Fax

FAX 1.Uvod Svrha ovog poglavlja je upoznati korisnika s hardverskom i softverskom podrškom koja omogućava da se računalo s Linux operativnim sustavom koristi kao fax uređaj. Biti će opisani programi potrebni za primanje i slanje faksimila, način njihove instalacije i konfiguracije za jednog ili više korisnika, te grafička sučelja koja omogućavaju korištenje istih u grafičkom okruženju za Linux (X windows) i Windows operativne sustave.

2.FAX poslužitelji Svako računalo opremljeno Data/Fax modemom (internim ili eksternim) može se koristiti kao fax uređaj. To znači da se uz pomoć tog računala mogu primati i slati faksimili. Iako je Data/Fax modem dovoljan za primanje i slanje faksimila, za potpunu funkcionalnost klasičnog fax uređaja potrebni su još i pisač (omogućava ispis faksimila na papir) i skener (kako bi se dokumenti koji su u papirnatom obliku mogli prebaciti na računalo i dalje proslijediti u obliku faksimila). Osim navedenih hardverskih komponenti potrebno je i sučelje koje će korisniku omogućiti komunikaciju s hardverom (Data/Fax modem). Program koji komunicira s Data/Fax modemom i koji omogućava korisniku primanje i slanje faksimila pomoću računala naziva se fax poslužitelj. Osim osnovnih operacija slanja i primanja faksimila, fax poslužitelji omogućavaju i automatsko primanje i slanje faksimila (npr. korisnik ne mora sjediti cijelo vrijeme za računalom i čekati da stigne faksimil, a isto tako može zakazati slanje nekog dokumenta u neko određeno vrijeme a fax poslužitelj će se pobrinuti da dokument bude poslan onda kad to korisnik želi). Napredniji fax poslužitelji podržavaju i prosljeđivanje primljenih faksimila u obliku email poruke (npr. ako je korisnik na putu, svi faksimili koje primi u svom uredu mogu mu biti poslani preko email-a). Isto tako, bolji fax poslužitelji pružaju podršku i za višekorisničke sustave (računalo s više korisnika ili računala u mreži). FAX klijenti Većina fax poslužitelja koji rade pod Linuxom se pokreću i koriste iz komandne linije pisanjem naredbi. Kako bi se olakšao rad korisnicima postoje fax klijenti koji pružaju podršku za primanje i slanje faksimila u grafičkom okružju za Linux (XWindows) i za MS Windows operativne sustave. Fax klijenti su samo grafičko sučelje za fax poslužitelje i kao takvi ne dodaju nikakvu novu funkcionalnost (nikakve nove mogućnosti) radu nego su tu samo kako bi olakšali korištenje fax poslužitelja korisnicima i pružili im sve pogodnosti koje pruža grafičko sučelje (lakši i jednostavniji rad). Fax poslužitelji U ovom poglavlju biti će opisani najpopularniji Linux fax poslužitelji, postupci instalacije, konfiguracije, njihove mogućnosti i način korištenja. Dva najpoznatija fax poslužitelja za Linux su:

z z

EFax HylaFax

Efax je jednostavan fax poslužitelj, skromnih mogućnosti. Iako podržava više korisnika, uglavnom se koristi na osobnim računalima namijenjenim jednom korisniku. HylaFAX je napredniji fax poslužitelj koji podržava više korisnika, a može se koristiti i kao fax poslužitelj za lokalnu mrežu. Omogućava automatsko prosljeđivanje faksimila putem elektroničke pošte, kao i prosljeđivanje elektroničke pošte putem faksimila.

3.EFax 3.1 Opis EFax je mali, jednostavan program za slanje i primanje faksimila uz pomoć bilo kojeg fax modema (Class 1, 2 ili 2.0 ). Namijenjen je jednokorisničkim sistemima. 3.2 Instalacija i konfiguracija EFax se distribuira u obliku tar-gz arhive (efax-0.9.tar.gz). Može ga se može skinuti sa Interneta na Web adresi www.cce.com. Postupak instalacije: z

z z

z

Iskopirati datoteku efax-0.9.tar.gz u željeni direktorij i pozicionirati se u taj direktorij Otpakirati datoteku naredbom tar -xzvf efax-0.9.tar.gz Nakon izvršenja tar naredbe u trenutnom direktoriju bi se trebao pojaviti novi direktorij pod imenom efax-0.9. Editiranje Makefile datoteke Prije daljnje instalacije treba podesiti neke parametre u Makefile datoteci koja se nalazi u direktoriju efax-0.9. Datoteka je tekstualna i može se editirati u bilo kojem ASCII editoru (vi, joe, pico, emacs, xemacs, gedit, kate...).

z

Stavke koje treba promijeniti (ovisno o parametrima sustava): { BINDIR „ direktorij u koji će biti iskopirane izvršne datoteke programa „ najčešće je /usr/bin ili /usr/local/bin { MANDIR „ direktorij u koji će biti iskopirane man datoteke „ najčešće /usr/man, /usr/local/man ili /usr/local/share/man Nakon unesenih promjena datoteku treba snimiti. Pokrenuti prvi dio instalacije naredbom make

z

Prije nastavka instalacije treba editirati datoteku pod imenom fax koja se

nalazi u istom direktoriju kao i Makefile datoteka. fax je također tekstualna datoteka i može ju se editirati bilo kojim ASCII editorom. Stavke koje treba editirati: { DEV „ uređaj u /dev direktoriju na koji je spojen modem „ tipično : „ modem (za /dev/modem) „ ttyS1 (za /dev/ttyS1) „ itd... { FROM „ telefonski broj linije na koju je spojen modem u internacionalnom formatu „ internacionalni format za telefonske brojeve: „ +pozivni_broj_zemlje pozivni_broj_grada lokalni_telefonski_broj „ npr. +385 1 666 666 (385 - Hrvatska, 1 - Zagreb, 666 666 lokalni telefonski broj) { NAME „ ime korisnika „ ovdje upisano ime se pojavljuje u zaglavlju svakog faksimila Stavke koje slijede treba po potrebi samo uključiti (isključiti). Stavka je isključena ako se ispred nje nalazi znak #, inače je uključena. {

PAGE odabir veličine stranice „ opcije su letter, a4, legal „ uključiti samo jednu, ostale isključiti PRTYPE „ tip printera „ opcije su : „ ps - PostScript (npr. Apple LaserWriter) „ pcl - HP-PCL (npr. HP LaserJet) „ treba uključiti samo jednu PRCMD „ naredba za ispis slika na pisač „ tipično lpr ili lp „

{

{

{

GS naredba za pokretanje GhostScripta „ tipično gs „ potrebno samo ako se žele slati PostScript datoteke DIALPREFIX „ odabir nekih opcija koje se tiču biranja telefonskog broja „ P - pulsno biranje „ T - tonsko biranje „ W - čekanje tona za početak biranja „ 9 - potrebno na internim centralama da bi se dobila vanjska „

{

„

„

{

linija (može biti i 0) npr. DIALPREFIX="T9" - biranje je tonsko, 9 služi za dobivanje vanjske linije Ovisno o tipu modema treba uključiti jednu od sljedećih linija: # FCINIT='-j\Q4' # AT&T ( Dataport, Paradyne ) # FCINIT='-j\Q1' # Motorola ( Power Modem,3400 Pro ) # FCINIT='-j*F1' # QuickComm ( Spirit II ) # FCINIT='-j&H2' # USR ( Courier, Sportster ) # FCINIT='-or' # Multi-Tech ( for bit reversal ) Ako se ne koristi niti jedan od navedenih modema, tada sve linije treba ostaviti isključenim. Treba isključiti sljedeću liniju: TELCVT='sed -e s/+1/1/ -e s/+/011/' # North America

INIT

naredba za inicijalizaciju modema „ vrijednosti koje su već postavljene rade za većinu modema { RESET „ naredbe za reset modema „ vrijednosti koje su već postavljene vrijede za većinu modema { FAXDIR „ direktorij u koji će se spremati pristigli faksimili „ korisnik ga mora sam napraviti i onda podesiti ovu opciju Ostale opcije koje ovdje nisu navedene mogu se ostaviti na već postavljenim vrijednostima. „

z

Završiti instalaciju naredbom: make install

EFax fax poslužitelj je nakon opisanih koraka instaliran i spreman za korištenje.

3.3 Korištenje EFax fax poslužitelja Slanje faksimila Faksimil se šalje naredbom # fax send telefonski_broj ime_dokumenta npr. # fax send 666666 dokument.txt Dokumenti koji se šalju mogu biti ASCII ili PostScript formata. Ako je broj na koji se šalje faksimil već ručno nazvan tada se slanje pokreće naredbom # fax send -m ./ime_datoteke npr. # send -m ./dokument.txt Primanje faksimila Faksimil se prima naredbom

# fax recive ./ime_datoteke Ako je u naredbi zadano ime datoteke tada se pristigli faksimil pohranjuje u datoteke čija se imena sastoje od zadanog imena datoteke i broja stranice faksimila kao nastavka (npr. ime.001). Primjer: Način pohrane faksimila uz zadano ime datoteke Ako je primanje faksimila pokrenuto naredbom fax recive dokument i ako pristigli faksimil ima tri stranice tada će faksimil biti pohranjen u datotekama sa imenima: { dokument.001, { dokument.002, { dokument.003. Ako je primanje faksimila pokrenuto bez specificiranog imena datoteke tada će se imena datoteka u kojima je pohranjen faksimil sastojati od datuma i vremena kad je faksimil primljen kao prefiksa i broja stranice kao sufiksa. Primjer: Način pohrane faksimila bez zadanog imena datoteke Ako je primanje faksimila pokrenuto naredbom fax recive i ako je faksimil primljen 4.4. u 15.30 sati i 20 sekundi tada su imena datoteka u kojima je faksimil pohranjen: { 0404153020.001, { 0404153020.002, { 0404153020.003. Pregledavanje, ispis i uklanjanje pristiglih faksimila Pristigli faksimil može se pogledati naredbom # fax view ./ime_datoteke Primjer: Pregledavanje faksimila Ako se pristigli faksimil sastoji od tri stranice i pohranjen je u datoteke { dokument.001, { dokument.002, { dokument.003. tada se mogu pogledati sve tri stranice faksimila naredbom # fax view ./dokument.0* ili se može pogledati samo neka stranica zasebno zadavanjem naredbe # fax view ./dokument.002 ( za drugu stranicu ). Faksimil se može poslati na pisač naredbom # fax print ./ime_datoteke Kao i u prethodnom primjeru moguće je ispisati sve stranice faksimila

odjednom ili samo neke. Za uklanjanje faksimila koristi se naredba # fax rm ./ime_datoteke Također je moguće maknuti cijeli faksimil ili samo neke stranice. Automatsko primanje faksimila Automatsko primanje faksimila pokreće se naredbom # fax start Automatsko primanje faksimila zaustavlja se naredbom # fax stop Obje ove naredbe može pokrenuti samo privilegirani korisnik (root). Status procesa za automatsko primanje faksimila moguće je pogledati naredbom # fax status Kako bi se automatsko primanje faksimila pokrenulo pri svakom podizanju sustava potrebno je u datoteku inittab koja se nalazi u /etc direktoriju dodati naredbu # fax answer Ako je pokrenut proces za automatsko primanje faksimila tada je moguće provjeriti jesu li pristigli novi faksimili naredbom # fax queue 3.4 Zaključak EFax je jednostavan program za primanje i slanje faksimila. Jednostavno ga je instalirati i konfigurirati. Jednostavan je za korištenje. To mu je ujedno i nedostatak, jer ne pruža nikakve dodatne funkcije osim primanja i slanja faksimila.

4.HylaFAX 4.1 Opis HylaFAX je napredniji fax poslužitelj od Efax-a. Podržava sve funkcije koje podržava i Efax, ali uz to ima i podršku za višekorisničke sustave kao što su višekorisnička računala i računala u lokalnoj mreži. Isto tako HylaFAX podržava preusmjeravanje faksimila na email tj. svaki pristigli faksimil može se preusmjeriti na email adresu korisnika. HylaFAX ima podršku za sve tipove fax modema (Class 1, Class 2 i Class 2.0). Dokumenti koji se šalju mogu biti u PDF, PostScript, PlainText, GIF, JPEG, PNG i TIFF formatima, a HaylaFAX se brine o tome da prije slanja budu pretvoreni u format pogodan za prijenos (PostScript ili TIFF/F format). HylaFAX je baziran na klijent-poslužitelj arhitekturi. Fax modem (ili više njih) mogu se nalaziti samo na jednom računalu u mreži (na istom računalu nalazi se i HylaFAX poslužitelj) dok se HylaFAX klijenti mogu nalaziti na bilo kojem računalu koje ima pristup poslužitelju.

Slika 4.1 Klijent - poslužitelj struktura Rad s više fax modema također je podržan od strane HylaFAX-a koji se brine o tome da efikasno rasporedi poslove među njima i time osigura što veću propusnost cijelog sustava. Instalacija HylaFAX poslužitelja HylaFAX se distribuira u obliku tar-gz arhive (hylafax-4.1.tar.gz). Može ga se skinuti s Interneta na adresi http://www.hylafax.org. Prije same instalacije HylaFAX-a možda će biti potrebno instalirati dodatne programe koji su potrebni za ispravno prevođenje i ispravan rad programa. Paketi potrebni za instaliranje i rad HylaFAX-a: z z z

TIFF, gcc, C++ runtime libraries,

z z z z z

Ghostscript, gmake, gawk, sed, /bin/test.

Svi navedeni programi dolaze standardno sa svim Linux distribucijama i nije ih potrebno dodatno skidati s Interneta. 4.2 Postupak instalacije 1.) Iskopirati datoteku hylafax-4.1.tar.gz u željeni direktorij i pozicionirati se u taj direktorij 2.) Odpakirati datoteku naredbom # tar -xzvf hylafax-4.1.tar.gz 3.) Nakon izvršenja tar naredbe u trenutnom direktoriju bi se trebao pojaviti novi direktorij pod imenom hylafax-4.1 4.) Pozicionirati se u direktorij hylafax-4.1 5.) Prije početka same instalacije potrebno je pokrenuti skriptu koja će provjeriti jesu li na sustavu instalirani svi programi koji su potrebni za prevođenje i rad HylaFAX-a. Skripta se pokreće naredbom # ./configure Skripta provjerava je li na sustavu instaliran sav potreban softver za instalaciju HylaFAX- a i ako nije javlja što nedostaje, tako da se ti programi mogu dodatno instalirati na računalo. Druga zadaća skripte je podešavanje parametara koje HylaFAX koristi u radu. Nakon što skripta provjeri da li je sustav (računalo) spremno za instalaciju HylaFAX-a korisnik može promijeniti neke uobičajene parametre instalacije kao što su direktoriji u koje će se instalirati sam program, izvršne datoteke, direktoriji u koje će se spremati primljeni faksimili i slično. Skripta nudi neke uobičajene postavke koje je u pravilu nije potrebno mijenjati. Nakon što skripta ispiše uobičajene parametre na ekran, pita korisnika da li ih želi prihvatiti. Za prihvaćanje uobičajenih parametara dovoljno je pritisnuti tipku Enter (Return). Ako se neki od parametara želi promijeniti, treba upisati no i pritisnuti Enter. Nakon toga može se promijeniti vrijednost svake od ponuđenih opcija. Ako se vrijednost ne želi promijeniti, dovoljno je pritisnuti Enter, dok je za postavke koje se žele promijeniti potrebno upisati novu vrijednost i nakon toga pritisnuti Enter. Nakon što su unesene željene promjene skripta ponovno traži od korisnika da ih prihvati (Enter). Ako se želi još nešto promijeniti može se ponovno upisati no nakon čega se cijeli postupak ponavlja.

Nakon što su podešeni direktoriji za instalaciju, potrebno je još podesiti direktorije u kojima se nalaze programi koje HylaFAX koristi u radu. Kao i u prvom dijelu, skripta ponovno nudi uobičajene postavke koje u pravilu nije potrebno mijenjati. Ako se ipak neka postavka želi promijeniti postupak je isti kao i u prethodnom dijelu. Za prihvaćanje ponuđenih postavki dovoljno je pritisnuti Enter. Nakon što skripta završi s radom HylaFAX je spreman za nastavak instalacije. 6.) Drugi dio instalacije pokreće se naredbom: # make Na sporijim računalima ovaj dio instalacije može potrajati dosta dugo vremena. Nakon što make završi s radom dolazi zadnja faza instalacije. Za pravilno instaliranje HylaFAX-a, prije pokretanja zadnje faze instalacije korisnik se mora prijaviti na računalo kao root (ako već nije prijavljen kao root). To se može napraviti naredbom: # su nakon čega je potrebno unijeti root zaporku. 7.) Kad je korisnik prijavljen kao root, zadnja faza instalacije pokreće se naredbom: # make install Nakon što make završi s radom HylaFAX poslužitelj je instaliran na računalo. Prije pokretanja samog poslužitelja potrebno je još pokrenuti postupak konfiguracije. 4.3 Konfiguracija HylaFAX poslužitelja Prije korištenja samog poslužitelja, potrebno ga je konfigurirati, kao i modeme koji će biti korišteni za fax komunikaciju (može biti samo jedan ili više njih). Konfiguracija HylaFAX poslužitelja pokreće se skriptom faxsetup koja se nalazi u direktoriju /usr/local/sbin (samo u slučaju da su kod instalacije i pokretanja skripte configure prihvaćene uobičajene postavke i da korisnik nije promijenio direktorije u koje je instaliran HylaFAX). Konfiguracija poslužitelja pokreće se naredbama: # cd /usr/local/sbin # ./faxsetup Nakon pokretanja skripta provjerava sustav i traži od korisnika da unese neke osnovne postavke za ispravan rad poslužitelja. Većina postavki može se ostaviti na ponuđenim vrijednostima (dovoljno je pritisnuti Enter). Postavke koje se moraju promijeniti:

z

z

z

z

Country code { pozivni broj zemlje u kojoj se korisnik nalazi { za Hrvatsku: 385 Area code { lokalni pozivni broj { npr. za Zagrebačku županiju: 1 Long distance dialing prefix { potrebno je upisati 0 International dialing prefix { ostaviti ponuđenu vrijednost

Sve ostale postavke mogu se ostaviti na ponuđenim vrijednostima (dovoljno je pritisnuti Enter). Nakon što su unesene osnovne postavke za rad poslužitelja, automatski se pokreće druga skripta za konfiguraciju modema pod imenom faxaddmodem. Ona služi za konfiguraciju svih modema koji su spojeni na računalo na kojem je instaliran HylaFAX poslužitelj. Većina postavki može se ostaviti na ponuđenim vrijednostima (dovoljno je pritisnuti Enter). Skriptu faxaddmodem potrebno je pokrenuti za svaki modem (ukoliko ih ima više) koji se koristi za slanje faksimila. Postavke koje korisnik mora unijeti su: z

z

z

z

z

z

z

z

Serial port that modem is connected to { serijski port na koji je spojen modem, { npr. ttyS0 (modem na COM1) ili ttyS1 (modem na COM2) ili modem. County code { pozivni broj zemlje u kojoj se korisnik nalazi, { za Hrvatsku: 385. Area code { lokalni pozivni broj, { npr. za Zagrebačku županiju: 1. Phone number of fax modem { telefonski broj linije na kojoj je spojen modem u internacionalnom formatu, { internacionalni format: +broj_zemlje.lokalni_pozivni_broj.lokalni broj, „ npr. +385.1.123456 - zemlja je Hrvatska (385), lokalni pozivni broj je za Zagreb (1), broj telefona korisnika je 123456. Long distance dialing prefix { broj za udaljene veze (0). International dialing prefix { broj za internacionalne veze (00). Rings to wait before answering { koliko će puta zvoniti telefon prije nego se modem javi (npr. 2). Modem speaker volume { glasnoća modema, { moguće opcije: „ off - modem se ne čuje,

low - vrlo slabo, „ quiet - tiho, „ medium - srednja glasnoća, „ high - najglasnije. Max number of pages to accept in a recived faksimile { maksimalni broj stranica koji će biti prihvaćen u dolazećem faksimilu. „

z

Sve ostale postavke mogu ostati na ponuđenim vrijednostima (dovoljno je pritisnuti Enter). Neki od parametara se upisuju u obje skripte (faxsetup i faxaddmodem). Poslužitelj će koristiti podatke unesene u faxaddmodem (za svaki od modema), a u slučaju da neki od podataka nedostaje, pročitati će ga iz faxsetup skripte. Nakon što su uneseni osnovni parametri za rad modema, skripta provjerava koji je modem spojen na računalo. Skripta može prepoznati većinu modema klase 1, 2 i 2.0 i za neke već ima podešene parametre. Ako modem koji je spojen na računalo nije među njima, skripta traži od korisnika da sam unese potrebne naredbe za komunikaciju s modemom. Većina tih naredbi je standardna i raditi će sa svim modemima pa se za sve naredbe koje skripta traži može prihvatiti ponuđena vrijednost (dovoljno je samo pritisnuti Enter). Nakon što se podesi prvi modem, procedura se ponavlja za sve ostale modeme koji su spojeni (ako je više modema spojeno na računalo). Nakon što su svi modemi konfigurirani poslužitelj je spreman za rad. Kako bi HylaFAX mogao u potpunosti iskoristiti mogućnosti modema spojenog na računalo i kako bi mogao pratiti rad svakog pojedinog modema koristi se program faxgetty. Za svaki modem koji je spojen na računalo mora biti pokrenut po jedan faxgetty program. Kako bi se osiguralo pokretanje faxgetty programa prilikom svakog podizanja sustava potrebno je editirati datoteku inittab koja se nalazi u /etc direktoriju. Datoteka /etc/inittab je obična ASCII datoteka i može se editirati u bilo kojem tekst editoru. Na kraju datoteke inittab potrebno je za svaki modem koji je spojen na računalo dodati liniju oblika: id:2345:respawn:/usr/local/sbin/faxgetty ime_uređaja gdje je: z z

id - ime linije unesene u inittab datoteci, ime_uređaja - je ime uređaja u /dev direktoriju na koji je spojen modem.

Primjer: Promjene potrebne u inittab datoteci za automatsko pokretanje faxgetty programa Ako su na računalo spojena dva modema, jedan na COM1 (prvi serijski port) a drugi na COM2 (drugi serijski port) tada u datoteku /etc/inittab treba dodati sljedeće linije: t0:2345:respawn:/usr/local/sbin/faxgetty ttyS0

t1:2345:respawn:/usr/local/sbin/faxgetty ttyS1 Ako je na računalo spojen samo jedan modem, onda ovisno o serijskom portu na koji je spojen u datoteku inittab treba dodati samo jednu od gore navedenih linija. Omogućavanje pristupa klijentima Da bi klijenti s drugih računala mogli pristupati poslužitelju potrebno im je dati ovlasti za to. Specifikacije o tome koja računala i koji korisnici mogu pristupati poslužitelju nalaze se u datoteci /var/spool/hylafax/etc/hosts.hfaxd. Tu datoteku nije potrebno ručno editirati nego se može koristiti skripta faxadduser u /usr/local/sbin direktoriju. Opis rada skripte faxadduser Skripta faxadduser dodaje korisnika u datoteku /var/spool/hylafax/etc/hosts.hfaxd i time mu omogućava pristup fax poslužitelju. Skripta se koristi za dodavanje lokalnih korisnika (korisnika koji su na istom računalu na kojem je i poslužitelj) kao i za dodavanje korisnika koji rade na drugim računalima. Način pokretanja skripte: # /usr/local/sbin/faxadduser -a admin_zaporka -p zaporka -u UID ime Od svih opcija samo je ime obavezno navesti. z z z

z

admin_zaporka - omogućava korisniku administratorske privilegije, zaporka - zaporka za običnog korisnika, UID - identifikacijski broj korisnika. HylaFAX ga koristi kako bi ograničio pristup pojedinim korisnicima ili grupama korisnika npr. kako ne bi svi mogli gledati sve pristigle faksimile. UID je broj u rasponu od 0 do 6001. Više korisnika može imati isti UID, u kojem slučaju svi oni imaju pristup istim resursima. S druge strane, svaki korisnik može imati svoj zasebni UID. ime - korisničko ime koje korisnik koristi prilikom spajanja na poslužitelj. Ako korisnik radi na računalu koje je mrežom spojeno na poslužitelj tada je ime oblika ime@ime_računala (npr. [email protected] ili [email protected]).

Primjeri dodavanja novih korisnika. Primjer: Dodavanje korisnika koji rade na istom računalu na kojem je poslužitelj. # ./faxadduser -a cooler administrator - dodaje korisnika s korisničkim imenom administrator čija je zaporka cooler i koji ima administratorske privilegije # ./faxadduser -p obični pajo - dodaje običnog korisnika s korisničkim imenom pajo i zaporkom obični. # ./faxadduser -p obični -u 10 pajo - dodaje običnog korisnika s korisničkim imenom pajo i zaporkom obični čiji je UID 10

Primijer: Dodavanje korisnika koji rade na računalima koja su mrežom spojena na poslužitelj. # ./faxadduser -p obični -u 10 [email protected] - obični korisnik s korisničkim imenom pajo, zaporkom obični čiji UID je 10 i koji radi na računalu cecilija.zesoi.fer.hr # ./faxadduser -a cooler [email protected] - dodaje korisnika sa administratorskim ovlastima čije je korisničko ime administrator, zaporka je cooler i radi na računalu naomi.zesoi.fer.hr Održavanje poslužitelja HylaFAX dolazi sa dva programa za održavanje koja se moraju periodički pokretati na poslužitelju a zovu se faxqclean i faxcron. faxqclean je odgovoran za brisanje starih faksimila sa poslužitelja. Ovaj program pokreće root korisnik. faxcron se brine za brisanje starih log datoteka i za uklanjanje starih faksimila sa klijenta. Ovaj program pokreće korisnik. Oba programa moraju biti periodički pokretana (npr. jednom dnevno ili češće, ovisno o frekvenciji slanja i primanja faksimila). Kako se niti administrator niti korisnici ne bi morali brinuti oko pokretanja navedenih programa može se koristiti program cron koji će automatski pokretati faxqclean i faxcron u zadanom mu periodu. Primjer: Pokretanje faxqclean programa svakih sat vremena. U direktorij /var/spool/cron dodati datoteku koja se zove root (ako već ne postoji) i sadrži sljedeću liniju 0 * * * * /usr/local/sbin/faxqclean Primjer: Periodičko (dnevno) pokretanje faxcron programa za korisnika s korisničkim imenom adolmac U direktorij /var/spool/cron dodati datoteku koja se zove adolmac i sadrži sljedeću liniju 25 23 * * * /usr/local/sbin/faxcron Automatska obrada primljenih faksimila Koji put je poželjno dostaviti pristigle faksimile direktno primateljima. HylaFAX šalje sve pristigle faksimile u skriptu faxrcvd. Ta skripta može se prepraviti tako da koristi lokalno znanje o pošiljateljima i primateljima faksimila kako bi pristigle faksimile prosljeđivala primatelju preko npr. elektroničke pošte. Isto tako, često može biti korisno automatski ispisivati pristigle faksimile na pisač. Prosljeđivanje primljenog faksimila primatelju putem elektroničke pošte Prosljeđivanje primljenih faksimila moguće je samo u slučaju da faksimile primljene s jednog telefonskog broja uvijek prima ista osoba. Telefonski broj osobe koja će slati faksimile mora biti unaprijed poznat kako bi se moglo

konfigurirati prosljeđivanje. Da bi pristigli faksimil proslijedili nekome putem elektroničke pošte potrebno je u direktoriju /var/spool/hylafax/etc napraviti datoteku FaxDispatc sljedećeg sadržaja: case "$SENDER" in *1*510*235*) [email protected];; # Sve faksimile primljene s # broja telefona 01 510 235 # proslijedi na email adresu # [email protected] *42*257*345*) [email protected];; # Sve faksimile primljene s # broja telefona 042 257 345 # proslijedi na email adresu # [email protected] *) SENDTO=;; # Ovo mora biti ovdje radi # faksimila koji se ne # prosljeđuju esac Ova skripta sve faksimile koji su pristigli s broja 01 510 235 šalje na email adresu [email protected], a one pristigle s broja 042 257 345 na email adresu [email protected]. Asteriksi (*) se stavljaju umjesto razmaka u telefonskom broju pristiglog faksimila. Ako razmaka nema tada se telefonski broj piše bez asteriksa. Razmake postavlja fax uređaj pošiljaoca, tako da je potrebno primiti barem jedan faximil da bi bilo moguće ispravno editirati datoteku. Automatski ispis faksimila na pisač može se omogućiti editiranjem skripte faxrcvd koja se nalazi u direktoriju /var/spool/hylafax/bin. Na kraj skripte samo treba dodati liniju: $TIFFBIN/fax2ps $1 | lp i svaki primljeni faksimil biti će proslijeđen na pisač. Automatsko prosljeđivanje svih faksimila na email podešava se tako dada se u datoteci FaxDispatch u liniju *) SENDTO=;; upiše mail adresa osobe kojoj se prosljeđuju svi faksimili npr.: *) [email protected] Konfiguracija mail-fax gateway sučelja HylaFAX omogućava slanje primljenih email poruka kao faksimila. Kako bi ova usluga bila uključena osim instalacije HylaFAX-a potrebno je konfigurirati i program sendmail. Detalji o programu sendmail mogu se naći u dokumentaciji "Upute za rad s poslužiteljima" (http://pingvin.carnet.hr/linux_u_obrazovanju/projekt/druga_etapa/posluzitelji_ projekta "Linux u školama". Potrebne promjene u sendmail.cf datoteci. Potrebno je uključiti sljedeće mailer definicije:

Mfax, P=/usr/local/lib/fax/mailfax, F=DFMShu, M=100000, A=mailfax $u $h $f Potrebno je dodati sljedeća pravila za prepisivanje adrese u rule set 0 R$+<@$+.FAX> $#fax $@ $2 $: $1 [email protected] Potrebno je napraviti FAX pseudodomenu kako bi se izbjegle pogreške kod DNS provjera dodavanjem linije CPFAX Nakon editiranja sendmail.cf datoteke potrebno je u direktorij /usr/local/lib/fax iskopirati skriptu mailfax.sh-sendmail koja se nalazi u poddirektoriju /faxmail osnovnog HylaFAX direktorija i to pod imenom mailfax. To se može napraviti naredbom: # mv hylafax_direktorij/faxmail/mailfax.shsendmail /usr/local/lib/fax/mailfax Nakon što je sendmail ispravno konfiguriran email poruke oblika korisnik@odredišni_broj.fax biti će proslijeđene HylaFAX poslužitelju kao faksimil koji se šalje na odredišni broj. U tim porukama se ne mogu koristiti attachmenti.

5.HylaFAX klijent U dosadašnjem tekstu bila je opisana instalacija i konfiguracija HylaFAX poslužitelja. Sada će biti opisan HylaFAX klijent tj. program koji koristi korisnik kako bi slao i primao faksimile. HylaFAX klijent dolazi u istom paketu sa HylaFAX poslužiteljem i postupak instalacije na računalo je gotovo identičan. Nakon kopiranja paketa u željeni direktorij treba ga otpakirati naredbom: # tar -xzvf hylafax-4.1.tar.gz Nakon toga treba pokrenuti postupak prevođenja programa naredbom: # make Na kraju treba pokrenuti postupak instalacije (za to je potrebno biti prijavljen kao root korisnik): # su (nakon ove naredbe treba unijeti zaporku za root korisnika) # make installClient Ovime bi HylaFAX klijent trebao biti uspješno instaliran na računalo. Prije samog korištenja potrebno je odrediti računalo na kojem je pokrenut HylaFAX poslužitelj. To se postiže sljedećim naredbama: # setenv FAXSERVER ime.računala (za korisnike csh ljuske) ili # export FAXSERVER ime racunala (za korisnike ksh ili sh ljuske) Primjer: Određivanje računala na kojem je pokrenut fax poslužitelj # export FAXSERVER localhost - ako je poslužitelj pokrenut na istom računalu na kojem je i klijent # export FAXSERVER naomi.zesoi.fer.hr - ako je poslužitelj pokrenut na računalu koje se zove naomi.zesoi.fer.hr Naravno, prije nego se uspostavi komunikacija sa poslužiteljem, korisniku mora biti odobren pristup na njega. Postupak odobravanja pristupa opisan je u poglavlju 3.2.2. pod naslovom "Omogućavanje pristupa klijentima". Slanje faksimila Za slanje faksimila se koristi program sendfax koji se nalazi u direktoriju /usr/local/bin. Program se poziva kao : # sendfax opcije datoteke Najkorisnije opcije programa sendfax:

z z

d - odredišni broj a - zakazivanje slanja faksimila u neko određeno vrijeme

Primjer: Slanje faksimila pomoću programa sendfax # sendfax -a "0430" -d 1666666 faksimil.txt - slanje datoteke faksimil.txt zakazano je za 4 sata i 30 minuta na broj 1666666 # sendfax -d 1666666 faximil.txt - slanje faksimila će biti pokrenuto odmah Na isti način se šalju i dokumenti u ostalim formatima (PDF, PostScript, GIF, JPEG, PNG i TIFF). Primanje faksimila Primljeni faksimili se pohranjuju na poslužitelju u direktoriju /var/spool/hylafax/recvq. O konfiguraciji poslužitelja ovisi da li korisnik može ili ne može pristupati tom direktoriju. Ako je poslužitelj konfiguriran za automatsko prosljeđivanje faksimila korisnicima putem elektroničke pošte tada će svaki korisnik dobiti svoje faksimile čim oni stignu na poslužitelj. Ako ta opcija nije uključena od strane poslužitelja tada ovisi o administratoru kojem će korisniku dati pristup direktoriju u kojem su pohranjeni pristigli faksimili. Ako korisnik ima pristup za čitanje tog direktorija tada može pristigle faksimile prenijeti na svoje računalo nekim od protokola za prijenos datotaka koji je instaliran na poslužitelju (npr. FTP, NFS, SMB). Pristigli faksimili pohranjeni su u obliku TIFF datoteka (TIFF je format za pohranu slika) i mogu se pregledavati bilo kojim programom koji podržava TIFF format (npr. xtiff program). Isto tako TIFF datoteke mogu se prebaciti u PostScript oblik datoteka programom tiff2ps koji dolazi standardno s HylaFAX paketom. PostScript datoteke mogu se pregledavati programima kao što su xpsview ili ghostview. Korisnik koji radi na klijent računalu može provjeriti sadržaj recvq direktorija na poslužiteljskom računalu uz pomoć naredbe (nije potrebno podešavati put): # faxstat -r Primjer izlaza faxstat -r naredbe: HylaFAX scheduler on hyla.chez.sgi.com: Running Modem ttyf2 (+1 510 999-0123): Running and idle Protect -rw-r--rw-r--rw-r--rw-r--rw-r--

Page Owner Sender/TSI Recvd@ Filename 9 fax 1 510 5268781 05Jan96 fax00005.tif 8 fax 1 510 5268781 07Jan96 fax00009.tif 2 fax 1 510 5268781 07Jan96 fax00010.tif 3 fax +14159657824 08Jan96 fax00011.tif 2 fax +14159657824 08Jan96 fax00012.tif

Iz ispisa se može vidjeti telefonski broj pošiljaoca faksimila (Sender/TSI),

datum kada je faksimil primljen (Recvd@) i ime datoteke u koju je spremljen (Filename) Zaključak HylaFAX je napredni fax poslužitelj. On podržava jednokorisničke i višekorisničke sustave (višekorisničko računalo i računala u mreži), omogućava automatsko prosljeđivanje primljenih faksimila korisnicima putem elektroničke pošte, i omogućava korisnicima dostavu faksimila za slanje poslužitelju, preko elektroničke pošte. Automatsko ispisivanje faksimila na pisač je podržano.

6.Fax klijenti koji rade u grafičkom okruženju (XWindows i MS Windows) Fax poslužitelji koji rade pod Linuxom se pokreću i koriste iz komandne linije pisanjem naredbi. Kako bi se olakšao rad korisnicima postoje fax klijenti koji pružaju podršku za primanje i slanje faksimila u grafičkom okružju pod Linux (XWindows) i MS Windows operativnim sustavima. Fax klijenti su samo grafičko sučelje za fax poslužitelje i kao takvi ne dodaju nikakvu novu funkcionalnost (nikakve nove mogućnosti) radu nego su tu samo kako bi olakšali korištenje fax poslužitelja korisnicima i pružili im sve pogodnosti koje pruža grafičko sučelje (lakši i jednostavniji rad). U ovom poglavlju biti će opisani najpopularniji Linux fax klijenti koji rade u grafičkom sučelju, postupci njihove konfiguracije, mogućnosti i način korištenja. Budući da neki fax poslužitelji koji rade pod Linux operativnim sustavom pružaju podršku za umrežena računala preko TCP/IP protokola (HylaFAX poslužitelj) biti će opisani i Windows klijenti koji preko mreže mogu komunicirati sa fax poslužiteljem i na taj način omogućavaju korisnicima primanje i slanje faksimila. Dva najpoznatija fax klijenta za Linux su: z z

XFax, GeFax.

Dva najpoznatija fax klijenta za Windows operativni sustav su: z z

Cypheus, WHFC.

7.XFax XFax je jednostavan grafički klijent namijenjen za rad s EFax fax poslužiteljem. Dolazi u obliku rpm (Mandrake i RedHat Linux) i deb (Debian Linux) paketa što uvelike olakšava postupak instalacije. Za svaku od navedenih distribucija potrebno je pokrenuti program za instalaciju paketa (npr. Software Manager za Mandrake Linux) i kao paket za instalaciju odabrati XFax paket. Postupak instalacije .rpm i .deb paketa detaljno je opisan u dokumentaciji "Osnove korištenja Linux i Unix operativnih sustava", rev.1.0, elaborat 195/01-1, LSS-FER_ZESOI (http://pingvin.carnet.hr/linux_u_obrazovanju/projekt/prva_etapa/linux_unix_o Za ispravan rad XFax programa potreban je XForms paket tako da je prije instalacije XFax-a potrebno instalirati i taj paket. XFax je moguće skinuti s Interneta na adresi http://linux.tucows.com/business/preview/10213.html, dok se paket XForms može skinuti na adresi http://world.std.com/~xforms. Nakon instalacije program se pokreće naredbom: # xfax Opis rada

Za slanje faksimila potrebno je u polje Faxnumber upisati broj na koji se šalje faksimil. Ovisno o potrebi mogu se ispuniti i polja Name (ime primatelja), Institution (ime ustanove) i Service (odjel). Ovi podaci biti će ispisani na prvoj stranici faksimila. Osnovni prozor programa prikazan je na slici 7.1.

Slika 7.1 Osnovni prozor XFax programa Isto tako, pomoću opcije Edit Msg moguće je upisati poruku koja će biti ispisana na prvoj stranici faksimila. Prije samog slanja potrebno je dodati dokumente u formatima koje podržava EFax poslužitelj (PDF, PostScript, PlainText, GIF, JPEG, PNG i TIFF) koji se žele poslati u faksimilu pomoću opcije Add file. Dokumenti koji će biti uključeni u faksimil mogu se modificirati pomoću opcije Edit. Opcija View Fax omogućava pregled faksimila u obliku u kojem će biti poslan. Nakon unosa svih potrebnih podataka, slanje faksimila se pokreće opcijom Send Fax. Faksimil se može ispisati na pisač opcijom Print

Fax. Ostale opcije XFax-a nalaze se u menijima File i Options. U File meniju je moguće učitati faksimil koji se nalazi na računalu (npr. pristigli faksimil) opcijom Load fax data, snimiti faksimil opcijom Save fax data ili modificirati postojeći podatke o faksimilu opcijom Edit fax data. U Options meniju moguće je odrediti hoće li naslovna stranica s podacima o pošiljatelju biti uključena u faksimil ili ne (opcija Show Frontpage), hoće li na faksimilu biti ispisano vrijeme slanja (opcija Show Clock). Isto tako moguće je odrediti koji će podaci biti ispisani na naslovnoj stranici (opcije Import Recipient, Import Message, Import Document List). U Options meniju nalazi se i opcija za podešavanje osobnih podataka o korisniku XFax-a (Set User Info). Nakon odabira ove opcije otvara se novi prozor (Slika 7.2) u kojem korisnik može unijeti svoje osobne podatke kao što su ime (From Name), funkciju (Function), odjel (Department), telefonski broj (Telephone Number), broj faxa (Fax Number), email adresa (Email) i kućna adresa pošljaoca (Head Address). Svi ovi podaci biti će ispisani na naslovnoj stranici faksimila ukoliko je opcija Show Frontpage u Options meniju uključena.

Slika 7.2 Prozor za podešavanje podataka o pošiljaocu

8.GFax GFax je grafički klijent koji podržava rad i sa EFax i sa HylaFAX fax poslužiteljem. Dolazi u obliku tar-gz paketa i može ga se skinuti s Interneta na adresi penguin.cowlug.org/gfax. Postupak instalacije je relativno jednostavan. GFax paket treba odpakirati u željeni direktorij naredbom: # tar -xzvf gfax-0.5.tar.gz

nakon čega treba pokrenuti skriptu za instalaciju: # ./install.sh Opis rada Na slici 8.1 je prikazan osnovni prozor programa GFax.

Slika 8.1 Osnovni prozor programa GFax Prije početka rada potrebno je konfigurirati sam program. Nakon pokretanja opcije Preferences otvara se prozor za konfiguraciju GFax-a (Slika 8.2).

Slika 8.2 Prozor za podešavanje osnovnih parametara Ovdje je potrebno odabrati fax poslužitelj koji se koristi i unijeti broj fax uređaja (fax poslužitelja) samog korisnika (opcija Your Fax Number). Ovisno o tome da li se koristi interna telefonska centrala potrebno je unijeti i broj za dobivanje vanjske linije koji je u većini slučajeva 9 ili 0 (opcija Dial Prefix). Ovisno o fax poslužitelju koji se koristi odabire se opcija Hylafax ili opcija Efax.

Slika 8.3 Podešavanje parametara za HylaFAX poslužitelj U slučaju da se koristi HylaFAX poslužitelj (Slika 8.3) potrebno je podesiti ime računala na kojem se nalazi poslužitelj (opcija Fax Server Hostname) (npr. naomi.zesoi.fer.hr), broj porta na kojem je fax poslužitelj (opcija Fax Server Port Number) (ostavlja se vrijednost 4559) i korisničko ime (opcija Hylafax Username).

Slika 8.4 Podešavanje parametara za EFax poslužitelj Ako se koristi EFax fax poslužitelj (Slika 8.4) potrebno je podesiti samo port na kojem se nalazi modem (opcija Modem Port) dok se ostale opcije mogu ostaviti na ponuđenim vrijednostima. Za kraj je potrebno podesiti korisničke podatke odabirom opcije User (Slika 8.5).

Slika 8.5 Podešavanje korisničkih parametara Ovdje se može uključiti opcija da poslužitelj obavijesti korisnika putem elektroničke pošte o primitku novog faksimila (opcija Send Email Notification) i ukoliko je opcija uključena treba upisati email adresu korisnika. Ostale postavke mogu se ostaviti na ponuđenim vrijednostima. Nakon što su podešene sve potrebne opcije GFax je spreman za rad.

Slika 8.6 Slanje faksimila Slanje faksimila pokreće se odabirom opcije New Fax nakon čega se otvara novi prozor (Slika 8.6) u kojem je potrebno odabrati datoteku (u PostScript formatu) koja će biti poslana (opcija Postscript File) i upisati broj na koji se šalje faksimil. Isto tako, moguće je odabrati da li će faksimil biti poslan odmah (opcija Send Now) ili u neko određeno vrijeme (opcija Send At). U drugom je slučaju potrebno upisati datum i vrijeme kada će faksimil biti poslan. Slanje faksimila obavlja se odabirom opcije Send Fax.

Slika 8.7 Telefonski imenik Slika 8.7 GFax ima ugrađen i jednostavan imenik (Slika 8.7) koji se otvara odabirom opcije Phone Book.

9.Cypheus Cypheus je grafički klijent za HylaFAX fax poslužitelj koji radi pod operativnim sustavom MS Windows. Program se može skinuti s Interneta i besplatan je za nekomercijalnu upotrebu. Može se skinuti s Interneta na adresi www.cypheus.de.

Slika 9.1 Podešavanje parametara za spajanje na poslužitelj Pri prvom pokretanju programa otvara se prozor (Slika 9.1) u kojem je potrebno podesiti ime računala na kojem je pokrenut HylaFAX poslužitelj (opcija Server), port na koji je spojen poslužitelj (u pravilu je 4559) (opcija Port), korisničko ime (opcija User Name) i zaporku (opcija Password). Opciju Use FTP Passive mode može se ostaviti isključenom. Ako se uključi opcija Autologon tada se prilikom sljedećeg pokretanja programa ovaj prozor više neće pojavljivati (ako ju se ostavi isključenom prilikom svakog pokretanja programa će biti potrebno nanovo podesiti sve navedene opcije). Ako se uključi opcija Login as Admin tada će se program spojiti na poslužitelj sa administratorskim ovlastima (u tom je slučaju potrebno unijeti zaporku za administratora u polje Admin Password). Pritiskom na kvačicu u donjem desnom uglu prozora prihvaćaju se postavljene opcije, nakon čega se program spaja s poslužiteljem.

Slika 9.2 Osnovni prozor Cypheus-a Nakon što je veza s poslužiteljem uspostavljena otvara se glavni prozor programa (Slika 9.2). Prije samog korištenja program je moguće prilagoditi potrebama korisnika odabirom opcije Settings (Slika 9.3).

Slika 9.3 Podešavanje korisničkih opcija Ovdje je moguće podesiti jezik na kojem će biti ispisane opcije programa, odabrati da li će se program automatski pokrenuti prilikom podizanja sustava, uključiti automatsko prijavljivanje na poslužitelj itd. Odabirom opcije Viewer moguće je podesiti neke parametre vezane uz preglednik faksimila (PostScript i TIFF dokumenata). Odabirom opcije Cover Page (Slika 9.4) može se podesiti izgled naslovne stranice faksimila.

Slika 9.4 Podešavanje parametara vezanih uz naslovnu stranicu Ovdje se mogu unijeti postavke kao što su ime pošiljatelja (opcija Name), ime firme ili ustanove (Company), broj faxa (Fax), telefonski broj pošiljatelja (Phone) itd. Uključivanjem opcije Use Cover Page svi će ovi podaci bit ispisani na naslovnoj stranici faksimila. Odabirom opcije Automatic Forwarding (Slika 9.5) moguće je podesiti automatsko prosljeđivanje primljenih faksimila putem elektroničke pošte (uključena opcija Automatic Forwarding by eMail, u polje eMail Address potrebno je upisati adresu na koju će faksimil biti proslijeđen). Isto tako, moguće je proslijediti primljeni faksimil na neki drugi fax uređaj (uključena opcija Automatic Forwarding by Fax, potrebno je upisati broj telefonski broj fax uređaja na koji će faksimil biti proslijeđen) i/ili ispisati faksimil na pisač (potrebno je odabrati željeni pisač).

Slika 9.5 Podešavanje parametara za automatsko prosljeđivanje faksimila

Slika 9.6 Podešavanje parametara vezanih uz sam program Odabirom opcije Cypheus (Slika 9.6) moguće je promijeniti veličinu ikona u programu i font koji se koristi. Nakon što su promijenjeni željeni parametri potrebno ih je snimiti odabirom opcije Save. Slanje faksimila pokreće se odabirom opcije New Fax u glavnom prozoru programa (Slika 9.7).

Slika 9.7 Slanje faksimila Nakon što se otvori novi prozor (Slika 9.7) potrebno je odabrati datoteke koje će biti uključene u faksimil (polje Documents) i upisati telefonski broj primatelja u polje Fax Number. Budući da prije slanja prolaze kroz PostScript printer, datoteke koje se šalju mogu biti u bilo kojem formatu kojeg podržavaju aplikacije u MS Windows-ima pod kojima je pokrenut klijent. Moguće je odabrati hoće li faksimil biti poslan odmah (opcija Send now) ili u neko određeno vrijeme (opcija Send at, potrebno je podesiti i vrijeme slanja). Slanje faksimila pokreće se opcijom Send Fax. Ako se prije slanja faksimil želi pogledati u obliku u kojem će biti poslan može se odabrati opcija View & Send. U program Cypheus ugrađen je i uređivač teksta koji se pokreće opcijom Cypheus Texteditor (Slika 9.8), kao i telefonski imenik koji se pokreće opcijom Phone Book (Slika 9.9) u glavnom prozoru programa. Cypheus uređivač teksta sprema dokumente u .txt formatu, tako da ih je kasnije

moguće pogledati i ostalim uređivačima teksta.

Slika 9.8 Cypheus tekst uređivač teksta

Slika 9.9 Telefonski imenik ugrađen u program Cypheus

10.WHFC WHFC je besplatni grafički klijent za HylaFAX fax poslužitelj koji radi pod operativnim sustavom MS Windows. Može se skinuti s Interneta na adresi www.transcom.de/whfc.

Slika 10.1 Osnovni prozor programa WHFC Na slici 10.1 je prikazan osnovni prozor programa. Prije korištenja programa potrebno je podesiti neke postavke pomoću opcije User Preferences u Fax meniju (Slika 10.2).

Slika 10.2 Korisničke postavke Ovdje je potrebno podesiti opcije kao što su ime (opcija Name), korisničko ime za HylaFAX poslužitelj (opcija Login), zaporka (opcija Password) itd. Moguće je uključiti korištenje naslovne stranice kod slanja faksimila (opcija Use Faxcover). Ako je opcija Use Faxcover uključena potrebno je popuniti polja FaxNumber (telefonski broj fax uređaja), VoiceNumber (telefonski broj korisnika), Company (kompanija), Location (adresa) koji će biti ispisani na prvoj stranici faksimila. Moguće je odabrati veličinu papira za faksimile (opcija Pagesize). Ako korisnik želi biti obaviješten putem elektroničke pošte o stanju faksimila koje šalje i prima može to podesiti u izborniku Send EMail. Za ispravan rad programa potrebno je još pomoću opcije System Preferences u Fax meniju (Slika 10.3) podesiti ime računala na kojem je pokrenut HylaFAX poslužitelj (polje Hostname) i broj porta na kojem je poslužitelj pokrenut (opcija Port No.) (broj porta ovisi o poslužitelju i u većini slučajeva to je port 4559 ). Broj porta određuje administrator poslužitelja ali se najčešće ostavlja na ponuđenoj vrijednosti 4559. Sve ostale postavke u ovom prozoru mogu se ostaviti na ponuđenim vrijednostima. Nakon što su podešeni svi navedeni parametri WHFC je spreman za rad.

Slika 10.3 Podešavanje sistemskih parametara Slanje faksimila pokreće se odabirom prve ikone s lijeva u glavnom prozoru programa (na njoj je nacrtan fax uređaj). Nakon odabira dokumenta koji se želi poslati u obliku faksimila u novootvorenom prozoru (Slika 10.4) potrebno je podesiti telefonski broj fax uređaja kojem se faksimil šalje. Moguće je (ali nije nužno) podesiti vrijeme u koje će faksimil biti poslan (opcija Send fax job at),

uključiti naslovnu stranicu (opcija Use Faxcover) i podesiti polja koja će biti ispisana na naslovnoj stranici (polja Faxcover from i Faxcover to). U ta je polja potrebno upisati osnovne podatke o pošiljaocu i primatelju kao što su ime, telefonski broj fax uređaja primaoca i pošiljatelja, telefonski broj primaoca i pošiljatelja, adresa itd. Može se odabrati veličina stranice faksimila koji se šalje (opcija Pagesize) i podesiti da li je potrebno da poslužitelj obavijesti korisnika o uspješnom (ili neuspješnom) slanju faksimila putem elektroničke pošte (opcija E-Mail Notific). Nakon što su podešeni svi potrebni parametri slanje faksimila se pokreće odabirom ikone OK.

Slika 10.4 Slanje faksimila WHFC u sebi ima ugrađen i jednostavan telefonski imenik (Slika 10.5).

Slika 10.5 Telefonski imenik

11.Zaključak Računalo s fax poslužiteljem predstavlja efikasan nadomjestak za pravi fax uređaj. Fax poslužitelji pružaju svu funkcionalnost klasičnog fax uređaja, a uz to pružaju i dodatne mogućnosti koje klasični fax uređaji nemaju. Budući da su dokumenti (faksimili) koji se primaju i šalju u digitalnom obliku pohrana (arhiviranje) poslanih i primljenih faksimila u digitalnom obliku (na računalu) je vrlo jednostavna za razliku od klasičnog fax uređaja gdje je za digitalnu pohranu faksimila potrebno skeniranje i naknadna obrada skeniranog materijala koja može oduzeti dosta vremena i nije praktična. Naravno, faksimile pohranjene na računalu uvijek je moguće ispisati na pisač ako se ukaže potreba za to. Editiranje faksimila također je pojednostavljeno jer se može obaviti na računalu nakon čega se faksimil može odmah poslati bez potrebe za ispisom na pisač i naknadnim slanjem preko klasičnog fax uređaja. Naslovna stranica faksimila kod Linux klijenata nalazi se u posebnoj datoteci (ime i lokacija datoteke ovise je o klijentu) koja je u Tex formatu pa se izmjena takve datoteke ne preporučuje korisnicima koji nisu upoznati sa Tex programskim paketom. Windows klijenti koriste naslovne stranice u PostScript formatu i može ih se mijenjati u bilo kojem editoru koji može snimati dokumente u PostScript formatu (npr. GhostView) ili u nekom drugom programu čiju je izlaznu datoteku potrebno pretvoriti u PostScript format. Za umrežene korisnike (firme, uredi), fax poslužitelji pružaju dodatne mogućnosti korištenja u obliku primanja i slanja faksimila sa svojeg računala bez potrebe za odlaskom do prostorije u kojoj se nalazi fax uređaj firme da bi poslali faksimil ili provjerili jesu li pristigli novi dokumenti. Isto tako, mogućnost prosljeđivanja elektroničke pošte u obliku faksimila i prosljeđivanje faksimila u obliku elektroničke pošte

pruža dodatnu fleksibilnost korisnicima zato jer se faksimil može primiti ili poslati s bilo koje lokacije (jedini uvjet je pristup Internetu). Fax poslužitelji na računalima i u ekonomskom pogledu imaju prednost nad klasičnim fax uređajima. Svi fax poslužitelji i klijenti opisani u ovom pogledu potpuno su besplatni i mogu se skinuti s Interneta i u današnje vrijeme kad je poslovanje bez računala postalo nezamislivo (svaki ured posjeduje barem jedno a u pravilu i više računala) ekonomski je isplativije nabaviti fax modem i na jednom računalu instalirati fax poslužitelj nego kupovati klasični fax uređaj (modem je barem dva do tri puta jeftiniji od najjeftinijeg fax uređaja). Ovo se pogotovo odnosi na kućne korisnike (jedno računalo i jedan korisnik) gdje kupovina fax uređaja u odnosu na instaliranje fax poslužitelja na računalo postaje gotovo besmislena. Što se tiče zahtijeva na snagu računala, niti fax poslužitelj, niti fax klijenti nisu pretjerano zahtjevni. Fax poslužitelji mogu bez problema raditi i na, za današnje vrijeme, vrlo sporim računalima (oba opisana fax poslužitelja mogu bez ikakvih problema raditi na računalu s procesorom iz serije 486 sa 32Mb memorije, dok je za pokretanje grafičkih klijenata za fax poslužitelje dovoljno bilo koje računalo koje može pokretati ili MS Windows operativni sistem ili XWindows grafičko sučelje za Linux operativni sustav). Podržani formati dokumenata U Linux okružju su PDF, PostScript, PlainText, GIF, JPEG, PNG i TIFF, a za sada nije podržano direktno slanje iz Star Office-a ili sličnih programa. Windows klijenti za Hylafax podržavaju sve formate koje je moguće ispisati na PostScript pisač, a također je moguće direktno iz MS Worda ili sličnih programa slati faksimile jednostavnim ispisom na pisač koji nosi naziv klijenta. Softver za fax poslužitelje i za fax klijente se i dalje razvija, tako da se u budućnosti može očekivati dodavanje novih mogućnosti kako fax poslužiteljima tako i fax klijentima što je još jedan od razloga za odbacivanje klasičnih fax uređaja i prijelaz na nove tehnologije.