tamo ima gotvinu onda će u gotovini dobiti 90%. Ako je gotovina i bonovi 0% tada će mu se isplatiti 100% prema naĉinu u kadrovskoj. Kod exporta podataka na disketu za banku (izvještaj potpisna lista) morate ispravno odabrati prema naĉinu plaćanja koji djelatnici idu na export, a onda odabrati algoritam za banku. Npr. moţete pogriješiti i odabrati naĉin isplate Tekući Zagrebaĉka banka, a algoritam za Slavonsku banku.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke obraĉuna dohodaka Detaljne informacije o svakoj pojedinoj postavki pogledajte u Tipovima obraĉuna-algoritma. Doprinosi i porezi
Obraĉun odbitaka u sluĉaju više isplata u toku mjeseca
ZA MJESEC
U MJESECU
Obraĉun doprinosa iz plaća
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Obraĉun poreza na dohodak i prireza
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Obraĉun doprinosa na plaću
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Uključivanje tipova obračuna
Obraĉun po uĉinku
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Obraĉun tipa prosjek prošlih razdoblja
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Reţijski obraĉun za rad 1
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Reţijski obraĉun za rad 2
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Obraĉun tipa prosjek tekućeg razdoblja
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Obraĉun tipa stimulacije u %
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Obraĉun tipa zajamĉena plaća
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Ostalo
Obraĉunavanje kredita
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Minimalni iznos za isplatu nakon obraĉuna kredita Primjer: ako ste ovdje upisali vrijednost 1.000,00 to praktiĉno znaĉi da ako je iznos za isplatu prije obraĉuna kredita 3.000 kn, a rata kredita za obraĉun je 2.100 kn program tu ratu kredita neće obraĉunati jer bi iznos za isplatu nakon obraĉuna kredita bio manji od traţenih 1.000 kn tj. 3.000 - 2.100 = 900 kn < 1.000 kn
Obraĉun 5% na godine
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Obraĉun ĉlanarine sindikata
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Osnovica za obraĉun ĉlanarine sindikata
brutto1 + bolovanje
brutto1 - doprinosi iz plaća + bolovanje
Obraĉun minulog rada
iskljuĉen
UKLJUĈEN
Stopa ograniĉenja kod obraĉuna minulog rada
10
15
20
25
30
Dodatne informacije
Tipovi obraĉuna - algoritma
Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Plaća u naravi Prema poreznim odredbama primici u naravi se takoĊer smatraju plaćom tj. dohotkom od nesamostalnog rada. Smatra se kao da je radnik ili druga osoba kupio dobro ili platio uslugu svom poslodavcu zamijenivši svoj novĉani neto primitak s vrijednošću dobra ili usluge nakon što je poslodavac podmirio sve obveze na ime doprinosa, poreza, prireza i pdv-a na svoj teret, to je sluĉaj kada se primitak u naravi smatra neto svotom, a moguće je da se taj primitak smatra i bruto svotom tj. da su u vrijednosti primitka sadrţane i obveze iz primitka koje se podmiruju na teret radnika. Što se tiĉe poreznih izvješća RSm, ID, PK1, IP primici u naravi su izjednaĉeni s plaćama tj. ostalim primicima od nesamostalnog rada. Primici u naravi mogu biti: korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i dr.
Primjer 1 Kada poslodavac daje radniku na cjelodnevno korištenje osobni automobil, plaća u naravi se moţe utvrditi kao 1% od nabavne vrijednosti npr. 1% od 100.000 kn = 1000,00 kn mjeseĉno, plus pdv = 1.200,00 kn mjeseĉno, recimo da je redovna brutto plaća 10.000 kn. Primjer iz RRIF-a broj 3/2004 str. 172. 1.200,00 kn plaće u naravi uvećano je za davanja koje će podmiriti poslodavac tj. brutto iznos je 2.535,14 kn. U dijelu DOHODAK - PLAĆA Redovni rad i Plaća u naravi su klasiĉne vrste rada tipa 1 Brutto1 na koje se obraĉunavaju svi doprinosi i porezi (npr. 50 Redovni rad), no u dijelu OBUSTAVE vrsta rada Obustava plaće u naravi je tipa 6 Akontacije/krediti.
Za Obustavu plaće u naravi nije bitno koja je šifra vrste rada nego koji je tip vrste rada i tip obraĉuna. Za obustavu mora biti tip vrste rada 6 Akontacije\krediti, a tip obraĉuna najbolje 53 Ruĉni unos: iznos, polje U skupini za doprinos 3 Ne plaća se doprinos. Smisao je da vrsta rada Obustava plaće u naravi ništa ne raĉuna nego da se njome samo smanji iznos za isplatu jer je isplata izvršena u naravi.
Dakle u dijelu dohodak smo obraĉunali i redovni rad za koji će radnik dobiti novac i plaću u naravi koju dobiva kroz npr. uslugu, a onda plaću u naravi oduzimamo u dijelu obustava jer je to već dobio kroz uslugu. Njegova netto plaća je 7.656.50 kn, ali je za isplatu samo 6.436,50 kn.
Primjer 2 Kada poslodavac daje radniku na cjelodnevno korištenje osobni automobil, plaća u naravi se moţe utvrditi kao 1% od nabavne vrijednosti npr. 1% od 100.000 kn = 1000,00 kn mjeseĉno, plus pdv = 1.200,00 kn mjeseĉno, recimo da je redovna brutto plaća 10.000 kn.
1.200,00 kn plaće u naravi se smatra bruto iznosom tj. davanja za doprisnose i poreze će ići na teret radnika. U dijelu DOHODAK - PLAĆA Redovni rad i Plaća u naravi su klasiĉne vrste rada tipa 1 Brutto1 na koje se obraĉunavaju svi doprinosi i porezi, no u dijelu OBUSTAVE vrsta rada Obustava plaće u naravi je tipa 6 Akontacije/krediti. Dakle u dijelu dohodak smo obraĉunali i redovni rad za koji će radnik dobiti novac i plaću u naravi koju dobiva kroz npr. uslugu, a onda plaću u naravi oduzimamo u dijelu obustava jer je to već dobio kroz uslugu. Njegova netto plaća je 7.038,91 kn, ali je za isplatu samo 5.818,91 kn.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Podaci o stopama, osnovicama i dr. Ovdje ćemo prikazati neke osnovne podatke za obraĉun plaća vaţeće na dan 15.01.2008. Podaci su iskljuĉivo informativnog karaktera i sluţe za obraĉun plaća u testiranju, za pravi obraĉun plaća morate provjeriti vaţeće propise i podatke u trenutku izrade obraĉuna, ograĊujemo se od eventualnih pogrešaka ili pogrešnih tumaĉenja. Moţete ih pronaći u nekima od hrvatskih knjigovodstvenih ĉasopisa (RRIF, RIF, RIPUp i dr.).
Podatak fonda sati razdoblja Mjesec
Radni dani
Radni sati
sijeĉanj
23
184
veljaĉa
21
168
oţujak
21
168
travanj
22
176
svibanj
22
176
lipanj
21
168
srpanj
23
184
kolovoz
21
168
rujan
22
176
listopad
23
184
studeni
20
160
prosinac
23
184
Najviše i najniţe osnovice za obraĉun doprinosa tekuće godine Opis
2008.
Prosjeĉna plaća ostvarena u razdoblju sijeĉanj-kolovoz prošle godine
6.975,00 kn
Najniţa mjeseĉna osnovica za plaćanje doprinosa, 35%
2.441,25 kn
Najviša mjeseĉna osnovica za mirovinsko osiguranje 600%
41.850,00 kn
Osnovice i stope za plaćanje doprinosa iz i na plaće kod pravnih i fiziĉkih osoba A. Za rad u punom radnom vremenu Doprinos MIO I stup 15% MIO II stup 5%
Najniţa osnovica
Najviša osnovica
2.441,25 kn
41.850,00 kn
A. Za rad u punom radnom vremenu Najniţa osnovica
Doprinos
Najviša osnovica Brutto plaća
Zdravstveno osiguranje 15% Ozljede na radu i prof. bolesti 0,5% Zapošljavanje 1,7% do 20 zaposl., 1,6%+0,1% više od 20 zaposl.
B. Za rad u nepunom radnom vremenu cijeli mjesec (kod jednog poslodavca) Doprinos
Osnovica
MIO I stup 15%
Razmjerno prema radnom vremenu
MIO II stup 5% Zdravstveno osiguranje 15%
Razmjerno prema radnom vremenu, a najmanje 2.441,25 kn
Ozljede na radu i prof. bolesti 0,5% Zapošljavanje 1,7% do 20 zaposl., 1,6%+0,1% više od 20 zaposl.
C. Za rad u nepunom radnom vremenu dio mjeseca Doprinos MIO I stup 15% MIO II stup 5% Zdravstveno osiguranje 15% Ozljede na radu i prof. bolesti 0,5% Zapošljavanje 1,7% do 20 zaposl., 1,6%+0,1% više od 20 zaposl.
Osnovica Razmjerno prema radnom vremenu, ali ne manje od korigirane najniţe osnovice (2.441,25 kn : broj sati u mjesecu) x broj sati rada
Popis razdoblja Copyright © IPOS 1992-2008.
Šifrarnik doprinosa Copyright © IPOS 1992-2008.
Šifrarnik vrsta rada Copyright © IPOS 1992-2008.
Platni listići Copyright © IPOS 1992-2008.
Rekapitulacija poduzeća Ispis troškova proizvodnih plaća po poslovnim jedinicama nam je potreban kod odreĊivanja direktnih troškova rada i kod općih troškova plaća reţije. Copyright © IPOS 1992-2008.
Obrazac ID do 15.08.2000. Copyright © IPOS 1992-2008.
Obrazac PK (export u datoteku) Copyright © IPOS 1992-2008.
Kartica knjiţenja radnika Copyright © IPOS 1992-2008.
Platna obraĉunska lista radnika Copyright © IPOS 1992-2008.
Potpisna (popisna) lista (export u datoteku) Prvo odabirete tip ispisa, za cijelo poduzeće ili organizacijsku jedinicu, i obraĉunsko razdoblje. Nakon toga odreĊujete za koji naĉin isplate će se generirati izvještaj.
Vidi
Naĉini isplate plaće Ako ţelite istovremeno kreirati i datoteku sa specifikacijom plaća za slane u banku tada oznaĉite jednu od mogućih opcija
200 Tekući raĉun - Zagrebaĉka banka
201 Tekući raĉun - Slavonska banka
202 Tekući raĉun - Privredna banka
204 Tekući raĉun - Hypo Alpe-adria banka
205 Tekući raĉun - Raiffeisen banka
U sluĉaju kad radnik ima tekući raĉun u RBA banci (Raiffeisen banka) za izradu datoteke sa specifikacijom plaća je potrebno uz broj tekućeg raĉuna upisati i internu šifru (u banci) komitenta u maksimalnoj duţini od 7 znakova. To ćete napraviti na naĉin da ćete prvo upisati broj tekućeg raĉuna, zatim znak ; (toĉkazarez) i zatim šifru komitenta. Primjer1: 1111111111;2222222 (u ovom primjeru program će uzeti 2222222 za šifru komitenta) Primjer2: 1234567890 (u ovom primjeru program će uzeti šifru komitenta 1234567 jer nije bilo znaka ;) Copyright © IPOS 1992-2008.
ZAP obrazac, obraĉun dohotka Copyright © IPOS 1992-2008.
SPL statistiĉki obrazac Copyright © IPOS 1992-2008.
Ĉlanarina sindikata Copyright © IPOS 1992-2008.
Obrazac ID do 30.06.2001. Copyright © IPOS 1992-2008.
Obrazac ID do 31.12.2002. Copyright © IPOS 1992-2008.
Obrazac DNR Copyright © IPOS 1992-2008.
Obrazac R-S Copyright © IPOS 1992-2008.
ID obrazac do 31.12.2004. Copyright © IPOS 1992-2008.
Obrazac R-Sm Copyright © IPOS 1992-2008.
Obrazac ID Copyright © IPOS 1992-2008.
Obrazac IP Copyright © IPOS 1992-2008.
Obrazac TMP Copyright © IPOS 1992-2008.
Kombinacije pridruţenih vrsta rada i doprinosa Copyright © IPOS 1992-2008.
Vrste primitaka Copyright © IPOS 1992-2008.
Obrazac IDD Copyright © IPOS 1992-2008.
Troškovi izravnih plaća u proizvodnji Program prema kriteriju datuma obraĉunskih razdoblja plaća i prema kriteriju radnih naloga ukljuĉuje u izvještaj obraĉunate vrste rada za pojedine radne naloge. Copyright © IPOS 1992-2008.
Rekapitulacije kredita Priprema izvještaja za kredite je napravljena na naĉin da se korisniku omogući kombiniranje raznih parametara, a što kao rezultat donosi da se na taj naĉin moţe kreirati više desetaka izvještaja u vezi kredita kada se kombiniraju svi parametri.
Redoslijed po šifri uz opciju ukljuĉi sve kredite daje sekvencijalni popis svih kredita evidentiranih u šifrarniku kredita. U ovom sluĉaju nije praktiĉno ukljuĉivati "grupiraj podatke" jer će grupe ostati iste tj. grupiranje će biti po šiframa kredita. Opcija "ukljuĉi samo neotplaćene kredite" će dati popis svih kredita koji još ostaju za otplaćivanje, "opcija samo otplaćene kredite" će nam dati samo kredite koji su potpuno otplaćeni, a opcija "samo neobraĉunavane kredite" će nam dati popis kredita kod kojih još nije obraĉunata niti jedna rata. Ove opcije imaju smisla samo kad krediti nisu filtrirani tj. kada je polje za filtriranje podataka po šifri prazno. Kod redoslijeda po šifri kredita isto tako nema smisla ukljuĉivati i popis rata jer će se generirati punu stranica. Kada ţelimo na ekranu vidjeti podatke o jednom kreditu tada je potrebno odabrati redoslijed po šifri kredita i upisati šifru jednog kredita, u ovom sluĉaju ima smisla ukljuĉiti i prikaz popisa rata. Redoslijed po nazivu kredita je sliĉan redoslijedu po šifri, oni su isti kada izvještaj nije dodatno filtriran sa nazivom izvještaja. U polje za naziv kredita tako moţemo upisati npr. rijeĉ "auto" i na izvještaju ćemo dobiti sve kredite u kojima se nalazi rijeĉ auto. U ovom sluĉaju dakle ĉak i kod upisa dodatnog filtera ima smisla ukljuĉivati i dodatne opcije kao što su "samo neotplaćeni krediti", "samo otplaćeni" itd. Prikazivanje popisa rata je proizvoljno. Redoslijed po šifri kreditora, bez filtera tj. svi kreditori, nam daje rekapitulaciju kredita po kreditorima i ovdje ima smisla ukljuĉiti grupiranje podataka. Upisom šifre kreditora dobivamo sve kredite za tog kreditora. Kada kliknemo na redoslijed po šifri kreditora, nazivu kreditora, šifri i nazivu radnika automatski će se ukljuĉiti grupiranje podataka. Redoslijed po nazivu kreditora je sliĉan kao redoslijed po šifri, ako neznamo šifru kreditora moţemo upisati dio naziva kreditora i dobit ćemo za njega sve kredite. Kod redoslijeda po šifri ili nazivu kreditora sa ukljuĉenom opcijom svi krediti i upisom odreĊenog razdoblja te grupiranjem podataka dobivamo izvještaj o plaćenim kreditim po kreditorima za to razdoblje. Redoslijed po šifri ili nazivu radnika sortira sve kredite po radnicima, praktiĉne su i dodatne opcije za ukljuĉivanje samo neotplaćenih, otplaćenih i neobraĉunavanih kredita. Opcija grupiranja ima smisla ako ima radnika koji imaju više od jednog kredita.
Kada su u izvještaj ukljuĉene samo rate iz odreĊenog obraĉunskog razdoblja kolona Plaćeno prikazuje samo plaćene kredite u tom razdoblju, a broj obraĉuntih i preostalih rata se odnosi na razdoblja od poĉetka pa do traţenog razdoblja. U ispis su ukljuĉene samo rate iz traţenog razdoblja.
Evidencija podataka o djelatnicima Sljedeći korak: 5/10 Aţuriranje vrsta rada Podaci o radnicima koji se traţe na unosu su podaci koji se koriste bilo kod samog algoritma obraĉuna ili kasnije kod raznih izvještaja. Strogo se zabranjuje kasnija izmjena matiĉnog broja radnika u poduzeću nakon što je on obraĉunavan u prethodnim obraĉunskim razdobljima jer su svi prošli podaci obraĉuna vezani sa radnikom preko njegovog matiĉnog broja. Sliĉno vrijedi i za premještanje radnika iz jedne radne jedinice u drugu ako se traţi rekapitulacija za radnu jedinicu iz nekog prošlog razdoblja, a broj radnika više nije isti. Prozor djelatnika omogućava prikaz fotografije djelatnika. Fotografije za svakog djelatnika moţete jednostavno kreirati skeniranjem ili jednostavnije digitalnim foto aparatom.
Vidi
Kako prikazati fotografije u programu Tip dohotka odreĊuje da li se radniku obraĉunava redovna plaća iz radnog odnosa ili obraĉun drugih dohodaka (ugovori o djelu, autorski honorari i dr.), to dakle istovremeno odreĊuje da li je radnik u radnom odnosu kod poslodavca ili ne. Za radnike u radnom odnosu tj. koji primaju plaću šifre su rezervirane od broja 1 do 100.000, a za radnike koji nisu u radnom odnosu šifre kreću od 100.001 do 999.999 i takvim radnicima se ne moraju ispunjavati sva polja koja su inaĉe predviĊena za radnike u radnom odnosu, ti su radnici u tabelarnom prikazu prikazani crvenom bojom. Podaci za unos su: Osobni podaci tip dohotka šifra tj. matiĉni broj radnika u poduzeću, prezime, ime, ime oca, djevojaĉko prezime datum roĊenja i spol (potrebno radi izraĉuna 5% na godine) općina roĊenja datum roĊenja drţavljanstvo nacionalnost broj djece faktor za uzdrţavane ĉlanove obitelji faktor za invalide ukupni faktor odbitaka obiteljsko stanje Dokumenti JMBG broj osobne iskaznice broj radne knjiţice općina izdavanja radne knjiţice osobni broj osiguranika vidi Naĉini isplate plaće (knjiţica, tekući, gotovina) i broj raĉuna, broj tekućeg raĉuna U sluĉaju kad radnik ima tekući raĉun u RBA banci (Raiffeisen banka) za izradu datoteke sa specifikacijom plaća je potrebno uz broj tekućeg raĉuna upisati i internu šifru (u banci) komitenta u maksimalnoj duţini od 6 znakova.
To ćete napraviti na naĉin da ćete prvo upisati broj tekućeg raĉuna, zatim znak ; (toĉkazarez) i zatim šifru komitenta. Primjer1: 1111111111;222222 (u ovom primjeru program će uzeti 222222 za šifru komitenta) Primjer2: 1234567890 (u ovom primjeru program će uzeti šifru komitenta 123456 jer nije bilo znaka ;)
broj štedne knjiţice
Stanovanje mjesto stanovanja općina stanovanja (podatak se povlaĉi iz šifrarnika, potrebno za obraĉun poreza), mjesna zajednica stanovanja (šifrarnik), adresa stanovanja (za ispis potvrde o plaćama), mjesna zajednica telefon Posao
zanimanje kvalifikacija završena škola radna jedinica u kojoj radi, vrsta posla na kojem radi, druga vrsta posla ako je promijenio vrstu posla u toku obraĉunskog razdoblja da li radi pola radnog vremena, podatak se koristi npr. kod SPL obrasca gdje se u statistici najviše i najniţe plaće ne uzimaju ti djelatnici
Zaposlenje datum prvog zapošljavanja datum zadnjeg neprekinutog zaposlenja u poduzeću (za izraĉun minulog rada), broj mjeseci i dana staţa prije zaposlenja u poduzeću (za izraĉun minulog rada), odsluţio vojni rok prekid radnog odnosa i datum prekida Ostalo ĉlan sindikata, invalid II kategorije, inv. III kategorije, hrvi i % invalidnosti radnik na ĉekanju naĉin primanja dohotka (knjiţica, tekući, gotovina) i broj raĉuna, da li je radnik osloboĊen obraĉuna doprinosa na plaću ĉlan obveznog mirovinskog fonda osnove obraĉuna za RS obrazac (podatak se koristi kod automatskog punjenja RSobrasca) odreĊivanje automatskih vrsta rada koje će se uzimati u obzir kod ovog djelatnika (koristimo ako ţelimo sami odrediti neke specifiĉne automatske vrste rada kombinacije doprinosa, ovdje odreĊujemo na neki naĉin tip obraĉunavanja doprisnoa za radnika, ako je npr. radnik ĉlan OMF-a (obvezni mirovinski fond) tada mu se obraĉunava doprinos za MIO I i II stup (15% i 5%), ako nije ĉlan OMF-a tada samo I stup (20%) Djeca djelatnika Za svakog djelatnika evidentiramo osnovne podatke o djeci.
Dodatne informacije
Obrazac R-Sm
Aţuriranje vrsta rada - vaţno ! Copyright © IPOS 1992-2008.
Klasifikacija poslova i bodova Sljedeći korak: 4/10 Evidencija podataka o radnicima Svi djelatnici koji rade u poduzeću, rade na odreĊenim poslovima koji su po nekim kriterijima klasificirani, ti kriteriji su interna stvar svakog pojedinog poduzeća. Kod reţijskog obraĉuna plaće Bitno je naglasiti da je sistem klasifikacije poslova radnika veza podataka koji se unose i krajnjih iznosa plaća koje program izraĉunava, te se to svakako mora obaviti kod poduzeća koja to nemaju. Najviše vrednovani posao nosi najviše bodova, a svi ostali manje. Kod samog obraĉuna se broj bodova podijeli sa prosjeĉnim mjeseĉnim godišnjim fondom sati koji je trenutno 182 sata te se dobije broj bodova za jedan sat rada. Za obraĉun se prikupe podaci koliko je radnik imao sati rada na tom poslu, pomnoţi se broj bodova na sat sa brojem sati rada i dobije se ukupno ostvareno bodova u tom obraĉunskom razdoblju tj. za taj obraĉun. Prije svakog obraĉuna se odreĊuje vrijednost boda na nivou poduzeća. Ukupan broj bodova se pomnoţi sa vrijednošću boda te se dobije ukupan iznos u KN tj. iznos brutto plaće. Podaci za unos su:
šifra posla naziv posla broj bodova broj izvršilaca potrebna kvalifikacija
Dodatne informacije
Evidencija organizacijskih (radnih) jedinica (mjesta troška) Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke kadrovske evidencije Inicijalan prikaz slike djelatnika u kadrovskoj evidenciji
iskljuĉeno
UKLJUĈENO
Postavka regulira da li će se ulaskom u prozor pregleda djelatnika automatski prikazivati slike djelatnika. Ako je ova postavka iskljuĉena još uvijek moţete prikaz slika ukljuĉiti i u samom prozoru.
Vidi Kako prikazati fotografije u programu
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Naĉini isplate plaće Šifrarnik kadrovske evidencije djelatnika. npr. gotovina, tekući raĉun, štedna knjiţica i sl. Kod popunjavanja šifrarnika slijedite pravila:
Naĉin isplate gotovina moţe biti samo šifra 100.
Naĉin isplate tekući raĉun se moţe otvoriti više šifri od 200 do 299.
200 Tekući raĉun - Zagrebaĉka banka
201 Tekući raĉun - Slavonska banka
202 Tekući raĉun - Privredna banka
203 Tekući raĉun - Rijeĉka banka
204 Tekući raĉun - Hypo Alpe-adria banka
205 Tekući raĉun - Raiffeisen banka
Naĉin isplate štedna knjiţica se moţe otvoriti više šifri od 300 do 399.
Naĉin isplate na ţiro-raĉun su šifre 400-499
Dakle za tekuće raĉune i štednje knjiţice moţete otvoriti šifru za svaku banku posebno. Isto tako će na platnom listiću biti ispisana svaka banka posebno za svaku vrstu isplate. Na izvještaju potpisne liste ćete moći prema šifrarniku naĉina isplata izlistati djelantike prema tom kriteriju. Ako ste u obraĉunskom razdoblju odredili stopu isplate u bonovima i/ili gotovini tada će se kod ispisa platnih listića, potpisnih listi i dr. primjenjivati sljedeće pravilo: npr. 10% u bonovima, 30% gotovina. Prvo će se odrediti koliko je radniku 10% u bonovima, zatim 30% u gotovini, a ostatak će mu se isplatiti prema onom naĉinu plaćanja koji je naveden za njega u kadrovskoj, ako i tamo ima gotvinu onda će u gotovini dobiti 90%. Ako je gotovina i bonovi 0% tada će mu se isplatiti 100% prema naĉinu u kadrovskoj. Kod exporta podataka na disketu za banku (izvještaj potpisna lista) morate ispravno odabrati prema naĉinu plaćanja koji djelatnici idu na export, a onda odabrati algoritam za banku. Npr. moţete pogriješiti i odabrati naĉin isplate Tekući Zagrebaĉka banka, a algoritam za Slavonsku banku.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Naĉini prestanka radnog odnosa Šifrarnik kadrovske evidencije djelatnika.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Drţavljanstvo Šifrarnik koji koristimo u kadrovskoj evidenciji djelatnika.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Kvalifikacije djelatnika mr, dr, i sl. koristimo ih kod kadrovske evidencije djelatnika.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Nacionalnosti Šifrarnik koji koristimo kod kadrovske evidencije djelatnika.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Obiteljsko stanje Šifrarnik kadrovske evidencije djelatnika.
Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis djelatnika - osnovni podaci Copyright © IPOS 1992-2008.
Matiĉni kartoni djelatnika - detaljni podaci Copyright © IPOS 1992-2008.
Popis poslova Copyright © IPOS 1992-2008.
Djeca djelatnika Copyright © IPOS 1992-2008.
Općenito - koje poslovne knjige vode obrtnici Koje poslovne knjige trebaju voditi obrtnici?
Poslovne knjige prema propisima o dohotku Knjiga primitaka i izdataka, KPI knjiga postoji u programu Ipos knjigovodstvo Popis dugotrajne imovine, DI u Ipos knjigovodstvu se koristi modul Osnovna sredstva, s iskljuĉenim radom s kontima Evidencija o traţbinama i obvezama, TO u Ipos knjigovodstvu se vodi saldakonti kupaca i dobavljaĉa, s iskljuĉenim radom s kontima, korisnici koji vode knjige IRa i URa u koje unose sve raĉune, takoĊer ne bi morali voditi knjigu TO Knjiga prometa, KPR ne moraju je voditi korisnici koji te podatke osiguravaju u obrascu KPI, takoĊer niti oni koji te evidencije vode u knjizi popisa KP
Poslovne knjige prema propisima o PDV-u Za evidenciju o izdanim, primljenim, plaćenim i naplaćenim raĉunima i porezu dohodaši obveznici pdva trebaju voditi Knjigu izlaznih raĉuna, obrazac IR-a za redovne isporuke, za primljene predujmove, za vlastitu potrošnju, knjiga postoji u Ipos knjigovodstvu Knjiga ulaznih raĉuna, obrazac UR-a za redovne isporuke, za dane predujmove, za vlastitu potrošnju, za uvoz, knjiga postoji u Ipos knjigovodstvu
Poslovne knjige i evidencije prema propisima o trgovini Knjiga popisa o nabavi i prodaji robe, KP sastavni dio knjige su i primke o zaduţenju za robu, knjiga postoji u Ipos knjigovodstvu
Poslovne knjige obrtnika dobitaša prema zakonu o porezu na dobit
Dnevnik Glavna knjiga Pomoćne poslovne knjige analitiĉkog knjigovodstva (kupci, dobavljaĉi, robno ...) Obrtnici obveznici poreza na dohodak osim navedenih knjiga mogu za potrebe poslovanja koristiti i Saldakonti kupaca Saldakonti dobavljaĉa Blagajniĉko poslovanje Fakturiranje u veleprodaji Robno-materijalno knjigovodstvo PC kasu u maloprodaji Maloprodajno skladište Obraĉun plaća Kadrovska evidencija Copyright © IPOS 1992-2008.
Knjiga primitaka i izdataka Knjiga primitaka i izdataka je evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju. Temeljno naĉelo evidentiranja primitaka i izdataka u knjizi KPI jest naĉelo blagajne, tj. primici odnosno izdaci od poslovnih dogaĊaja koji utjeĉu na dohodak utvrĊuju se tek nako primljenih uplata tj. obavljenih isplata. Primici: unose se ukupni primici zajedno s naplaćenim PDV-om, a PDV sadrţan u tim primicima naplaćenim naknadama evidentira se u posebnom polju. Stupac ukupni primici je zbroj: primici u gotovini, na ţiro-raĉun, u naravi, minus PDV. Izdaci: unose se ukupni izdaci zajedno s plaćenim PDV pretporezom ukljuĉujući i izdatke iz ĉl. 19., st. 1., t. 1. i t. Zakona o porezu na dohodak. ĉl. 19 (izdaci za reprezentaciju, 30% poslovnih izdataka za osobna motorna vozila i dr. sredstva koja sluţe prijevoz poduzetnika, te rent a car vozila - ostali izdaci iz ĉl. 19. se ne iskazuju u knjizi primitaka i izdataka) Stupac ukupni izdaci je zbroj svih izdataka minus stupac s PDV-om, minus stupac ĉl. 19. Polje veza pdv-kpi omogućava da se poveţu knjige ura i ira u pdv modulu tako da se kod tih knjiga vidi koji raĉun je veza s kojim primitkom-izdatkom. Unos podataka u knjigu KPI mora se obaviti:
za razdoblje od 1.-15. u mjesecu do 25. u mjesecu
za razdoblje od 16.-31. u mjesecu do 10. u sljedećem mjesecu
Dodatne informacije
Općenito - koje poslovne knjige vode obrtnici
Knjiga izdanih raĉuna I-RA
Knjiga ulaznih raĉuna U-RA Copyright © IPOS 1992-2008.
Renumeracija stavaka Renumeracija prema datumima će sve redove knjige sortirati prema datumima, obrisati postojeće redne brojeve i dodijeliti nove redne brojeve. Nakon premještaja odreĊenih redova promjenom datuma ovom akcijom moţemo ponovo dobiti slijed rednim brojeva. Renumeracija prema rednim brojevima će posloţiti redove knjige prema rednim brojevima, a zatim obrisati sve redne brojeve i ponovo ih dodijeliti od 1 na dalje. Dakle ako smo obrisali neke redne brojeve ili neke duplicirali zato da bismo red premjestili na neko drugo mjesto ponovnim dodjeljivanjem rednih brojeva moţemo taj redoslijed zadrţati sa slijednim rednim brojevima. Copyright © IPOS 1992-2008.
Knjiga prometa Evidencija u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije poĉetka idućeg radnog dana, upisuju blagajniĉki primitci (gotovina i ĉekovi). Dakle evidentiramo samo utrţak naplaćen u gotovini i ĉekovima, a ne preko ţiro-raĉuna. Primitci naplaćeni preko ţiro-raĉuna evidentiraju se izravno u Knjizi primitaka i izdataka. Knjiga prometa se vodi za svaku poslovnu jedinicu (radnju, prodajno mjesto ili dr.) koja obavlja prodaju na malo ili pruţa usluge. Ukupna svota iz knjige KPR se upisuje u knjigu KPI u stupac svota primitaka u gotovini i ĉekovima. Knjigu prometa nisu obavezni voditi porezni obveznici koji ne obavljaju djelatnost u više poslovnih jedinica, i to uz uvjet da unos podataka o blagajniĉkim primicima u KPI obavljaju na kraju radnog dana, a najkasnije prije poĉetka idućeg radnog dana. Copyright © IPOS 1992-2008.
Renumeracija stavaka knjige prometa Renumeracija prema datumima će sve redove knjige sortirati prema datumima, obrisati postojeće redne brojeve i dodijeliti nove redne brojeve. Nakon premještaja odreĊenih redova promjenom datuma ovom akcijom moţemo ponovo dobiti slijed rednim brojeva. Renumeracija prema rednim brojevima će posloţiti redove knjige prema rednim brojevima, a zatim obrisati sve redne brojeve i ponovo ih dodijeliti od 1 na dalje. Dakle ako smo obrisali neke redne brojeve ili neke duplicirali zato da bismo red premjestili na neko drugo mjesto ponovnim dodjeljivanjem rednih brojeva moţemo taj redoslijed zadrţati sa slijednim rednim brojevima. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis knjige primitaka i izdataka Moguće opcije:
od do rednom broja
od do datuma
sve stavke po rednom broju ili datumu
ispis kumulativa od poĉetka knjige
moguće je ispisati samo one redove knjige koji u opisu sadrţe odreĊeni tekst
Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis knjige prometa Odrediti prodavaonicu/skladište jer se KP knjiga vodi po prodavaonicama. Svi redovi, od do rednog broja ili od do datuma. Redoslijed ispisa redova knjige:
od do rednog broja
od do datuma Moguće je ukljuĉiti kumulativ od poĉetka knjige do traţenog reda. Moguće je ukljuĉiti datum i vrijeme ispisa i promjeniti naslov izvještaja. Moguće je ispisati samo one redove knjige koji u opisu sadrţe odreĊeni tekst Copyright © IPOS 1992-2008.
Nadzorne knjige o poslovima s inozemstvom Rezidenti- pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim njihovih podruţnica u inozemstvu - podruţnice stranih trgovaĉkih društava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadleţnog tijela drţavne vlasti u RH - trgovci pojedinci, obrtnici i druge fiziĉke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem u RH koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane trebaju voditi u obliku posebnog oblika poslovnih knjiga odgovarajuće evidencije o platnom prometu s nerezidentima. Pri tome je nebitno da li se ti isti poslovni dogaĊaji prate i u nekim drugim evidencijama. Radi se o evidencijama tekućih i kapitalnih poslova s inozemstvom koje se prate posredstvom Nadzorne knjige. Sadrţaj i naĉin voĊenja nadzorne knjige je propisan Naredbom o voĊenju nadzorne knjige o tekućim i kapitalnim poslovima s inozemstvom NN br. 145/03.
Vidi
Naredba o voĊenju nadzorne knjige Naredba ne propisuje precizno koje vrste nadzornih knjiga treba voditi, ali radi voĊenja preglednije evidencije dobro je ustrojiti zasebne nadzorne knjige po svakoj vrsti tekućih i kapitalnih poslova. Za sve vrste nadzornih knjiga se daje jedinstveni obvezni sadrţaj, plus dodatni podaci specifiĉni za odreĊeni posao. Bit je u praćenju pojedinih poslova, zato se u programu uvodi polje šifra i godina posla s kojom se odreĊuje svaki pojedini posao, a koji moţe imati više unosa u jednoj ili više knjiga.
JEDINSTVENI OBVEZNI SADRŢAJ
Tip nadzorne knjige Redni broj Datum unosa podataka Šifra posla Godina posla Oznaka i datum isprave koja je osnovom za izvršenje plaćanja ili naplate (predugovor, ugovor, pismo namjere, predraĉun, raĉun, zakljuĉnica ...) Naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklopljen posao Ugovorena vrijednost posla Valuta Naznaka u ĉije je ime i za ĉiji raĉun sklopljen posao Postotak ugovorene zastupniĉke ili posredniĉke provizije Naĉin izvršenog plaćanja ili naplate odnosno prijenosa sredstava (instrument platnog prometa, gotovina i dr.) Datum plaćanja Iznos plaćanja Oznaka i datum odobrenja ili rješenja dobivenog od tijela drţavne uprave ili pravnih osoba s javnim ovlastima, sukladno odredbama Zakona o deviznom poslovanju, za sklapanje i izvršavanje poslova iz podruĉja tekućih i kapitalnih transakcija s inozemstvom (odobrenja HNB-a, potvrda MF PU, odobrenje prospekta Komisije za vrijednosne papire RH ...) Oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao već upisan u neku od nadzornih knjiga
NADZORNA KNJIGA IZVOZA ROBE
Jedinstveni obvezni sadrţaj Broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD) Podaci o zemlji podrijetla robe Podaci o zemlji u koju se roba izvozi Vrsta robe
NADZORNA KNJIGA UVOZA ROBE
Jedinstveni obvezni sadrţaj Broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD) Podaci o zemlji podrijetla robe Podaci o zemlji iz koje se roba uvozi Vrsta robe
NADZORNA KNJIGA PRUŢENIH USLUGA
Jedinstveni obvezni sadrţaj Vrsta usluge
NADZORNA KNJIGA PRIMLJENIH USLUGA
Jedinstveni obvezni sadrţaj Vrsta usluge
NADZORNA KNJIGA OSTALIH TEKUĆIH POSLOVA
Jedinstveni obvezni sadrţaj vrsta posla
NADZORNA KNJIGA KREDITA ODOBRENJA
Jedinstveni obvezni sadrţaj Broj i datum zakljuĉenog ugovora o kreditu ili o jamstvu ili zaloţnom pravu, odnosno otkupu potraţivanja Iznos kredita u valuti Vrsta i namjenu kredita Banka preko koje se koristi kredit Datum prijenosa sredstava kredita na raĉun banke u zemlji ili inozemstvu Kamatna stopa i ukupna svota kamata Troškovi po kreditu Instrument osiguranja Datum prijave kreditnog posla i transakcija po kreditu HNB-u
NADZORNA KNJIGA KREDITA ZADUŢENJA
Jedinstveni obvezni sadrţaj Broj i datum zakljuĉenog ugovora o kreditu ili o jamstvu ili zaloţnom pravu, odnosno otkupu potraţivanja Iznos kredita u valuti Vrsta i namjenu kredita Banka preko koje se koristi kredit Datum prijenosa sredstava kredita na raĉun banke u zemlji ili inozemstvu Kamatna stopa i ukupna svota kamata Troškovi po kreditu Instrument osiguranja Datum prijave kreditnog posla i transakcija po kreditu HNB-u
NADZORNA KNJIGA IZRAVNIH ULAGANJA U REZIDENTA
Jedinstveni obvezni sadrţaj Datum prijave izravnih ulaganja Hrvatskoj narodnoj banci
NADZORNA KNJIGA IZRAVNIH ULAGANJA U NEREZIDENTA
Jedinstveni obvezni sadrţaj Datum prijave izravnih ulaganja Hrvatskoj narodnoj banci
NADZORNA KNJIGA PRODAJE NEKRETNINE NEREZIDENTU
Jedinstveni obvezni sadrţaj
NADZORNA KNJIGA KUPNJE NEKRETNINE U INOZEMSTVU
Jedinstveni obvezni sadrţaj
NADZORNA KNJIGA INVESTICIJSKIH RADOVA U INOZEMSTVU
Jedinstveni obvezni sadrţaj Naziv i sjedište nositelja posla, ako investicijske radove izvodi više rezidenata potrebno je navesti nazive i sjedište svih sudionika (kooperanata) u poslu Vrstu ugovorenih investicijskih radova u inozemstvu Zemlju u kojoj se radovi izvode Vrijednost ugovorenih radova u devizama Rok završetka radova Izvore osiguranja sredstava (vlastita i tuĊa) za financiranje radova koji se izvode na kredit Vrijednost ulaganja u radove izvozom domaće opreme i druge robe ili kupnjom opreme i druge robe u inozemstvu, u devizama Datum završetka i primopredaje radova te datum izvršenja obraĉuna sa stranim naruĉiteljem radova Iznos deviza u stranoj banci zadrţan zbog dobrog izvršenja posla te rok naplate tog iznosa Dokaz o prijenosu sredstava s deviznih raĉuna nakon završetka investicijskih radova Podatke o stranom osiguravatelju radova i opreme te o iznosu premije osiguranja akoj je tako predviĊeno ugovorom o izvoĊenju radova, odnosno propisima zemlje u kojoj se radovi izvode
NADZORNA KNJIGA POSLOVA S VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I UDJELIMA U INVESTICIJSKIM FONDOVIMA
Jedinstveni obvezni sadrţaj Vrsta vrijednosnog papira Izdavatelj i zemlja izdavatelja vrijednosnog papira Bonitetna ocjena vrijednosnog papira Skrbniĉka banka u Republici Hrvatskoj preko koje je izvršena transakcija Datum prijave posla HNB-u
NADZORNA KNJIGA OSIGURANJA ZA PREMIJE I ISPLATE U SVEZI S OSIGURANJEM OSOBA I IMOVINE
Jedinstveni obvezni sadrţaj
NADZORNA KNJIGA OSIGURANJA ZA PREMIJE I ISPLATE U SVEZI S OSIGURANJEM KREDITA ODNOSNO ZAJMA
Jedinstveni obvezni sadrţaj
NADZORNA KNJIGA DEPOZITNIH POSLOVA REZIDENTA SA STRANIM FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
Jedinstveni obvezni sadrţaj Vrsta posla odnosno namjena za koju se otvara raĉun u inozemstvu Broj i datum ugovora o otvaranju raĉuna, te naziv i sjedište strane financijske institucije Broj otvorenog raĉuna Rok i produţenje roka na koji je raĉun otvoren, odobreni iznos stanja sredstava na raĉunu
Datum Datum Datum Datum
dostave izvješća HNB-u o stanju sredstava na raĉunu u inozemstvu povrata sredstava u zemlju zatvaranja raĉuna dostave obavijesti HNB-u o zatvaranju raĉuna u inozemstvu
NADZORNA KNJIGA NAPLATE PO OSNOVI OSTALIH KAPITALNIH POSLOVA (autorske naknade – patenti, dizajn, trgovaĉke marke, izumi, povrati u sluĉaju otkaza ugovora i pogrešnih uplata, obeštećenja i sl.)
Jedinstveni obvezni sadrţaj
NADZORNA KNJIGA PLAĆANJA PO OSNOVI OSTALIH KAPITALNIH POSLOVA (autorske naknade – patenti, dizajn, trgovaĉke marke, izumi, povrati u sluĉaju otkaza ugovora i pogrešnih uplata, obeštećenja i sl.)
Jedinstveni obvezni sadrţaj Copyright © IPOS 1992-2008.
Naredba o voĊenju nadzorne knjige NN br. 145/03 MINISTARSTVO FINANCIJA 2128 Na temelju ĉlanka 50. stavak 4. Zakona o deviznom poslovanju (»Narodne novine«, br. 96/03), ministar financija donosi NAREDBU o voĊenju nadzorne knjige o tekućim i kapitalnim poslovima s inozemstvom Opće odredbe I. (1) Ovom Naredbom ureĊuje se sadrţaj nadzorne knjige i naĉin na koji rezidenti vode nadzornu knjigu o tekućim i kapitalnim poslovima s nerezidentima. (2) Propisani podaci unose se u nadzornu knjigu neovisno o tome upisuju li se ti podaci u posebne knjige i evidencije temeljem drugih propisa. (3) U nadzornu knjigu unose se podaci o svakom sklopljenom tekućem i kapitalnom poslu s inozemstvom te o plaćanjima i naplati po tim poslovima u stranim sredstvima plaćanja i u kunama. II. Nadzorne knjige u smislu ove Naredbe, poslovne su knjige u kojima se, u svakoj zasebno, razvrstavaju i evidentiraju sklopljeni tekući i kapitalni poslovi s nerezidentima nastali s osnove: 1. trgovine robom, 2. prometa usluga, 3. ostalih tekućih poslova koji obuhvaćaju: uobiĉajene kratkoroĉne bankarske i kreditne instrumente, plaćanje kamata i neto-dohotka od ostalih ulaganja, plaćanje na ime amortizacije zajmova, smanjenje vrijednosti izravnih ulaganja i raspodjelu dobiti na osnovi udjela u vlasništvu, prijenose s osnove likvidiranih šteta na temelju ugovora o osiguranju, naknade za koncesije, ĉlanarine, kazne (penale) i dr., 4. kreditnih poslova, 5. izravnih ulaganja, 6. ulaganja u nekretnine, 7. poslova s vrijednosnim papirima na trţištu kapitala i trţištu novca te poslova s udjelima u investicijskim fondovima, 8. osiguranja, 9. depozitnih poslova, 10. ostalog kretanja kapitala: autorske naknade (patenti, dizajn, trgovaĉke marke, izumi), povrati u sluĉaju otkaza ugovora i pogrešnih uplata, obeštećenja i sliĉno. III. Nadzornu knjigu duţni su voditi sljedeći rezidenti: 1. pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim njihovih podruţnica u inozemstvu, 2. podruţnice stranih trgovaĉkih društava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadleţnog tijela drţavne vlasti ili uprave u Republici Hrvatskoj, 3. trgovci pojedinci, obrtnici i druge fiziĉke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane.
IV. Banke su duţne voditi nadzornu knjigu o sklopljenim tekućim poslovima s nerezidentima kada te poslove obavljaju u svoje ime i za svoj raĉun. VoĊenje i ĉuvanje nadzorne knjige V. (1) Nadzorna knjiga moţe se voditi u obliku uvezane knjige, kartica ili elektronskog zapisa, odnosno u onom obliku koji omogućuje uvid i kontrolu deviznog poslovanja rezidenta. (2) Odgovorna osoba mora ovjeriti nadzornu knjigu koja se vodi u obliku uvezane knjige ili kartica, odnosno ovjeriti ispis nadzorne knjige kada se ona vodi u obliku elektronskog zapisa. (3) Nadzorna knjiga mora biti dostupna deviznoj kontroli odmah, a najkasnije sljedeći radni dan. (4) Sve isprave iz kojih se podaci unose u nadzornu knjigu i isprave ĉije se oznake upisuju u nadzornu knjigu kao povezne reference moraju biti dostupne deviznoj kontroli najkasnije sljedeći radni dan. (5) Nadzorna knjiga ĉuva se najmanje šest godina. Unos podataka u nadzornu knjigu VI. (1) Podaci koji se unose u nadzornu knjigu zasnivaju se na ispravama o tekućim i kapitalnim transakcijama s inozemstvom. (2) Podaci se u nadzornu knjigu unose svaki zasebno redoslijedom kako nastaju i to u roku pet dana od dana primitka isprave. (3) Odgovorna osoba duţna je ovjeriti naknadne ispravke unesenih podataka u nadzornu knjigu. Obvezni sadrţaj nadzorne knjige VII. Svaka vrsta nadzorne knjige iz toĉke II. ove Naredbe mora sadrţavati sljedeće podatke: – redni broj i datum unosa podataka, – oznaku i datum isprave koja je osnovom za izvršenje plaćanja ili naplate (predugovor, ugovor, pismo namjere, predraĉun, raĉun, zakljuĉnica...), – naziv tvrtke i zemlju sjedišta nerezidenta s kojim je sklopljen posao, – ugovorenu vrijednost posla, – naznaku u ĉije je ime i za ĉiji je raĉun sklopljen posao, – postotak ugovorene zastupniĉke ili posredniĉke provizije, – datum, iznos i naĉin izvršenog plaćanja ili naplate odnosno prijenosa sredstava (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), – oznaku i datum odobrenja ili rješenja dobivenog od tijela drţavne uprave ili pravnih osoba s javnim ovlastima, sukladno odredbama Zakona o deviznom poslovanju, za sklapanje i izvršavanje poslova iz podruĉja tekućih i kapitalnih transakcija s inozemstvom (odobrenja Hrvatske narodne banke, potvrda Ministarstva financija - Porezne uprave, odobrenja prospekta Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske…), – oznaku rednog broja i godine unosa podataka ako je posao već upisan u neku od nadzornih knjiga. VIII.
Nadzorna knjiga uvoza robe, odnosno nadzorna knjiga izvoza robe, uz podatke iz toĉke VII. ove Naredbe, treba sadrţavati: – broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD), – podatke o zemlji podrijetla robe, zemlji iz koje se roba uvozi, odnosno zemlji u koju se roba izvozi. IX. Nadzorna knjiga investicijskih radova u inozemstvu, uz podatke iz toĉke VII. ove Naredbe, treba sadrţavati i sljedeće podatke: – naziv i sjedište nositelja posla; ako investicijske radove izvodi više rezidenata, potrebno je navesti nazive i sjedišta svih sudionika (kooperanata) u poslu, – vrstu ugovorenih investicijskih radova u inozemstvu, – zemlju u kojoj se radovi izvode, – vrijednost ugovorenih radova u devizama, – rok završetka radova, – izvore osiguranja sredstava (vlastita i tuĊa) za financiranje radova koji se izvode na kredit, – vrijednost ulaganja u radove izvozom domaće opreme i druge robe ili kupnjom opreme i druge robe u inozemstvu, u devizama, – datum završetka i primopredaje radova te datum izvršenja obraĉuna sa stranim naruĉiteljem radova, – iznos naplate u nacionalnoj netransferabilnoj valuti zemlje u kojoj se izvode radovi, – iznos deviza u stranoj banci zadrţan zbog dobrog izvršenja posla te rok naplate tog iznosa, – dokaz o prijenosu sredstava s deviznih raĉuna nakon završetka investicijskih radova, – podatke o stranom osiguravatelju radova i opreme te o iznosu premije osiguranja ako je tako predviĊeno ugovorom o izvoĊenju radova, odnosno propisima zemlje u kojoj se radovi izvode. X. Nadzorna knjiga izravnih ulaganja, uz podatke iz toĉke VII. ove Naredbe, treba sadrţavati: – datum prijave izravnog ulaganja Hrvatskoj narodnoj banci. XI. Nadzorna knjiga poslova s vrijednosnim papirima i udjelima u investicijskim fondovima, uz podatke iz toĉke VII. ove Naredbe, treba sadrţavati i sljedeće podatke: – vrstu vrijednosnog papira, – izdavatelja i zemlju izdavatelja vrijednosnog papira, – bonitetnu ocjenu vrijednosnog papira, – skrbniĉku banku u Republici Hrvatskoj preko koje je izvršena transakcija, – datum prijave posla Hrvatskoj narodnoj banci. Za poslove s udjelima u investicijskim fondovima na odgovarajući se naĉin primjenjuju odredbe ove Naredbe koje se odnose na nadzornu knjigu poslova s vrijednosnim papirima. XII. Nadzorna knjiga poslova osiguranja s nerezidentima vodi se odvojeno: 1. za premije i isplate u svezi s osiguranjem osoba i imovine, 2. za premije i isplate u svezi s osiguranjem kredita odnosno zajma.
XIII. Nadzorna knjiga depozitnih poslova rezidenta sa stranim financijskim institucijama, uz podatke iz toĉke VII. ove Naredbe, treba sadrţavati i sljedeće podatke: – vrstu posla odnosno namjenu za koju se otvara raĉun u inozemstvu, – broj i datum ugovora o otvaranju raĉuna, te naziv i sjedište strane financijske institucije, – broj otvorenog raĉuna, – rok i produţenje roka na koji je raĉun otvoren, odobreni iznos stanja sredstava na raĉunu, – datum dostave izvješća Hrvatskoj narodnoj banci o stanju sredstava na raĉunu u inozemstvu, – datum povrata sredstava u zemlju, – datum zatvaranja raĉuna, – datum dostave obavijesti Hrvatskoj narodnoj banci o zatvaranju raĉuna u inozemstvu. XIV. Nadzorna knjiga kreditnih poslova, uz podatke iz toĉke VII. ove Naredbe, treba sadrţavati i sljedeće podatke: – datum i broj zakljuĉenog ugovora o kreditu ili o jamstvu ili zaloţnom pravu, odnosno otkupu potraţivanja, – iznos kredita u valuti, – vrstu i namjenu kredita, – banku preko koje se koristi kredit, – datum prijenosa sredstava kredita na raĉun banke u zemlji ili inozemstvu, – kamatnu stopu i ukupnu svotu kamata, – troškove po kreditu, – instrument osiguranja, – datum prijave kreditnog posla i transakcija po kreditu Hrvatskoj narodnoj banci. Prijelazne i završne odredbe XV. Danom primjene ove Naredbe prestaje vrijediti Naredba o voĊenju nadzorne knjige svakog sklopljenog vanjskotrgovinskog posla i kreditnog posla s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 112/93). XVI. Ova Naredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. sijeĉnja 2004. Klasa: 011-01/03-01/66 Urbroj: 513-11/03-4 Zagreb, 12. rujna 2003. Ministar financija dr. Mato Crkvenac, v. r. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis nadzornih knjiga Svaku od 16 nadzornih knjiga se moţe pojedinaĉno ispisati po kriterijima
od do rednog broja
od do šifre posla
od do datuma plaćanja
Od do rednog broja je ispis po redoslijedu unosa, a šifra posla obuhvaća više unosa (rednih brojeva) koji su vezani uz jedan posao. Copyright © IPOS 1992-2008.
HUB - uputa o upotrebi naloga za plaćanje Na temelju ĉlanka 21. Ugovora o osnivanju GIU Hrvatska udruga banaka (u nastavku: HUB) i ĉlanka 3. Poslovnika Odbora za platni promet HUB-a, a u svezi s ĉlankom 7. stavkom 2. Odluke o nalozima za plaćanje (NN 14/02, u nastavku: Odluka), nakon usklaĊenja svojih stajališta, a u ţelji da se osigura kontinuirano obavljanje platnog prometa, putem Odbora za platni promet HUB-a banke ĉlanice (u nastavku: ĉlanice) HUB-a pripremile su novi standardizirani nalog za plaćanje i prihvatile
UPUTU o obliku, sadrţaju i upotrebi naloga za plaćanje u domaćem platnom prometu
I. OPĆE ODREDBE 1. Ovom uputom ureĊuju se oblik, sadrţaj i upotreba naloga za plaćanje u domaćem platnom prometu, i to sa dva oblika standardiziranog papirnatog naloga za plaćanje - obrascima HUB 1 i HUB 1-1. Navedeni obrasci namijenjeni su sudionicima u platnom prometu (prema Zakonu o platnom prometu u zemlji, NN 117/2001) kao nadomjestak za obrasce platnog prometa koji su se do sada upotrebljavali i izdavali u skladu s Pravilnikom o obliku, sadrţaju i uporabi obrazaca platnog prometa (NN 81/96, s izmjenama i dopunama), u daljnjem tekstu Pravilnik: 1. Obrasci za gotovinska plaćanja: a) za uplate: Opća uplatnica - obrazac br. 10 i Opća uplatnica - obrazac br. 10-1 b) za isplate: Uputnica - obrazac br. 25 i Nalog za gotovinsku isplatu - obrazac br. 28 2. Obrasci za bezgotovinska plaćanja: Opći nalog za prijenos - obrazac br. 40 i Opći nalog za prijenos - obrazac br. 40-1. Nalog za plaćanje u prvom je redu namijenjen prijenosu sredstava, ali omogućava i gotovinsko poslovanje sudionika platnog prometa. 2. Obrazac naloga za plaćanje sadrţava sve potrebne podatke za plaćanje (bezgotovinski prijenos sredstava), te za isplatu i uplatu gotovine. Oblik obrasca jamĉi mogućnost obrade ICR tehnologijom (Intelligent Character Recognition) i klasiĉnu ruĉnu obradu. Sve ĉlanice prihvaćat će i obrazac s logotipom bilo koje banke kao i univerzalni obrazac ako takav obrazac HUB 1 ili HUB 1-1 zadovoljava svojstva navedena u ovoj uputi. HUB je zaštitio industrijska obliĉja (uzorke) obrazaca naloga za plaćanje HUB 1 i HUB 1-1 pri Zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, pod brojem: D20030074. HUB daje pisano odobrenje za upotrebu industrijskog obliĉja (uzorka) i tiskanje navedenih obrazaca svim bankama i drugim korisnicima, temeljem njihove zamolbe.
II. VRSTA I OBLIK NALOGA ZA PLAĆANJE 3. Nalog za plaćanje je u skladu s tehnološkim standardom otisnut na papiru odreĊene standardne kakvoće u pravokutnom obliku. UPUTA o obliku, sadrţaju i upotrebi naloga za plaćanje u domaćem platnom prometu Hrvatska udruga banaka Svibanj 2003. Str. 2 od 6 Obrazac HUB 1 sastoji se iz originala i kopije, i komplet je od dva lista, koji je biţgan u glavi, te ima strogi paser listova. Ako je za pojedine svrhe potrebno, obrazac HUB 1 smije imati i više od jedne kopije jednakih svojstava kao i 2. list. Papir: 1. list: NCR OCR, 90 g/m2 (original) 2. list: NCR CF, 50 - 60 g/m2 (preporuĉuje se 57 g/m2) Tisak: 1. list: CRVENA: PANTONE WARM RED C (vrsta crvene boje i raster te boje) CRNA: koristi se iskljuĉivo za oznake potrebne pri tehnološkoj obradi 2. list: ZELENA: PANTONE 334 C (vrsta zelene boje i raster te boje) Format: 150 x 102 mm (4''). Obrazac HUB 1-1 ima uzduţnu perforaciju na 150 mm, i u tom dijelu je formatom sukladan obrascu HUB 1, a talon ima 60 mm. Papir: OCR 90 g/m2
Tisak: CRVENA: PANTONE WARM RED C (vrsta crvene boje i raster te boje) CRNA: koristi se iskljuĉivo za oznake potrebne pri tehnološkoj obradi Format: 210 x 102 mm (4''), od ĉega se s desne strane na talon odnosi 60 x 102 mm (4''). U sluĉaju posebne potrebe visina obrasca HUB 1-1 moţe biti minimalno 99 mm umjesto 102 mm, npr. kad su na papiru formata A4 otisnuta 3 obrasca. Raster: u polju «iznos» obrazaca HUB 1 i HUB 1-1 koristi se 45% rastera, a za ostala zatamnjena polja 20% rastera pripadajućih boja, odnosno koristi se niţi intenzitet pigmentacije boje, primjeren za obradu.
III. SADRŢAJ NALOGA ZA PLAĆANJE 4. Nalog za plaćanje sadrţava sljedeće elemente: gornji dio sadrţava ime NALOG ZA PLAĆANJE, njegovu namjenu (prijenos, isplata, uplata) i oznaku za hitnost, u drugom dijelu upisuje se IZNOS, dio podataka o PLATITELJU sadrţava: naziv (ime) i adresa platitelja, broj raĉuna te model i poziv na broj (zaduţenja), dio podataka o PRIMATELJU sadrţava: naziv (ime) i adresa primatelja, broj raĉuna primatelja sredstava te model i poziv na broj (odobrenja); u petom dijelu upisuju se statistiĉka obiljeţja, šifra opisa plaćanja i tekst opisa plaćanja na dnu dokumenta upisuju se preostali podaci: datum podnošenja, datum valute/uplate/isplate, ovjera nalogodavca, ovjera banke i potpis primatelja (ako sluţi kao isplatnica), kod HUB 1-1, na talonu se ponavljaju: iznos, platitelj (broj raĉuna platitelja ili naziv odnosno ime platitelja), poziv na broj zaduţenja, broj raĉuna primatelja, poziv na broj odobrenja i prostor za ovjeru banke da je zaprimila nalog. UPUTA o obliku, sadrţaju i upotrebi naloga za plaćanje u domaćem platnom prometu Hrvatska udruga banaka Svibanj 2003. Str. 3 od 6 Osim navedenih elemenata, obrasci HUB 1 i HUB 1-1 u lijevom dijelu u okomitom ispisu poĉevši odozdo, trebaju sadrţavati:
naziv naloga, ispisan kao «Obr. HUB 1 -» ili «Obr. HUB 1-1 -», a u nastavku
naziv tiskare ili izdavaĉa, te interna oznaka po potrebi. Obrazac HUB 1 u donjem desnom dijelu takoĊer treba imati broj stranice naloga: broj «1» za original crvene boje i broj «2» za kopiju zelene boje. Obrasci HUB 1 i HUB 1-1 mogu imati logotip (znak) ili naziv banke odnosno institucije koja ispostavlja, tiska ili provodi nalog za plaćanje u gornjem lijevom slobodnom prostoru na obrascima HUB 1 i HUB 1-1. Talon obrasca HUB 1-1 moţe sadrţati dodatne oznake, kao što je logotip (znak) ili naziv banke odnosno institucije koja ispostavlja nalog za plaćanje, ili naslov koji oznaĉava svrhu tog dijela obrasca (npr. POTVRDA O UPLATI). Izgled obrazaca naloga za plaćanje HUB 1 i HUB 1-1 nalazi se u prilogu ove upute. Drugi obrasci koji se bilo kojom karakteristikom razlikuju od navedenih, ne smatraju se obrascima naloga za plaćanje HUB 1 odnosno HUB 1-1.
IV. ISPUNJAVANJE NALOGA ZA PLAĆANJE 5. Nalog za plaćanje HUB 1 namijenjen je raĉunalnom i ruĉnom ispunjavanju podataka, a HUB 1-1 iskljuĉivo raĉunalnom (strojnom) ispunjavanju podataka na sljedeći naĉin: ruĉno ispunjavanje - velikim tiskanim slovima; u svaku kućicu upisuje se po jedno slovo ili brojka (znamenka); obvezna upotreba olovaka tamne boje (crna ili plava); strojno ispunjavanje - neproporcionalnim fontom (npr. Courier), nije obvezno "slaganje" u kućice, za obrazac HUB 1-1 na talonu je dopuštena upotreba proporcionalnih fontova, s tim da podaci na talonu moraju biti identiĉni podacima na glavnom dijelu naloga. Sadrţaj polja ispisuje se tako da je izravnan na lijevoj strani - poĉetku polja, samo se iznos upisuje u polje izravnano desno. 6. Pojedina polja obrasca naloga za plaćanje ispunjavaju se ovako: Polja za namjenu naloga za plaćanje:
prijenos
isplata gotovine
uplata gotovine i
hitnost (samo kod naloga za prijenos!) u odgovarajućoj se kućici oznaĉuju znakom «X». Iznos: 13 cijelih mjesta i 2 mjesta za decimale; desno poravnano, bez razmaka; iznos zapoĉinje znakom zaštite ''='' (dvije vodoravne crtice) ili zvjezdicom ''*''. UPUTA o obliku, sadrţaju i upotrebi naloga za plaćanje u domaćem platnom prometu Hrvatska udruga banaka Svibanj 2003. Str. 4 od 6 Platitelj: Naziv platitelja: naziv (ime) i adresa, u najviše tri retka. Broj raĉuna: broj transakcijskog raĉuna: u obliku 7 znakova VBDI - 10 znakova transakcijski raĉun (9999999-9999999999); obvezan ispis svih znamenaka; pri uplati gotovine ovo polje se ne ispunjava. Poziv na broj (zaduţenja): model: 2 numeriĉka znaka; poziv na broj: najviše 22 numeriĉka znaka s crticama, u skladu s modelom; pri uplati gotovine ovo polje se ne ispunjava. Primatelj: Naziv primatelja: naziv (ime), adresa, u najviše tri retka. Broj raĉuna: broj transakcijskog raĉuna: u obliku 7 znakova VBDI - 10 znakova transakcijski raĉun (9999999-9999999999); obvezan ispis svih znamenaka; pri isplati gotovine ovo polje se ne ispunjava. Poziv na broj (odobrenja): model: 2 numeriĉka znaka; poziv na broj: najviše 22 numeriĉka znaka s crticama, u skladu s modelom; pri isplati gotovine ovo polje se ne ispunjava. Statistiĉka obiljeţja: Ne upisuju se do donošenja odgovarajuće upute. Šifra opisa plaćanja: Upisuje se vezna oznaka prema Pregledu veznih oznaka i objašnjenje za upisivanje brojeva veznih oznaka u obrasce platnog prometa iz Pravilnika. Opis plaćanja: Upisuje se tekstualni opis plaćanja. Datum valute/uplate/isplate: datum izvršenja naloga - kod prijenosa je moguć upis datuma unaprijed; oblik DDMMGGGG. Datum podnošenja: datum predaje naloga za plaćanje u banci: u obliku DDMMGGGG. Potpis primatelja: (samo pri isplati gotovine) potpis osobe koja je primila gotovinu. Ovjera nalogodavca: jedan ili dva potpisa koji se ne smiju prekrivati, peĉat. Ovjera banke: prostor u kojem banka moţe potvrditi primitak naloga. Pravila ispunjavanja za sve vrste naloga za plaćanje u trenutku donošenja ove upute odreĊena su: Pravilnikom o obliku, sadrţaju i uporabi obrazaca platnog prometa; za vezne oznake sluţi Prilog 1. Pravilnika (Pregled veznih oznaka i objašnjenje o upisivanju brojeva veznih oznaka u
obrasce platnog prometa), a za popunjavanje elementa "poziv na broj" sluţi Prilog 2. Pravilnika (Pregled osnovnih modela "poziva na broj" s objašnjenjem o njihovoj primjeni), vaţećom Naredbom o naĉinu uplaćivanja prihoda proraĉuna, obveznih doprinosa i prihoda za financiranje drugih javnih potreba. UPUTA o obliku, sadrţaju i upotrebi naloga za plaćanje u domaćem platnom prometu Hrvatska udruga banaka Svibanj 2003. Str. 5 od 6 7. Obvezna polja pri ispunjavanju naloga za plaćanje: Nalog za uplatu je valjan, odnosno banka će ga izvršiti ako ima popunjene barem ove elemente: Nalog
1. 2. 3. 4. za
Naziv (ime) platitelja Broj raĉuna primatelja Iznos Datum uplate. isplatu je valjan, odnosno banka će ga izvršiti ako su popunjeni barem ovi elementi:
1. Broj raĉuna platitelja 2. Naziv (ime) primatelja 3. Iznos 4. Datum isplate 5. Ovjera platitelja. Nalog za bezgotovinsko plaćanje (prijenos) valjan je, odnosno banka će ga izvršiti ako ima popunjene barem ove elemente: 1. Broj raĉuna platitelja 2. Broj raĉuna primatelja 3. Iznos 4. Datum valute 5. Ovjera nalogodavca. Namjenu naloga za plaćanje odreĊuju popunjeni obvezni elementi platitelja i/ili primatelja, ĉak i onda kad oznaka u polju za namjenu naloga nije odgovarajuća.
V. OBRAZAC NALOGA ZA PLAĆANJE KAO POTVRDA 8. Obrazac naloga za plaćanje moţe se upotrijebiti i kao potvrda. U tu svrhu sluţi:
kod obrasca HUB 1 ovjerena kopija obrasca i
kod obrasca HUB 1-1 ovjereni talon. Kada se radi o uplati, ovjerena kopija kod obrasca HUB 1 i ovjereni talon kod obrasca HUB 1-1 sluţe kao potvrda o izvršenom plaćanju. Kada se radi o prijenosu sredstava, kopija kod obrasca HUB 1 i ovjereni talon kod obrasca HUB 1-1 sluţe kao potvrda primitka naloga za plaćanje u banku. UPUTA o obliku, sadrţaju i upotrebi naloga za plaćanje u domaćem platnom prometu Hrvatska udruga banaka Svibanj 2003. Str. 6 od 6
VI. PRIJELAZNE I ZAKLJUĈNE ODREDBE 9. Ova uputa stupa na snagu s danom prihvaćanja Odbora za platni promet HUB-a. S danom stupanja na snagu ove upute ĉlanice HUB-a osigurat će uvjete za primjenu ove Upute u svojoj banci i postupat će po odredbama ove upute. Uputa prestaje vrijediti ako tako odluĉi Odbor za platni promet HUB-a, ili ako se utvrdi da više ne odgovara potrebama više od polovine ĉlanica HUB-a, tako da se ĉlanice izjasne o odustajanju od upute ili pisanim putem, ili neposrednim usmenim izjašnjavanjem na sjednici Odbora za platni promet HUB-a. 10. Postupak za promjene i dopune ove upute moţe se pokrenuti odlukom Odbora za platni promet HUB-a, a predlaţe ih Odbor ili pojedinaĉno banka ĉlanica HUB-a. 11. Ova uputa ne ureĊuje troškove i naknade za izvršavanje naloga za plaćanje. U Zagrebu, dana 07. svibnja 2003.
Predsjednik Odbora za platni promet HUB-a: Direktor GIU Hrvatska udruga banaka: Vesna Ćebetarević, v.r. dr Zoran Bohaĉek, v.r. Copyright © IPOS 1992-2008.
HUB 1 obrazac - nalog za plaćanje Datoteka HUB-a je na nivou partnera-firme tj. upisani obrasci u jednoj matiĉnoj firmi se ne vide u drugoj. Samim ulaskom u unos automatski se pune podaci: raĉun platitelja matiĉne firme, naziv i sjedište. Polja tipa poziv na broj zaduţenja i sl. se ne mogu inicijalno editirati osim ako se mišem klikne na njih. Upisom šifre partnera u polje U korist raĉuna automatski se pune njegovi podaci o nazivu, sjedištu i raĉunu. Šifra obrasca je alphanumeriĉki niz za jednostavnije pronalaţenje upisanih virmana i njihovo sortiranje, program automatski stavlja šifru koja je zapravo godina, mjesec, dan, sat, minuta, sekunda, milisekunda kreiranja obrasca, ali je korisnik moţe proizvoljn promjeniti. Oznaĉavanjem i deoznaĉavanjem obrazaca moţemo ispisati više obrazaca istovremeno. Istovremeno s oznaĉavanjem i deoznaĉavanjem obrazaca program će prikazivati broj i iznos oznaĉenih obrazaca. Ako ţelite brzo obrisati veći broj HUB-ova to ćete najbrţe napraviti tako da oznaĉite sve HUBova koje brišete i nakon toga samo drţite tipku 'B' na tipkovnici. Program će zapravo pozivati prozor za brisanje, a tipka 'B' će odabrati rijeĉ 'Briši' kao odgovor i tako sve dok se ne obrišu svi HUB-ovi u prikazu. Ako vam se ne poklapaju kuĉice na obrascima s ispisom moţete koordinate svake kuĉice promjeniti u prozoru koordinate obrazaca.
U tabelarnom prikazu oznaĉeni virmani će biti prikazani na zelenoj podlozi, a tzv. template virmni će imati crvena slova.
Dodatne informacije
Ispis HUB-a na papir
Ispis HUB-a u datoteku - Zbrojnog naloga
Automatski HUB-obrasci plaća Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis HUB-a na papir Potrebno je oznaĉiti da li će se ipisati samo selektirani obrazac ili svi koji su oznaĉeni (zeleno). Kod poziva prozora za ispis obrazaca automatski će biti postavljen obrazac koji je bio tekuće pozicioniran u prozoru s obrascima. Tip obrasca odreĊuje da li obrasce ispisujemo na laserskom, inkjet pisaĉu tj. A4 formatu papira ili na matriĉnom pisaĉu s traktorom za format 12".
Dodatne informacije
Ispis HUB-a u datoteku - Zbrojnog naloga
Automatski HUB-obrasci plaća Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis HUB-a u datoteku - Zbrojnog naloga Potrebno je oznaĉiti da li će se ipisati samo selektirani obrazac ili svi obrasci koji su oznaĉeni (zeleno). Kod poziva prozora za ispis obrazaca automatski će biti postavljeno svi oznaĉeni obrasci. Ovdje se na prazan A4 papir zapravo ispisuje obrazac Zbrojni nalog za prijenos. Svi HUB-ovi će biti prikazani u obliku klasiĉnog izvještaja s podacima na zadnjoj strani o broju hubova i ukupnom iznosu. U sluĉaju da plaćanje vršimo preko FINE donošenjem diskete tada predajemo i Zbrojni nalog, a ako plaćanje vršimo internetom tada zbrojni nalog moţemo koristiti za interne potrebe. Ako je oznaĉena opcija Istovremeno s ispisom Zbrojnog naloga exportiraj podatke u datoteku tada će se u prikazanom direktoriju "X:\IposPrijenos\Virmani_ParY" kreirati datoteka "MMddmmyy.ZAP". (X je lokalni disk, Y šifra partnera, MM magnetni medij, dd dan, mm mjesec, yy godina) Datoteku zatim moţemo poslati internetom ili kopirati na disketu. Procedura je sljedeća:
1) kreiramo ţeljene hub obrasce
2) oznaĉimo ih pritiskom na tipku Oznaĉi/Deoznaĉi
3) pozovemo prozor za izvještaje
4) napravimo ispis na papir (bez ispisa u datoteku)
5) provjerimo da li je sve u redu sa svakim hub-om
6) ako nešto nije u redu napravimo izmjenu, ako je sve u redu vraćamo se u prozor za ispis i ukljuĉimo opciju za Export zajedno s ispisom Zbrojnog naloga
Napomene:
svi hub-ovi moraju imati isti datum predaje i datum valute, ako neki hub-ovi imaju razliĉit datum valute, datum predaje ili raĉun terećenja, mora se kreirati posebna datoteka
na svim hubovima je isti raĉun platitelja
mogu se koristiti samo nove konstrukcije raĉuna
u jednoj datoteci moţe biti maksimalno 5000 hubova
prilikom izrade huba ne morate upisivati datum predaje i datum valute jer će se kod izrade naloga i datoteke upotrijebiti datumi koje navedete u prozoru prije ispisa izvještaja, ovi datumi se automatski mogu upisati na sve oznaĉene hubove kod ispisa
tek kod finalnog, provjerenog ispisa oznaĉite opciju da se selektirani hubovi deselektiraju
ako radite disketu za plaće na njoj ne smiju biti nikakvi drugi hubovi, za ostale hubove morate raditi drugu disketu
na hubovima obavezno popunite polja za predbroj poziva na broj odobrenja i zaduţenja, ako su prazna stavite oznaku 99, ako ne ţelite da sadrţaj bude pod kontrolnim brojem ostavite prazno za predbroj, ako upotrijebite bilo koji predbroj od 01 do 98 smatrat će se da je sadrţaj pod kontrolom kontrolnog broja
obavezno popunite polje vezne oznake (prva kuĉica desno od 'Šifra'), ako plaćate raĉun šifra je 01, avans 02, plaćanje doprinosa, poreza i sl. 08, itd.
podaci na zbrojnom nalogu-papir moraju biti identiĉni onima na disketi-datoteci
IPOS ne odgovara za sadrţaj podataka koje vi upisujete, jedino za tehniĉku ispravnost prijenosa tih podataka na disketu-datoteku, IPOS je tu tehniĉku provjeru napravio u FINI i ona je u redu.
Specifikacija datoteke:
Tekstualna datoteka sastoji se od redova duljine 250 znakova. Prvi red oznake 0, drugi red oznake 9, ostali redovi oznake 1 predstavljaju pojedinaĉne virmane. Tip sloga "0" (labela) (za polja bez opisa ne kontrolira se sadrţaj; mogu biti slobodno popunjena)
R. br.
Naziv
Duljin a
Pozija
Opis
01
ZN0OPBRO
5
15
02
ZN0IDKOR
13
6 18
03
ZN0NAZKO
50
19 68
Naziv nalogodavatelja
04
ZN0MJEST
10
69 78
Sjedište nalogodavatelja
05
ZN0DATUM
6
79 84
Datum predaje u banku u formatu DDMMYY (primjer 151001)
06
ZN0BRPAK
3
85 87
07
ZN0ADDRKO
7
88 94
08
ZN0KODSTR
1
95 95
09
ZN0TIPDP
2
96 97
10
ZN0IZDOK
3
98 100
11
ZN0VBDI
7
101 107
Broj banke
12
ZN0NIDKOR
18
108 125
Broj transakcijskog raĉuna (popunjeno prvih 10 mjesta, ostalih 8 mjesta su praznine)
13
ZN0REZER
116
126 241
14
ZN0D2000
8
242 249
Datum predaje u banku u formatu DDMMYYYY (primjer 15102001)
15
ZN0TIPSL
1
250 250
Oznaka sloga - fiksno 0
Tip sloga "9" (vodeći slog logiĉke cjeline - raĉun zaduţenja) R. br.
Naziv
Duljin a
Pozija
01
ZN09PBRO
5
15
02
ZN9IDNAL
13
6 18
Opis
03
ZN9NAZIV
50
19 68
Naziv nalogodavatelja
04
ZN9MJEST
10
69 78
Sjedište nalogodavatelja
05
ZN9SVOTA
15
79 93
Ukupan iznos naloga u logiĉkoj cjelini; popunjeno sa vodećim nulama
06
ZN9BRNAL
5
94 98
Ukupan broj naloga u logiĉkoj cjelini; popunjeno sa vodećim nulama
07
ZN9VBDI
7
99 105
Broj banke - fiksno 1234567
08
ZN9NOID
18
106 123
Broj transakcijskog raĉuna (popunjeno prvih 10 mjesta, ostalih 8 mjesta su praznine)
09
ZN9DATUM
8
124 131
Datum valute u formatu DDMMYYYY (mora biti tekući datum ili do 14 dana unaprijed)
10
ZN9REZER
118
132 249
11
ZN9TIPSL
1
250 250
Oznaka sloga - fiksno 9
Tip sloga "1" (pojedinaĉni nalog - raĉun odobrenja) R. br.
Naziv
Duljin a
Pozija
Opis
01
ZN1OPZAP
5
15
Broj podruţnice ZAP-a u raĉunu primatelja (popunjava se samo za ţiro-raĉun otvoren u ZAP-u)
02
ZN1DNAL
13
6 18
Ţiro-raĉun primatelja u ZAP-u (popunjava se samo za ţiro-raĉun otvoren u ZAP-u)
03
ZN1NAZIV
50
19 68
Naziv primatelja
04
ZN1MJEST
10
69 78
Sjedište primatelja
05
ZN1MOBRZ
2
79 80
Model poziva na broj zaduţenja
06
ZN1PNBZA
22
81 102
Poziv na broj zaduţenja
07
ZN1SVRHA
36
103 138
Svrha doznake
08
ZN1VEZOZ
2
139 140
09
ZN1DRZAD
2
141 142
10
ZN1DRODO
2
143 144
11
ZN1SVOTA
13
145 157
Iznos pojedinog naloga; popunjeno sa vodećim nulama
12
ZN1MOBRO
2
158 159
Model poziva na broj odobrenja
13
ZN1PNBOD
22
160 181
Poziv na broj odobrenja
14
ZN1VBDI
7
182 188
Vodeći broj depozitne institucije u raĉunu primatelja
15
ZN1NOID
18
189 206
Raĉun primatelja (popunjava se samo za raĉune po novoj konstrukciji)
16
ZN1OZPRI
2
207 208
17
ZN1REZER
41
209 249
18
ZN1TIPSL
1
250 250
Dodatne informacije
Ispis HUB-a na papir
Oznaka sloga - fiksno 1
Copyright © IPOS 1992-2008.
HUB - koordinate kuĉica Na ovom mjestu moţete promijeniti koordinatu svake kuĉice na HUB obrascu. Postoje dva tipova koordianta, pri vrhu ekrana moţete vidjeti koji tip koordinata je trenutno aktivan. Promjena tipa se vrši u postavkama HUB-a. Postupak:
Potrebno je kliknuti na tipku Izmjena. Mišem odaberemo odreĊeno polje, te ga dok istovremeno drţimo pritisnutu tipku ALT pomiĉemo sa strelicama (gore, dole, lijevo, desno).
Tipkom spremi spremamo novo postavljene koordinate, a tipkom odustani se vraćamo na staro.
Toĉan raspored kuĉica odreĊujemo probanjem. Ispisujemo na obiĉan papir HUB i usporeĊujemo ga sa originalnim HUB-om, zatim pomiĉemo kuĉice i tako dok se ne uštimaju.
Ako ţelimo pomicati sve kuĉice istovremeno tada ukljuĉimo opciju Sva polja istovremeno. U zadnjem statusnom redu prozora moţemo vidjeti numeriĉke koordinate svake kuĉice dok je pomiĉemo. Te koordinate predstavljaju piksele na ekranu.
U sluĉaju da se kod ispisa na pisaĉ ništa ne ispisuje provjerite da li je u setup-u paper size postavljeno 'custom'. Copyright © IPOS 1992-2008.
Postavke HUB-a Datum koji se nudi kod unosa novog obrasca
današnji
sutrašnji
Odabir datuma koji će biti inicijalno postavljen kod unosa novog obrasca
Postavke papira za ispis HUB-a
format A4 za laserski pisaĉ
format 12" za matriĉni pisaĉ
Ako ispisujete obrasce na klasiĉnom grafiĉkom pisaĉu (laser, ink jet) papir ima drugaĉiji format nego kada ga ispisujete na perforiranom papiru za matriĉni pisaĉ, iz tog razloga treba podesiti ovu opciju
Inicijalna postavka medija ispisa kod poziva ispisa HUB-a
papir - obrazac
magnetni medij - datoteka
OdreĊujemo koji će se medij inicijalno postavljati kod poziva ispisa HUB-a.
Vidi Standardni prozor postavki Copyright © IPOS 1992-2008.
Automatski HUB-obrasci plaća i drugih dohodaka Nakon obraĉuna plaća i izrade RS obrasca moţemo pokrenuti rutinu za automatsku izradu HUB-obrazaca poreza i prireza na dohodak, netto primitaka po raĉunima, odreĊenih doprinosa.
HUB-ovi kod obraĉuna plaća Trenutno je podrţana automatika za sljedeće HUB-ove plaća: Naziv
Naziv template-a tj. šifra HUB-a
MIO I stup
PTL_MIO I STUP
MIO II stup
PTL_MIO II STUP
Osnovno zdravstveno osiguranje
PTL_ZDRAV OSNOVNO
Zdravstveno osiguranje za prava u sluĉaju ozljede na radu
PTL_ZDRAV OZLJEDE
Zdravstveno osiguranje za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
PTL_ZDRAV IZASLANI
Doprinos za zapošljavanje
PTL_ZAPOŠLJAVANJE
Doprinos za zapošljavanje invalida
PTL_ZAPOŠ INVALIDI
Porez i prirez na porez na dohodak (posebno za svaku općinu)
PTL_POREZ I PRI potrebno je napraviti samo jedan template, a program će za svaku općinu posebno kreirati jedan HUB
Netto plaća za isplatu (posebno za svaku vrstu isplate tj. raĉuna)
PTL_NETTO_XXX (umjesto XXX je potrebno upisati šifru naĉina isplate iz šifrarnika naĉina isplate u kadrovskoj evidenciji)
U šifrarnik HUB-ova (bivši virmani) je potrebno unijeti tzv. template za svaki od ovih obrazaca, program će prepoznati da se radi o template-u plaća prema tekstualnoj nazivu template-a HUB-a (PTL znaĉi Plaće TempLate) Na koji naĉin se ostvaruje veza izmeĊu upisanog template-a u HUB-ovima i upisanog doprinosa u Evidenciji doprinosa? U programu (u kodu) je fiksno odreĊena šfra veze za svaki doprinos, te šifre se upisuju u Evidencijama doprinosa gdje postoji polje (šifra) za vezu koja odreĊuje da li je neki doprinos "Doprinos za zapošljavanje" ili "MIO I stup" tj. to se ne odreĊuje tekstualnim nazivom. Npr. Doprinos za zapošljavanje ima u polju za vezu broj 4, kada bismo doprinosu koji ima u polju za vezu broj 4 upisali naziv MIO I stup, program bi ga opet tretirao kao Doprinos za zapošljavanje. Što se tiĉe hub-a za netto plaću potrebno je napraviti template hub za one isplate koje se pojavljuju na platnim listićima npr. isplata na raĉun zagrebaĉke banke tj. na tekuće raĉune djelatnika, hub za gotovinsku isplatu (ako ga ţelimo) prema šifrarniku ima šifru 100 tj. PTL_NETTO_100. U svaki od tih template-a unosimo podatke koji se ne mijenjaju kao što su naziv firme (obrta), mjesto, model i raĉun platitelja i dr.
Podaci koji su promjenjivi kao što su iznos, šifra RS-a, mjesec i godina, uplatni raĉuni poreza i prireza, šifra i naziv općine i dr. se unose preko posebnih varijabilnih polja npr. #RS# je varijabilno polje za šifru RS-a. Dakle u pozivima na broj kao što je npr. kod MIO I stup model i poziv na broj su sljedeći: model 21 poziv na broj 8109-08961348-#RS# Model (21) je konstanta. Prvi (8109) i drugi (08961348) broj u pozivu na broj su konstante tj. oznaka doprinosa i matiĉni broj subjekta, treći broj je šifra RS-a i ona će se automatski upisati. Dakle nakon što pokrenemo automatsko kreiranje HUB-ova za plaće program će iz template obrazaca kreirati nove obrasce sa svim fiksnim podacima, a umjesto varijabilnih polja će upisati podatke specifiĉne za taj obraĉun. Za kreiranje obrasca za Porez i prirez na porez na dohodak potrebno je i da u šifrarnicima općina imamo upisane uplatne raĉune tih općina da bi ih program mogao automatikom upisati. Popis varijabilnih polja: Šifra polja
Opis
#RS#
šifra RS-a
#MJE#
mjesec plaće iz rs-a
#GOD#
godina plaće iz rs-a
#OPC#
naziv općine
#OPCSIF#
šifra općine
#MB#
matiĉni broj firme ili obrta
datum
promjenjiv sam po sebi
iznos
promjenjiv sam po sebi
Novokreirani obrasci će imati šifre HUB-ova kao i template samo će umjesto PTL biti PLA sa dodatkom šifre razdoblja, porezi i prirezi na kraju još i šifru općine, a hub za netto plaću na kraju ima šifru naĉina isplate npr. npr. npr. npr. itd.
PLA_20041001_MIO I STUP PLA_20041001_POREZ I PRI_1333 PLA_20041001_NETTO_201 PLA_20041001_NETTO_302
Kod HUB-ova gdje se umjesto varijabilnog polja moţe upotrijebiti konstantna oznaka (npr. matiĉni broj firme ili obrta) moţete upotrijebiti konstantni izraz tj. ne morate koristiti varijabilno polje (#MB#).
Kreiranje HUB-ova za netto isplatu za pojedinog radnika Ako ţelimo moţemo umjesto jednog HUB-a za svaki naĉin isplate kreirati HUB za svakog radnika pojedinaĉno, za to je potrebno u panelu za automatsko kreiranje HUB-ova oznaĉiti pripadajuću opciju. Uobiĉajeno je da se kreira isplatna lista na papiru i exportira u datoteku koja se onda predaje u banku, meĊutim ako ne ţelite ići u banku moţete dakle kreirati hub za netto plaću svakog
radnika i sve zajedno ih preko internet bankarstva (datoteka zbrojnog naloga) platiti bez odlaska u banku i ĉekanja u redu. Popis dodatnih varijabilnih polja kod tih HUB-ova: Šifra polja
Opis
#RS#
šifra RS-a
#MJE#
mjesec plaće iz rs-a
#GOD#
godina plaće iz rs-a
#IME#
ime radnika
#PREZIME#
prezime radnika
#JMBG# #TEKRN#
broj tekućeg raĉuna iz kadrovske
#KNJRN#
broj štedne knjiţice
#ZIRRN#
ţiro raĉun iz kadrovske
Primjer Zagrebaĉke banke, poslovni subjekti koji nemaju otvoren poslovni raĉun u ZABI mogu direktno sa poslovnog raĉuna u drugoj banci provoditi plaćanja na raĉune svoji zaposlenika u ZABI, nije potrebno sklopiti nikakav ugovor izmeĊu poslovnog subjekta i ZABE, nije potrebno donositi dodatne podatke/popise u poslovnice ZABE. Isplate primanja za zaposlenike sa otvorenim tekućim raĉunom u ZABI Tekući raĉun primatelja: 2360000-10000000013 Model: 17 Poziv na broj odobrenja: 32xxxxxxxxxx-50 (32xxxxxxxx je #TEKRN#, dakle poziv na broj odobrenja glasi #TEKRN#-50) Isplate povremenih primanja (regres, boţićnica i sl.) provode se ispostavljanjem naloga bez oznake 50. Isplate primanja za zaposlenike s otvorenim ţiro-raĉunom i štednom knjiţicom u ZABI Ţiro raĉun Raĉun primatelja: 2360000-31xxxxxxxx Štedne knjiţice Raĉun primatelja: 2360000-10000000013 Model: 14 Poziv na broj odobrenja: 1xxxxxxxxx (tj. broj štedne knjiţice)
Automatski HUB obrasci za kredite Za sve obraĉunate rata kredita radnika moţemo automatski kreirati HUB obrasca i to na naĉin:
da se kreira poseban HUB za svaki kredit pojedinaĉno ili da se kreira poseban HUB za svakog pojedinog kreditora sa zbirnim iznosom kredita
Template
Opis
PTL_KREDIT_ X
Template za HUB-ove kredita za svaki pojedinaĉni kredit, umjesto X je potrebno upisati šifru kredita
PTL_KREDITO R_X
Template za HUB-ove kredita za pojedinog kreditora, umjesto X je potrebno upisati šifru kreditora
Prije izrade HUB-ova je potrebno upisati svaki pojedini template kako bi program na osnovu njega mogao kreirati HUB-ove kredita koji imaju sljedeće nazive, npr.: PLA_20080101_KREDIT_25 PLA_20080101_KREDIT_58 ili PLA_20080101_KREDITOR_325 PLA_20080101_KREDITOR_3456 Automatska polje koje moţemo koristiti kod template HUB-ova kredita su: #KREDIT# - ispisuje naziv kredita #RATA# - ispisuje broj rate od ukupnog broja npr. 34/120
HUB-ovi kod obraĉuna drugih dohodaka Trenutno je podrţana automatika za sljedeće HUB-ove:
1. MIO I stup 2. MIO I stup za osiguranje u odreĊenim okolnostima 3. MIO II stup 4. Osnovno zdravstveno osiguranje 5. Poseban doprinos za zdravstveno osiguranje u odreĊenim okolnostima 6. Zdravstveno osiguranje za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu Porez i prirez na porez na dohodak (posebno za svakog radnika) Netto plaća za isplatu (posebno za svaku vrstu isplate tj. raĉuna po radnicima)
HUB za porez i prirez ima specifiĉnost što prvi niz brojeva u pozivu na broj odobrenja nije isti za sve radnike. Zbog toga je potrebno u šifrarniku Vrste primitaka u polje poziv na broj odobrenja HUB-a upisati tu oznaku da bi kasnije program za svakog pojedinog radnika mogao prema njima upisati šifre. U šifrarnik HUB-ova je potrebno unijeti tzv. template za svaki od ovih obrazaca, program će prepoznati da se radi o template-u plaća prema tekstualnoj šifri HUB-a koje moraju biti sljedeće:
DTL_MIO I STUP DTL_MIO I STUP POS DTL_MIO II STUP DTL_ZDRAV OSNOVNO DTL_ZDRAV POSEBNO DTL_ZDRAV IZASLANI DTL_POREZ DTL_NETTO_XXX (umjesto XXX je potrebno upisati šifru naĉina isplate iz šifrarnika naĉina isplate u kadrovskoj evidenciji)
(DTL znaĉi Dohodak TempLate) Što se tiĉe hub-a za netto isplatu potrebno je napraviti template hub za one isplate koje se pojavljuju na obraĉunskim listićima npr. isplata na raĉun zagrebaĉke banke, privredne banka i dr., . tj. na tekuće raĉune djelatnika.
Za razliku od plaća ovdje ne radimo HUB za gotovinsku isplatu.
U svaki od tih template-a unosimo podatke koji se ne mijenjaju kao što su naziv firme (obrta), mjesto, model i raĉun platitelja i dr. Podaci koji su promjenjivi kao što su iznos, šifra RS-a, mjesec i godina, uplatni raĉuni poreza i prireza, šifra i naziv općine i dr. se unose preko posebnih varijabilnih polja npr. #RS# je varijabilno polje za šifru RS-a. Dakle u pozivima na broj kao što je npr. kod MIO I stup model i poziv na broj su sljedeći:
model 21 poziv na broj 8290 - #MB# - #RS#
Sve znakove unositi bez razmaka
Model (21) je konstanta. Prvi (8290) broj u pozivu na broj je konstanta tj. oznaka doprinosa, drugi matiĉni broj subjekta, treći šifra RS-a će se automatski upisati. Dakle nakon što pokrenemo automatsko kreiranje HUB-ova za plaće program će iz template obrazaca kreirati nove obrasce sa svim fiksnim podacima, a umjesto varijabilnih polja će upisati podatke specifiĉne za taj obraĉun. Za kreiranje obrasca za Porez i prirez na porez na dohodak potrebno je i da u šifrarnicima općina imamo upisane uplatne raĉune tih općina da bi ih program mogao automatikom upisati. Popis varijabilnih polja:
#RS# - šifra RS-a
#MJE# - mjesec plaće iz rs-a
#GOD# - godina plaće iz rs-a
#OPC# - naziv općine
#OPCSIF# - šifra općine
#MB# - matiĉni broj firme ili obrta
#PBPOR# - oznaka poreza u pozivu na broj odobrenja kod hub-a za porez i prirez
varijabilna polja koja se primjenjuju kod hub-a za isplatu netto primitka
#IME# - ime radnika iz kadrovske
#PREZ# - prezime radnika iz kadrovske
#JMBG# - jmbg radnika iz kadrovske (koriste se kod polja poziv na broj odobrenja)
#TEKRN# - tekući raĉun radnika iz kadrovske (koristi se u poljima raĉuna primatelja i pozivu na broj odobrenja)
#ZIRRN# - tekući raĉun radnika iz kadrovske (koristi se u poljima raĉuna primatelja i pozivu na broj odobrenja)
datum - promjenjiv sam po sebi
iznos - promjenjiv sam po sebi
Novokreirani obrasci će imati šifre HUB-ova kao i template samo će umjesto DTL biti DOH sa dodatkom šifre razdoblja, porezi i prirezi na kraju još i šifru općine i oznaku poreza, a hub za netto plaću na kraju ima šifru naĉina isplate i šifru radnika
HUB-ovi za netto isplatu primitka drugih dohodaka se rade iskljuĉivo na ţiroraĉune otvorene kod banaka.
npr. npr. npr. npr. npr.
DOH_20041001_MIO I STUP DOH_20041001_POREZ_100009 DOH_20041001_NETTO_100009 DOH_20041001_NETTO_100025 DOH_20041001_NETTO_100019
(100009 (100009 (100025 (100019
šifra šifra šifra šifra
radnika radnika radnika radnika
iz iz iz iz
kadrovske) kadrovske) kadrovske) kadrovske)
itd. Copyright © IPOS 1992-2008.
Prozor za unos podataka obraĉuna kamata Prije unosa podataka za obraĉun moramo unijeti/aţurirati kamatne stope za obraĉun
Vidi Konformne kamatne stope Prije samog obraĉuna kamata je potrebno unijeti podatke za obraĉun. Podaci se sastoje od glave:
šifra obraĉuna: redni broj
datum obraĉuna: ispisuje se na dokumentu
opis obraĉuna: interni opis radi evidencije
šifra partnera na kojeg se odnosi obraĉun
tip kamatne stope za obraĉun vidi Tipovi kamatnih stopa
tekst prije, tekst iza obraĉuna stavaka: standardni tekstovi koji se pridruţuju pojedinom obraĉunu Nakon upisa glave podataka upisujemo stavke:
opis promjene/dokumenta: tekst koji se prikazuje kod ispisa obraĉuna upišite npr. broj raĉuna ili uplatu tj. ovdje upisujete podatke o dokumentu uz mogući dodatni opis da je to Rn 345 za neplaćeni materijal
novi obraĉun: promjene moţemo unositi slijedom kao nova zaduţenja i uplaćene iznose, a da se obraĉunavaju kao jedan obraĉun, ako pak ţelimo napraviti obraĉun kamata za nekoliko nezavisnih raĉuna tj. nekoliko nezavisnih obraĉuna tada to naznaĉimo u ovom polju, tada se neće miješati kamate iz tih obraĉuna
promjena stanja: dospjeće iznosa za plaćanje, ili sa minusom uplaćeni iznos
poĉetni (datum dospjeća) i završni datum (datum uplate)
zadnji dan: da li da se u obraĉun ukljuĉi zadnji dan Prilikom unosa stavaka nema ograniĉenja koliko ćemo podataka unijeti npr. R.b r
Opis
Promjena
Poĉetak
Kraj
1.
Rn 345/98 - 1. obraĉun
1000,00
15.06.1998.
03.07.199 8.
2.
Uplata - plaćen dio duga
-300,00
04.07.1998.
20.07.199 8.
3.
Rn 450/98 - 2. obraĉun
900,00
15.07.1998.
28.08.199 8.
. . 20. ..
Nakon upisanih i spremljenih podataka potreno je u izvještajima ispisati odreĊeni obraĉun i to je sve. Ako promijenimo odreĊene podatke obraĉuna moţemo ponovo zatraţiti ispis koji će takoĊer biti promjenjen jer se obraĉun zapravo vrši uvijek iznova prilikom ispisa dokumenta obraĉuna kamata.
Zadnje plaćanje se ne unosi jer se za njega ne obraĉunava kamata. Tj. kada je samo jedno plaćanje ono se ne unosi. Npr. pogledajmo primjer kada je raĉun plaćen odjednom: Unosimo iznos koji je plaćen odjednom tj. iznos osnovice za koji raĉunamo kamatu (to je iznos raĉuna, ne uplate). Unosimo poĉetni datum tj. datum dospjeća tj. datum od kojeg raĉunamo kamate za zakašnjenje plaćanja. Završni datum je datum kada je iznos plaćen. Kada je raĉun plaćen npr. u tri puta, primjer. Raĉun od 5.1.2000. iznos 5000,00 kn , dospjeće plaćanja 15.1.2000., 10.2.2000. je plaćeno 3000,00 kn 15.2.2000. je plaćeno 1500,00 kn 02.3.2000. je plaćeno 500,00 kn, tj. obraĉun vršimo na dan uplate konaĉnog iznosa tj. 2.3.2000. Unos za obraĉun:
1) Opis: Rn 5/2000 Iznos: 5000,00 Poĉetni datum: 15.1.2000 Završni datum: 10.2.2000. Ukljuĉi zadnji dan: NE 2) Opis: uplata Iznos: 3000,00 Poĉetni datum: 10.2.2000 Završni datum: 15.2.2000. Ukljuĉi zadnji dan: NE 3) Opis: uplata Iznos: 1500,00 Poĉetni datum: 15.2.2000 Završni datum: 02.3.2000. Ukljuĉi zadnji dan: DA
Dakle obraĉun kamata završava sa 2.3.2000 kada je plaćen zadnji iznos na koji se ne obraĉunava kamata.
Zatezna kamata obraĉunava se od 20.07.2004. (NN 94/04 od 12.07.2004.) primjenom dekurzivnoga jednostavnoga kamatnog raĉuna na dospjelu glavnicu bez pripisa zatezne kamate glavnici istekom obraĉunskog razdoblja. Pri obraĉunu zatezne kamate primjenjuje se ovaj matematiĉki izraz: Cxpxn K=
------------100
gdje oznake imaju sljedeće znaĉenje: K = zatezna kamata C = glavnica p = stopa zatezne kamate n = broj godina Pri obraĉunu zatezne kamate za obraĉunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se ovaj matematiĉki izraz: Cxpxd K = ------------36.500 odnosno za prijestupnu godinu: Cxpxd K = ------------
36.600 gdje oznake imaju sljedeće znaĉenje: K = zatezna kamata C = glavnica p = stopa zatezne kamate d = broj dana. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis obraĉuna kamata Prilikom svakog ispisa uvijek se i obraĉunavaju kamate tako da je dovoljno promijeniti unos podataka da se kod ponovnog ispisa prikaţe novi obraĉun. Moţemo ispisati jedan obraĉun, praktiĉno je iz prozora za unos podataka obraĉuna pozvati izvještaje i bit ćemo pozicionirani na ispis obraĉuna koji je bio tekući u pregledu unosa podataka. Tekstove prije i iza stavaka moţemo pripremiti unaprijed. Moţemo imati i više od dvije šifre tekstova. Copyright © IPOS 1992-2008.
Ispis kamatnih stopa Ispisuju se kamatne stope jednog tipa od do datuma. Copyright © IPOS 1992-2008.
Dnevnik poslovnih dogaĊaja Dnevnik dogaĊaja je zamišljen da se u njega kronološki unose svi poslovni dogaĊaji kao što su razni sastanci, telefonski razgovori, odlazna i dolazna pošta, podsjetnici na stvari koje treba napraviti, alarmi u odreĊene dane za neke radnje i sl. Vrste dogaĊaja koji se mogu evidentirati nisu niĉim ograniĉene.
Boje dogaĊaja
ţuto - podsjetnik za tekućeg korisnika zeleno - alarm za tekućeg korisnika ĉiji datum još nije dospio crveno - alarm za tekućeg korisnika ĉiji datum je dospio plavo - podsjetnik ili alarm za druge korisnike tj. ne za tekućeg korisnika bijelo - obiĉan dogaĊaj
Naĉin prikaza dogaĊaja Dnevnik dogaĊaja Kronološki popis svih dogaĊaja svih korisnika u vidu tabelarnog prikaza. Ako u firmi radi više ljudi svaki od njih evidentira svoje poslovne dogaĊaje. Na taj naĉin voditelji poslova mogu toĉno vidjeti što je tko u firmi radio, ili ako nekog nije bilo jedan dan na poslu sljedeći dan moţe iz dnevnika dogaĊaja vidjeti što se sve dogaĊalo dok njega nije bilo i na taj naĉin biti u toku.
Dok smo u Tabelarnom prikazu pritiskom na tipku Ctrl moţemo brzo vidjeti saţet i pregledan prikaz tekućeg dogaĊaja u tabeli.
Kartica dogaĊaja U prozoru poslovnih partnera je isto tako integriran prozor dnevnika dogaĊaja s prikazom dogaĊaja samo za tekućeg partnera. Takav prikaz je pogodan kada ostvarujemo kontakt s odreĊenim partnerom, moţemo vidjeti sve kontakte (sastanke, razgovore) ostvarene s njim, isto tako i tko je ostvario te kontakte i detalje oko tih kontakata. Na taj naĉin moţemo odgovoriti na kontakt odreĊenog partnera bez obzira tko ga je prije toga kontaktirao jer je o njemu sve zapisano.
Dok smo u Tabelarnom prikazu pritiskom na tipku Ctrl moţemo brzo vidjeti saţet i pregledan prikaz tekućeg dogaĊaja u tabeli.
Kada nas neki partner nazove i predstavi se, odabirom tipke F5 pozivamo prozor Poslovnih partnera, poĉinjemo upisivati poĉetna slova njegovog naziva i pronalazimo ga ako je već evidentiran. U donjem dijelu moţemo vidjeti sve njegove zadnje dogaĊaje/kontakte sa našom firmom. Odabirom tipke Alt+D moţemo automatski pozvati prozor sa dnevnikom dogaĊaja i poĉeti pisati sadrţaj telefonskog razgovora, u Temu i/ili Sadrţaj, a automatski će se upisati: broj dogaĊaja, datum, vrijeme, šifra partnera, tko je kreirao dogaĊaj, eventualno kome je dogaĊaj namjenjen.
Osobni podsjetnici Prikaz svih dogaĊaja koji su stavljeni u podsjetnik ili alarm korisniku koji je ušao u program ili ostalim korisnicima Tjedni pregled Pregled u vidu tjednog kalendara gdje su zabiljeţeni svi podsjetnici tipa alarm koji se aktiviraju na odreĊeni datum. U ovom djelu moţemo vidjeti npr. koji sastanci su predviĊeni za tekući ili sljedeći tjedan. Moţemo vidjeti svoje dogaĊaje-alarme ili alarme svih korisnika.
Napredno pretraţivanje Panel u kojem moţemo pronaći neke dogaĊaje preko niza kriterija.
Podaci koje evidentiramo za pojedini dogaĊaj
redni broj unosa (automatski) tekući datum i vrijeme (automatski) tip dogaĊaja (automatski Općeniti tip) korisnik koji kreira dogaĊaj (automatski) korisnik koji prima dogaĊaj (ako je namijenjen odreĊenoj osobi) partner (automatski ako je pozvan iz poslovnih partnera) tema (200 znakova) sadrţaj (neograniĉeni unos)
Redni broj nam govori o redoslijedu unosa poslovnih dogaĊaja. Tekući datum i vrijeme nastanka dogaĊaja ili kada bi se trebao dogoditi. Tip dogaĊaja Tipovi dogaĊaja sa šifrom od 1-100 su predefinirani u programu, a dogaĊaji sa šifrom od 101 na dalje su otvoreni za korisnike. Korisnik moţe sam dodati proizvoljan broj tipova dogaĊaja. Svrstavanje nekih dogaĊaja u odreĊene grupe je interesantno zbog mogućnosti da se iz svih dogaĊaja izvuku na prikaz samo dogaĊaji neke grupe npr. samo sastanci ili telefonski razgovori i sl. Koji će sve tipovi dogaĊaja postojati ovisi o potrebama pojedinog korisnika.
Vidi Popis korisnika Kreirao Program će automatski postaviti šifru korisnika koji je ušao u program, što je logiĉno, ali se to moţe izmjeniti. Zgodno je da se za svaki dogaĊaj vidi tko ga je ostvario, evidentirao i sl. Prima Moţemo odrediti korisnika kojem smo namijenili ovaj dogaĊaj tj. eventualno pitanje. Partner Polje za upis partnera nije obavezno ispuniti. Ako Dnevnik dogaĊaja pozivamo iz prozora poslovnih partnera tada će u polje partnera automatski biti upisan podatak za partnera na kojem smo bili pozicionirani. Ujedno će se svi dogaĊaji vezani uz tog partnera prikazivati u tabeli partnera. Tema Tema je kratki opis je duţine do 200 znakova i u najvećem broju sluĉajeva će biti dovoljan. Sadrţaj Ako je potrebno dodatno obrazloţiti dogaĊaj tada se to moţe napraviti ovdje, duţina teksta nije ograniĉena.
Savjet: dok ste pozicionirani na nekom redu u dnevniku dogaĊaja, a ne vidite cijeli tekst kratkog opisa moţete pritisnuti tipku Ctrl (Control) i prikazat će vam se tekst teme i sadrţaja u novom prozoru, kada otpustite tipku Ctrl vraćate se u stari prikaz Tipka Odgovori Umjesto tipke za Unos moţemo upotrijebiti tipku Odgovori, i ovdje ulazimo u unos novog dogaĊaja, ali će se u polje "Prima" automatski upisati šifra korisnika koji je kreirao dogaĊaj na koji odgovaramo, isto tako će se u sadrţaj upisati podaci iz dogaĊaja na koji odgovaramo.
Ako je dogaĊaj na koji odgovaramo bio u podsjetniku automatski će se maknuti iz podsjetnika. Ovo moţemo izbjeći ako dok odabiremo tipku "Odgovori" drţimo tipku Ctrl.
DogaĊaj na koji odgovaramo je tekuće pozicionirani dogaĊaj u tabelarnom prikazu neposredno prije odabira tipke Odgovori.
Dodavanje dogaĊaja odreĊenom korisniku u podsjetnik DogaĊaj odreĊenom korisniku stavljamo u podsjetnik u "Pojedinaĉnom prikazu" na naĉin da upišemo (ako već nije automatski upisan iz polja Prima) korisnika u polje ispod popisa "Podsjetnik korisnicima", odabirom odreĊene tipke (Dodaj podsjetnik, Dodaj alarm, Dodaj podsjetnik svi korisnici, Dodaj alarm svi korisnici, Obriši podsjetnik/alarm) pokrećemo akciju.
Jedan dogaĊaj moţe biti stavljen u podsjetnik više korisnika, isto tako neki dogaĊaj moţe biti stavljen u podsjetnik i u alarm istovremeno.
Npr. ako dogaĊaj kojim obavještavamo neke zaposlene da podignu bonove za gorivo stavimo trima korisnicima u podsjetnik svaki od njih će pojedinaĉno morati proĉitati dogaĊaj i maknuti podsjetnik.
Ikona sata pored korisnika koji prima dogaĊaj u Pojedinaĉnom prikazu kod unosa/izmjene oznaĉava da li će se dogaĊaj automatski kod spremanja staviti u podsjetnik tom korisniku bez potrebe za dodatnom akcijom dodavanja podsjetnika.
U prikazu "Osobni podsjetnici" moţemo na brzi naĉin vidjeti koje sve imamo podsjetnike/alarme. To moţemo prikazati za svakog korisnika pojedinaĉno, ali i za sve korisnike istovremeno.
Brisanje odreĊenog podsjetnika moţe napraviti jedino korisnik koji je kreirao dogaĊaj, korisnik kojemu je dogaĊaj u podsjetniku ili nadzornik. Korisnik kojem je dogaĊaj stavljen u podsjetnik odgovaranjem na dogaĊaj automatski briše podsjetnik, tipka "Odgovori". Copyright © IPOS 1992-2008.
Deinstalacija programaDeinstalacija programa