Ginko Biloba

GINKO BILOBA •

Biljke

Drugi nazivi: Ginko biloba . Latinski naziv: Ginko biloba . Opis biljke: Ginko biloba je najstarija biljka na Zemlji. Pojedini primerci ove biljke žive i do hiljadu godina. Njeno lišce i seme vec se vekovima koristi u staroj kineskoj medicini, prvenstveno za lecenje astme, bolesti bronhija i pluca, kao i za poboljšanje periferne i moždane cirkulacije krvi. Savremena medicina prihvaca, takodje, preventivno i lekovito delovanje ginka. Važno je napomenuti da je ginko najšire korišten prirodni preparat današnjice. Samo je u Nemackoj, tokom 1988., prepisano preko pet miliona ginko recepata. Istraživanja lekovitih delovanja ginka ukazuju na njegov snažno antioksidativno dejstvo, prvenstveno zbog visoke koncentracije flavonoida. Lišce ginko bilobe, izmedu ostalog, sadrži flavonoide kempferol, kvercetin, izoramnetin i druge glikozide, proantocijanidine, terpene neflavonoidnog porekla, i to: bilobalid i ginko glide A, B i C, lignine, etericna ulja i taninsku kiselinu , Stanište: Ginko biloba se uzgaja na nekoliko mesta u svetu, .. . Lekoviti deo biljke: list. Lekovito delovanje: . Pozitivni ucinci ginka Ginko poboljšava memoriju i druge moždane aktivnosti, deluje blago antidepresivno, anksioliticki i koristan je za osobe koje pate od migrene. Olakšava tegobe kod astme, alergia, Alzheimerove bolesti, kao i kod kardiovaskularnih bolesti. U krvnim žilama deluje antiagregacijski, Odnosno, sprecava trombozu. Regulise povišeni kao i sniženi krvni pritisak. Poželjno ga je koristiti ako postoje problemi s jetrom ili bubrezima, raznim upalama, impotencijom, zujanjem u ušima, slabijim sluhom usled starosti, slabljenjem vida, vrtoglavicama i hemoroidima. Pospešuje iskorištavanje glukoze, pa je koristan i za dijabeticare. Obzirom da i uopsteno utice na cirkulaciju, korištenje ginka smanjuje neugodnosti vezane za proces starenja, povecava radne sposobnosti, ubrzava zarastanje rana i olakšava oporavak od 1

upale vena. Pri dugotrajnom prekoracenju preporucene doze, kao sporedni ucinci mogu se javiti anksioznost, nesanica, mucnina, proljev ! dermatitis. Ginko se moze uzimati u kapsulama ili tabletama ali najbolje dajstvo ima tinktura odnosno ekstrakt. Ginko biloba - Milenijsko drvo Smatra se prirodnim lijekom pri smetnjama u cerebralnoj cirkulaciji. Porijeklom iz Kine i Japana, preživjelo sva moguća zagađenja (uključujući i bombu bačenu na Hirošimu), poboljšava pamćenje jer poboljšava moždanu cirkulaciju na osnovi aktivnih izvora (terpentina i flavonoida) koji imaju antioksidativno djelovanje i poput prirodnog „čistaća“ smanjuje količinu štetnih slobodnih radikala, supstancija odgovornih za starenje stanica mozga i živčanog sustava. Preparati Ginkgo biloba uvedeni su u Evropu već duže vrijeme u terapiju perifernih, posebice cerebralnih smetnji u cirkulaciji. Gotovi preparati usavršavani su nakon što je 1989. godine patentiran standarizirani ekstrakt ginka. Preparati s ekstraktom Ginkgo folium danas spadaju među najčešće propisivane prirodne lijekove pri smetnjama u cerebralnoj cirkulaciji. Ginkgo biloba je višestruko zanimljiva biljna vrsta. Ne pokazuje botaničko-taksonomske srodnosti s drugim živućim biljnim vrstama; on spada u razred Ginkgoate, porodicu Ginkgoaceae, čije su sve biljne vrste izumrle osim jedne: Ginkgo biloba. Charles Darwin u povijesnom razvoju biljnog svijeta nazvao je ginko “živi fosil”. Ginkgo potiće iz perioda između 250 i oko 60 miliona godina, kada su Ginkgoaceae predstavljale prve biljne vrste u obliku stabla. Domovina preživjelih ginko stabala je Kina, odakle se ginko poceo kultivirati u Europi kao ukrasno stablo po parkovima. Danas se ginko uzgaja gotovo u cijelom svijetu. Najstarija stabla ginka u Europi su najviše 250 godina strara, jer je tada počelo upoznavanje i sadnja biljnih vrsta iz Istočne Azije. U Kini naprotiv postoje stabla stara 3000 i 4000 godina. Ginko je najveći procvat imao u periodu Jura i Kreda. 2

Ginko se smatra “najvitalnijom” biljnom vrstom na svijetu: zadivljuje svojom rezistentnošću na otrove okoline i zato je u japanskim i američkim gradovima najčešće stablo u uličnim drvoredima (npr. u New Yorku duž ulica Manhattena). Atomska eksplozija u Hirošimi uništila je sveukupni biljni i životinjski svijet. Na isprženom tlu ništa više nije raslo s jednom jedinom iznimkom: Ginko biloba. Samo su stabla ginka izrasla na mjestima potpuno razorene vegetacije. Ginko biloba dvodomna je listopadna biljka, postoje dakle ženska i muška stabla. Buduci da stabla cvatu tek kad su stara negdje oko 40 godina, može se tek tada sa sigurnošću reći da li se radi o ženskom ili muškom stablu. Stablo se najbrže prepoznaje po tipićnom obliku listova. Listovi su lepezasti i sastoje se iz dva dijela (“biloba”). Naziv Ginkgo potiće od kineske riječi GinKiyo, što znaći srebrna marelica zbog sličnosti sa sjemenkama marelice. Pri transkripciji teškog kineskog pisma došlo je očito do promjene “y” u “g” (“Ginkgo”). Budući da je ovaj naziv usvojio Linne, ostao je do danas latinski naziv Ginkgo biloba japonica. Kao droga upotrebljavaju se osušeni listovi ginka, Ginkgo folium. WHO (World Health Organisation), ESCOP (Europaean Scientific Cooperation on Phytotherapy) i Commission E (Savezna Komisija za monografije droga SR Njemačke) donijeli su pozitivnu monografiju Ginkgo extract, tj. odobrena je uporaba listova ginka u bliku ekstrakta. Kemijski sastav ginka Ginkgo biloba se poćeo ispitivati 30-tih godina prošlog stoljeća. Počeci istraživanja bili su kada se ispitivao čitav niz spojeva izoliranih iz biljnih vrsta tradicionalne kineske medicine. Među ispitivanim biljnim vrstama bio je testiran i ginko. Prva farmakološka ispitivanja provedena su u laboratoriju dr. Willmar Schwabea. Godine 1965. obavio je Fisel prvu izolaciju spojeva iz listova ginka. Bili su izolirani kvarcetin, izoramnetin i kemferol. Nadalje su slijedila mnogobrojna kemijska i farmakološka istraživanja, a usporedno se razvijala tehnologija dobivanja kvalitetnog ekstrakta ginka. Godine 1989. firma Dr. Willmar Schwabe registrirala je prvi ekstrakt ginka. Vrlo brzo postali su listovi ginka jedna od najvažnijih ljekovitih biljnih droga za uporabu kod cerebralne i periferne smetnje u cirkulaciji. Do danas je iz ginka izolirano oko 50 spojeva. Za djelotvornost 3

najvažniji spojevi su flavonoidi (glikozidni spojevi poglavito derivati kvarcetina i kemferola), ginkolidi i bilobalidi (spojevi terpena koji se ne nalaze niti u jednoj drugoj biljnoj vrsti). Kako konzumirati? Koristite suhi ekstrakt koji sadrži 24% ginkoflavonoglikozida i oko 6% terpena. Količina? Otprilike 120 mg dnevno u razdoblju ne duljem od 3 mjeseca. Ako je potrebno, možete popiti jos jednu kuru nakon 3 tjedna stanke. Oprez: Ne koristite ovu biljku ako ste podlozni jakim krvarenjima; ne kombinirajte je s lijekovima koji sprečavaju zgrušavanje krvi niti onima koji se koriste za probleme sa srcem; lijekovima protiv epilepsije, tjeskobe i depresije, jer ginko biloba može smanjiti ili pojačati njihovo djelovanje.

4