Buducnost Odevne Industrije

  • November 2019
  • PDF

This document was uploaded by user and they confirmed that they have the permission to share it. If you are author or own the copyright of this book, please report to us by using this DMCA report form. Report DMCA


Overview

Download & View Buducnost Odevne Industrije as PDF for free.

More details

  • Words: 1,254
  • Pages: 4
Tendencije razvoja u tekstilnoj industriji – DTM 2008

______________________________________________________________

BUDUĆNOST EVROPSKE ОDEVNE INDUSTRIJE THE FUTURE OF EUROPEAN GARMENT INDUSTRY dr Gordana Čolović, dr Danijela Paunović, dr Goran Savanović Visoka strukovna tekstilna škola za dizajn, tehnologiju i menadžment, Beograd Rezime: Brzi razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT - Information and Communication Technologies) zajedno sa razvojem novih tzv. inteligentnih tekstilnih materijala menjaju svakodnevno tehnologiju, pa se saznanja u kombinaciji sa menadžmentom, dizajnom i razvojem proizvoda moraju primenjivati. Ovakve promene zahtevaju da sve industrije, pa i modna industrija ulaže u istraživanje i razvoj (R&D -Research and Development). Ključne reči: istraživanje,razvoj, odevna industrija, budućnost Abstract: At a time, fast development of information and communication technology (ICT) and development of new intelligently garment material have got affect on technology changing. Combination of knowledge, management and design has to be adapted with development of product. These changes ask from garment industry permanent investment in research and development. Key words: research, development, garment industry, the future

1. UVOD Socijalni razvoj promenio je način života potrošača, a usled demografskih promena sve je veći broj potrošača sa različitim zahtevima i potrebama, što zahteva od proizvođača odeće da razvijaju nove marketinške strategije i metode. U cilju opstanka modne industrije u turbulentnoj okolini potrebno je zadovoljiti zahteve kupca s obzirom na kvalitet, cenu i rok isporuke. Ovi se kriterijumi mogu ispuniti samo uz restrukturiranje postojećih poslovno proizvodnih sistema uvođenjem savremenih tehnologija, promena organizacionih oblika i kroz učešće motivisanih radnika. Poslednjih nekoliko godina u Japanu, USA i Nemačkoj razvijeno je nekoliko novih oblika i koncepcija organizacije, od kojih su najznačajniji: • paralelni inženjering (Simultaneous Engineering), • lean proizvodnja (Lean Production), • fraktalna proizvodnja, • reinženjering poslovnog procesa (Business Process Reengineering) i • virtualna proizvodnja.

2. ODEVNA INDUSTRIJA EVROPE Dinamika internacionalne strategije modne industrije se ubrzava razvojem koncepcija i novim zahtevima sve bržih promena na tržištu. Čitav svet se posmatra kao potencijalni izvor proizvodnje, a istovremeno kao jedinstveno tržište odevnih predmeta. Baza ekonomskog sistema se zasniva na tome da je krajnji uspeh pozitivan kod onih proizvođača čiji su proizvodi jeftiniji i bolji nego konkurentski. Veća produktivnost omogućava povećanje udela na globalnom tržištu.

Tendencije razvoja u tekstilnoj industriji – DTM 2008

______________________________________________________________

Slika 1. Platforma evropske tehnologije za budućnost odevne industrije [1] Prema izveštaju Evropskog centra za posmatranje promena (European monitoring centre of change) do 2010. godine očekuju se četiri moguća scenarija u odevnoj industriji predstavljena kroz pet dimenzija, data u tabeli 1. [2]: 1. prva dimenzija: Tehnologija 1 = upotreba ICM može biti niska ili visoka, 2. druga dimenzija: Tehnologija 2 = nano, bioproizvodnja i proizvodnja može biti niska ili visoka, 3. treća dimenzija: Evropska Unija = više ili manje uspešna, 4. četvrta dimenzija: otvorena ili zatvorena internacionalna trgovina i 5. peta dimenzija: tržište je bolje ili lošije. Scenario 1: "Savršen prêt à porter ("uzmi i nosi")" Odevna industrija Evrope ima značajan uspeh i položaj na svetskoj modnoj pozornici (modni centri, kao što su Pariz, Milano). Internacionalna trgovina je slobodna, ali sve velike kompanije su u potrazi za novim poslovnim mogućnostima u svetu. Modna industija je industrija u razvoju i zato politika Evrope mora da zahteva promene u obrazovanju i R&D. Scenario 2: "Krpe i bogatstvo" Mnogi proizvođači odeće u EU održavaju svoje prednosti, ali razvoj internacionalne trgovine, ICM i tehnologije proizvodnje odeće, spečavaju iskorišćenje tih prednosti van Evrope. Evropska politika mora težiti ka optimalnoj ravnoteži između vrednosti ponuda i tržišnih zahteva. Scenario 3: "Carstvo nove odeće" Prave inovacije modnih proizvoda se nisu događale godinama u modnoj industriji (grudnjaci) nego su se odevni predmeti prilagođavaju različitim modnim trendovima. Iako su vodeći modni centi u Evropi mnoge poznate kompanije se zatvaraju. Scenario 4: " Vozeći gospođicu Daisy" Inovacije i razvoj proizvoda je uglavnom van Evrope, jer Evropa ne može adekvatnom brzinom da prati taj razvoj. Osim toga modna industrija Azije je fokusirana isto na Evropu. Ovaj scenario se bazira na radnim grupama, odnosno da se promenom menadžmenta i razumevanjem "vožnje" kroz dnevni posao izvrši promena, a povratne informacije (feedback) bi dale moguće akcije.

Tendencije razvoja u tekstilnoj industriji – DTM 2008

______________________________________________________________

Tabela 1. Varijante mogućih scenarija [1] Scenario "Savršen Dimenzija prêt à porter" Tehnologija 1 visok Tehnologija 2 visok EU uspešan Internacionalna otvoren trgovina Tržište dobar

"Krpe i bogatstvo" nizak visok uspešan zatvoren

"Carstvo nove odeće" nizak nizak neuspešan otvoren

" Vozeći gospođicu Daisy" visok visok neuspešan otvoren

loš

dobar

loš

Ako se posmatraju uspešne modne kompanije u svetu može se konstatovati sledeće: 1. Velika, vertikalna integracija PPS-a da bi se vreme izrade odeće skratilo. 2. Kompanije sa 200 do 500 zaposlenih proizvode samo za poznate kupce po modnim sezonama, posebno osnovne modne predmete (košulje i pantalone). 3. Veoma operativni su proizvođači odeće sa širokim asortimanom, odnosno koji proizvode tzv. visoku modu, velike brojeve, medicinsku odeću, unikate i higt-tech sportsku odeću. Oni imaju razvijenu mrežu trgovina širom sveta, gde se prodaju proizvodi i prema individualnoj narudžbini i njihova proizvodnja i prodaja je veoma fleksibilna, kvalitetna i 4 do 5 puta brža nego kod ostalih proizvođača. Budućnost ovih kompanija je "moguća", ali koliko su stabilni i uspešni zavisi samo od trenutnih želja i potreba probirljivog tržišta.

3. KAKO IZABRATI SCENARIO

Potrebno je postaviti neka pitanja, kao što su: 1. Politički faktor - Koliko je stabilno političko okruženje?

a laž ža Recikla

Upotreba

Slika 2. Uticaji na razvoj odevne industrije

Kulturaiiistorija istorija Kultura

Ekologija Ekologija

Proizvodi Zakon Zakon

Tehnologija Tehnologija

Vlakna Ekonomija Ekonomija

P rodaja

Sociologija Sociologija

Ekonomija Ekonomija

ovine ne Sirovi Sir Politika Politika

Uticaj

Poljoprivreda

Okružženje Okru Okruženje

Efekti Efekti

Primenom Delfi (Delphi) metode mogu se utvrditi različiti uticaji koji su grupisani u kategoriju PESTLECH (politika, ekonimija, sociologija, tehnologija, zakon, okruženje, kultura i istorijski faktori), slika 2.

Tendencije razvoja u tekstilnoj industriji – DTM 2008

______________________________________________________________ - Kako politika vlade utiče na proizvodnju zakonskim regulativima i taksama? - Kako politika utiče na ekonomiju? - Uticaj vlade na određeni region? 2. Ekonomski faktor - kamatne stope, - procenat inflacije i - dugogodišnju ekonomsku perspektivu domaće proizvodnje. 3. Sociokulturni faktori - Koliko je dominantan određeni region? - Kakvo je mišljenje potrošača o starim proizvodima? - Koliko potrošači imaju slobodnog vremena? - Koji je jezik bitan za promociju proizvoda? - Koliko dugo ciljna populacija živi? 4. Tehnološki faktori - Da li tehnologija omogućava proizvodnju po boljem standardu i sistemu kvaliteta? - Da li tehnologija omogućava potrošaču nove proizvode, promocije, usluge interneta i sl.? - Da li se distribucija menja promenom tehnologije? - Da li tehnologija omogućava novi način komunikacije sa potrošačima, npr. CRM (Costumer Relationship Management)?

4. ZAKLJUČAK Odevna industrija u svetu, ali i kod nas ne donosi rezultate ako ne teži neophodnim unapređenjima koja će voditi rastu produktivnosti, racionalnijem korišćenju svih proizvodnih resursa i smanjenju troškova, odnosno ne uviđa neophodnost promene menadžmenta, kapaciteta i planiranja. To podrazumeva primenu novih rešenja u proizvodnji, sa primenom novih informacionih sistema, tehnika upravljanja i savremenog dizajna. 1Za uspešan opstanak na tržištu neophodno je da se uspostavi kontrola i nad ostalim fazama proizvodnog ciklusa, kao što su nabavka, prodaja, promotivne aktivnosti, logistika, određivanje cene finalnog proizvoda i sl. Da bi proizvođači odeće u Srbiji ostali i opstali na tržištu potrebno je obrazovati stručnjake koji će biti u mogućnosti da istražuju tržište, menadžment strategije i metode za razvoj novih proizvoda i optimizaciju tehnološkog postupka izrade odeće.

5. LITERATURA [1] European monitoring centre of change, A vision for 2030., Eurotex, 2004. [2] Martinović, M., Čolović, G., System PPORF in garment industry, Serbian Journal of Management, Volumen 2, Number (1), 2007. [3] Dunlop, T., Weil, D., Diffusion and Performance of Modular Production in the U.S. Apparel Industry, Harvard Center for Textile and Apparel Research, Industrial Relations, 1996.

Related Documents