Internet U Obrazovanju

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Filozofski fakultet u Osijeku Katedra za knjižničarstvo

Seminarski rad iz kolegija Sustavi za označivanje i pretraživanje

INTERNET U OBRAZOVANJU

Profesor: mr. sc. Kornelija Petr

Student: Klaudija Ladan

24. lipnja 2004. , Osijek

UVOD „ As an empowerment right, education is the primary vehicle by which economically and socially marginalized adults and children can lift themselves out of poverty, and obtain the means to participate fully in their communities.“1

Obrazovanje je važan dio svakoga čovjeka. S godinama znanje je preraslo u nešto puno više od posjedovanja različitih informacija. Znanje svakog pojedinca na jedan osobit način predstavlja i njegov kapital, njegovo ulaganje u sebe sama koje će rezultirati uspjehom. O obrazovanju se danas puno govori, piše pa i ja svoj seminar započinjem citatom u kojem se naglašava potreba za obrazovanjem. Svaka je generacija uvijek vjerovala da sudjeluje u promjenama i stvaranju novog. Međutim, nikada kao danas nisu te promjene bile tako brze i to na svim područjima ljudskog djelovanja. Gledano danas, obrazovanje u informacijskom vremenu, ne ovisi i ne može ovisiti o volji jednog čovjeka ili male skupine koja bi imala zadaću odlučivanja, već se ono ostavruje i planira djelovanjem mnogobrojnih sudionika, nastavnika, studenata, učenika (...)2 Ono o čemu ću govoriti je uloga Interneta kao najnovojeg medija u obrazovanju. Kako je Internet i njegov utjecaj jedna opširna tema, naglasak ću staviti na ulozi Inerneta u osnovnim i srednjim školama te na projektima koji podržavaju informacijsku pismenost. Kada govorim o projektima treba naglasiti važnu ulogu školske knjižnice kao nositelja takvih i sličnih projekata kao i drugih organizacija poput CARNeta i sl.

1

UNESCO: Education Information Service. http://www.education.unesco.org, (2004- 06- 23) Lasić – Lazić, Jadranka. Kako obrazovati knjižničara za rad u 21. stoljeću. // Proljetna škola školskih knjižničara. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa, 1998., str. 3-4 2

2

INTERNET U ŠKOLI

Može li se zamisliti sredstvo koje bi omogućilo da se sve zamisli o tome kako i što treba učiti objedine na jednome mjestu i da svatko bira po vlastitom ukusu i potrebama? Na ovo pitanje možemo odgovoriti pozitivno, s jednom riječju Internet. Internet je globalna svjetska računalna mreža , da bi se na njoj mogli snaći pomažu nam mrežni informacijski servisi. Osim toga, mrežni informacijski servisi omogućavaju korisnicima i istitucijama da i sami objavljuju informacije na mreži.3 Internet sadrži svu silu podataka i obavijesti, on je najveće spremište „znanja“ koje se ikada pojavilo na zemlji. Možemo reći kako nas Internet neodoljivo podsjeća na „globalni mozak“. Mogućnosti se Interneta i njegova primjena u obrazovanju svakim danom povećavaju. Tijekom 1992. Internet je rastao 20% mjesečno. Iz svoje prvobitne baze koja je obuhvaćala vojne i istraživačke institucije, proširio se na fakultete, osnovne i srednje škole i javne knjižnice. (...) Početkom 90-ih počelo je intenzivno širenje izvan granica USA, tako da je danas Internet postao globalni fenomen.4 Internet nije škola u uobičajenom smislu, ali preuzima na sebe velik dio djelatnosti kojima je se do sada bavilo samo školstvo. Omogućen je pristup znanju svakome tko želi učiti bez obzira na dob. S Internetom se javlja učenje bez granica koje je uzrokovano pojavom novih tehnologija i medija. Internet je jednostavan za upotrebu i relativno jeftin način pristupa izvoru neograničenog broja informacija i materijala za potrebe nastave. Zašto je Internet dobro sredstvo za učenje? Korištenjem Interneta razvija se volja za učenjem novih predmeta, nema prisile što omogućuje oslobađanje vlastitih skrivenih talenata, želja, učenici vrlo brzo uviđaju da im razvijena tehnološka pismenost i poznavanje obavijesnih vještina omogućuje lakše i brže snalaženje na mreži... Kada govorimo o Internetu u školi ne možemo, a da ne govorimo i o informacijskoj pismenosti. Škola je uvijek bila mjesto u kojoj se njegovala tradicionalna pismenost (čitanje, pisanje), a s pojavom novih medija ( TV, radio) i medijska pismenost. Kako živimo u informacijskom društvu, informacijska pismenost se nametnula sama po sebi. Internet nam pomaže da mladima ukažemo na informacije, na izvore informacija te da ih na isti način

3

Pilaš, Irena; Peradenić- Kotur, Blaženka. Novi mediji i izvori informacija: pomoć nastavnicima i učenicima. // Proljtna škola školskih knjižničara. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa, 1998., str. 109 4 Lasić – Lazić, Jadranka. Nav. dj., str. 5

3

podučimo bržem i jeftinijem korištenju vrijednih informacija jer priznali mi to ili ne, na današnjem tržištu informacije su najvrjednija roba, sirovina... Osobna računala, multimedijski software na CD-u, te Internet uvelike obogaćuju odgojno – obrazovnu komunikaciju, a također omogućuju i znatnije promjene uloge i zadataka nastavnika u suvremenoj školi. Dobro pripremljeno i stručno poduprijeto poučavanje Internetom može omogućiti nove načine školovanja i bitno olakšati posao nastavnika. Poučavanje Internetom u Hrvatskoj još uvijek je na razini zamisli i tek ga treba praktično ostvariti, neki pokušaji su već i realizirani u svezi s email školom, koja se već provodi u nekoliko škola. U nekim zemljama u svijetu, npr. Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi upotreba računala u nastavi postala je uobičajena praksa. Postoji niz institucija i projekata namjenjenih obrazovanju:5 Classroom Connect

www.classroom.net

Teachers Helping Teachers

Pacificnet.net

Educational Interface with the WWW

www.cis.uab.edu

EdCentral Home Page

www.ehhs.cmich.edu

Kid s web

www.npacsyr.edu

Teacher s Home Page

Pluto.njcc.com

Cornell Theory Center Gateway for Teachers

www.tc.cornell.edu

U. S. Department of Education

www.ed.gov

TALNET Web

www.telnet.edu:80

NASA

hypatia.gsfc.nasa.gov

K – 12 World Widw Web Site

www.sendit.nodak.edu

Vose School Educational Resources

www.teleport.com

Canadisk

schoolnet.carleton.ca

Canadiana: The Canada Resource Page

www.cs.cmu.edu/afs/

UNESCO

www.unesco.org

UNESCO: Educational Information Service

www.education.unesco.org

European Documentation and Information System for Education - EUDISED

Linux.bdp.fi.it/eudi.html

5

Pilaš, Irena; Peradenić-Kotur, Blaženka. Novi mediji i izvori informacija: pomoć nastavnicima i učenicima. // Proljetna škola školskih knjižničara. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa, 1998., str. 110

4

Sve gore navedene web stranice različitih organizacija i projekata podržavaju obrazovanje, bilo da je riječ o obrazovanju na mreži ili drugim oblicima obrazovanja. Jedna od takvih organizacija je i Classroom Connect koja podržava projekt eSchool Online. Na stranicama ove organizacije mogla sam pronaći sve što me zanimalo o tom projektu čiji je moto: eSchool Online is changing the way people think about online education.6 (eSchool Online mijenja način razmišljanja ljudi o obrazovanju na mreži tj. online education). Njihova pedagogija polazi od stajališta kako je predavanje umjetnost koja pomaže pojedincu u njegovom profesionalnom razvoju. Pojedinac uči na primjerima iz stvarnoga života rješavati zadane probleme, uočavati sitnice, pomagati drugima...Classroom Connect je samo jedan od primjera obrazovanja na mreži, obrazovanja putem Interneta gdje u virtualnom svijetu prepoznajemo slike stavrnosti i naše svakodnevne zbilje. Ono što je zajedničko svim ovim projektima i organizacijama je da se brinu o ljudskim pravima u koje je uključeno i pravo na obrazovanje. Na jednoj od takvih stranica pročitala sam kratku rečenicu koja govori mnogo: No child left behind!7 ( Nijedno dijete ne smije biti izostavljeno iz procesa obrazovanja.) Internet je jedno veliko „globalno selo“ u kojem svaki pojedinac mora osjećati pripadnost bio on u SAD- u ili na jugu Afrike. Kada govorimo o Internetu u obrazovanju, ne možemo, a da ne spomenemo CARNet ( Hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu). CARNet je do sada ponudio nekoliko obrazovnih programa, a CARNetov edukacijski centar Edupoint u funkciji je sustavnog podizanja razine informatičke pismenosti u hrvatskoj akdemskoj zajednici. Čini to kroz sljedeće aktivnosti: •

Organizacija tečajeva o Internetu na četiri lokacije u Hrvatskoj,

•

Organizacija „in-house“ seminara za zaposlenike visokih hrvatskih učilišta,

•

Obrazovanje predavača Internet tehnologija putem Training the Trainers sustava,

•

Izvođenje tečajeva putem Internete,

•

Podrška korisnicima WebCT alata za učenje na daljinu,

•

Izdavanje elektroničkih časopisa Edupoint8

6

Classroom Connect. http://www.classroom.net, (2004- 06-23) EdCentral Home Page. http://www.ehhs.emich.edu, (2004- 06- 23) 8 CARNet: Hrvatska akademska i istraživačka mreža. http://www.carnet.hr, (2004- 06- 23) 7

5

Ovo poglavlje nosi naziv Internet u školi no moje izlaganje je otišlo i malo dalje upravo zbog obilježja globalnog što je u slučaju Interneta neizbježno, stoga sam i navela mnoge druge oblike obrazovanja koji uključuju i različite tečajeve koji su neophodni. Novi mediji kao i sam Internet iziskuje nove vještine i nova znanja, tek kada pojedinac svlada te nove vještine može se koristiti Internetom. Mladu populaciju treba učiti kako kako slobodan pristup informacijama Internet preusmjeriti za postizanje vlastitih ciljeva.

6

INTERNET – SA ILI BEZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA

Knjižnice kao informacijska središta već su davno zahvatile promjene koje informacijska i komunikacijska tehnologija nameće. Kako je školska knjižnica promicatelj i nositelj novina u sferi učenja pa i nastavnog procesa upravo će se u njoj na prvom mjestu koristiti Internet u svrhu organiziranog učenja. Uloga knjižnica u školi je važna jer se u njoj ostavruje prvi kontakt mladih naraštaja s knjižnicom općenito i knjižničarom kao osobom koja organizira informacije i iz njih izvlači misao – znanje. Učenici se već kod korištenja školske knjižnice susreću s informacijskom tehnologijom kojom se moraju znati služiti i na koju se trebaju privikavati, priučavaju se na obrasce traženja informacija i na načine njihova organiziranja. Uloga knjižničara za sada je podijeljena na 2 plana : tradicionalni ( koji još traje i u okviru kojega obavljamo sve uvriježene poslove) i suvremeni ( u kojem se pripremamo i privikavamo na elektronske informacije i promijenjenu ulogu knjižničara).9 Stručnost knjižničara postaje ključna, naglašena je njegova višestruka kompetencija. Knjižničareva je zadaća kako obučiti učenike o osnovnim pravilima organizacije resursa na elektronskom mediju baš kao što ih potrebno uputiti kako pronaći knjigu u katalogu ili na polici.Naime, često se javlja kod učenika problem gubljenja u prostoru Interneta koji nije dobar za zadani obrazovni proces. Učeniku je teško od velikog izbora odabrati pravu informaciju i odrediti njenu srž. Navigacija kroz privlačne sadržaje odvlače pažnju učenika od glavnog sadržaja. Vratimo li se na početak zaključujemo kako će Internet zauzeti svoje mjesto u školi,a i u obrazovanju samo u suradnji s knjižnicom i knjižničarom. Odgojno – obrazovni sustav, koji je danas sve više sustav za prijenos informacija i znanja, postaje zainteresiran za informacijski aspekt obrazovanja i kroz prožimanje nove informacijske tehnologije i knjižničara kao informacijskog stručnjaka i knjižnicu kao temeljnu infrastrukturu obrazovanja.10

9

Lasić- Lazić, Jadranka; Kovačević, Dinka; Lovrinčević, Jasmina.Školska knjižnica: korak dalje. / Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2004., str. 52 10 Lasić- Lazić, Jadranka. Nav. dj., str. 5

7

INTERNET – ZA I PROTIV

Internet je jedan od medija kojeg se najviše hvali, ali i osporava. Dok jedni ističu neograničene mogućnosti komunikacije i dostupa do informacija, drugi ističu otuđenje, međuljudsku nekomunikaciju i nedovoljnu opću kulturu. Na jednoj strani govori se o univerzalnim principima ljudskoga rada i globalizaciji, a na drugoj o dominaciji američkih ideja. Iako se neprestano ističe važnost informatičke pismenosti i govori o Internetu i u životu i u poslovanju, postoji veliki jaz između potreba za korištenjem novih tehnologija i primjene u obrazovanju.11 U prethodnim poglavljima sam govorila o prednostima Interneta u obrazovanju, o ne prisili, o brzom pretraživanju, no što je s nedostacima. Moramo priznati da nam se Internet sam nametnuo kao nešto svakidašnje,a i promjene koje su se dogodile pridonijele su tome. Ono što je glavni nedostatak kao i njegova glavna prednost je sadržaj. Internet je danas najveće spremište znanja, ali i mnogih drugih informacija koje nisu vezane uz obrazovanje ( reklame, pornografija, nasilje...) Količina informacija koja se nudi, kao i njihova kvaliteta, čine se kao nepregledno mnoštvo iz kojeg treba znati odabrati. Nepostojanje kontrole i ideja slobodnog objavljivanja na Internetu, dovela je do inflacije informacije, pada kvalitete Interneta kao medija, te dovodi u pitanje autorska prava, točnost i provjerenost informacija, kao i brojne poteškoće na koje i običan korisnik redovno nailazi.12 Informacije dostupne na Internetu nisu stalne, često se mijenjaju, a postavlja se i pitanje njihove pouzdanosti. Objavljuju se šale, govori predsjednika, akdemski radovi, rezultati istraživanja, vlastiti radovi, novosti itd. ne provjeravajući pri tom kvalitetu i točnost informacija. Internet Detective – online tutorial13 za vrednovanje informacija na Internetu predlaže sljedeće kriterije: -

sadržaja ( važnost informacije, ispravnost, reputacija autora, jedinstvenost, samostalnost, kompletnost, širina)

-

forme ( svojstav navigacije, korisnička podrška, odgovarajuća tehnologija)

11

Vrana, Radovan; Seljan, Sanja; Vučković, Kristina. Kriteriji za vrednovanje obrazovnih sadržaja na Internetu. // Proljetna škola školskih knjižničara. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa, 2002., str 61 12 Isto 13 Internet Detective : an interactive tutorial on evalating the quality of Internet resources. http://www.sosig.ac.uk, (2004- 06- 28)

8

-

procesa ( potpunost informacije, sitea i sistema)14

Broj metoda i kriterija vrednovanja sadržaja dostupnih putem World Wide Weba danas je vrlo velik. Opća rasprostranjenost kriterija za vrednovanje sadržaja na Internetu može se protumačiti kao želja za oblikovanjem i primjenom kvalitetnih sadržaja u različitim segmentima obrazovanja, ali i kao potreba za kvalitetnijim organiziranjem informacija općeg karaktera u upotrebi izvan obrazovnih ustanova.

14

Vrana, Radovan; Seljan, Sanja; Vučković, Kristina. Nav. dj., str. 62

9

ZAKLJUČAK

Potreba integracije Interneta u školske sadržaje nametnuta je vremenom u kojem živimo, a koje je već izvršilo snažan utjecaj i opskrbilo mlade ljude drugim interesima i drugim gledištima pa i drugačijim sposobnostima. Pitanje inkomporiranja Interneta u nastavu povezano je s nizom pitanja, no rješenje se krije u suradnji ili „timskom radu“. U tom poslu ključnu će ulogu imati školska knjižnica koja se danas transformira u jezgru škole koja je nenametljivo prisutna u identifikaciji potreba pri planiranju nastave i organizaciji vlastitih izvora znanja. Iskustvo informacijskih servisa na Internetu, usustavljenih direktorija kvalitetnih informacija, informacijskih portala itd., pokazala su da je unatoč postojećim programima za automatsko prikupljanje i klasifikaciju izvora informacija, kvalitetnu provjeru i odabir izvora informacija još uvijek potreban znatan intelektualni angažman čovjeka.15 Kada govorim o intelektualnom angažmanu čovjeka naglasak stavljam na knjižničara kao informacijskog stručnjaka i nastavnika kao njegovog suradnika. Zadaće knjižničara se šire i na druga područja u kojima je on između ostalog i cenzor. Možda je ovo pregruba riječ jer knjižničarova je zadaća pomoći pronaći ili dati nam tražene informacije što ukazuje na nužnu potrebu Interneta u obrazovnjau jer se na njemu i pojavljuje najviše informacija. Knjižničar kao cenzor u svojoj knjižnici treba osigurati kontrolu nad informacijama, kontrolu o kojoj je već bilo riječi u prethodnim poglavljima. Informacije su važne no knjižničar treba prepoznati kada su te informacije netočne ili neprimjerene uzrastu školskog djeteta, u ovom slučaju pomoći mu može školski pedagog, psiholog i nastavnik. Naglasak se opet stavlja na suradnji ili „timskom radu“ koji je neophodan i važan za razvoj djetetove (korisnikove) svijesti o kvaliteti ponuđenoga, u ovom slučaju informacije. „ Obrazovanje se danas više nego ikad mora suočiti s tim problemom, u doba dok se svjetsko društvo rađa u mukama: obrazovanje je u srcu razvitka i pojedinaca i zajednica; njegovo je poslanstvo omogućiti svakom od nas, bez iznimke i u potpunosti, razviti sve naše talente i ostavriti naš stvaralački potencijal, uključujući i odgovornost za vlastite živote i postignuće osobnih ciljeva.“16

15 16

Lasić – Lazić, Jadranka; Kovačević, Dinka; Lovrinčević, Jasmina. Nav. dj., str. 68 Jacques Delors. Učenje - blago u nama.Zagreb: Educa, 1998.

10

LITERATURA:

1. Delors, Jacques: UČENJE – BLAGO U NAMA, Educa, Zagreb, 1998. 2. Lasić – Lazić, Jadranka: Kako obrazovati knjižničara u 21. stoljeću. // Proljetna škola školskih knjižničara. Rijeka, Ministarstvo znanosti i športa, 1998. 3. Kovačević, Dinka; Lasić – Lazić, Jadranka; Lovrinčević, Jasmina : Školska knjižnica – korak dalje, Zavod za informacijske studije Osjeka za informacijske znanosti, Zagreb, 2004. 4. Pilaš, Irena; Peradenić – Kotur, Blaženka: Novi mediji i izvori informacija: pomoć nastavnicima i učenicima. // Proljetna škola školskih knjižničara. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa, 1998. 5. Vrana, Radovan; Seljan, Sanja; Vučković, Kristina: Kriteriji za vrednovanje obrazovnih sadržaja na Internetu. // Proljetna škola školskih knjižničara. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa, 1998.

INTERNET STRANICE: UNESCO: Education Information Service. http:// www.education.unesco.org Classroom Connect. http:// www.classroom.net EdCentral Home Page. http:// www.ehhs.cmich.edu CARNet: Hrvatska akademska i istraživačka mreža. http:// www.carnet.hr Internet Detectiv: an interactive tutorial on evaluating the quality of Internet resourcec. http://www.sosig.ac.uk

11